Zena-Kvinna 37 - Žena-Kvinna

Ž E N A 

List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj | Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige 

septembar-decembar 2007. | 37 

Kvinna

Vill du bli 

en nybyggare 

Jag startade mitt företag för ett år sedan. I början var det svårt att förstå 

reglerna och vad olika myndig heter krävde. Trots att jag hade en bra affärsidé 

var även finansier ingen ett problem. Tills jag träffade ALMI. När de sa ja sa 

också banken ja. Men det bästa var nog att de kunde ge mig rådgivning på 

mitt eget språk. Idag är jag en nybyggare. 

Vill du också bli en nybyggare 

Besök www.nybyggare.nu för mer information.

Zapis o zemlji 

Huvudsida 

Djävulen bär… 

Från de urgamla afrikanska och indoiranska 

troerna, genom egyptisk Seth 

till Satan eller Shayţān, var kvinnan 

den första att förklaras som Djävulen. 

Huvudsidan av det här numret av Žena- 

Kvinna är en liten allusion (hänsyftning) på 

den konstiga forntida (eller nutida!) relation 

till kvinnan och filmaffischen för Djävulen 

bär Prada (2006). (h.t.) c 

Uzdasi… suze, gromoglasan smijeh… 

dugi aplauzi, sve se to sinoć (19. oktobra) 

smjenjivalo po nekoliko puta 

u prepunoj i prelijepo uređenoj pozorišnoj 

sali abf-a u Helsingborgu. 

naša bosanska diva Hasija Borić nas je 

prošetala kroz tisućljeća postojanja bosne i 

hercegovine. 

Donijela nam malo juga u naše od 

bježanja ogrubjele duše, otela nam bolne 

uzdahe Makovim Zapisom o zemlji, … 

Hasanaginicom … a onda ”namah” ubacila 

dijelove iz Feral Tribun Cabarea … pa 

Skenderovu poemu Na pravi sam ti put 

Majko iziš’o … pa kako onda Majka Nuru 

počesto izruži… 

Hasija Ženo Bosanko! 

Najprije, hvala ti na zamuci da nam 

dođeš u ovoliku daljinu, hvala ti što znamo 

mnogo više nego smo ovdje u bijelom svijetu 

… o nama znali kazati. 

Hvala ti u ime svih onih kojima je preko 

glave ”silikonki i gnjatara” … i onih pjesmi- 

Hasija Borić 

ca … ”plitak potok, a voda duboka…” koje 

se plasiraju nama i djeci nam, iza svakog 

ćoška. 

Hvala organizatorima na perfektno odrađenom 

poslu. 

Starka kvinnor från Sedef Malmö (Ramiza 

Karamehmedović) c 

Naslovnica 

Đavo nosi… 

Od prastarih afričkih i indoiranskih 

vjerovanja, preko misirskog (egipatskog) 

Setha do Satane ili Šejtana, 

žena je prva na udaru da bude proglašena 

Đavlom. 

Naslovnica ovog broja lista Žena-Kvinna 

predstavlja malu aluziju na čudan starodavni 

(ili savremeni!) odnos prema ženi i plakat 

filma Devil wears Prada (2006.). (h.t.) c 

Ž e n a - K v i n n a 

ISSN: 1650-5204 

Broj/Nummer 37 

Godina/Årgång 9 

Septembar-Decembar/Rujan-Prosinac 

2007. 

List BH Saveza žena u Švedskoj 

Tidskrift utgiven av 

Bosnien och Hercegovinas 

Kvinnoriksförbund i Sverige 

Prvi bosanskohercegovački ženski list 

izvan Bosne i Hercegovine. 

Prvi broj: april 1999. 

Den första bosniska kvinnotidskriften 

utanför Bosnien och Hercegovina. 

Första numret: april 1999 

Izdavački savjet/Utgivningsråd: 

Vahida Mehinović (predsjednica) 

Fatima Kovačić (potpredsjednica) 

Fikret Babović 

Hidajeta Babović (Danska) 

Senada Bešić 

Selma Borovac 

Sebiha Crnić 

Enisa Crnkić 

Emina Ćejvan 

Sajma Dizdarević 

Belma Hafizović 

Zehra Količić 

Emira Mehmedbašić 

Đenana Mrzić (Norveška) 

Asima Pašalić 

Jasminka Jasna Perić 

Ismeta Šeremet 

Haris Tucaković 

Glavna i odgovorna urednica/Chefredaktör: 

Senada Bešić 

Grafički urednik/Grafisk redaktör: 


Lektor za švedski/Korrekturläsare: 

Petra Berghäll 

Adresa/Adress: 

Bosnien och Hercegovinas 

Kvinnoriksförbund i Sverige 

Box 353, 541 28 Skövde, Sweden 

Tfn: +46 (0)500-48 14 86 

Fax: +46 (0)500-41 42 01 

Mobil: +46 (0)73-556 36 74 

E-post: info@bihsavezzena.com 

Internet: www.bihsavezzena.com 

Postgiro: 1269573-0 

Org. nr: 866601-5824 

Tiraž/Upplaga: 1000 

Štampa/Tryck: 

Vadsbo-Tryck AB, Mariestad 

+46 (0)501-101 97 

Printed in Sweden 

kvinna · žena | 37 


Naslovna strana/Framsida: 

Haris Tucaković: Kunskap bär kvinna/Znanje nosi ženu, 2007 

(Allusion på teman Djävulen bär Prada/ 

Aluzija na temu Đavo nosi Pradu)

Otvaranje 

Riksdag-a 

Predsjednica BH Saveza žena 

prisustvovala svečanom 

otvaranju Riksdaga 

Vahida Mehinović, predsjednica bh 

Saveza žena u Švedskoj, prisustvovala 

je 18. septembra 2007. tradicionalnom 

svečanom otvaranju švedskog Riksdaga 

(Skupštine). Bila je zaista velika čast 

što se naša organizacija i naša predstavnica 

našla na listi pozvanih gostiju. 

Činjenica da su na tom skupu bili članovi 

kraljevske kuće, svi ministri u švedskoj vladi, 

delegati u Riksdagu, ambasadori zemalja 

koje imaju ambasade u Švedskoj, predstavnici 

drugih organizacija te poznate ličnosti 

iz švedskog društva, sama za sebe govori 

o kakvom skupu je riječ i na kom nivou je 

održan. 

Prva tačka programa tog dana je bila 

tradicionalna zajednička molitva povodom 

otvaranja Riksdaga, a prisustvo je dobrovoljno. 

Po mišljenju naše predstavnice sve 

je zaista bilo veličanstveno u Velikoj crkvi 

(Storkyrkan) tog dana. Uz prisustvo već nabrojanih 

gostiju, svještenici Švedske crkve 

(Svenska kyrkan) su prvi zajedno sa jednim 

rabinom i jednim imamom proučili molitvu 

na švedskom, hebrejskom i arapskom jeziku. 

To je još jedna potvrda da se promjene, kad 

je integracija u pitanju, polako ali sigurno 

dešavaju i svi polako postaju svjesni da je 

multikulturalna Švedska naša zajednička 

sadašnjost i naša zajednička budućnost. 

Službeni dio svečanog otvaranja počeo je 

u 14 sati. Nakon što je kralj Carl xvi Gustaf 

pročitao pozdravni govor naglašavajući aktuelna 

pitanja, i u Švedskoj i u svijetu, uz zvuke 

fanfara Riksdag je otvoren. Skupu se zatim 

obratio premijer Fredrik Reinfeldt. Sve je 

bilo propraćeno pažljivo biranom muzikom 

i bilo bi zaista šteta ne naglasiti profesionalnost 

muzičara koji su izvodili odabrane 

numere. 

Nakon službenog dijela otvaranja prisutni 

su imali priliku da se sretnu i porazgovaraju. 

Predsjednica bhsž je u razgovoru sa jednim 

delegatom u Riksdagu dobila ponudu da zajedno 

sa članovima Glavnog odbora posjeti 

Riksdag. 

Navečer su prisutni bili gosti Kraljevske 

opere. (v.t.) c 

Opinion kurs 

Nbv – Nykterhetsrörelsens bildningsverksamhet 

i mhf – Motorförarnas 

Helnykterhetsförbund su još jednom 

iskazali pažnju svojim članovima i saradničkim 

organizacijama priređujući, zajedno 

s Tollare Folkhögskola, 23. i 24. novembra 

u Stockholmu obuku o uticaju interneta i 

novina na javno mnijenje (opinion). 

Kako biti vidljiv u sveopštoj medijskoj 

džungli i kako naše web stranice i novine 

učiniti atraktivnijim i privlačnijim bile su 

osnovne teme tog kursa. 

Arne Winerdal, Annicka Flovin, Peter 

Axelsson i Annika Andersson su za 30-ak 

polaznika govorili o osnovama novinarstva 

i svojim žurnalističkim i blog iskustvima a 

Rebecca Lindberg je predstavila kampanju 

Vit Jul. (s.m.) c 

Jeanette Ahlgren (NBV), Thomas Olli (Tollare folkhögskola) & Helena Lindén (MHF) 

4 List BH Saveza žena u Švedskoj 

37 | žena · kvinna

Angereds 

Kulturpris 2007 

tilldelades 

Meho Baraković 

Kulturna nagrada 

Angered 2007. 

dodijeljena 

Mehi Barakoviću 

Kulturpriset tilldelades vid en 

mycket festlig prisutdelning 

den 28 november 2007 

Nagrada je svečano uručena 

28. novembra u Kulturhuset 

Blå Stället u Angeredu 

Av: Hamdija Mulić 

Meho Baraković (Foto: Hamdija Mulić) 

Piše: Hamdija Mulić 

Den bosniska författaren, journalisten, 

publicisten, kulturarbetaren 

och humanisten Meho Baraković, 

kompositören Mansoor Hosseini, som är 

verskam med avantgarde musik, dans och 

teater, och kvinnomusikgruppen Hammarharporna 

– tilldelades Angereds Kulturpris 

2007. 

I juni 2007 har Meho Baraković gett ut 

sin 19:e poesibok, en av sina bästa, under 

titeln Göteborg – ili ko bi rekao da je to 

moguće (Göteborg – eller vem skulle säga att 

det är möjligt). Denna författare har också 

grundat och är ordförande i kulturföreningen 

Broarna – Mostovi, en organisation 

som ägnar sig åt böcker (bokutgivning, litterära 

kvällar osv.). 

Något till som är väldigt viktigt och 

förknippat med denna författare är att han 

1999 vann första pris för poesi på svenska i 

en anonym tävling med 235 deltagare, anordnad 

av Göteborgs Skrivarsällskap. Den 

prisade dikten bär titeln Föreställ dig att i 

Bollnäs faller snö. 

Meho Baraković är medlem i Sveriges 

Författarförbund och även i Bosnien och 

Hercegovinas Författarsällskap. Från juni 

1993, när han lämnade sin stad Trebinje och 

Bosnien och Hercegovina, tills nu har han i 

exilen givit ut 11 poesiböcker. 

Hans första bok Asyl gavs ut år 1972 i Sarajevo 

och detta är även ett jubileum till – 35 

år av hans författarskap. 

Kulturpriset tilldelades vid en mycket 

festlig prisutdelning den 28 november 2007 

i Kulturhuset Blå Ställets café av stadsdelsnämndernas 

ordförande Shadiye Heydari 

(Lärjedalen) och Eshag Kia (Gunnared) 

samt enhetschefen Marianne Andersson. 

Där fanns även medlemmar från föreningar 

Broarna – Mostovi och Fatima Gunić 

och talrika Barakovićs vänner. c 

Blažen među ženama – Meho Baraković nakon dodjele nagrade 

Bosanskohercegovački književnik, novinar, 

publicista, kulturni radnik i humanista 

Meho Baraković, turski kompozitor 

Mansoor Hosseini koji djeluje u 

oblasti avangardne muzike, plesa i teatra, 

kao i švedska ženska muzička grupa Hammarharporna 

– dobitnici su Kulturne nagrade 

Angered za 2007. godinu (Angereds 

Kulturpris 2007). 

Juna mjeseca ove godine Baraković je 

objavio svoju 19-u i, po mnogima, jednu od 

svojih najboljih knjiga poezije pod naslovom 

Göteborg ili ko bi rekao da je to moguće. 

Također, ovaj bosanskohercegovački pisac je 

osnovao i rukovodi kulturnim udruženjem 

Broarna – Mostovi, organizacijom koja se 

bavi knjigom (objavljivanjem knjiga, organizovanjem 

književnih večeri sl.). 

I još nešto vrlo značajno, a što je vezano 

za ovoga pjesnika. Godine 1999., na jednom 

značajnom književnom natječaju, upravo 

u Göteborgu gdje sada živi, Baraković je 

u konkurenciji 235 pjesama i pjesnika dobio 

prvu nagradu za poeziju na švedskom 

jeziku. Nagrađena pjesma je imala naslov 

Föreställ dig att i Bollnäs faller snö (Zamisli 

u Bollnäsu pada snijeg). 

Baraković je član Društva pisaca bih 

i Saveza pisaca Švedske a od juna mjeseca 

1993. godine, kada je napustio svoje 

Trebinje i državu Bosnu i Hercegovinu, do 

danas je u egzilu objavio, slovom i brojem, 

11 zbirki pjesama. 

Barakoviću je pomenuta nagrada svečano 

uručena 28. novembra 2007. u 18 sati 

u prostorijama Kulturhuset Blå Stället u 

Angeredu. 

Dodijeli su prisustvovali i članovi udruženja 

Broarna – Mostovi, sekcije žena 

Fatima Gunić i brojni Barakovićevi prijatelji 

c 



5

ios politikos 

Ipak se okreće 

Savezi i organizacije građana Bosne i Hercegovine 

u Kraljevini Švedskoj pokrenuli zajednički projekat 

Izborni budilnik 

Piše: Haris Tucaković 

Sverige finns det flera bosnienhercegovinska 

organisationer och förbunden 

I 

som har bildats på olika grund – medborgerlig, 

religions, etnisk, ålders, köns, 

humanitär eller någon annan. Det som 

förenar alla är att de samlar Bosnien och 

Hercegovinas medborgare och vänner. 

Representanter av 8 bosnienhercegovinska 

organisationer och förbund har 

samlats den 1 och den 2 september 2007 

i Jönköping för att försöka hitta lösningar 

på frågor av gemensamt intresse. Detta för 

ett mer aktivt medverkande i demokratiska 

processer i Bosnien i Hercegovina och 

i Sverige; gemensamt organisera manifestation 

till minne av folkmord i Srebrenica 

och i andra platser i Bosnien och Hercegovina 

osv. 

Švedska je zemlja u kojoj aktivno djeluju 

brojne bosanskohercegovačke organizacije 

i savezi na različitim osnovama 

– građanskoj, vjerskoj, etničkoj, starosnoj, 

spolnoj, humanitarnoj ili nekoj drugoj, a sve 

ih povezuje to što okupljaju građane i prijatelje 

Bosne i Hercegovine. 

Potreba za koordinacijom rada svih tih 

organizacija i saveza građana bih u Kraljevini 

Švedskoj je prisutna odavno a prvi konkretni 

koraci u tom smislu su učinjeni 2002. 

godine na inicijativu bh Omladinskog saveza 

(bhuf). 

Omladina je u to vrijeme bila predvođena 

sjajnom ekipom – Jasmin Bećirović, Samir 

Muratović i Faruk Šarić i uspjela je iskazati 

zrelost i animirati 9 bh. organizacija i saveza 

u Švedskoj koje su u mjestu Mölnlycke 

(Göteborg) 28. septembra 2002. formirale 

Koordinaciono tijelo bh. dijaspore u Švedskoj. 

Nakon oko dvije godine djelovanja to Koordinaciono 

tijelo se ugasilo, uglavnom radi nedostatka 

dobre volje za rješavanje izvjesnih 

neshvatanja između pojedinih saveza. 

Potreba za usklađenim djelovanjem po 

pitanjima od zajedničkog interesa se vremenom 

izuzetno pojačala a strujanja u glavnim 

odborima saveza sa bh. predznakom postala 

su mnogo toplija nego ranije. 

Susreti predstavnika i članova različitih 

bh. saveza su od posebne važnosti. Tako 

je prisustvo i izlaganje Mirsada Filipovića, 

predsjednika Saveza Banjalučana i predstavnika 

Saveza bh. udruženja, na 12. Godišnjoj 

skupštini bh Saveza žena 24. marta 2007. 

u Tidaholmu, unijelo dosta pozitivne energije 

i ubrzalo proces međusobne saradnje. 

Raniji neformalni kontakti i potezi u 

vezi zajedničkih nastupa na relaciji Vahida 

Mehinović (bh Savez žena) i Mirsad Filipović 

(Savez bh. udruženja i Savez Banjalučana) su 

dobili službeniji ton i uslijedili su dogovori s 

Bakirom Prljom, predsjednikom Saveza bh. 

udruženja, oko zajedničkog susreta ili sastanka 

bh. saveza i organizacija u Švedskoj. 

Preliminarni sastanak 5 bh. organizacija i 

saveza je održan 29. aprila 2007. u Bosanskom 

kulturnom centru u Norrköpingu i 

tu je istaknuta potreba aktivnije saradnje i 

odlučeno da se početkom septembra organizuje 

zajednički sastanak svih saveza i organizacija 

građana Bosne i Hercegovine u 

Kraljevini Švedskoj. 

Zajedno u Jönköpingu 

Organizaciju zajedničkog sastanka prihvatio 

je Savez bh. udruženja u Šved- 

Dragutin-Dadi Mras predstavlja projekat Izborni budilnik (Jönköping, 2007-09-01) 

Dragutin-Dadi Mras 



Članovi Glavnih odbora 8 saveza i organizacija građana Bosne i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj (Jönköping, 2007-09-01) 

skoj a konkretnu zadaću oko pripreme sastanka 

je odlično odradio Nesib Karišik, 

sekretar tog saveza. 

Sastanak je održan 1. i 2. septembra 2007. 

u Jönköpingu, a prisustvovale su 43 osobe, 

od toga 39 članova Glavnih odbora 

8 organizacija i saveza: Savez bosanskohercegovačkih 

udruženja u Švedskoj (bhrf, 

Bosnisk-Hercegovinska Riksförbundet i 

Sverige), Bosansko-švedski savez žena u 

Švedskoj (bskf, Bosnisk-Svenska Kvinnoförbundet 

i Sverige), Bosanskohercegovački 

savez omladine u Švedskoj (bhuf, Bosnisk- 

Hercegovinska Ungdomsförbundet i Sverige), 

Bosanskohercegovački savez žena u 

Švedskoj (bhkrf, Bosnien och Hercegovinas 

Kvinnoriksförbund i Sverige), Islamska 

Zajednica Bošnjaka u Švedskoj (bhirf, 

Bosnien och Hercegovinas Islamiska Riksförbund 

i Sverige), Muslimanski omladinski 

savez Švedske (bemuf, Bosnien-Hercegovinas 

Muslimska Ungdomsförbund 

i Sverige), Savez Banjalučana u Švedskoj 

(rfbl, Riksförbundet Banja Luka i Sverige) 

i Muslimansko dobrotvorno društvo Merhamet 

u Švedskoj (Muslimska välgörande 

organisationen Merhamet i Sverige). 

Sastanku su prisustvovali i Jasminka 

Ustamujić, šef Konzularnog odjeljenja i prvi 

sekretar Ambasade Bosne i Hercegovine u 

Kraljevini Švedskoj, Dragutin-Dadi Mras 

(udruženje Vrbas) u svojstvu predstavljača 

Projekta registracije građana bih za izbore 

kao i predstavnici bh. javnih glasila u Skandinaviji: 

Bosanska pošta, Žena i Glas bih. 

Inicijativa bh Saveza žena, na početku 

Izbori u BiH 

Nakon obavljenog prvog kruga istraživanja, 

mogu se izdvojiti slijedeći motivi 

neizlaska na glasanje u i predložiti slijedeći 

načini borbe protiv njih: 

Beznađe – 22,6% ispitanika odgovara da 

ionako nije moguće ništa promijeniti, pa 

zato 1ne glasaju. 

Na njih se mora djelovati sloganima u 

stilu: Promjena je moguća. Treba navoditi 

sve pozitivne primjere gdje je došlo do 

promjena zahvaljujući biračima. Primjer 

Grahova. 

Odricanje od BiH – 22,6% ispitanika navodi 

kao razlog neglasanja da se ne misle 

vraćati 2u BiH, pa ih to ne zanima. 

Na njih se mora djelovati sloganima u 

stilu: Drvo bez korijena odnese vjetar. 

Treba ih podsjećati na njihove korijene. 

Možda pokušati i sa naglašavanjem mogućnosti 

izbora: ako zahvaljujući vašim 

glasovima BiH postane bolje mjesto za 

život, možda se ipak vratite. Teza: Nikad 

ne reci nikad je uvijek aktuelna. Niko od 

nas nije ni sanjao da će u BiH biti rata, a 

eto dogodilo se. Niko ne zna kad mu BiH 

može opet zatrebati. 

Proceduralni problemi – 16,1% se žali na 

komplikovanu 

3 

proceduru glasanja. 

Na njih se može djelovati razvijanjem inata: 

ne mogu oni nama toliko zakomplikovati 

glasanje da mi njima ne uzvratimo 

glasovima koji će ih srušiti. Slogan: Ničija 

nije do zore sjala. Naglasiti da ćemo pokrenuti 

proces za promjenu Izbornog 

zakona u BiH, ali da je to moguće jedino 

ako oni glasaju, pa dobijemo podršku za 

tu promjenu. 

Nedostatak bh. dokumenata – 12,9% od 

ispitanika to navodi kao razlog. Prema podacima 

Ambasade BiH u Stockholmu procenat 

naših građana koji nemaju CIPS-ove 

dokumente 

4 

je i puno veći. 

U prvoj fazi kampanje se treba posebno 

fokusirati na ovaj problem i razviti svijest 

kod građana da trebaju pribaviti bh. dokumente. 

Ovaj dio kampanje mora biti 

posebno naglašen u periodu prije odlaska 

naših građana na odmor, kako bi oni 

u tom periodu pribavili BiH dokumente 

i omogućili si glasanje. Ovdje možemo 

ostvariti saradnju sa centrima za lokalni 

razvoj u BiH koji mogu pomoći u pribavljanju 

dokumenata. 

Greške izborne komisije – od onih koji 

su naveli neki drugi razlog za neizlazak na 

glasanje je čak 19,2% navelo da nisu dobili 

glasačke 

5 

listiće iako su se registrovali. 

Ovaj razlog je posebno važno napasti u 

kampanji jer ne samo da direktno smanjuje 

broj glasova iz dijaspore, nego i 

obeshrabruje ljude u registraciji. Tu se 

mora poduzeti sve da se izvrši pritisak na 

izborne komisije u BiH kako bi znali da će 

biti kažnjeni za namjerno ili nenamjerno 

sabotiranje izbora. Ovdje treba ostvariti 

saradnju sa nevladinom građanskom 

organizacijom Grozd koja je odigrala veliku 

ulogu u rješavanju ovog problema 

za građane koji žive u BiH. 

Dalja istraživanja mogu otkriti preciznije 

šta stoji iza ovih motiva i kako se na njih 

može djelovati. 

Dragutin-Dadi Mras c 



7

sastanka, o nužnosti definisanja osnovnih 

modusa saradnje i koordinacije nije prihvaćena. 

Tokom sastanku su najveću pozornost 

privukli izbori u bih, obilježavanje genocida 

u Srebrenici i drugim mjestima u bih, 

i upotreba naziva Bošnjak i bosanski jezik u 

švedskim medijima i institucijama. 

Katastrofalni su podaci o učešću bh. 

građana u dijaspori na izborima u bih. 

Provedena istraživanja ukazuju na više razloga 

njihovog neizlaska na izbore. Kako 

pobuditi svijest, i što je posebno važno – 

interes, glasača U tom smislu je Savez bh. 

udruženja pripremio Projekt registracije 

građana bih za izbore. Projekat je predstavio 

Dragutin-Dadi Mras (udruženje Vrbas 

Stockholm). Tokom diskusije po ovoj 

tački – pohvaljen je visok kvalitet izlaganja 

Dragutina Mrasa; – istaknuta je posebna 

važnost posjedovanja cips-ovih dokumenata; 

– izraženo je mišljenje da zbog niskog 

procenta glasača iz bh. dijaspore nužno 

treba sredstva (predviđena za informisanje 

o izborima i u bih) koristiti u znatno 

većem procentu na informisanje glasača u 

dijaspori; – izraženo je mišljenje da postoji 

visoka potreba registracije kandidata iz dijaspore 

na izborima u bih (Liste za bh. dijasporu 

ili slično); – iskazano je nepovjerenje 

u rad izbornih komisija itd. 

Svi savezi i organizacije su iskazali čvrstu 

podršku ovom projektu, imenovali svoje 

predstavnike u Koordinacionom tijelu/odboru 

za izbore u bih, i tom odboru dali u 

zadatak da zahtijeva – izmjene Izbornog 

zakona bih u smislu organizovanja glasanja 

državljana bih po punktovima u Kraljevini 

Švedskoj jer ista ne spori mogućnosti 

takvog organizovanja izbora; – nesmetano 

uvođenje bh. državljana u matičnu evidenciju 

u opštinama gdje su boravili do 1992. 

godine. 

Savezi i organizacije građana Bosne i 

Hercegovine u Kraljevini Švedskoj su do 

sada pojedinačno obilježavali genocid u 

Srebrenici. Stoga je obrazovan Koordinacioni 

odbor za zajedničko obilježavanje 

genocida u Srebrenici i ostalim mjestima u 

bih, Dana državnosti Bosne i Hercegovine i 

drugih datuma od zajedničkog interesa. Za 

predsjednika ovog odbora izabran je Mirsad 

Begović (bhrf). 

Čudna je logika po kojoj se u Švedskoj, i 

ostaloj Evropi, koriste nazivi bosniska serber, 

bosniska kroater i bosniska muslimer. Da li se 

tu koristi vjerska ili etnička osnova Ili se na 

srednjovjekovni način etnos poistovjećuje 

s vjerskom zajednicom Po vjerskoj osnovi 

bi valjda išlo bosniska ortodoxer, bosniska 

katoliker i bosniska muslimer, a po etničkoj 

bosniska serber, bosniska kroater i bosniska 

bosniaker. Po nacionalnoj su svi oni bosnier 

(u odnosu na zapadno tumačenje pojma 

nacija). Dogovoreno je da se o tome uputi 

dopis švedskim medijima i institucijama. 

Koordinacioni odbor 

Bosanski kulturni centar u Norrköpingu 

je 6. oktobra bio domaćin održavanja 

konstitutivnog sastanka Koordinacionog odbora 

saveza i organizacija građana Bosne i 

Hercegovine u Kraljevini Švedskoj. 

Nakon definisanja osnovnih pravila neophodnih 

za rad Koordinacionog odbora, za 

predsjednika je izabran Fikret Kadić (bhrf), 

a za potpredsjednike Sakib Kenjar (bhirf) i 

Almedina Sačić (bskf). 

Usvojeni su i osnovni principi provođenja 

projekta – ravnopravnost saveza i organizacija 

učesnica u projektu; – solidarnost i 

– transparentnost (javnost rada, svaki član 

saveza i organizacija učesnica u projektu ima 

pravo uvida u sve dokumente projekta). 

U odnosu na prijedlog Projekta za izbore, 

stavka Posjete političara je promijenjena 

i glasi Posjete tehničkih i stručnih lica 

za izbore u bih. 

Istaknuta je posebna važnost uspostave 

zajedničkog kalendara bh. saveza i organizacija 

u Švedskoj i u tom smislu su se svi 

savezi i organizacije obavezali da će Koordinacionom 

odboru dostavljati podatke o 

planiranim manifestacijama/aktivnostima 

saveznog i regionalnog značaja. 

Analiziran je i odnos bh. vlasti prema 

izborima u bih i iznijeto mišljenje da veliki 

dio odgovornosti za malo učešće glasača 

www.izbornibudilnik.se 

www.bihizbori.com 

0761 422 022 

Sa konstitutivnog sastanka Koordinacionog odbora (KO): Hasiba Cacan (RFBL), Dragutin-Dadi 

Mras (voditelj projekta Izborni budilnik), Fikret Babović (BHKRF), Almedina Sačić (potpredsjednca 

KO, BSKF), Fikret Kadić (predsjednik KO, BHRF), Sakib Kenjar (potpredsjednik KO, BHIRF), Fahrudin 

Cero (Merhamet) i Mensur Mustafić (BeMUF) 

iz dijaspore snose institucije i vlasti u bih, 

da se sredstva namijenjena informisanju 

nedovoljno koriste na informisanje glasača 

u dijaspori i prekomjerno usmjeravaju u 

ostvarenje interesa stranaka na vlasti a iste 

su se svojom dosadašnjom djelatnošću pokazale 

izuzetno pogubnim za sadašnjost i 

budućnost Bosne i Hercegovine. 

Zaključeno je da, uz neophodan angažman 

u Švedskoj, treba izvršiti i dodatne 

pritiske na vlasti u bih radi aktivnijeg 

uključivanja građana iz dijaspore u demokratske 

procese u bih. c 



Izvještaj o posjeti BiH 

oktobra 2007. 

periodu od 21. do 30. oktobra boravio 

U sam u BiH i iskoristio priliku da obavim 

što veći broj kontakta za projekt Izborni 

budilnik. Obavljeni sa slijedeći kontakti: 

Potpredsjednik RS 

Davor Čordaš 

Upoznao sam ga sa projektom Izborni 

budilnik. U potpunosti je podržao takve 

aktivnosti i izrazio želju da uključimo i što više 

Hrvata iz BiH u našu akciju. 

Dogovoreno je da se ponovo vidimo kad 

slijedeći put budem dolazio i da tom prilikom 

utvrdimo konkretne oblike saradnje, 

jer i on želi dati doprinos našem projektu. 

Predsjednik Vijeća naroda RS 

Dževad Osmančević 

Već je čuo o našem projektu, pa sam ga 

upoznao sa dodatnim detaljima. Razgovarali 

smo o promjenama Izbornog zakona i 

mogućnosti da se ukine aktivna registracija 

birača. Dogovoreno je da pripremimo tekstove 

u vezi s tim s kojima bi on išao dalje po 

političkim linijama koje su mu na raspolaganju. 

On je predložio da razmotrimo formiranje 

zajedničke liste dijaspore na Lokalnim 

izborima 2008. za Banja Luku, ali i za druge 

gradove. Po mojoj procjeni ovo bi moglo biti 

zanimljivo, jer bi moglo motivisati građane 

iz dijaspore da daju mandat onima za koje 

znaju da će zastupati njihove interese, što 

bi moglo povećati izlazak na izbore građana 

koji žive izvan BiH. 

Pokret Grozd – Građansko 

organizovanje za demokratiju 

Pokret Grozd je posebno zanimljiva inicijativa 

u BiH koja je najzaslužnija što je 

izlazak na parlamentarne izbore u BiH 2006. 

godine bio znatno veći nego na prethodnim 

izborima. Sama činjenica da je njihovu 

peticiju, kojom se vrši pritisak na političke 

partije da izađu sa konkretnim programima 

za rješavanje ekonomskih problema u 

zemlji, potpisalo preko 500.000 građana u 

cijeloj BiH, govori kolika je to snaga. Za nas 

su posebno zanimljivi jer ne djeluju samo 

pred izbore, nego imaju cijelu profesionalnu 

mrežu saradnika po mnogim gradovima 

u BiH koji tokom cijele godine rade na 

formiranju demokratske svijesti građana, npr. 

kroz tumačenje rezultata raznih revizija koje 

pokazuju kolika je korumpiranost pojedinih 

političara u BiH. Revizije su obično napisane 

stručnim jezikom i nisu razumljive običnim 

građanima, pa se može reći da oni prevode 

takve dokumente na narodni jezik i time 

omogućuju građanima da ih razumiju. 

Razgovori su obavljeni sa Omirom Tufom, 

koordinatorom projekata Grozd-a iz Sarajeva 

i Ozrenom Trišićem voditeljem projekata iz 

Banja Luke. Obojica su se izrazili vrlo pohvalno 

o našoj inicijativi i izrazili spremnost da jedni 

drugima pomognemo u radu, budući da se 

naše aktivnosti savršeno dopunjuju. 

Konkretno je dogovoreno da, čim se ostvare 

tehnički uslovi za to, napravimo međusobno 

linkanje web stranica kao i da njihovi predstavnici 

na proljeće slijedeće godine budu naši 

gosti u okviru projekta Izborni budilnik. 

Udruga bosanskih Hrvata 

Prsten iz Zagreba 

UBH Prsten iz Zagreba okuplja Hrvate 

iseljene iz BiH tokom rata. Udrugu su 

osnovali privrednici koji posluju u Hrvatskoj i 

oni doniraju sredstva za obavljanje aktivnosti. 

Udruga je pokrenula projekt sličan našem, 

premda sa nešto drukčijom strukturom i zaposlili 

su jednu osobu koja se bavi samo ovim 

pitanjima. Njihov osnovni cilj je potaknuti 

građane iz BiH koji žive u Hrvatskoj da izvade 

CIPS lične karte, jer velika većina njih može lako 

otići i glasati na izbornim mjestima u BiH ako 

imaju dokumente. Oni su posebno fokusirani 

na područje Bosanske Posavine, gdje planiraju 

u svim opštinama povećati broj zastupnika 

nesrpske nacionalnosti. 

U povratku iz BiH razgovarao sam sa predsjednikom 

udruge Ilijom Tolićem. On je zamolio 

da im dostavimo sve materijale o našem 

projektu kako bi i oni mogli primijeniti dio 

naših iskustava na svoj projekt. Dogovorena je 

razmjena web linkova i da pri slijedećem susretu 

vidimo koje su još mogućnosti za saradnju. 

Planiramo se posebno fokusirati na zajedničku 

borbu za promjene Izbornog zakona. 

Centralna izborna komisija BiH 

U 

kontaktima sa Centralnom izbornom komisijom 

BiH je predstavljen naš projekt i 

obavljeni prvi koraci upoznavanja. Razgovori 

su vođeni uglavnom sa gospođom Božicom 

Ban, šeficom kabineta predsjednika CIK Stjepana 

Mikića, kao i sa samim predsjednikom. 

U razgovorima je utvrđeno da je njihov 

službeni stav neutralan i da oni moraju provoditi 

postojeće zakone, ali su privatno iznijeli 

da su nam spremni pružiti podršku u borbi za 

promjenu nekih zakonskih odredbi koje i oni 

smatraju nelogičnim i vrlo otežavajućim za nas 

iz dijaspore. 

Ponudio sam predsjedniku da posjeti 

Švedsku već početkom decembra u okviru 

našeg projekta, ali je on morao odbiti zato što 

su u toku vanredni izbori za predsjednika RS 

pa je njegovo odsustvo nemoguće. Međutim, 

poziv je u principu prihvaćen i može se ostvariti 

u nekom terminu nakon što prođe žalbeni rok 

(vjerovatno februar ili mart 2008.). 

Eksperti 

Obavio sam razgovore sa nekoliko eksperata, 

univerzitetskih profesora iz 

Sarajeva i Banja Luke, koji bi mogli biti naši 

potencijalni gosti. Oni bi mogli održati predavanja 

i odgovoriti na pitanja naših građana u 

Švedskoj o investiranju u BiH, pravnim propisima 

vezanim za poslovanje, sigurnosti kapitala, 

štednji i drugim ekonomskim pitanjima, 

ali bi mogli objasniti i trendove u zakonodavstvu 

i promjene koje posebno pogađaju 

ili bi mogle pogoditi nas iz dijaspore ukoliko 

nastavimo sa apstinencijom na izborima i 

dopustimo da o našoj sudbini odlučuju oni 

koji su najzaslužniji što građani BiH danas 

žive u preko 80 zemalja svijeta. 

Razgovori su obavljeni sa profesorima 

Antom Domazetom i akademikom Božom 

Matićem iz Sarajeva, te sa profesorom Jugoslavom 

Jovičićem iz Banja Luke. Svi su 

dali načelni pristanak za dolazak, a ostaje da 

pokušamo uskladiti detalje i datume. 

Zaključak 

Posjetu BiH smatram uspješnom i korisnom 

za etabliranje našeg projekta. 

Mnoga pitanja su otvorena i ostaje da se 

angažujemo na saradnji kako bi doveli do 

željenih promjena. Mislim da smo stekli veliki 

broj saveznika koji su spremni podržati 

promjenu Izbornog zakona, što je posebno 

važno u dugoročnoj borbi za naša prava. 

Što se tiče jedne od glavnih aktivnosti u 

našem projektu, posjeta iz BiH, ostaje nam 

da zajedno odlučimo kakvu strategiju da 

primijenimo i da se na osnovu toga nastave 

razgovori sa pojedinim osobama sa 

našeg spiska. Koliko ja vidim, imamo dvije 

mogućnosti: 

1. Da se držimo ranije predviđenih rokova 

i dovedemo one koji mogu prihvatiti naše 

rokove (prva posjeta početkom decembra). 

2. Da odgodimo prvu posjetu za februar 

ili mart slijedeće godine, ali da prvi posjetilac 

bude predsjednik CIK BiH. U ovom slučaju bi 

početak bio sa puno jačim efektom nego da 

dođe neko iz Grozd-a ili neko od profesora s 

kojima se razgovaralo. 

Moje mišljenje je da nam je važno da 

prva osoba koja dođe ima zvučnu titulu sa 

aspekta naših birača, a najzvučnija je upravo 

titula predsjednika CIK-a. Ako se odlučimo za 

tu varijantu, prva posjeta bi bila početkom 

slijedeće godine, a preostale posjete bi se 

odvijale u mjesečnom ritmu. Ovo nije idealna 

varijanta, ali mi se čini boljom od prve. 

Odluka je na članovima Koordinacionog odbora. 

Stockholm, 2007-11-08 

Dragutin-Dadi Mras, 

voditelj projekta Izborni budilnik c 



9

Ključ uspjeha 

Sami možemo tako malo, 

zajedno možemo tako mnogo, 

bila je deviza prekrasnog 

susreta održanog u Skövdeu 

od 21. do 23. septembra 2007. 

Piše: Jasna Perić 

Bosanskohercegovački savez žena u 

Švedskoj je od 21. do 23. septembra 

2007. u Skövdeu organizovao susret 

Ključ uspjeha : Nyckel till framgång s devizom 

”Sami možemo tako malo, zajedno 

možemo tako mnogo” kojem je prisustvovalo 

50-ak osoba iz udruženja i sekcija koje 

djeluju pri ovom savezu. 

O počecima organizovanja naših zemljaka 

u Švedskoj, s posebnim osvrtom na bh 

Savez žena do 2002., govorila je Asima 

Pašalić. Rad našeg saveza u periodu 2002- 

2006. predstavila je Selma Borovac a o vremenu 

od 2006. i budućim planovima govorila 

je Vahida Mehinović. 

Nakon toga sam ja objasnila rad lokalnih 

Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund 

var väldigt aktivt under hösten 

och har anordnat en riks- och flera 

regionala manifestationer. 

Den 21-23 september anordnades i 

Skövde kvinnoträffen Nyckel till framgång 

på riksnivå. Där medverkade Kvinnoriksförbundets 

styrelsemedlemmar, deras 

suppleanter och kontaktpersoner från 

alla våra föreningar och sektioner. 

Regionala manifestationer ägde rum 

den 3 november i Linköping (region Öst), 

den 10 november i Göteborg (Väst), den 

17 november i Växjö (mellanregional) och 

den 8 december i Lidköping (Center). 

udruženja i sekcija, saradnju na nivou regije i 

saveza u cjelini, kao i saradnju s obrazovnim 

savezima, s posebnim osvrtom na nbv. 

Članovi Glavnog odbora održavaju česte 

kontakte i vrlo dobro se poznaju tako 

da je ovoga puta dat prioritet njihovim zamjenicima 

i predstavnicima udruženja i 

sekcija čime je postignut pun uspjeh susreta 

– predstavljen je rad lokalnih udruženja, 

obavljena razmjena iskustava i razgovor o 

prioritetima bh Saveza žena u Švedskoj. 

Pored integracije i međusobne komunikacije, 

intenziviranja saradnje sa savezima 

i organizacijama bh. građana u Švedskoj, posebno 

je podvučena važnost učestvovanja na 

izborima u bih i Švedskoj jer svi pokazatelji 

ukazuju na zanemarivo sudjelovanje bh. građana 

u tim demokratskim procesima. 

Dogovoreno je i ponovno pokretanje 

intraneta na kojem bi, između ostalog, bili 

pohranjeni svi najvažniji dokumenti bh 

Saveza žena (zapisnici, pravilnici, ugovori) 

a pristup bi imale kontakt osobe iz svih 

udruženja i sekcija. 

Toplo je podržana ideja da ovaj susret 

bude tradicionalan. 

Veliku pažnju privuklo je i predavanje 

koje su održali predstavnici Službe za žrtve 

krivičnih djela (boj – Brottsofferjouren). 

Nakon susreta je za Sanela Hrnića iz 

Mostara (nalazi se na liječenju u Krapinskim 

Toplicama) prikupljena pomoć u iznosu 

2 000 kr u zajedničkoj akciji koju su 

pokrenula udruženja Behar iz Skövdea i 

Bosna i Hercegovina iz Norrköpinga. 

Bh. udruženje Behar iz Skövdea se i ovoga 

puta pokazalo odličnim domaćinom a 

bh Savez žena vrsnim organizatorom. 

Izdvajamo neke od brojnih poruka: 

– Čak ni šetnje u ove prelijepe jesenje 

dane ne izmame osmjeh kao pomisao na 

Skövde, susret sa vama, pogled na ove slike. 

I Örebro je s vama! Sajma, Senadeta, Jasmina, 

Azra (Azra Hamzić, Örebro). 

– Kako se nije našao neki režiser da nas 

angažuje – sve prave ljepotice! Zato Kemica 

Monteno pjeva Žene, žene šta bi mi bez 

vas. Sve vas volim i zahvaljujem na divnom 

druženju sa željom da se ono nastavi. Puno 

lijepih pozdrava iz Västeråsa! (prof. Muniba 

Lojo). c 

Dio učesnika susreta Ključ uspjeha : Nyckel till framgång 



Safetu, 

legendi 

sevdaha 

Hor Behar priredio svečano 

večer u čast Safeta Isovića 

Hor Behar Skövde 

Piše: Hajrudin Hajrica Zukanović 

Vele da su se tresla prozorska okna, a 

štokovi od vrata samo što nisu iskočili 

iz zidova, kažu da je grmilo kao što 

rijetko grmi za snježnih dana i da se zemlja 

tresla tako jako da su iz nje poiskakale mrtve 

krtice iz vremena kada grad još nije bio grad. 

Pričaju da me se čulo do u sedmu mahalu, a 

da su u osmoj stare nane otvarale prozore ne 

bi li čule je li to stiže kijametski dan. Govore 

da takva sila Sarajevom nije prošla otkako je 

Eugen Savojski zapalio Bosnu, kakva je tutnjala 

u deset dugih minuta na koliko sam 

razvukao Đul Zulejhu, tako je kazivao Safet. 

Vijest o smrti Safeta Isovića je sve, a 

posebno nas ljubitelje i izvođače sevdalinke, 

duboko potresla. Taj neokrunjeni 

Režija: Amela Maksumić i Hajrudin Hajrica 

Zukanović 

Sekretar režije: Haris Tucaković 

Svjetlosni efekti: Adam Ćorić 

Tonmajstori: Nermin Imeri i Enes Čiza 

Bratić 

Voditelji programa: Amela Maksumić i 


Muzika: Hajrudin Hajrica Zukanović, Refik 

Imeri i Suad Mehinović (harmonika), 

Ferid Hidić (gitara) i Armin Jakupović 

(timpani) 

Solisti: Amela Maksumić, Asim Crnić, 

Biba Begić, Enes Čiza Bratić, Hajrudin 

Hajrica Zukanović, Izet Tenić Tena, Mirnesa 

Begić, Refik Imeri i Suad Mehinović 

Hor: Amela Maksumić (dirigent), Ajla 

Maksumić, Asima Pašalić, Azra Bratić, 

Biba Begić, Đurđa Piralić, Sabina Alagić, 

Sebiha Crnić, Asim Crnić, Enes Čiza 

Bratić, Haris Tucaković, Izet Tenić Tena, 

Jasmin Maksumić, Mehmed Maksumić 

i Salih Pašalić 

kralj sevdalinke, legenda sevdaha, je i tumačenjem 

i izvođenjem doveo sevdalinku 

do savršenstva. A volio je Bosnu i Hercegovinu 

iznad svega. Zato je unosio i srce i 

dušu u interpretaciju sevdalinke. Bez ličnog 

unošenja sebe, sevdalinka nije ono pravo, a 

to je Sajo dobro znao i zato postao jedan od 

najvećih svih vremena. 

U svečanoj bordo sali kina Odeon u 

Skövdeu priređeno je 13. oktobra večer 

Legendi sevdaha u čast Safeta Isovića koja 

je okupila brojne ljubitelje sevdalinke, a 

posebno Sajine pjesme. 

Hor Behar Skövde s petoricom muzičara 

i devet solista, nakon svakodnevnih probi, 

dao je sve od sebe da kvalitet programa bude 

na nivou kakav i dolikuje legendi sevdaha. 

Na našoj, a i svim budućim generacijama, 

je velika odgovornost oko očuvanja 

sevdalinke kao dijela kulturne baštine Bosne 

i Hercegovine. Zato budimo strpljivi s 

najmlađima i učimo ih pjevanju i sviranju 

sevdalinke. 

Legendo sevdaha nek’ ti je vječni rahmet 

i veliko hvala! c 

Oj, Safete, Sajo, Sarajlijo... Suad Mehinović, Hajrudin Zukanović i Amela Maksumić 



11

Susret za dušu 

i pamćenje 

Linköping 2000 

izvrstan domaćin 

tradicionalnog susreta 

regije Istok 

Piše: Dinka Salagić 

Dva Ljiljana, iz Oskarshamna i Växjöa, pobjednici u opštem znanju 

Lijepo je bilo te subote 3. novembra u 

Linköpingu kada su se sastala udruženja 

regije Istok, a u organizaciji bh 

Saveza žena i Bosansko-švedskog kulturnog 

udruženja Linköping 2000, koje je bilo 

domaćin susreta na kome su prisustvovala 

udruženja Bosna Kalmar, Ljiljan Oskarshamn, 

Ljiljan Växjö, Vrelo Bosne Västervik 

i Žena 2001 Mönsterås. 

Znali smo da nam dolaze prijatelji, zato 

smo se i radovali ovom susretu i pokušali 

pripremiti i dočekati sve od srca, kako bi 

svi zajedno doživjeli jedno lijepo druženje 

kojeg ćemo se dugo sjećati. 

I bilo je upravo tako. Igre i pjesme i 

dobrog raspoloženja nije nedostajalo tog 

dana i večeri. A po mnogima, ni dobre 

hrane. 

Nije se štedilo ni na poklonima, ni na 

tomboli, ni na šalama i svi su zajedno doprinijeli 

da ovo druženje ostane svima u 

lijepom sjećanju. 

Posebno je bio interesantan kviz iz 

opšteg znanja u kome je prvo mjesto osvojio 

Ljiljan iz Oskarshamna, a drugo Ljiljan 

iz Växjöa. Nagrade je dodijelila firma 

Gold Coin koja zastupa Zepter i sarajevsku 

izdavačku kuću Svjetlost. 

I kako kaže stara izreka, sve što je lijepo 

kratko traje, tako i ovaj susret svima je bio 

samo kao jedan tren. Ali zato ga trebamo 

ponavljati. Truditi se da ovakve lijepe trenutke 

doživljavamo češće. 

Nadamo se da ćemo se slijedeći put 

sresti na nekom drugom mjestu i isto 

ovako uživati u našem prijateljskom druženju. 

Još jedno hvala svima koji su učinili 

da nam bude lijepo tog 3. novembra u 

Linköpingu. c 

Hor Linköping 2000 

Ljilja (Linköping), Nada (Växjö) i Zekija (Mönsterås) 



Izložba knjiga i 

ručnih radova 

Tradicionalni susret 

regije Zapad 

održan 10. novembra 

u Göteborgu 

Generacije od 7 do 87 godina okupljene na susretu u Göteborgu 

Piše: Fatima Kovačić 

Sekcija žena Fatima Gunić je u subotu 

10. novembra u prostorijama Lundby 

Stadsdelshuset održala izložbu knjiga, 

ručnih radova i kulinarstva. Izložbu su 

uveličali književnici, umjetnici i prosvjetni 

radnici koji žive u Göteborgu kao i gošće iz 

bh. udruženja Bosna i Hercegovina i Kvinnocentra 

Bergsjön Göteborg. Tako su se, uz 

prisustvo većeg broja omladinki i omladinaca, 

na jednom mjestu našli pripadnici svih 

generacija od 7 do 87 godina. 

U svojstvu potpredsjednice bh Saveza 

žena otvorila sam ovu kulturnu manifestaciju 

i pozdravila prisutne. Upoznala sam ih 

o projektu Izborni budilnik i istakla važnost 

cips-kartica i učestvovanja na slijedećim izborima 

2008. godine. Sve prisutne nastavnike 

sam pozvala, ukoliko imaju volju i želju, 

da pokušaju svi skupa raditi na formiranju 

Izložene knjige bosanskohercegovačkih pisaca koji žive u Švedskoj 

dopunske škole u regiji Zapad (Göteborg). 

Zatim se prisutnim obratila Zehra Količić, 

koordinatorica regije Zapad, pozdravila ih 

toplim riječima i otvorila izložbu za gledanje. 

Žene su izložile svoje vezove, rišlje, keranje, 

stare nošnje sa specijalnim vezovima, 

vezene papuče itd. Tu su se našle i sinije, 

đugumi, ibrici, mlinovi, sahani, a na posebnom 

štandu brojne knjige naših pisaca i 

pjesnika. 

Naše žene su pripremile bogatu trpezu 

raznih specijaliteta, pita i kolača koju su lijepo 

aranžirale Bibka Jonić i Halida Islamović. 

Književnik Meho Baraković je pozdravio 

prisutne i kroz knjigu i naslove predstavio sve 

bh. pisce i pjesnike koji stvaraju u Švedskoj. 

Govorio je o Midhatu Ajanoviću Ajanu, 

Ševki Kadriću, Enisi Popović Čengić, Nizami 

Granov Čaušević, Hajrudinu Čauševiću 

i drugim kao i svoja sjećanja na Maka 

Dizdara. Također je predstavio kulturno 

udruženje Broarna – Mostovi koje je kao 

izdavač objavilo njegovu 19. zbirku poezije 

Göteborg – ili ko bi rekao da je to moguće. 

To udruženje je ove godine objavilo i knjigu 

Nazifa Nuspahića Erinran eller grovt förtal 

a u pripremi je zbirka Tanka nit, poetski 

prvijenac Anese Karaica-Košuta. 

Sa nama je bila i 87-godišnja starica Sabiha 

Rizvanović i recitovala nam pjesme koje 

je lično napisala. To su predivne poruke 

domovini, da se svoja zemlja ne zaboravi 

i pjesme posvećene svojoj djeci tako su se 

mogle primijetiti suze u očima prisutnih. 

Enisa Popović Čengić je govorila stihove 

iz svoje zbirke Halka i svim prisutnim 

je podijelila i poklonila stihove Skendera 

Kulenovića. 

Nizama Granov Čaušević je, kako kaže, 

imala želju da piše još iz djetinjstva i to joj 

postala stvarnost ovdje u Švedskoj. Nakon 

knjige Hotell Tre Kronor na švedskom i bosanskom 

jeziku objavila je i Umihanu na bosanskom 

jeziku. 

Hajrudin Čaušević je predstavio drugo 

izdanje svoje knjige Fahro – profesor Fahrudin 

Baščelija u sjećanjima i anegdotama 

kazujući anegdote o svom profesoru i izuzetnom 

pedagogu Fahri Baščeliji. 

Hadžera Omerović piše prozu i poeziju. 

Pročitala je priče Teferič i Svileni šal iz svoje 

knjige Bošnjačka duša i pjesmu posvećenu 

njenoj mami. 

Skup je nastavio druženje uz muziku, 

razgovor, pjesmu i vesela lica svih nas na 

tako lijepom skupu. Što je najvažnije, vidjeli 

smo da za prijatno druženje nije važno ko 

kojem udruženju pripada. c 



13

Još jedan 

korak naprijed 

u Växjö-u 

Žene iz Ljiljana organizovale 

susret oba naša saveza žena 

Tekst i foto: Muharem Sitnica-Sića 

Hor Ljiljan Växjö s dirigenticom Besimom Mašić 

Ideja Izete Burazerović, agilne predsjednice 

Aktiva žena pri bh. udruženju 

Ljiljan Växjö, da okupi članice iz oba 

saveza žena, i Bosanskohercegovačkog i 

Bosansko-švedskog, je urodila srdačnim 

susretom 17. novembra 2007. u gradu 

Växjö. Susret je započeo posjetom muzeju 

Utvandrarns Hus, a nastavljen u prostorijama 

nbv. 

Izeta Burazerović i Feko Pendek, predsjednik 

udruženja Ljiljan, su pozdravili 

drage gošće iz (po abecedi) udruženja Bosna 

i Hercegovina Gislaved, Bosna Kalmar, 

Respekt Karlskrona i Žena 2001 Mönsterås, 

a ispred gostiju su pozdravne riječi uputile 

Emina Ćejvan (Karlskrona), Jasna Perić 

(Kalmar), Sadeta Murić (Gislaved) i Zekija 

Zembo (Mönsterås). 

U prijatnoj atmosferi su domaćini poslužili 

kafu, potom ručak, a zatim je izveden 

kulturni program u kojem su posebnu 

pažnju privukle Emina Ćejvan predstavljanjem 

svoje knjige Naši korijeni u Bosni, 

naše stope u Švedskoj, Izeta Burazerović 

dijelovima svog neobjavljenog rukopisa 6. 

august – raspad Omarske i Sadeta Sokol 

pjesmom O Bosni. 

Za zabavu su se pobrinuli Haris Šehić i 

Samir Gačanović, a uz dobru muziku bilo 

je i spontanog zajedničkog pjevanja uz neizbježnu 

solisticu Zekiju Zembo. Igralo se 

i plesalo do večernjih sati. 

Priređena je i bogata tombola, a izvlačenje 

nagrada proteklo je u zabavnoj atmosferi. 

Naime, svaki dobitnik izvlačio je 

slijedećeg, uz sve moguće šaljive komentare, 

a finale svega bila je posljednja nagrada, 

zahvaljujući činjenici da je među 

prisutnim ženama bila i ginekolog dr. 

Besima Sokol, koja je otvorila privatnu 

ginekološku ordinaciju u Växjöu, i koja je 

velikodušno ponudila besplatan pregled 

za dobitnika te specijalne nagrade. 

Slučaj je htio da ja, kao ”počasna članica” 

i voditelj programa, izvučem tu nagradu, 

uz sveopšti smijeh i šalu. Naravno, u tako 

dobrom raspoloženju predložio sam ponovno 

izvlačenje, i nagrada je pripala Zekiji 

Zembo. 

Emina Ćejvan i Izeta Burazerović 

Dan državnosti 

25. novembar je 

značajan dan 

za mene, 

tebe, 

nas i vas. 

Toga dana je 

potvrđena, 

utemeljena 

državnost 

Bosne i Hercegovine. 

Mnogi govore, 

pričaju 

da Bosna i Hercegovina 

nije njihova domovina. 

Oni kao imaju 

rezervnu domovinu. 

Oh, kako se gorko varaju. 

Ali ne i ne, 

svi rođeni u BiH su samo 

Bosanci i Hercegovci. 

Tako je uvijek bilo 

i tako će uvijek biti 

želio to neko ili ne. 

Moja malenkost 

piše i govori 

U finalu svih događanja ponovo je poslužena 

kafa i veliki izbor domaćih kolača, 

slastica i torti. 

Čestitke i pohvale domaćinima i svim 

učesnicima za ovaj susret žena iz oba saveza 

i neka ih i ubuduće bude još više. c 

U prodaji tombole učestvovali su i najmlađi 

Ovom pjesmom Sadete Sokol iz Växjö-a svim našim čitaocima upućujemo čestitke 

povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine 

ujedinite se 

Hercegovci i Bosanci 

jer je ovo je naša 

jedina domovina 

i tu smo svi 

svoji na svom. 

Oh lijepa, 

oh draga BiH 

Ti ćeš uvijek biti 

u našim srcima 

bez obzira 

želi li to ili ne neko. 

Niko nam te neće uzeti 

bili mi blizu ili daleko. c 



Zajedno 

u Lidköpingu 

Svečanim programom 

Zajednička nam domovina 

obilježen Dan državnosti 

Bosne i Hercegovine 

Sa zajedničkog susreta u Lidköpingu 

Piše: Sanela Ovčina 

Tradicionalni susret regije Centar je 

održan 8. decembra u Lidköpingu. 

Domaćin susreta je bilo novoosnovano 

udruženje Zajedno iz Lidköpinga, a 

prisustvovali su članovi bh Saveza žena iz 

Mariestada, Skare, Skövdea, Tidaholma i 

korak u budućoj saradnji sa udruženjima 

u sastavu bh Saveza žena u Švedskoj a 

i sa svim drugim akterima u švedskom 

društvu. 

Helene Wellner, sekretar za kulturu u 

Lidköpingu, također je naglasila značaj 

za jedinstvenu i cjelovitu, nedjeljivu Bosnu 

i Hercegovinu, domovinu svih njenih naroda 

i narodnosti. 

U prigodnom programu pod nazivom 

Zajednička nam domovina su učestvovali 

Vahida, Sanela, Suad, Mirsada, Alen, i 

Vaha. Ostatak večeri je protekao uz bogatu 

bosansku trpezu, tombolu, igru, pjesmu i 

ples. 

Članovi udruženja Zajedno su se pokazali 

kao izuzetni domaćini i moglo se primijetiti 

da zaista sve rade s dogovorom i da 

se sa razlogom zovu zajedno. 

Sa susreta iz Lidköpinga javila se Sanela 

Ovčina. c 

Mirsada Zahirović i Vahida Mehinović 

Helene Wellner 

Lidköpinga. 

Skupu su također prisustvovali i članovi 

Koordinacionog odbora saveza i organizacija 

građana Bosne i Hercegovine u Kraljevini 

Švedskoj kao i predstavnici opštine 

Lidköping. 

Skupu se prvo obratila Vahida Mehinović, 

predsjednica Bosanskohercegovačkog 

Saveza žena u Švedskoj. Vahida je naglasila 

značaj međusobne komunikacije i dijaloga, 

kako među članovima Saveza, tako i u 

kontaktima sa svim organizacijama sa bh. 

predznakom, švedskim udruženjima i organizacijama 

te udruženjima čiji članovi 

dolaze iz drugih zemalja a sve u cilju bolje 

međusobne integracije. 

Mirsada Zahirović, predsjednica udruženja 

Zajedno, je pozdravila sve prisutne i 

poželjela im ugodan boravak u Lidköpingu 

naglašavajući da je ovaj susret samo prvi 


zajedničkog druženja i rada kako bi svako 

na svoj način doprinio uspješnijoj integraciji. 

Ona je također istakla da u novoosnovanom 

udruženju Zajedno prepoznaje 

tri važna elementa za uspješan rad: volju, 

znanje i angažman. 

Dragutin Mras, voditelj projekta Izborni 

budilnik, je podsjetio prisutne na 

značaj učešća dijaspore u izborima u bih 

s posebnim akcentom na nas koji živimo 

u Švedskoj i na našu zajedničku realizaciju 

pomenutog projekta. 

Zajednička nam domovina 

Uz prisustvo oko 150 članova udruženja 

i gostiju obilježen je i 64. rođendan 

naše domovine ako računamo od vremena 

kad su Bosanci i Hercegovci izgovorili svoje 

sudbonosno da u Mrkonjić Gradu 1943. – 


www.izbornibudilnik.se 

Druga sjednica Koordinacionog odbora 

saveza i organizacija građana Bosne i 

Hercegovine u Kraljevini Švedskoj održana je 

8. decembra u Lidköpingu. 

Ostvarenje aktivne registracije građana 

i mogućnosti glasanja u ambasadama 

Bosne i Hercegovine – stavljeni su u prvi 

plan narednih aktivnosti Koordinacionog 

odbora. 

Pokrenuta je web stranica i otvoren 

dežurni telefon 0761 422 022 putem kojeg 

građani BiH mogu dobiti neophodne 

informacije i pomoć u vezi registracije i 

izbora. 

www.bihizbori.com 

15

Mnogo novog u 

Kvinnocentru 

Kvinnocentar Bergsjön 

preselio u nove prostorije 

Tekst i foto: Madeleine Christell 

Kvartet. Helena Dizdarević, Zulfa Kotorčić, Halida Islamović i Ulla Staaf razgovaraju o značaju 

Kvinnocentra Bergsjön. Zulfa prije nastave švedskog u Kvinnocentru nije znala taj jezik. ”Mnogi nemaju 

socijalnu mrežu (nätverk), ali je mogu dobiti ovdje”, smatra penzionerka Ulla Staaf koja je 

dugo radila kao policajac na tom području. 

Mnogo toga je u toku u Kvinnocentru 

(Centru za žene) Bergsjön u Göteborgu. 

Prije mjesec dana su preselili u 

nove prostorije u Stjärnbildsgatan i sad 

sarađuju s okolnim dijelom grada po pitanju 

nasilja nad ženama. 

– Želimo biti na raspolaganju svima 

i učiniti zadovoljstvo ženama da razbiju 

usamljenost, kaže Hedija Mujezinović, 

odgovorna za Kvinnocentar. 

Cilj Kvinnocentra je da se žene iz različitih 

kultura sastaju, osjećaju dobro i ne 

sjede usamljene kući. 

Bilo je mnogo svijeta u Stjärnbildsgatan 

28, raznolike hrane, tradicionalnih 

govora i presijecanja vrpce i pokazivanja 

prostorija, svega što spada u svečano 

otvaranje. Mnogi koji na razne načine sarađuju 

s Kvinnocentrom, iz udruženja i raznih 

institucija, bili su predstavljeni. 

A prostorije su svježe s velikom dvoranom 

za druženje i manjim sobama za 

razgovor uz pripadajuće hobi-lokale jedan 

sprat niže za slobodne aktivnosti i ručni 

rad. 

– Ovdje su svi dobrodošli, kaže Hedija 

Mujezinović, a mi imamo aktivnosti svakog 

dana, i kompjuterske kurseve, i učenje 

švedskog, čak za nepismene, i preventivnu 

njegu i spremanje hrane. Cilj Kvinnocentra 

je da se žene iz različitih kultura sastaju, 

osjećaju dobro i ne sjede usamljene kući. 

Više žena s kojima je DirektPress razgovarao 

svjedoče o značaju Kvinnocentra. 

Ulla Staaf, penzionerka koja je dugo radila 

kao policajac na tom području, je jedna 

od njih. 

– Mnogi nemaju socijalnu mrežu (nätverk), 

ovdje se možemo sastajati, naći dru- 

Hedija i Marianne. Hedija Mujezinović i Marinan 

Lööf rade u Kvinnocentru na sprječavanju 

nasilja nad ženama. 

štvo, kaže ona dok razgovara s Helenom, 

Zulfom i Halidom Islamović. 

Međutim, žene kao Ulla su rijetke, dakle 

švedske žene. Bilo bi dobro kada bi više 

Šveđanki dolazilo u Kvinnocentar. Tako 

misle Bibka Jonić i Fatima Kovačić iz BH 

Saveza žena u Švedskoj. 

– Dobro je za integraciju i to je put u 

švedsko društvo. Važno je da se možemo 

sretati s drugim ženama, kažu one. 

Svi su dobrodošli 

Kvinnocentar je takođe otvoren za one 

koji traže pomoć, terapija kroz razgovor 

se može pružiti onom kome je potrebna. 

Kvinnocentar je pokrenut prije 9 godina i 

ima 122 člana, ranije se nalazio u Atmosfärgatan 

i to je i utočište i sastajalište. Svi su 

dobrodošli, bez obzira na kulturno porijeklo, 

iako većina potiče iz Bosne, Iraka, Irana 

i Pakistana. 

Sarađuju s velikim brojem različitih organizacija 

i udruženja kao što su narodni 

univerziteti (folkhögskolor), ntf (Nationalföreningen 

för Trafiksäkerhetens Främjande), 

abf, i razna kulturna udruženja. Tu 

su i policija i gradska uprava. 

– Mogućnost da se s nekim podijeli 

svakodnevnica i dobije pomoć, to je Kvinnocentar, 

kaže Siv Atlem, koja je održala 

svečani govor i presjekla vrpcu. Ovdje se 

može podijeliti radost, ali takođe i ono 

što stvara bol. Ovdje žene mogu davati 

međusobnu podršku. 

Od 1. novembra počinje saradnja Kvinnocentra 

i okolnog dijela grada na istraživanju 

i prevenciji nasilja nad ženama. S novcem 

od oblasne uprave Västra Götaland će se 

konstruktivno raditi na istraživanju, prevenciji 

i sprječavanju nasilja nad ženama. 

– U tu svrhu ćemo obrazovati pet žena, 

kaže Hedija Mujezinović. 

Dva glavna pravca 

Gradska uprava je, prema njenoj stranici 

na internetu, tražila ukupno 1 180 000 

kruna za 2007. i 2008. godinu s planiranim 

početkom projekta 1. novembra, u saradnji 

s udruženjem Kvinnocentar Bergsjön. 

Djelatnost ima dva, kako pišu, glavna 

pravca za koje uprava traži sredstva za dva 

voditelja projekta koja bi bila angažovana 

puno radno vrijeme na popisivanju problema 

i resursa, nadziranju okoline, razvoju 

kompetencija i metoda. 

Kvinnocentar ulaže u povećanje znanja 

u udruženju a posebno na obrazovanju pet 

članova koji su zainteresovani i podesni da 

djeluju kao ”bosi-informatori” (”barfotainformatörer”). 

Oni nude podršku u vidu 

grupa za samopomoć i druženje i djeluju 

kao veza s javnošću. Ovih dana su imali 

prvi sastanak radi planiranja. 

Marianne Lööf s Narodnog univerziteta 

(Folkhögskola) drži predavanja u Kvinnocentru 

u saradnji s Centrom za podršku iz 

Hjällba. 

Izvor: DirektPress Göteborg, 11 novembra 

2007. (m.o.) c 



Mycket är på gång för Kvinnocenter i 

Bergsjön. För en månad sedan flyttade 

man i nya lokaler på Stjärnbildsgatan 

och nu samarbetar man med stadsdelen 

kring kvinnovåldsfrågor. 

– Vi vill finnas till för alla och göra det 

nöjligt för kvinnor att bryta isoleringen, 

säger Hedija Mujezinović, som ansvarar 

för Kvinnocenter. 

– Möjlighet att dela vardagen och få 

hjälp med sin situation, det är Kvinnocenter, 

sa Siv Atlem, som invigningstalade 

och klippte band. Här kan kvinnor 

stötta varandra. 

Hobi-lokal. Veliki prostor će se koristiti za nastavu švedskog jezika, ručni rad i ples. 

Bosanke. Bibka Jonić i Fatima Kovačić iz BH 

Saveza žena u Švedskoj: ”Važno je u naše aktivnosti 

privući što više mladih.” 

Hit är alla välkomna, säger Hedija 

Mujezinović, och vi har aktiviteter 

varje dag, både datakurser, undervisning 

i svenska, även för analfabeter, 

friskvård och matlagning. 

Syftet med Kvinnocenter, som startade 

för nio år sedan, är att kvinnor från 

olika kulturer ska mötas och må bra 

och inte sitta isolerade hemma. 

Kontakt 

Telefon: 031-43 85 08 

Mobil: 076-217 85 56 

Kontaktperson: Hedija Mujezinović 

www.direktpress.se 

info@direktpress.se 

08-545 870 70 

Razvoj djelatnosti 

centara za žene 

Švedska vlada je odvojila 109 miliona 

kruna godišnje za 2007. i 2008. na 

pojačanje i razvoj djelatnosti centara za 

žene kao i za poboljšanje podrške žena 

i djece osvjedočeno izloženih nasilju. 

Oblasna uprava Västra Götalands län će 

raspodijeliti 18 miliona kruna u 2007. i 

isto toliko u 2008. godini. 

Opšti ciljevi ulaganja su: 

• Žene izložene nasilju koje zatraže 

pomoć će je dobiti bez na obzira na komunu 

u kojoj stanuju. 

• Socijalne usluge će se poboljšati i 

unaprijediti. Rad komuna će biti usmjereniji, 

konstruktivniji i usklađeniji. 

• Djelatnost centara za žene ili službi 

za žrtve krivičnih djela na lokalnom nivou 

će se pojačati međusobnom saradnjom 

ili osnivanjem novih, nekomercijalnih 

organizacija koje rade na podršci žena i 

djece osvjedočeno izloženih nasilju. c 

Ljepota žene 

Jedan je dječačić upitao svoju majku – Zašto 

plačeš 

– Zato što sam žena – odgovorila mu je. 

– Ne razumijem – rekao je dječak. 

Mama ga je samo zagrlila i rekla – Nikada 

i nećeš. 

Kasnije je upitao oca – Zašto mi se čini da 

mama plače bez ikakvog razloga 

– Sve žene plaču bez ikakvog razloga – 

bilo je jedino što je otac znao reći. 

Dječačić je odrastao i postao muškarac, 

i još uvijek se pitao zašto žene plaču. Naposljetku 

je zamolio Boga. 

– Dragi Bože, zašto se žene tako lahko 

rasplaču 

Bog odgovori: 

– Kad sam stvarao ženu morala je biti 

posebna. 

– Dao sam joj ramena dovoljno jaka da 

nose svu težinu ovoga svijeta, a opet dovoljno 

nježna da mogu pružati utjehu. 

– Dao sam joj unutrašnju snagu da podnese 

porod i odbijanje koje joj toliko puta 

stiže od njezine djece. 

– Dao sam joj čvrstinu koja joj omogućuje 

da ide dalje kad svi drugi odustanu, i da se 

brine za svoju porodicu u doba bolesti i 

nevolje bez prigovora. 

– Dao sam joj osjećajnost da voli svoju 

djecu bez obzira na sve, čak i kada je njeno 

dijete veoma povrijedi. 

– Dao sam joj snagu da nosi svoga muža 

kroz njegove pogrješke i načinio je od njegovog 

rebra da bi štitila njegovo srce. 

– Dao sam joj mudrosti da zna da dobar 

muž nikada ne bi povrijedio svoju ženu, ali 

povremeno testira njenu snagu i odlučnost 

da postojano bude uz njega. 

– I napokon, dao joj je suzu da je isplače. To je 

samo njeno na korištenje kad god joj zatreba. 

Vidiš, sine moj, ljepota žene nije u odjeći 

koju nosi, u njenoj figuri, ili u načinu na koji se 

češlja. Ljepota žene mora se vidjeti u njenim 

očima, jer to je ulaz u njeno srce – mjesto 

gdje stanuje ljubav. c 



17

Prvi red/Första raden: Bibka Jonić (Göteborg), Selma Borovac (Helsingborg), Ismeta Šeremet (Värnamo), Asima Pašalić (Skövde), Fatima Kovačić 

Baraković (Göteborg), Fikret Babović (Tidaholm), Mirsada Kahriman (Karlskrona), Zijada Čavka (Mariestad), Minka Lović (Örebro), Jasna Perić 

hada Lakota (Helsingborg), Muniba Lojo (Västerås), Branka Behlulović (Oskarshamn), Jasna Brandić (Värnamo), Enisa Popović Čengić (Göteborg 

Emina Ćejvan (Karlskrona) i Zekija Zembo (Mönsterås) | Treći red/Tredje raden (stoje iznad/står ovan): Azra Hamzić (Örebro), Senadeta Fazlić (Ö 



Nyckel Ključ 

till framgång uspjeha 

Skövde, 2007-09-21/23 

(Göteborg) i Samira Šehić (Malmö) | Drugi red/Andra raden (stoje/står): Ramiza Karamehmedović (Malmö), Sajma Dizdarević (Örebro), Meho 

(Kalmar), Sadeta Bašić (Mariestad), Nadira Šabani (Malmö), Enisa Crnkić (Hässleholm), Hajrija Sačić (Värnamo), Zehra Količić (Göteborg), Se- 

), Mesudija Hadžialić (Mönsterås), Sebiha Crnić (Skövde), Belma Hafizović (Tidaholm), Izeta Burazerović (Växjö), Almedina Čampara (Skövde), 

rebro), Dinka Salagić (Linköping), Ševala Ramić (Linköping), Vahida Mehinović (Lidköping) i Fadila Bejdić (Malmö) 



19

Ugledajte se na njih 

Pomoć starim i iznemoglim licima u Goraždu, 

muzički sastav Etna iz Helsingborga i 

nadarena učenica Elma Prušević iz Malmöa 

Piše: Elvedin Durović 

Redžo i Faruk Pašić pred put za BiH 

Priča prva 

Početkom avgusta ove godine stiglo je 

pismo dirljiva sadržaja od strane Javne 

ustanove Doma za stara i iznemogla 

lica Goražde. U njihovom navodu između 

ostalog stoji: ”U hroničnom nedostatku novca 

štićenicima staračkog doma u Goraždu 

trenutno je najveći prioritet da ljudi dobre 

volje obezbjede jedan tv prijemnik kako bi 

naši štićenici jesen i zimu dočekali u ugodnijem 

i ljepšem ambijentu”… 

Oni koji su tom prilikom bili i najpozvaniji, 

a to su svakako stanovnici koji su prije 

rata živjeli na području opštine Goražde, 

nisu oklijevali ni jednog trenutka. Za samo 

15 dana uspješno je okončana akcija i novi 

plazma tv Toshiba 42 našao se ovih dana 

u prostorijama njihovog doma. Njihovoj 

sreći i oduševljenju nije bilo kraja što su oni 

i pokazali u direktnoj tv emisiji koja je tom 

prilikom emitovana iz studija tv Bosansko- 

Podrinjskog kantona. 

Oni koji su se odazvali zaslužuju punu 

pažnju i poštovanje, ali donatori sigurno 

neće zamjeriti ako se istakne porodica Alise 

i Irfana Kovačevića iz Bosanske Gradiške, 

zatim bh Savez žena u Švedskoj na čelu sa 

Vahidom Mehinović i nezaobilazni Faruk 

Pašić koji je i ovaj kao i bezbroj puta do sada 

izvršio besplatnu distribuciju i uručenje 

donacije. Velika zahvalnost Javnom rtv 

servisu Goražde koji je ovu manifestaciju 

vrlo korektno i profesionalno obilježio u 

jednom od svojih udarnih tv termina. 

Obzirom da se približava Nova godina 

ne bi bilo na odmet da se mnogi ljudi dobre 

volje, a posebno ”oni” sa lokaliteta istočne 

Bosne, sjete da postoji ovaj ”Dom” u kojem 

se trenutno nalaze 72 štićenika starosne dobi 

od 65 do 93 godine od kojih je 13 potpuno 

nepokretno, osam sa teškim invaliditetom 

bez ekstremiteta i ostali sa obaveznom 

ljekarskom njegom. Zato ne zaboravite 

da se u njihovom zahtjevu za neophodnu 

pomoć nalaze i potrebe istaknute u 

16 tačaka njihovog zahtjeva za pomoć. 

Umjesto nabrajanja daleko je bolje, lakše i 

ekspeditivnije da dio svojih sredstava uplatite 

direktno na prelazni žiro račun koji je za 

ove potrebe otvoren kod: SwedBank, konto 

broj: 8214-9904586758-8 sa naznakom imena 

i prezimena donatora. Da mnogi koji bi 

učestvovali u akciji ne bi mislili da se čitava 

akcija ograničila na novčane naknade njima 

je u ovom trenutku potrebno mnogo toga 

što pojedinci u svojim sredinama sigurno 

mogu obezbjediti. Prevashodno je to u 

ovom trenutku: pomoć u hrani, opremi i 

higijenskim potrepštinama, ortopedska i 

druga tehnička pomagala, mašina za pranje 

suđa, tehnička oprema i oprema za fizikalnu 

terapiju. 

Njihova kontakt-adresa je: 

JU Dom za stara i iznemogla lica 

Zife Fazlagića bb 

73 000 Goražde 

Tfn: 00387 38 228 443 ili 

Fax: 00387 38 240 660 

Nadamo se da ćete se i Vi odazvati apelu 

jer ONI Vas očekuju!!! 

Priča druga 

Sigurno se mnogi od Vas još uvijek 

sjećaju da je do prije nekoliko godina 

na području Skåne bilo nekoliko muzičkih 

grupa koje su svojim repertoarom i interpretacijom 

plijenili simpatije i mlade i stare 

generacije. Sjetimo se samo sjajnih muzičkih 

bendova poput: Sarajevo – show band, Balkan 

Expres, Migi’s show band, Kona i prijatelji, 

Ritam srca… 

Međutim, u posljednje vrijeme jedan 

novi muzički sastav, koji istini za volju traje 

već nekoliko godina, uživa bezrezervnu 

podršku mladih na svim kulturno-zabavnim 

manifestacijama na području Skåne i šire. 

Riječ je, naravno, o muzičkoj grupi Etna 

iz Helsingborga. Iz samog zvučnog imena 

naslućuje se da se radi o bendu koji poput 

vulkana izbija na površinu i svojim nastupima 

osvaja simpatizere već na prvi pogled. 

Mladi, nadareni, a uz sve to i muzički jako 

utemeljeni, znaju i mogu da prezentiraju 

repertoar sa bilo kojeg muzičkog područja. 

Zbog toga i pozivi za nastupe stižu sa svih 

strana. Ali, oni se odazivaju samo u slobodnim 

trenutcima kojih imaju prilično 

rijetko jer svi članovi su zaposleni a uz to i 

većina od njih porodični ljudi. Ipak, uvijek 

i u svakoj prilici su na raspolaganju svojim 

domaćinima i ljudima koji su im u najtežim 

Spisak donatora 

Alihodžić Rabka i Ifet; Bavčić Amira 

i Amer; BH Savez žena u Švedskoj; 

Bičo Sead; Čaušević Nizama i Hajrudin; 

Durović Vasvija i Elvedin; Džozo 

Suada i Mehmed; Đuzel Samir; Gabela 

Nura, Zijo, Selma i Mediha; Gačanin Sabrina 

i Berzad; Halilović Adem; Hošo 

Ćamka i Huso; Hošo Kemo; Hošo Mujo; 

Imamović Indira i Mustafa; Kadić Ismet; 

Kadić Mesko; Kanlić Denisa i Ćamil; 

Karahmet Azra i Mujo; Kodžaga Veda i 

Emir; Korjenić Amira i Munib; Kovačević 

Irfan i Alisa; Kuljuh Samra i Senad; Kuljuh 

Suada i Sulejman; Maglajlija Refija i Nijaz; 

Marić Amela i Nermin; Maslan Esma i 

Sead; Maslan Pemba i Mustafa; Mašić 

Fatima i Ramiz; Muratspahić Erna i Bečić 

Emir; Muratspahić Maja i Huso; Palalija 

Bahra i Hidajet; Šapčanin Mirha i Ramiz; 

Šapčanin Nizama i Ibro; Tozo Uzeir; Vrana 

Bejda i Dino; Vrana Selima i Midhat 

Danska uplata 

Bičo Sabina; Čardaklija Enver; Drljević 

Husein; Hadžović Sulejman; Isaković 

Ferida; Isaković Ismet; Zorlak Midhat 



Grupa Etna: Asim Kovačević, Damir Prcić, Damir Kačapor, Said Hodžić, Željko Buconjić i Samir Gadžo 

Elma sa bratom Ajdinom 

trenutcima izlazili u susret i pomagali. To 

su članovi udruženja bih-s-04 iz Helsingborga 

čiji su članovi na čelu sa predsjednikom 

Jasminom Kuruzovićem i njegovim 

zamjenicima Suadom Kozarcem i Suljom 

Redžanovićem uvijek nalazili razumijevanja 

za njihove zajedničke potrebe. 

Istaknimo samo jedan ilustrativan primjer: 

prilikom organizacije posljednje bajramske 

svečanosti rukovodstvo i članovi 

udruženja su bez bilo kakve naknade ustupili 

svoje prostorije i cjelokupni personal 

članovima orkestra sa osnovnim ciljem da 

se od cjelokupno ostvarenih sredstava nabavi 

nekoliko novih muzičkih instrumenata. 

Organizacija i muzički ugođaj su bili 

besprijekorni i veoma efikasni a rezultat 

zajedničke aktivnosti realizovan je upravo 

ovih dana kada su članovi benda nabavili 

dio nove muzičke opreme. Istaknimo da 

ovo nije prvi put da ovo udruženje pomaže 

članove Etne. U više navrata do sada oni 

su saučestvovali u pomoći pri kupovini instrumenata 

ili drugim vidovima pomoći a 

uz sve to njihove prostorije članovi benda 

od trenutka osnivanja udruženja koriste 

besplatno za održavanje svojih uobičajenih 

proba i organizaciju zabavno-muzičkih 

sadržaja. 

U razgovoru sa Samirom Gadžom, jednim 

od vođa orkestra, saznajemo ”da je 

muzički tim formiran prije nekoliko godina 

na osnovu zajedničke ideje muzičkih 

entuzijasta, inače u privatnom životu jako 

dobrih prijatelja. Svoje nastupe organizuje 

na području Skåne i šire sa napomenom da 

pozivi stižu sa svih strana zbog izuzetno interesantnog 

repertoara i kvalitetne prezentacije. 

Nastoje da njihov muzički repertoar 

zadovolji svačije ukuse: od onih najmlađih 

do onih u poznim godinama. Veći problem 

nam predstavlja nedostatak slobodnih termina 

i želja da se svima izađe u susret.” 

Vjerovatno je svim muzičkim znalcima 


jako drago da takvi bendovi postoje na 

ovom ali i drugim područjima i da uspješno 

prezentirajući sebe i svoju muziku prezentiraju 

i zemlju iz koje su stigli. Zato se iskreno 

nadamo da ćete i Vi biti u mogućnosti da 

uživate u muzičkoj prezentaciji i ugodnoj 

večeri koju će vam priuštiti članovi muzičkog 

sastava Etna. 

Na kraju predstavimo i članove muzičke 

grupe Etna: Samir Gadžo (solo gitara), 

Damir Kačapor (bas gitara), Said Hodžić 

(bubnjevi), Željko Buconjić (klavijaturte), 

Asim Kovačević (tarambuke) i Damir Prcić 

(ritam gitara i vokal). 

Priča treća 

Vrlo često nismo ni svjesni da u našimvašim 

novinama ponekad zaboravimo 

da jednoj populaciji posvetimo onoliko prostora 

koliko oni stvarno zaslužuju. 

Naime, ponekad mi se čini da onim 

najmlađim kategorijama ne posvećujemo 

dovoljno pažnje. Zbog toga i niza drugih 

opravdanih razloga želim da prezentiram 

jednog u nizu ”mladih umjetnika” porijeklom 

sa naših prostora a koji svojim priznatim 

kvalitetima zaista dostojno reprezentuje 

sredinu iz koje stižu njeni najmiliji. 

Ovom prilikom želim da vam predstavim 

12-godišnju Elmu Prušević najbolju 

učenicu v3 razreda osnovne škole Magnus 

Stenbocks skola u Malmöu. Mladu, vedru, 

punu smisla za inovativno stvaralaštvo, sreo 

sam je neposredno pred uobičajenu probu 

u extra muzičkoj kući u Malmöu. 

Prvo mi je pala na um misao: Ko je 

zapravo Elma Prušević Odgovor slijedi iz 

njenih spontanih i srdačnih odgovora punih 

skromne dječačke naivnosti: Elma je 

ne samo najbolja učenica (op. autora) već 

je i svojim izuzetnim talentom i afinitetom 

već sada skrenula pažnju na sebe. Ilustracije 

radi istaknimo da je Elma veoma uspješan 

gitarista i da je polaznik extra muzičke škole 


u Malmöu a uz to većinu slobodnog vremena 

posvećuje treniranju folklora, igranju 

tenisa i nezaobilaznim data igricama… 

Od svoje desete godine je član folklorne 

grupe pri bh. udruženju Bosanska krajina 

u Malmöu gdje uz pomoć svoga folklornog 

pedagoga uči mnoge poznate folklorne 

igre sa prostora bivše Jugoslavije. Za nju i 

njen talenat vođa folklorne skupine Indira 

Dervišević ima samo riječi hvale i ističe da 

se radi o veoma nadarenoj djevojčici čije 

vrijeme tek dolazi. 

Upravo u trenutku pisanja ove reportaže 

Elma je nastupala u udarnom terminu tv 

Skåne u emisiji Mladi talenti kojom prilikom 

je uz troje svojih vršnjaka (Šveđana) 

dominirala u svakom pogledu odgovarajući 

na postavljena pitanja gostiju u studiju. 

Svoje slobodno vrijeme provodi najčešće 

igrajući se sa svojim petogodišnjim bratom 

Ajdinom a posebno zadovoljstvo joj 

predstavljaju susreti sa nanom Razom. U 

društvu nane Elma može obilaziti mnoge 

prodavnice po svom ukusu i dobiti na poklon 

nešto od onoga što je po njenoj želji. 

Svakako da neizostavno želi istaći da i ostali 

članovi porodice (Samira i Edo) u svakom 

trenutku joj pružaju nesebičnu pomoć i 

podršku. 

Za njene planove je kaže rano govoriti ali 

joj je želja da se jednoga dana predstavi na 

nekom od muzičkih takmičenja u vlastitom 

aranžmanu i izvedbi, a uz to da se oproba 

na jednom od wta turnira u tenisu. Na 

obrazovnom planu želja joj je da jednog 

dana postane doktor i svojim uslugama pomogne 

mnogima isto onako kako su drugi 

u teškim trenucima pomagali njoj i njenoj 

porodici. 

Ne sumnjamo da će talenat i upornost 

ove mlade i nadarene djevojčice vrlo brzo 

doći do izražaja i da njeno vrijeme tek dolazi. 

Zaželjeli smo Elmi puno sreće do novog 

susreta i nadam se puno novih uspjeha. c 

21

zdravlje 

Prirodna 

pomoć 

protiv 

prehlade 

Vitamini, trave 

i korisne bakterije 

mogu pomoći 

pri ublažavanju 

i sprječavanju 

prehlade 

C-vitamin 

Do 1 gram c-vitamina dnevno može 

ublažiti prehladu i skratiti je za 

približno jedan dan. To pokazuju 

mnoge studije. c-vitaminska dopuna može 

takođe spriječiti prehladu. Međutim, efekat 

je mali – broj prehlada se smanjuje samo 

za oko 4 posto kod običnog svijeta. c-vitamin 

ima najveći efekat kod osoba koje žive 

pod nekom vrstom teških opterećenja, kao 

maratonci i vojnici u ratnim uslovima. Kod 

njih vitamin može prepoloviti opasnost od 

prehlade. 

Većina svježeg voća i povrća su dobri 

izvori c-vitamina, naročito paprika, kupus, 

limunsko voće i kivi. 

E-vitamin 

E-vitaminska dopuna pruža starijima 

jednu vrstu zaštite od prehlade. Oko 

100 mg dnevno smanjuje opasnost prehlade 

za 20 posto, pokazuje jedno američko 

istraživanje u staračkim domovima. 

Dobro izvori e-vitamina su mekinjasti 

proizvodi, orasi i sjemenke. 

Echinacea 

Echinacea ili crvena rudbekija je najbolje 

dokumentirana ljekovita biljka protiv 

prehlade. Ona se stavlja u mnoge ljekovite 

preparate protiv prehlade, sama ili u kombinaciji 

s drugim travama. 

Zadnjih godina je njen efekat dovođen 

u pitanje i nije uvrštavana u neke studije. 

Zadnja analiza istraživanja, obavljena ljetos, 

opak pokazuje ljekoviti efekat. Echinacea je 

smanjivala opasnost od prehlade u prosjeku 

za 58 posto a trajanje prehlade za 1,4 dana, 

pokazuje sinteza od 14 studija. Ovdje su 

uočeni i preventivni i ublažujući efekti. 

Neno uzimanje se preporučuje samo 

u slučaju prehlade a neprekidno najduže 

dvije sedmice. 

Izgleda da echinacea djeluje stimulišući 

bijela krvna zrnca tako da lakše mogu 

uništiti viruse i ostale uljeze u tijelu. Treba 

se uzeti što prije nakon osjećanja prvih 

simptoma prehlade. 

Zova 

Zova se u narodnoj medicini koristila 

protiv prehlade. Istraživanja pokazuju 

efekat zaustavljanja virusa, a manje kliničke 

studije da može ublažiti prehladu i gripu. 

Maslinov list 

Čaj od maslinova lista je korišten u 

narodnoj medicini protiv prehlade i 

gripe. Danas postoje ekstrakti od maslinova 

lista kao dodatak hrani. Oni sadrže više 

biološki aktivnih materija, npr. oleuropein 

koji može zaustaviti razvoj virusa, bakterija 

i gljivica. 

Probiotici 

Prva linija odbrane tijela od infekcija 

je naša normalna bakterijska flora u 

sluznicama u kojoj su bakterije mliječne 

kiseline važan dio. Zato postoje očekivanja 

da se naša otpornost može pojačati upotrebom 

korisnih bakterija, tzv. probiotika. 

Neke studije potvrđuju da bakterijski 

dodatak može spriječiti i ublažiti prehladu. 

Pri jednom njemačkom istraživanju su oni 

koji su upotrebljavali probiotike bili dva 

dana kraće prehlađeni i imali blaže simptome. 

Pri jednom švedskom istraživanju je 

prepolovljeno odsustvo s posla zbog prehlade 

i upale stomaka. Čak i djeca u vrtiću 

imaju rjeđe i prije svega blaže prehlade 

zbog upotrebe probiotika, pokazuje jedna 

finska studija. 

Kolostrum (råmjölk) 

Kolostrum je mlijeko koje krava daje 

sedmicama nakon telenja. Ono sadrži 

materije koje grade imunološku odbranu 

teleta i štite ga od infekcija. 

Kolostrum se stavlja u neke dodatke 

hrani i zamišljen je da jača imunološku 

otpornost tijela. Do sada je efekat najbolje 

dokumentiran pri dijareji, ali se smatra da 

mlijeko može spriječiti i ublažiti i prehladu. 

Pretpostavka se osniva na jednoj manjoj 

norveškoj studiji na vojnim obveznicima 

gdje je preparat od kolostruma ublažio 

razvoj infekcija grla. 

Ne preporučuje se pijenje mlijeka direktno 

od krave, nepasterizovano mlijeko 

može sadržavati štetne bakterije. 



Cink 

Postoje tablete za sisanje za koje je objavljeno 

da mogu ublažiti prehladu. 

Neke studije pokazuju da se prehlada može 

ublažiti ili skratiti, dok druge ne pokazuju 

efekat. 

Cink je potreban za normalan rad imunološkog 

sistema. Međutim, cink vjerovatno 

ima značaj kod onih kojima nedostaje. 

A to nije uobičajeno u Švedskoj, osim kod 

nekih starijih osoba. 

Dobro izvori cinka: meso, školjkaši, mekinjasti 

proizvodi, leguminoze i mliječni 

proizvodi. 

Bijeli luk 

Bijeli luk je popularno sredstvo protiv 

prehlade. Zaustavlja razvoj i virusa i 

bakterija i čak stimuliše imunitet tijela. 

Nema tako mnogo studija koje pokazuju 

da bijeli luk štiti od prehlade u praksi, 

ali jedna engleska studija pokazuje u svakom 

slučaju preventivni efekat. Grupa koja je jela 

bijeli luk je imala ukupno 24 naprema 65 prehlada 

u drugoj grupi. Usto su simptomi brže 

nestali kod grupe koja je jela bijeli luk. c 

Droga u piću 

Mnogi su čuli da se govori o stavljanju 

droge u piće ženama. Tableta 

se neprimjetno ispusti u piće, žena se 

osjeća čudno, smušeno, a dan kasnije 

gubi pamćenje. Šta se ustvari desilo 

Niko ne zna u kojoj mjeri je to 

uobičajeno u Švedskoj. Zato će sada 

zdravstvo, policija, tužilaštvo i Državna 

kriminaltehnička laboratorija zajedno 

registrovati problem i iznalaziti metode 

za bolje uočavanje prekršaja. Registrovanje 

će početi u Västra Götalandu. Brottsoffermyndigheten 

je izdvojio 100 000 kr 

za projekat koji bi se trebao proširiti na 

cijelu zemlju. 

– Važno je da se žrtva shvati ozbiljno i 

da se što prije uzmu probe da bi se utvrdio 

trag i kako je osoba drogirana, kaže 

dr. Kai Knudsen (Sahlgrenska sjukhuset). 

U V. Britaniji se istraži između 6 000 i 

8 000 slučajeva ”drink spiking” svake godine. 

Jedna pretraga policijskog registra 

je pokazala da se samo u Göteborgu za 

godinu dana zbilo 107 slučajeva dodavanja 

u piće. 

Uobičajene droge u ovom slučaju su 

lijekovi kao bensodiazepin i druga sredstva 

za smirenje ili spavanje. Takođe se i 

Rohypnol pojavio kao droga za silovanje 

u više švedskih slučajeva. 

Pierre Andersson (Accent) c 


Zašto nam 

pušenje 

škodi 

Ta štetna navika izaziva 

30 % poznatih vrsta raka, 

ali i niz drugih bolesti 

Kad je riječ o uzrocima smrti koje 

možemo izbjeći, ovisnost o cigaretama 

je na prvom mjestu. Procjenjuje 

se da pušenje udvostručuje rizik obolijevanja 

od koronarne bolesti srca i infarkta 

srca, šest puta povećava vjerovatnoću 

emfizema, deset puta vjerovatnoću obolijevanja 

od raka pluća i skraćuje život za 5 

do 8 godina. 

Štetnije je za žene 

Jedno istraživanje Sjevernoameričkog 

društva radiologa otkrilo je da su žene 

koje puše u većoj opasnosti da obole od 

raka pluća nego muškarci pušači, iako 

neka novija istraživanja govore da je ona 

podjednaka. Ali, dokazano je da ženski 

organizam ima manju sposobnost ispravljanja 

štete na genima izazvane kancerogenim 

materijama iz dima cigareta. Osim 

toga, kod žena je sistem obnove sporiji 

nego kod muškaraca i one teže izbacuju iz 

organizma štetne materije. 

‣ Pušenje je činilac kojeg treba uzeti u 

obzir i u nastanku raka maternice, usana, 

usne šupljine, jezika, grla, grkljana, ždrijela, 

jednjaka, mokraćnog mjehura i bubrega. 

‣ Druge štetne posljedice pušenja u organizmu 

žene su, npr. raniji ulazak u menopauzu, 

tri puta veća vjerovatnoća spontanog 

pobačaja te veći rizik nastanka osteoporoze 

zbog gubitka kalcija iz kostiju. 


‣ I kod muškaraca i kod žena pušenje 

je u 90 % slučajeva odgovorno za hroničnu 

opstruktivnu bolest pluća, a ona je po učestalosti 

četvrti uzrok smrti kod nas. Osim 

toga, pušenje izaziva nepovratnu štetu na 

krvnim žilama. 

Kako nastaje ovisnost 

Cigaretni dim koji udahnete šalje štetne 

materije u krv, kojom one, a posebno 

nikotin, vrlo brzo stižu u mozak. Nikotin 

djeluje na nervni sistem pa se pojačano luče 

materije poput dopamina, serotonina i noradrenalina. 

One stvaraju osjećaj ugode koji 

potiče na daljnje pušenje. 

‣ Nikotin djeluje vežući se za posebne 

bjelančevine – nikotinske receptore koji, 

kada se ne ”popune” nikotinom, sudjeluju u 

nastanku sindroma apstinencije. 

Kako možete prestati pušiti 

Do 1988. godine, kada je Svjetska 

zdravstvena organizacija priznala da 

pušenje stvara ovisnost, ono se smatralo 

tek lošom navikom koja se mora prevladati 

s malo snage volje. Danas se zna da treba 

provesti potpuno liječenje, to jest odvikavanje. 

‣ psihološka pomoć: odlazak terapeutu 

jača motivaciju. Cilj je razbiti vezu 

između pušenja i svakodnevnog života 

(pušenje zbog stresa i sl.). 

‣ zamjenska nikotinska terapija: 

preporučuje se osobama s jakom tjelesnom 

ovisnošću o pušenju. Njome se sprječava 

sindrom apstinencije, jer se nikotin koji se 

udisao pušenjem zamjenjuje nikotinskim 

flasterima ili gumama za žvakanje. Ova 

terapija se ne smije primjenjivati duže od tri 

mjeseca. 

‣ lijekovi: Bupropion (Wellbutrin) je 

lijek protiv depresije koji se izdaje na recept 

i kojim se postiže da ovisnici o nikotinu ne 

puše godinu dana. Održava visok nivo dopamina, 

kontrolišući time želju za pušenjem 

i sprječavajući sindrom apstinencije. c 

23

Školstvo 

Čuvari bosanskog jezika 

Treća Konferencija nastavnika bosanskog jezika 

Formirano Društvo (Udruženje) nastavnika 

bosanskog jezika u Švedskoj 

Piše: Ševko Kadrić 

Modersmålslärare i bosniska har på 

sin 3:e konferens den 25-26 oktober 

i Göteborg grundat sin förening. 

Vid konferensen har deltagit ca 50 

modersmålslärare i bosniska från hela 

Sverige. Mats Wennerholm från Myndigheten 

för skolutveckling var också 

med. 

Konferensen har anordnats i samarbete 

av Myndigheten för skolutveckling 

och webbsidan Tema Modersmål – Bosniska 

och var rik på presentationer av 

lärarnas strålande erfarenheter i olika 

miljö och deras smarthet att göra undervisningen 

mer intressant, attraktiv och 

spännande. 

U 

Göteborgu je 25. i 26. oktobra održana 

3. Konferencija nastavnika bosanskog 

jezika u Švedskoj. Organizatori 

ove, kao i prethodne dvije, bili su 

Uprava za razvoj školstva (Myndigheten för 

skolutveckling) i web stranica Tema Modersmål 

– Bosanski jezik. Uz prisustvo pedesetak 

nastavnika iz cijele Švedske, vrijeme 

bavljenja bosanskim jezikom u Göteborgu 

spada u red najintenzivnijih, najorganizovanijih 

i najozbiljnijih bavljenja maternjim 

jezikom Bosanaca u ovoj zemlji. 

Konferencija se odvijala u znaku zabrinjavajućeg 

trenda koji se direktno odražava na 

nastavu maternjih jezika u Švedskoj i posebno 

na nastavu bosanskog jezika. Skorašnje 

političke promjene u ovoj zemlji govore da 

je trend socijalne izbalansiranosti i zaštite 

ugroženih socijalnih dijelova društva, skoro 

preko noći zamijenjen bespoštednim 

kapitalističkim trendom i ambijentom u 

kom bogati postaju još bogatiji a siromašni 

još siromašniji. U tom kontekstu se smanjuju 

svi izdaci za socijalna organizovanja pa i 

potrebe minoriteta u koje spada i maternji 

jezik. 

na temu stanja u nastavi maternjeg 

jezika u uvodnom izlaganju su govorile: 

Sevleta Hrustić, Sabina Šabaredžović i Tifa 

Krkić a o maternjem jeziku kao mjestu susreta 

govorio je Mats Wennerholm iz Uprave 

za razvoj školstva (Myndigheten för skolutveckling). 

Ono što je zajedničko, i prvima 

i drugom izvještaču, je poentiranje na nedovoljno 

iskorištenim mogućnostima sama 

maternjeg jezika kao neodvojivog dijela odgoja 

i obrazovanja učenika švedskih škola. 

– Škole su obavezne da omoguće učenicima 

ostvarenje njihovog prava na obrazovanje 

iz maternjeg jezika, ali samo ako to 

oni traže, naglasio je Wennerholm. Iskustvo 

govori da tamo gdje takvih traženja nema, 

škole kadrovske i predmetne mogućnosti 

koriste na druge načine koji njima ekonomski, 

kadrovski ali i programski više odgovaraju. 

Wennerholm je i nastavnicima 

bosanskog jezika, tamo gdje postoje takve 

mogućnosti, otvorio još jednu mogućnost 

nastave, a to je ona ”na distancu” (detaljnije 

http://modersmal.skolutveckling.se/bosniska). 

konferencija je obilovala prezentiranjima 

sjajnih iskustava nastavnika u 

različitim sredinama i njihovoj dovitljivosti 

da nastavu bosanskog jezika učine interesantnijom, 

poželjnijom. Tako su Gaca 

Radetinac i Fredrik Karlsson govorili o 

pozitivnom iskustvu iz Karlskrone kroz 

projekat Ne bez mog jezika, gdje su učenici 

bosanskog jezika i vodiči kroz muzej mornarice 

u ovom gradu. 

Refija Nokić iz Trollhättana je pokazala i 

demonstrirala kako je vrlo uspješno dobila 

pomoć preko interneta iz Bosne od tuzlanskog 

profesora Kemala Halilovića. Naime 

dovoljno je ući na internet i u pretraživaču 

(Google) potražiti ime Halilovića i dobiti 

čitav niz vrlo atraktivnih učenja jezika 

kroz igru. Posebno popularna je igra Milioner 

urađena po uzoru na popularnu 

televizijsku igru. Ono gdje dolazi do izražaja 

kreativnost, program i cilj nastave 

samog nastavnika maternjeg jezika jeste 

mogućnost da on sam u program unese 

svoje teme i pitanja. 

Fajko Zulfić je sa mnogo šarma i samouvjerenosti 

govorio sa kojom lahkoćom on 

razrješava probleme vezane za predmet, 

roditelje, upravu škole. ”Veliki dio odgovornosti 

leži na nama nastavnicima, maternji 

jezik, kao i svi ostali, traži veliko pedagoško 

znanje, životne sadržaje ali i istrajnost svakog 

od nas”, naglasio je ovaj iskusni nastavnik 

iz Kristianstada. 

Prvog dana Konferencije svoje knjige 

Vježbanku i roman Kuća, koji je pisan na 

laganom bosanskom jeziku, predstavio je 

Amir Osmančević iz Malmöa. 

ono što konferenciji daje novu dimenziju 

življenja i borbe za naš maternji 

jezik jeste činjenica da je 26. oktobra poslije 

duge diskusije o ciljevima i programu rada, 

formirano Društvo nastavnika bosanskog 

jezika u Švedskoj. Naime duži vremenski 

period nastavnici bosanskog jezika imaju 

potrebu za ”esnafskim” organizovanjem. 

Pokazalo se da zavisno od sredine do sre- 

Dio učesnika ovogodišnje Konferencije nastavnika bosanskog jezika 



Udruženje nastavnika 

bosanskog jezika u Švedskoj 

Obavještenje - Poziv 

nastavnicima bosanskog jezika 

koji žive i rade u Švedskoj 

Poštovane kolegice i kolege! 

Obavještavamo vas da je 26. oktobra 

formirano Udruženje nastavnika bosanskog 

jezika Švedske, na Godišnjoj konferenciji 

u Göteborgu, uz prisustvo 49 

nastavnika. 

Cilj Udruženja, pored ostalog, je stvaranje 

uslova za bolju saradnju nastavnika 

bosanskog jezika, razmjena iskustava, 

nabavka literature, organizovanje češćih 

susreta i dr. 

Više informacija o Udruženju naći ćete 

na našoj stranici: http://modersmal. 

skolutveckling.se/bosniska/ 

Ovim putem vas pozivamo na saradnju 

i da nam se pridružite. Dovoljno je 

da se javite telefonom ili E-mailom bilo 

kom članu Izvršnog odbora Udruženja 

(kontakt podaci su na našoj stranici). 

Linköping, novembra 2007. 

Alma Ćoralić, sekretar Udruženja 

Tfn: 0303-836 93 

alma.koralic@kristinedal.stenungsund.se 

dine ali i okolnosti u kojima nastavnik radi 

predmet ima sasvim druge mogućnosti 

pa i program. Saradnja u tom stručnom 

dijelu ostvarivanja cilja nastave je svakako 

na prvom mjestu. Drugi važan momenat 

je stručna saradnja kod izvođenja same nastave 

koju je moguće obogatiti pripremama 

postavljenim na internet stranici, što rade i 

drugi nastavnici u ovoj zemlji. Treći, ništa 

manje važan način saradnje, jeste opticaj 

ideja, programa, pa i gostiju koji u pojedinim 

sredinama podstiču, predmet, nastavnika 

i sadržaje koji afirmišu bogatstvo 

višejezičnosti, odnosno bosanskog jezika, 

sadržaje koji podstiču roditelje i učenike da 

koriste svoje pravo na maternji jezik. 

Da ovdje istaknemo imena onih koji 

su pred učesnicima Konferencije preuzeli 

obavezu da ovom organizovanju daju smisao 

i ostave trag u sredini u kojoj živimo: 

Sabit Kalkan, Alma Ćoralić, Mehmed 

Muhedinović, Izet Olević, Gaca Radetinac, 

Ljiljana Ivanišević, Amir Osmančević, Tifa 

Krkić, Aida Dervišević. 

Osnivanje Društva (Udruženja) je pozdravljeno 

aplauzom što govori o odobravanju 

ali i očekivanju. 

Skup je još jednom aplaudirao, ovog 

puta uz dodjelu priznanja ali i vrijednu nagradu 

za saradnju u afirmaciji jezika koja je 

pripala malenkosti potpisanog. c 

U 

današnjoj Švedskoj govorimo više jezika. 

Sve više djece odrasta u višejezičnim 

porodicama. Njega i razvoj višejezičnosti 

djece i omladine u predškolskim 

ustanovama i školama su od presudnog 

značaja i za pojedinaca i za društvo. 

Tema Modersmål je inicijativa, sastajalište 

i sredstvo te važne djelatnosti. 

Postoji više inicijativa, npr. jezične smjernice 

osmišljene u eu. Tu se posebno naglašava 

značaj maternjeg jezika. 

Internet predstavlja korjenito poboljšanje 

pretpostavki za razvoj jezičnih znanja. Na 

web stranici Tema Modersmål radi skoro 

100 nastavnika na tridesetak jezika na pronalaženju 

linkova s tekstovima, slikama i zvukom 

koje djeca i učenici mogu koristiti za 

svoj jezični razvoj. Za sve više jezika postoje 

čak i interaktivne mogućnosti za kontakt između 

nastavnika, učenika i roditelja. 

Jezik je nosilac znanja i osnova za susret s 

drugim osobama. Jezik nam je potreban 

da bismo mogli misliti, maštati, postavljati 

pitanja i rješavati probleme. 

Da bi djeca mogla razvijati i svoj maternji i 

švedski jezik potrebna je saradnja. Novi 

programi, databaze znanja, prevodilački alati 

i ostalo što se danas razvija na npr. Internetu 

pruža domaćinstvima korjenito povećan pristup 

materijalima. Sarađuju li roditelji, djeca 

i škola s tim novim sredstvima, postoji očito 

povećana mogućnost razvoja jezika i znanja 

na višem nivou. 

Veliki su izazovi u nastavničkom pozivu a 

možda posebno u radu nastavnika jezika 

s učenicima čiji maternji jezik nije švedski. 

www.modersmal.net 

Jezični identitet i razvoj znanja su blisko vezani. 

Kako prihvatamo, podržavamo i primjenjujemo jezike 

je od presudnog značaja i za pojedinca i za društvo. 

Višejezičan materijal 

Jezik nam daje samosvijest 

Roditelji 

Nastavnici maternjeg jezika 

Språk identitet och kunskapsutveckling 

är intimt sammankopplade. Hur 

vi möter, stödjer och använder oss av alla 

språk har en avgörande betydelse för individen 

och för samhället. 

I Sverige på 2000-talet talar vi många 

språk. Allt fler barn växer upp i flerspråkiga 

familjer. Hur väl förskolan och skolan kan 

ta tillvara och utveckla barns och ungdomars 

flerspråkighet har en avgörande betydelse 

för individerna och för samhället. 

Tema Modersmål är ett initiativ, en mötesplats, 

en resurs för detta viktiga arbete. 

Pored svega, praktično postoje velike potrebe 

za materijalom koji se može koristiti ovdje u 

Švedskoj, potreba za kolegama radi diskusije 

i podrške. Tema Modersmål je alternativa za 

nastavnike maternjeg jezika za pronalaženje 

materijala, kolega i informacija koje se tiču 

samog poziva. Susreti uživo su takođe važni 

za kasniju razmjenu iskustava na mreži. Zato 

jezične radne grupe s Teme Modersmål organizuju 

godišnje konferencije za kolege u 

oblasti jezika. 

Metode 

Kako uticati na mogućnost pružanja povoljne 

višejezične djelatnosti u predškolskim 

ustanovama i školama Pružaju li nove 

informacijske i komunikacijske tehnologije 

dodatna rješenja ili postoje potpuno nova 

polja rada Možda će već sutrašnji nastavnik 

maternjeg jezika raditi kao višejezični 

pedagoški savjetnik 

Metode koje se danas razvijaju u saradnji 

s Temom Modersmål su i.o. učenje na 

daljinu, tematsko prikupljanje i prezentacija 

višejezičnih sredstava i usluga. 

Dobro došli na ”Najinovativniju višejezičnu 

i multikultaralnu web stranicu u Evropi”! 

(m.o.) c 



25

Kultura 

Ni za ”lijeka” naše knjige 

na Sajmu nema 

Od 27. do 30. septembra 2007. održan Sajam knjiga u Göteborgu 

Piše: Meho Baraković 

Årets bokmässa i Göteborg var utan 

bosniskt deltagande. Bosnien och 

Hercegovinas Ungdomsförbund hade tidigare 

någon typ av exklusiv rätt att presentera 

bosniska böcker. Men av någon 

anledning uteblev Ungdomsförbundet i 

år. 

För att allt inte skulle vara bekymmer 

och elände, har kulturföreningen 

Broarna – Mostovi anordnat två sevärda 

litterära kvällar angående bokmässan. 

Den första var med professorn och författaren 

Ševko Kadrić (27 september i 

Hjällbo bibliotek) och den andra med 

författarinnan Bela Džogović (30 september 

i Folkets hus i Hammarkullen). 

Knjiga. Kažeš knjiga. Kažeš održan Sajam 

knjiga 2007 (Bokmässan) u Göteborgu. 

Da održan je veliki praznik 

knjige. Naime, već dugi niz godina krajem 

septembra u Göteborgu se održava velika i 

značajna svetkovina Slovu, Riječi, zapravo 

Knjizi. Ovogodišnji Sajam knjiga održan je 

u vremenu od 27. do 30. septembra i to je 

bila prilika da se susretnu i (upoznaju) svi 

oni koji se na ovaj ili onaj način bave i druže 

sa knjigom. I oni što knjige pišu i oni što knjige 

čitaju, ovoga puta našli su se pod jednim 

”krovom” i na veličanstvenom skupu. 

Sajam knjiga u brojkama 

Ostaće zabilježeno, zasigurno, podosta 

brojki koje najilustrativnije i najbolje 

govore o veličini i značaju ove manifestacije. 

Tako recimo, za četiri dana trajanja Sajma, 

ovu manifestaciju posjetilo je slovom i 

brojem 108.468 posjetilaca, što je u odnosu 

na prošlu godinu povećanje za ravno 5.863 

posjetilaca. Izlagača je bilo 881, što je za 31 

izlagača više u odnosu na 2006. godinu. 

Površina izložbenog prostora iznosila je, 

čak, 12.880 m 2 , što je također, više u odnosu 

na godinu dana ranije. Predstavljeno je 20 

zemalja. Bilo je prisutno (akreditovano) oko 

1.095 novinara iz Švedske i inostranstva. 

Održano je, kako stoji u pregledu sajamskih 

”veličina”, 426 različitih seminara. 

Zaista, ”priča” iliti kazivanje o minulom 

Sajmu knjiga u Göteborgu, nastavlja se 

konstatacijom: književnika i predavača koji 

su učestvovali na seminarima bilo je 754. 

Broj programskih tačaka o kojima se govorilo 

iznosio je 2.350. I na kraju (mada se 

o Sajmu u obliku brojki još može govoriti) 

ukupan broj učesnika u različitim sajamskim 

programima, iznosio je 1.850 osoba. 

Ipak, dvije ”sitnice” ostaće nedorečene i 

nezapisane. Koliko je desetina hiljada knjiga 

i naslova bilo ponuđeno na štandovima i 

koliko su novca izdavači i knjižari ”ubrali” 

za četiri sajamska dana. Naročito zadnjeg, 

četvrtog, dana sajma kada se vrši masovna 

rasprodaja knjiga, po veoma niskim i prihvatljivim 

cijenama, svi su dobro ušićarili. 

I oni što knjige prodaju i oni što ih tada u 

većim količinama kupuju. Svi su imali razloga 

da budu sa osmijehom na licu i da ne 

kriju radost nakon urađenog posla. 

Sajam bez bh. štanda 

Kako je bilo najavljivano u četvrtak (27. 

septembra) u popodnevnim satima 

trebala je g. Vojka Đikić iz Sarajeva, na 

centralnoj tribini Sloboda govora, izvršiti 

promociju časopisa Sarajevske sveske. Da li 

je do toga i došlo, autoru ovoga teksta nije 

poznato. Također nije poznato zbog čega 

bh. (bosanskohercegovačkog) štanda nije 

bilo. Ranijih godina, neku vrstu ekskluzivnog 

prava na prezentaciju bh. knjiga na 

ovom sajmu imao je Bosanskohercegovački 

omladinski savez. Nešto se unutar tog saveza 

”izdogađalo” i kao posljedica toga je – 

nemanje bh. štanda. 

I šteta, i jazuk, reklo bi se. A, evo i 

zašto! 

Već je prošlo petnaest i više godina od 

dolaska prvih bh. prognanika u Švedsku. 

Sada u ovom skandinavskoj zemlji nastaje 

i književnost na bosanskom jeziku. Da je 

to zaista tako, čini se vrijednim pomenuti 

podatak da je prošle (2007.) godine objavljeno 

čak trinaest (13) knjiga na bosanskom 

i švedskom jeziku, autora koji žive u 

Švedskoj. Evo samo nekoliko imena autora 

i njihovih knjiga. 

Kulturno udruženje Broarna – Mostovi organizovalo je povodom Sajma knjiga 

u Göteborgu književne večeri Ševke Kadrića i Bele Džogović 



Midhat Ajanović Ajan, karikaturista, animator 

i pisac (u ostavci, kako sam za sebe 

kaže, prošle godine objavio je i treće izdanje 

svog romana Jalijaš, ovoga puta u izdanju 

Enkidu – Edukativni centar iz Sarajeva. 

Također, ovaj roman je preveden i objavljen 

na švedskom jeziku pod naslovom Värstingen 

från Sarajevo u izdanju Una Förlag iz 

Göteborga. Monografiju pod naslovom 

Vezeni snovi – Broderade drömmar (dakle 

dvojezično na bosanskom i švedskom jeziku) 

gospođa Seadeta Zahirović Mišić objavila 

je prošle godine u izdanju Ars 7 iz Sarajeva. 

Dvije knjige za djecu Bele Džogović 

Leptiri i Nas je dvanaest – Vi är tolv (i bosanski 

i švedski) nose na sebi oznaku 2006. 

godina izdanja. Nadalje, pomenimo roman 

Umihana Nizame Granov Čaušević. 

Pa, potom roman Odisej sa planine Ševka 

Kadrića, ali i zbirku pjesama Halka Enise 

Popović Čengić. I još je knjiga izdato prošle 

kalendarske godine. 

Sve ovo zorno govori da knjiga ima, ali 

bh. štanda na Sajmu knjiga – nema. Neko 

bi se morao ozbiljnije pozabaviti ovim propustom, 

koji je očigledan… 

Dvije književne večeri 

Da sve ne bi bilo tuga i jad, kada je riječ 

o prezentaciji bh. književnosti u Göteborgu, 

a u povodu Sajma knjiga, Kulturno 

udruženje Broarna – Mostovi iz Göteborga, 

organizovalo je dvije književne večeri. U 

Biblioteci na Hjällbu svoje književno predstavljanje 

imao je profesor i pisac Ševko 

Kadrić (27. septembra), a koji dan kasnije 

(30. septembra) publici su se u prostorijama 

Folkets husa na Hammarkullenu, predstavili 

dječija pjesnikinja Bela Džogović i njen suprug 

Fehim iz Kalmara. Posjeta na ove dvije 

književne manifestacije nije bila brojčano 

velika, ali dovoljna da se na pristojan i kulturan 

način obilježi ”vrijeme knjige” u gradu 

Göteborgu. 

Ipak, posjetioci i publika su se sreli sa 

svojim sugrađanima, piscima i razgovarali o 

knjizi i književnosti. Dugo i strpljivo. Svako 

od prisutnih imao je priliku i da čuje i da 

kaže – ponešto. Kamo sreće da je ovakvih 

susreta i druženja i više, ali i drugim povodima. 

Ne samo kada je Sajam knjiga u 

Göteborgu… c 

Doris Lessing 

Motivacija glasi: ”epičarka ženskog 

iskustva koja je sa skepsom, 

žarom i vizionarskom snagom 

uzela jednu raskoljenu civilizaciju u promatranje”. 

Britanska književnica Doris Lessing 

rođena je 22. oktobra 1919. kao Doris May 

Tayler u Kermanshahu u Perziji (danas 

Iran). Doris je odrasla u Južnoj Rodeziji 

(danas Zimbabve), a 1949. je napustila Afriku 

i nastanila se u Londonu gdje je objavila 

svoj prvi roman. 

Većina njenih ranih radova se odnosi na 

Afriku a od 1960-ih godina je nadahnuta 

sufizmom, tasawwufom (na zapadu se 

obično prevodi kao islamski misticizam) i 

autorima kao što su Idries Shah, Rabi’a al- 

Adawiyya i Jalal al-din Rumi. 

Konačno 

žena 

Doris Lessing, dobitnica 

Nobelove nagrade za 

književnost 2007. je, 

pored 93 muškarca, 

tek jedanaesta žena (10,6 %) 

dobitnica te nagrade 

Svojim monumentalnim djelom The 

Golden Notebook, 1962., (prevedeno 

na švedski kao Den femte sanningen – 

Peta istina) dokazala se kao književnica 

svjetskog ranga. Tu knjigu mnogi, ali 

ne i Doris lično, smatraju izuzetnim 

feminističkim djelom. Peta istina govori 

o mladoj ženi, književnici Anni Wulf, 

koja nakon polomljene veze bira da živi 

sama, ponekad zajedno s prijateljicama. 

Djelo snažno oslikava uslove koje društvo 

nameće samohranoj ženi i na kakve uloge 

se ona manje-više prisiljava. Knjiga sadrži 

očite autobiografske elemente a satkana je 

od dužih prozaističkih spletova praćenih 

fragmentima iz pet različitih ”spomenara” 

u kojima glavna junakinja analizira svoju 

situaciju. (h.t.) c 

Preporučujemo: 

www.most.ba 

www.omnibus.ba 

www.diwanmag.com.ba 

www.openbook.ba 

www.sanoptikum.org.yu 

www.fena.ba/bihkult 

www.poezijaonline.com 


Kulturno udruženje Broarna – Mostovi ovih dana priređuje Izložbu knjiga i rukopisa Mehe 

Barakovića u Göteborgu i Susret s književnikom Midhatom Ajanovićem Ajanom u Boråsu 


27

Tanka nit 

Anesa Karaica-Košuta 

je rođena prije 20 godina 

u Mostaru, a od prošle 

godine živi u Karlskroni. 

Njena prva poetska 

zbirka Tanka nit 

uskoro stiže do čitalaca 

Piše: Elvira Isaković-Burina 

Senzibilitet žene, njena istančana i prefinjena 

čulnost koja je sposobna sjediniti 

se sa prirodom, disati i osjećati 

sa njom, biti vjetar, oranica, sunce, oganj i 

morska dubina, treperiti na vjetru, blistati 

na suncu, rominjati sa kišom i talasati se sa 

vodom, nesumnjivo je osnovna pokretačka 

energija bošnjačke književnosti, ona tanka 

nit koja se provlači kroz sve sfere življenja. 

Sretna sam što se taj kontinuitet senzibiliteta 

nastavlja u djelima naših učenika 

koje mladost ne priječi da spoznaju stvarnost 

i istinu. 

u djelu anese karaica-košuta pronalazimo 

razvojnu liniju poetskog izricanja 

od ekspresije i ekspanzije lirskog senzibiliteta, 

ode životnim radostima, prošlim 

ljubavima, zavičajnim ljepotama, borbe sa 

neumoljivim silama zla koje opsjedaju bosansku 

stvarnost, ali i islamsku mističnost 

spoznaje životne istine. Prva zbirka poezije 

ove mlađahne pjesnikinje uskoro bi trebala 

ugledati svjetlo dana i bez obzira kako je 

ona nominirala, smatram da je zbirka lirski 

akvarel duše koji oslikava nježne boje i 

ljepote mladosti. Strukturu zbirke čine tri 

ciklusa koji povezuje njenu poeziju evolutivnom 

niti od prvih prkosnih zavičajnih 

pjesama, prvih ljubavnih iskustava i na kraju 

zasigurno zrelog misaonog pjesničkog 

izricanja koji iznosi reminiscencije o svrsi 

i cilju postojanja. 

U prvim pjesmama uočljiva je težnja za 

deskripcijom osjećaja pa te pjesme nose 

teret suvišnog gomilanja prijedloga, veznika 

i zamjenica, dok se u kasnijim pjesmama 

teži nominalizaciji osjećaja i njegovom 

metaforiziranju. 

patriotski ciklus pjesama slavi i veliča 

ljepote rodnog Stoca. U pjesmi Pjesmom te 

branim, ti prvi stihovi iskazuju opis personificirane 

ljepote grada koga pjesnikinja brani 

stihovima a krvopiji, zločinu imperativom 

poručuje: skapaj, svog ti Stoca ne dam. 

U ovaj ciklus ušle su i pjesme koje 

svjedoče o ratnim strahotama koje su na 

pjesnikinju ostavile neizbrisiv trag i krvavi 

pečat na njenom djetinjstvu i mladosti. 

Pjesnikinja ne želi da bude samo posmatrač 

događaja. Njena duhovna energija oslobađa 

nepomirljivosti pred silama zla, historijom 

i represijom koje su posljedica novih, 

tmurnih događaja koji se dešavaju i mimo 

naše volje. 

elementi islamske filozofije misticizma 

uočljivi su u jednom broju pjesama 

koje smatram najuspjelijim. Takve su 

pjesme: Latice, Čudna pjesma, Ostavljanje, 

Samari. U pjesmi Memoar prošlosti postojanje, 

život i istina se relativiziraju. Život se 

posmatra kao čudo prilika u kome postoji 

mogućnost da se sretnu istovrsne jedinke, 

postoji mogućnost da sretnemo: nekog ko 

će biti ti. Ali ne očekuj da ga prepoznaš. 

Česta upotreba imperativne forme svjedoči 

o intertekstualnoj vezi Anesine poezije sa 

religijskim diskursom čime se direktno apeluje 

na čitaoca i zahtijeva njegova misaona 

reakcija. 

Istančanost u izražavanju dolazi do svog 

punog izražaja u pjesmi Latice. Pjesma je 

natopljena upitnošću o načinu spoznaje 

Univerzuma, isticanjem ideje o prolaznosti, 

odnosno ništavosti ovozemaljskog života 

i okrenutosti jedinoj Istini za koju vrijedi 

živjeti i stvarati. Pjesma reflektuje tesavvufske 

simbolime i alegorije. Ona nastoji putem 

mirisa, boje i zvuka dovesti do zanosa duha. 

Ističe estetsko stanje, koje briše razlike 

između ja i ne-ja, između tuge i radosti. 

Ideal njenog življenja, je duboko vjerovanje 

u Vječnu Istinu. Ona se pita: Gdje su tajne 

svijeta u kojem živimo Zašto smo se rodili 

Gdje je pravi početak i kraj razumijevanja 

bitka Anesa smatra da je čovjek odsjaj 

Božje Svjetlosti Latica i istražuje puteve 

sreće koji će ga odvesti u blizinu Njegovu: 

život je more – mi kapljice, prošlost pogažen 

cvijet – mi samo latice. Pjesnikinja slika 

Michele Clement: Untitled, 2007 



Anesa Karaica-Košuta är född i den 

vackra staden Mostar i Bosnien 

och Hercegovina. För ett och ett halvt 

år sedan kom hon till Sverige dragen av 

kärlek. Anesa är 20 år gammal och gift. 

Hennes framtidsmål är att utbilda sig 

till journalist och författare. 

Anesa har kommit hit dragen av kärlek 

och hennes poesi bevisar också att 

dikterna författas av kärlek – av kärlek 

till sin älskade, till sitt fosterland eller till 

den allsmäktige. 

Hennes första poesibok Den tunna 

tråden är en kohesionshelhet uppväxt 

från hennes språkrikedom, sinnrikhet 

och metafor. 

Kvinnans sensibilitet, hennes förfinade 

sensualitet förmögen att förena 

sig med naturen, att andas och känna 

med den, rinner upp från Anesas poesi. 

nevidljivu sliku vidljivog svijeta pa je tu 

pjesničku viziju kao kategoriju teško izraziti. 

Ona predočava superiorniji vančulni svijet, 

koji je po njenom uvjerenju realnost. Jasno 

je da to nije eksplicitna religiozna poezija, 

jer je motiv sakriven iza profanog. Ideal Ljepote 

kao osnovno određenje za Boga vidljiv 

je u svakom pažljivo iščitanom stihu, ma 

kakvim riječima da je kazan. 

ljubavna lirika je vjerojatno jedan od 

najistančanijih jezičnih iskaza i svakako 

najdublje uvjetovana ne samo pjesnikinjinom 

ličnom anamnezom nego i njenim 

uvijek sasvim specifičnim poimanjem 

jezika. Anesa pokazuje jaku imaginaciju 

i mističan pogled na svijet koji boji njeno 

umjetničko stvaralaštvo misticizmom i 

spiritualizmom. Njen buntovno-revolucionarni 

pjesnički i duhovni svijet prožet 

je posebnim pjesničkim jezikom, dubokim, 

neposrednim vizijama, uvidima u metafiziku 

dobra i zla, simbolima. Prema autorici, 

ljubav je u svojoj prirodi tiha, nevidljiva, 

kao nježan vjetar u pokretu i zato ne trpi 

nikakvo artikuliranje, ona je jednostavno 

dio ljudskog bića, dio postojanja i kozmičke 

ravnoteže. 

U svojoj nakani ostvarenja ljubavi autorica 

kazuje šta osjeća i pritom često osjeća 

mladalački strah od mogućeg gubitka. 

Ona zna ili barem intuitivno predosjeća, 

kako je priznati ljubav mač s dvije oštrice i 

da su mogućnosti gubitka i dobitka jednake. 

To se može vidjeti u pjesmi Otkucaji 

srca u kojoj lirski subjekt slika panteističku 

viziju svijeta, svijeta prirode i čovjeka koji 

postoji u skladu sa načelima te iste prirode 

koja donosi jednako u cikličkim razmacima 

i proljeća i jeseni i zime i ljeta i suše 

i poplave. Oči, more bez obala osluškuju 

zov ptica, zrake sunca, jutra – osluškuju 

zov prirode i ponašaju se u skladu sa 

prirodom prepuštajući budućnosti i sudbini 

svoj život na volju: Sudbina, možda 

si mi, možda sam ti. Lirski subjekat kroz 

retoričko pitanje: Sutra – kome će te ono 

odvesti iščekuje odgovor na odaslanu 

ljubavnu poruku. 

Ono što je neupitno vidljivo, bez obzira 

na dvoznačnosti, jest to da autorica prije 

izricanja ljubavi nije imala povratnu informaciju 

o obostranoj ljubavi od voljene 

osobe. U strepnji dočekala je jedino udaljavanje 

i oproštaj od nje. Ona iz prijašnjih 

događaja izvlači iskustvo i usvaja pravila 

igre. Uz usvojeno ljubavno gradivo, autorica 

nudi čitatelju iskustvenu, vrijednosnu i 

bolnu istinu njene ljubavne situacije kroz 

slike lirskih akvarela mladalačke duše, 

te ukazuje na vlastitu naivnost i manjak 

iskustva u ljubavi. 

poezija anese karaica-košuta je 

dokaz da se pjesme pišu iz ljubavi, bilo 

da je u pitanju ljubav prema rodnoj grudi, 

Bošnjacima, voljenoj osobi ili Svevišnjem. 

Ona otvara sasvim nove poetske prostore 

lirskog sazviježđa i razvija etički 

sistem u želji da se afirmiše ljudskost, 

toplina, čovječnost, sloboda i otadžbinsko 

osjećanje. Knjiga je koheziona cjelina izrasla 

na bogatstvu jezika, misaonosti i metafore. 

Iskreno se nadam da će ova tanka nit 

koju posjeduje mlada pjesnikinja povezati 

mnoge do sada nespojive pojave, napraviti 

sponu njenog odrastanja i zrelosti, istoka i 

zapada kojima istovremeno i pripada i ne 

pripada i otvoriti puteve za buduća poetska 

ostvarenja. c 

Montie Talbert: Steps From Antiquity, 2006 

Bladen 

Fråga inte när och varför, 

kommer inte att få veta 

Säg om såret till ingen, 

kommer att läkas snabbare 

Var tyst om hatet 

så gör det mindre ont 

Livet är havet, 

och vi är små droppar 

Förgången är en trampad blomma, 

och vi är dess blad 

Latice 

Ne pitaj zašto i kada, 

nećeš saznati 

Nikom ne reci za ranu, 

prije će prestati 

Prešuti gnjev, 

manje će boljeti 

Život je more, 

mi kapljice 

Prošlost pogažen cvijet, 

mi samo latice… 

Pjesma 

Htjela bih da pišem pjesmu 

o tebi 

o ljubavi 

o snovima 

Htjela bih da volim 

a bojim se da neću znati 

Htjela bih da pišem pjesmu 

o srušenom mostu 

i jablanima u koje gleda 

Htjela bih pisati o palmi 

iz ranog djetinjstva 

zašto 

možda zbog sjete 

ili sjećanja 

U duši sagori želja 

kao što ni svi 

pupoljci ne procvjetaju 

do kraja 

ako ružu posiječeš u proljeće 

Anesa Karaica-Košuta 



29

Kristina Lugn 

ili poezija 

egzistencijalne 

ugroženosti 

”Potreban je šaljiv pristup patnji, 

inače postaje patetično”. 

(Kristina Lugn) 

Priredio i preveo: Haris Tucaković 

Kristina Lugn (Foto: Elisabeth Ohlson Wallin) 

Ali ja želim zapravo mnogo radije 1 

pratiti jednog starijeg obrazovanog 

gospodina 

do pustog potkrovlja 

dok sat otkucava ponoć 

ja želim zapravo mnogo radije 

lutati bez tutora na kiši 

strogo zabranjenim alpskim vrhom 

u stopu za obrazovanim gospodinom 

Ja želim da dođeš sad! 

Ja želim da dođeš sad odmah! 

Ti koji nisi stalno uznemiravan 

apstinencijalnim krizama i hemoroidima 

ali imaš vremena i strpljenja slušati 

zdrav razum i seljačku pamet 

u šarmantnoj kombinaciji 

Ti koji ne misliš da je važno 

što teško kontrolišem 

svoju frizuru i svoje bolesne krznene životinje 

koje stalno gmile iz mraka 

kad mi je teško zaspati 

i grickaju gadne rupe 

po mom lijepom bijelom čaršafu 

Ti koji ne misliš da je važno 

što se one loše ponašaju za stolom 

i grozno zaudaraju 

dok dolaze sa svojom užasnom 

glađu pišteći 

i kukajući i jadikujući i plačući 

do Dux-ležaja kojeg sam čuvala 

nadajući se boljim vremenima 

Ako si me spreman uzeti onakvu kakva 

jesam 

i ne misliš se srditi 

na moju migrenu i moje donje rublje 

ako želiš malo pomoći 

kad se ne može dobiti neka pomoć 

i ako si jedan obrazovan dobroodjeven 

gospodin 

veselog raspoloženja i živahnog intelekta 

onda nije važno 

ako imaš neki manji hendikep 

teškoće pri kontaktu obavezu izdržavanja 

i isturenu donju vilicu i hepatitis 

i parodontitis i lošu stolicu 

Najvažnije je da si dobar 

i da me možeš čuvati od svega opasnog 

što se množi u česmama i vitrinama 

koje sam kupila na otplatu 

od moje mame 

* * * 

Postoji masa žena mojih godina 2 

koje imaju još slabije razloge da vole sebe 

same 

i tjeraju druge da to ipak rade 

iako nisu ni lijepe 

ni vrijedne na neki drugi način. 

Galop galop. 

Možda ipak i nije tako besmisleno 

bojiti biljnim bojama. 

Kretanje je takođe dobro naročito za mozak. 

I izražavanje osjećanja u keramici. 

Jer se istovremeno dobije masa predmeta 

koji kući daju posebnost. 

Nešto čime se može ponositi 

Galop galop. 

* * * 

Nije ništa tako lako eksploativo 3 

kao ljudska samoća. 

To je osnova svog mog 

poslovanja. 

* * * 

Ja znam jodlati. 4 

Šumska vila me tome naučila. 

Naučila me kako se pere runska vuna 

na devedestpet stepeni da se ne zgužva 

i da se glas ne ošteti. 

Mljekara je uvijek bila zatvorena 

dok sam bila mala. 

Svi policajci su bili piromani 

i ja sam ih voljela 

jer bi držali moju ruku u svom džepu 

dok su se mali dječaci igrali ispod Velikih kola 

u najtajnijim šumskim područjima 

muških toaleta, 

onim koje je moja kuma ukrala 

iz porodične sehare. 

Uvijek kada bih pjevala 

širila bi se najdomaćija 

slova u moje ime 

iznad zaključanih vratnica kuća u nizu. 

I čim bih osjetila milovanje po obrazu 

znala bih 

da sam izložena krivičnom djelu. 

Ja nemam pojma šta se radi 

kada se plače. 

Ali znam jodlati. 



* * * 

Ti ćeš dobiti panoramski prozor 5 

kao dječiji dodatak. 

Zvjezdano nebo će biti tapeta tvoje dnevne 

sobe 

i Mozart će pisati muziku. 

Ti ćeš dobiti dom 

koji te voli. 

Ti ćeš dobiti smisao za humor. 

I Strindbergova sabrana djela. 

I svu moju unučad. 

Moj dar tebi je da ćeš govoriti mnoge jezike 

i ustrajati u svakom vremenu. 

Ti ćeš dobiti dobru vezu sa zemljom 

i vrtoglavu visinu krova s gipsanim reljefima. 

Ti ćeš dobiti život 

koji ti sve prašta. 

Bićeš bistrog mozga. 

I snažnih osjećanja. 

Biće ti zabavno. 

Sve to stoji u kućnom osiguranju. 

Niko te neće uznemiravati. 

Moja alimentacija tebi je da se nikada 

ne prestaneš nadati. 

Ti ćeš dobiti hrabro srce. 

I odvažan intelekt. 

I dobru sposobnost rasuđivanja. 

Onaj kome vjeruješ 

ti neće ispustiti ruku. 

Moj božićni dar tebi je ako padaš 

da se bližnji raduju da te prihvate. 

Ljubazan osmijeh će ići cijelim tvojim putem. 

Oslobađanje od vojne obaveze ću poslati 

iz moje samoće. 

Ti nećeš naslijediti ništa od mene. 

Ali ćeš dobiti sav novac. 

* * * 

Treba mi tišina 6 

i samoća 

i skladno jezičko ruho. 

Treba mi diskrecija 

i postojana realna osnova. 

Moj radni zadatak baš sada 

je da se pokušam izvući 

iz svojih vlastitih formulacija. 

Tužan je posao živjeti. 

Ako to čovjek ne shvati 

nikada neće biti veseo. 

* * * 

Priuštiću sebi pravi odmor 7 

nakon borbe sa smrću 

ostati kući 

i puniti baterije 

čitati sve knjige koje nisam stigla 

i samo biti s najbližima 

dugo jutrom spavati, snivati 

i biti lijepa. 

Kao kad se čežnja vrati 

sa svog dugog progonstva 


kao kad dijete 

vjeruje majci 

kao kad izbjeglica 

iznenada dođe kući 

– u tom osjećanju želim odahnuti 

nakon faze istjerivanja. 

Kristina Lugn, pjesnikinja i dramatičarka, 

rođena je 14. novembra 1948. 

u mjestu Tierp, šezdesetak kilometara 

sjeverno od Uppsale. Od 1997. je aktivna kao 

umjetnički direktor pozorišta Brunnsgatan 

Fyra u Stockholmu. Dobila je više uglednih 

nagrada od kojih su najznačajnije Književna 

nagrada Selma Lagerlöf (1999.) i Bellmanova 

nagrada (2002.). Prošle, 2006., godine je 

izabrana u Švedsku akademiju u kojoj je na 

stolici broj 14 naslijedila Larsa Gyllenstena. 

Švedska akademija je osnovana 1786. po 

uzoru na Francusku akademiju (osn. 1635.) 

s osnovnim zadatkom da radi na jasnoći, 

izražajnosti i ugledu švedskog jezika. Akademija 

broji 18 doživotnih članova i između 

ostalog imenuje dobitnike više visokovrjednovanih 

odlikovanja i stipendija, uključujući 

i Nobelovu nagradu za književnost. 

kristina lugn je debitovala 1972. zbirkom 

pjesama ako ja ne a prvi veliki uspjeh 

postigla 1983. zbirkom Traži se poznanstvo 

starijeg obrazovanog gospodina. Jedina je 

prava nasljednica velike pjesnikinje Sonje 

Åkesson (1926.-1977.) čija je pojava 60-tih 

godina prošlog stoljeća predstavljala revoluciju 

u švedskoj poeziji i bila uzor mnogih 

tada probuđenih feminističkih pokreta. 

Međutim, Sonja Åkesson je u svom prividnom 

realizmu svakodnevnice i oštroj kritici 

društva koje oblikuje savremenu ženu 

obraćala znatno veću pažnju na klasnu 

perspektivu. Kod Kristine Lugn je u fokusu 

egzistencijalna ugroženost, a njena poezija 

je u svakom slučaju – njena vlastita. 

Čini se da je poezija Kristine Lugn blisko 

vezana s njenom osobnošću, njenim licem 

i njenim glasom. Njen izgovor je polagan 

i razgovijetan a naglašavanje neobično. 

Poezija je spontana, potpuno bez šminke, 

prožeta strahom, usamljenošću, materinstvom, 

komplikovanim nadrealističkim 

odnosima između polova, neočekivanim 

promjenama misli, oštrim ironijama i apsurdnim 

crnim humorom – uz sveprisutnu 

smrt. Ili kao što je sama rekla u jednom 

intervjuu – ”Moje pisanje govori o mom 

enormnom strahu da ne izgubim ljude, čak 

i sebe samu. To je moja jedina tema.” 8 

Objavila je 8 zbirki poezije: ako ja ne 

(1972.), Mom mužu, kad bi znao čitati 

(1976.), Ubijte ga! (1978.), Ako čujete pucanj 

(1979.), Percy Wennerfors (1982.), Traži se 

poznanstvo starijeg obrazovanog gospodina 

(1983.), Pasje vrijeme (1989.) i nakon duže 


pauze Doviđenja, prijatno! (2003.). 

dramski opus kristine lugn je blisko vezan 

s njenim pjesništvom i neobično je bogat 

– napisala je ”ništa manje nego tridesetak 

komada” 9 . Haotični dijalozi u apsurdnim 

situacijama se više čine kao paralelni monolozi 

u kojima retorski izgovorene replike 

padaju u vodu bez slušalaca. Niko ustvari 

ne čuje šta druga osoba govori. Osjete se 

uticaji Samuela Becketta (Čekajući Godoa u 

Noćnim orijentirima itd.) i Harolda Pintera 

(The Caretaker/Nastojnik u Teti Cvijeti itd.) 

ali njen svijet ipak nije tako nerealističan niti 

mračan kao Beckettov. 

Njen prvi dramski komad Kad izbije panika 

u kolektivnoj podsvijesti pojavio se 1986. 

a zatim su slijedili Vidi, to krvari (1987.), Ono 

lijepo kao da nestaje (1989.), Teta Cvijeta 

i Idla djevojčice (1993.), Silver Star (1995.), 

Rut i Ragnar (1997.), Noćni orijentiri (1998.) 

i Vidi, los (1999.). Tokom ove decenije pravo 

je proradio njen dramatičarski nerv i iz nje se 

doslovno izlilo desetak izvanrednih komada 

među kojima se ističu Ukradeni dragulji 

(2000.), Neiskorišteni talent (2002.), Žene 

kraj Labuđeg jezera (2003.), Vera (2005.), 

Ima života tamo u Vällingby-u (2005.) i Katarina 

Velika (2006.). 

Drame Kristine Lugn su šaljive i vrlo 

zabavne ili kao što sama kaže – ”Potreban 

je šaljiv pristup patnji, inače postaje 

patetično”. 

____________________ 

1 

Men jag vill faktiskt mycket hellre – Lugn, Kristina. 

Samlat lugn. Dikter och Dramatik [Bekantskap 

önskas med äldre bildad herre]. Stockholm: 

Bonnier Alba, 1997. s. 213-15. 

2 

Det finns en massa kvinnor i min ålder – Lugn, 

Kristina. Samlat lugn. Dikter och Dramatik 

[Hundstunden]. Stockholm: Bonnier Alba, 1997. 

s. 239. 

3 

Det finns inget så lätt exploaterat – Lugn, Kristina. 

Samlat lugn. Dikter och Dramatik [Hundstunden]. 

Stockholm: Bonnier Alba, 1997. s. 261. 

4 

Jag kan joddla – Lugn, Kristina. Samlat lugn. 

Dikter och Dramatik [Hundstunden]. Stockholm: 

Bonnier Alba, 1997. s. 270-71. 

5 

Du ska få ett panoramafönster i barnbidrag – 

Lugn, Kristina. Hej då, ha det så bra! Dikter av 

Kristina Lugn. Stockholm: Albert Bonniers Förlag, 

2003. s. 38. 

6 

Jag behöver tystnad – Lugn, Kristina. Hej då, ha 

det så bra! Dikter av Kristina Lugn. Stockholm: 

Albert Bonniers Förlag, 2003. s. 41. 

7 

Jag ska unna mig en rejäl semester – Lugn, Kristina. 

Hej då, ha det så bra! Dikter av Kristina 

Lugn. Stockholm: Albert Bonniers Förlag, 2003. 

s. 43. 

8 

Ring, Lars. Från avskydd till älskad. Svenska 

Dagbladet, 15. sept. 2005. 

9 

Wirmark, Margareta. Kristina Lugn, vardagspratets 

dramatiker. Mälardalens högskola. Litteratur 

och språk, nr. 2 (2006): Kristina Lugn m.fl. 

s. 20. c 

31

Poezija 

Zilfa Đugumović (”Sedef” Malmö) 

Lastva 

Kad sjetim se... 

sunca što s istoka zarudi, 

pa oboji zlatom krošnje i doline, 

pa snenu Lastvu iz sna probudi 

i sedef svoj prospe na rosne tišine 

Pa namigne murvi okom boje vatre, 

a ona ustreptala zanosno mu njiše, 

zapleše mu ludo, ma hoće da se satre 

dok srebri se biserima od sinošnje kiše... 


vjetra kad zaigra, taj vragolan pusti, 

pa šeretski zapiri oko struka ruži, 

nju rumen svu obli, kap nektra ispusti, 

a on blaženo opijen nastavi da kruži... 


svega što pod kožom krijem, 

te bogde što me hrani i grije, 

svega što je nekad bilo... 

da li se to desi il’ se samo snilo 


mjeseca nabreklog, tamo povrh gore, 

što plaštom uvija nebesko prostranstvo, 

tad sklopim oči i u tamu kriknem 

Lastvo! 

ti bijaše moje najljepše pijanstvo! 

Slađa Zubčević-Viđen (”Sedef” Malmö) 

Rumeno jutro 

Rumeno jutro kada se budi 

poželi beskraj golemu 

Pogledaj u gomilu 

nepoznatih ljudi 

u tuđem svijetu – u ničemu... 

Sretna sam – masku na licu nosim 

smijem se ljudima oko mene 

Istinu nikad neću da prosim 

razumna sam – jer mislim na tebe... 

Želim Ti opet rumena jutra 

u tvojoj bašti hiljade ruža 

Ljubav će možda i doći sutra 

Sad uzmi ono – što Ti se pruža… 

Safija Jovančević (Banja Luka) 

Dijaspora 

Majka me je povela za ruku 

Hajde sine u zemlju daleku 

Sudbina me odvede daleko 

Osta majka uplakana 

Sestre braća i 

Ljubav jedina 

Vrijeme prođe 

Ja se vratih u svoj zavičaj 

Jer u svijetu nigdje Bosne nema 

Ni života kojeg ona pruža 

Svijet je mali a zavičaj veliki 

Jer u njemu žive plemeniti ljudi 

Koji su mi snagu dali 

Da se vratim u svoj zavičaj 

Iz daljine pjesma se čuje 

Ah meraka u večeri rane 

Sastala se družba akšamlija 

Ostatak ove pjesme 

Zapjevajte vi 

Dragi naši iz dijaspore 

Gosp. Sitnica 

U razgovoru sa gosp. Jasminom Hamulom, 

kojeg i Vi poznajete, spomenula 

sam i Vas i da posjedujem Vašu vizit 

kartu, ali da nisam u mogućnosti da 

Vas nazovem. Gosp. Hamula se ponudio 

i obavio razgovor sa Vama u mojem 

prisustvu, tako da se sada uspostavio 

kontakt sa Vama. Rekli ste mu da trebam 

nešto da napišem o sebi, pa to 

sada činim ovom prilikom. 

Vidjela sam 

Vidjela sam mržnju 

pa sad znam šta ljubav je. 

Jer između ljubavi i mržnje 

samo – korak je... 

Vidjela sam tugu 

pa sad znam šta radost je. 

Jer između radosti i tuge 


Vidjela sam starost 

pa sad znam šta mladost je. 

Jer između mladosti i starosti 


Interes za književnost počeo je iz 

srednje škole, pa čak i odlučnost da 

studiram književnost. Međutim, život 

me je odveo na drugu stranu, odnosno 

prema pravu. 

2002. godine, kad mi je muž umro i 

kad sam ostala sama, jer djece nemam, 

pojavila se želja za pisanjem ljubavne 

poezije. Počela sam pisati, da bi se 2003. 

g. učlanila u multietničko udruženje pod 

nazivom ”Žene to mogu” Banja Luka i u 

horsku sekciju. Počela sam da pjevam u 

horu, koji je vrlo uspješan i po pozivima 

koje smo dobijali, počeli da gostujemo 

po gradovima BiH. Npr. Tuzla, Doboj, 

Jajce, Laktaši, Vrbanja itd. Jedne prilike 

sam slučajno pokazala horovođi, 

odnosno profesoru Nenadu Simiću, 

svoju pjesmu. Tekst mu se dopao i rekao 

mi da nastavim sa pisanjem ljubavne 

poezije. 

Kad sam 19. jula o.g. recitovala 

pjesmu ”Dijaspora”, morala sam se, po 

pozivu, vraćati dva puta sa istom pjesmom. 

To je samo jedan dio mog životnog 

puta. 

Do sada imam napisanih 50 pjesama, 

a pjesma ”Vozila se po Vrbasu 

lađa” postala je lična karta našeg hora. 

S poštovanjem, 

Safija Jovančević 

Skendera Kulenovića 9 

Banja Luka 

Tel. 065-816-166 

P.S. Šaljem Vam 20 kom. 

mojih pjesama 

____________ 

Zahvaljujemo Muharemu Sitnici-Sići na 

dostavljenom Safijinom pismu i pjesmi. 

Vidjela sam dušmane 

pa sad znam šta prijatelj je. 

Jer između prijatelja i dušmana 


Vidjela sam smrt 

pa sad znam šta život je. 

Jer između života i smrti 


Vidjela sam 

mržnju, tugu, starost, 

smrt i dušmane; 

Pa tek sada znam 

šta ljubav, radost, mladost, 

prijatelj i život je... c 



BAJKe ZA KLINCE I KLINCEZE 

Hans Christian Andersen: 

Carevo 

novo 

ruho 

Prije mnogo, mnogo godina živio 

jedan car koji je iznad svega volio 

novu odjeću. Sav svoj novac on je 

trošio na to da se što se ljepše obuče. On 

se nije brinuo za svoje vojnike, nije mario 

za pozorište a niti da se izveze u šetnju 

kroz šumu, ukoliko mu ne bi bilo stalo da 

pokaže neku svoju novu odjeću. 

On je u toku dana svakog sata mijenjao 

odjeću. I kao što se za vladara obično kaže 

da se nalazi u vijećnici, tako se za njega govorilo 

– Car je u svojoj garderobi. 

U tom velikom gradu u kojem se nalazio 

njegov dvor bilo je veoma živo i veselo. 

Svaki dan su ga posjećivali mnogi stranci, 

ali jednog dana mu dođoše i dvije varalice. 

Rekoše mu da su tkači i da mogu istkati 

tkaninu kakva se samo zamisliti može. 

Ne samo da njihove boje i šare izazivaju 

divljenje nego i odijelo od te tkanine ima 

neobičnu osobinu – ono je nevidljivo za 

svakog ko nije sposoban za svoju službu ili 

je neoprostivo glup. 

– O, divna je ta tkanina! – pomisli car. 

– Kad budem imao odjeću od takve tkanine, 

ja ću znati ko u mome carstvu nije na 

visini svog položaja. A moći ću i razlikovati 

pametne od glupih. Ta mi se tkanina mora 

odmah otkati! 

I dade car toj dvojici varalica veliki 

novčani predujam, s tim da odmah počnu 

s radom. 

Varalice odmah poštovaše dva prazna 

razboja i počeše tobože da rade. Do kasne 

noći su tako tkali na praznim razbojima 

i sve tražili da im donose najfiniju svilu 

i najčistije zlato, i sve su to trpali u svoju 

torbu. 

– Baš bih želio da vidim koliko li su već 

otkali – pomislio je car, ali mu je bilo malo 

teško na srcu kada se sjetio da glupi ljudi, 


a i oni što ne odgovaraju svom pozivu, 

neće moći vidjeti tu čudesnu tkaninu. Bio 

je uvjeren da se on za sebe nema šta pribojavati, 

ali ipak je odlučio da prvo pošalje 

nekog drugog da vidi kako posao napreduje. 

Čitav grad je već znao kakvu će čudotvornu 

moć imati ta tkanina i svi su nestrpljivo 

očekivali ko će se od njihovih 

susjeda pokazati kao glup a ko nedostojan 

svog položaja. 

– Poslaću ja tkačima svog starog i poštenog 

ministra – odlučio je car. – On će najbolje 

da izvidi kako ide sa tkanjem. On je 

pametan i niko bolje od njega ne vrši svoje 

službovanje! 

I stari čestiti ministar uđe u odaju gdje 

su one dvije varalice tkale na praznim razbojima. 

– Sačuvaj me, bože, ja ništa ne vidim! – 

buljeći oči, pomisli stari ministar, ali ništa 

ne reče. 

Varalice ga zamoliše da priđe bliže, a 

onda ga upitaše da li mu se sviđa šara i da 

li su lijepe boje. Oni su pokazivali na prazan 

razboj, a jadni stari ministar, ma koliko 

buljio oči, ništa nije mogao da vidi, jer 

ničega nije ni bilo. 

– Gospode bože! – pomisli ministar 

– da ja nisam glup Nikada to nisam pomislio. 

Ali to niko ne smije saznati! Zar ja 

nisam dorastao za svoj poziv Ne, ne, ne 

smijem im reći da ne vidim tkaninu! 

– Pa vi ništa ne kažete! – reče jedan od 

tkalaca. 

– O, tkanina je savršena, prekrasna! 

Šare su izvrsne, boje su divne! – odgovori 

stari ministar gledajući u razboj kroz svoje 

naočale. – Da, da, reći ću caru da mi se 

tkanina izvanredno dopada! 

– E, to nam je veoma drago! – rekoše 


tkalci u jedan glas i počeše nabrajati boje i 

vrste šara svoje tkanine. 

Stari ministar je pažljivo slušao kako bi 

to sve mogao ponoviti kad se vrati u dvor. 

Tako je i učinio. 

Poslije toga varalice zatražiše još više 

novaca, još više svile i još više zlata. Rekli 

su da im to treba za tkanje, a sve su trpali 

u svoje džepove. Ništa od svega toga nije 

uzeto za tkanje i oni su i dalje tkali, na 

praznim razbojima. 

Malo zatim car posla još jednog 

poštovanog službenika da vidi kako ide sa 

tkanjem i kada će tkanina biti gotova. Ali 

i sa tim službenikom se dogodilo ono isto 

što i sa ministrom. On je gledao i gledao, 

ali nije vidio ništa drugo do prazan razboj. 

– Šta, zar nije lijepa tkanina – upitaše 

ga varalice pokazujući mu i objašnjavajući 

nepostojeće šare. 

– Da sam glup – nisam – pomisli čovjek. 

– Pa šta onda Znači da nisam dorastao 

svom položaju To je zaista smiješno! Ali 

ne smijem dozvoliti da to drugi primijete! 

– I čovjek poče da hvali tkaninu koju 

nije vidio i da uvjerava tkače koliko mu se 

sviđaju njihove prekrasne boje i predivne 

šare. 

– Da, da, to je nešto prekrasno! – rekao 

je caru kada se vratio u dvor. 

Čitav grad je sada pričao samo o toj 

prekrasnoj tkanini. 

Sada je i car htio da vidi tu tkaninu dok 

je još na razboju. 

Sa čitavom pratnjom svojim odabranika, 

među kojima su bila i ona dva stara 

velikodostojnika što su već bili tamo, car 

je došao onoj dvojici varalica i zatekao ih 

kako iz sve snage tkaju, ali tkaju bez potke 

i osnove. 

– Zar nije divna tkanina! – rekoše ona 

33

dvojica velikodostojnika. – Izvolite, vaše 

veličanstvo, pogledajte kakve su divne šare, 

kakve divne boje! – i pokazaše na prazne 

razboje, jer su vjerovali da drugi vide tu 

tkaninu. 

– Šta je ovo! – pomisli car. – Ja ništa ne 

vidim. Pa to je užasno! Zar sam ja glup Ili 

ne zaslužujem da budem car Pa to bi bilo 

najstrašnije što bi me moglo zadesiti! 

Nije htio da prizna da ništa ne vidi, 

pa je tobože zadovoljno klatio glavom i, 

gledajući u prazan razboj, ponavljao: 

– O, baš je, baš je lijepo! Taj vaš rad 

zaslužuje moje najviše priznanje! 

Sada je i čitava careva pratnja gledala u 

prazan razboj i ponavljala: 

– E, baš je, baš je lijepo! – I savjetovali 

su caru da se odmah na prvoj procesiji pojavi 

u odjeći od te divne tkanine. 

Svi su bili ushićeni, od usta do usta je 

išlo: 

– Divno! Krasno! Veličanstveno! 

Obojicu varalica car je odlikovao ordenom 

viteškog krsta i dodijelio im titulu 

tkačkog viteza. 

Cijelu noć uoči svečane procesije varalice 

su probdjele pored šesnaest zapaljenih 

svijeća. Svi su mogli da vide kako se tobože 

žure da završe carevu odjeću. Skidali su sa 

razboja nepostojeću tkaninu, u vazduhu su 

je tobože sjekli velikim makazama, šili su je 

iglama bez konca i najzad su rekli: 

– Evo, odjeća je gotova! 

Car priđe u pratnji svojih najotmjenijih 

dvorana, a varalice podigoše ruke kao da 

nešto drže i rekoše: 

– Evo hlača! Evo kaputa! Evo ogrtača! 

Sve je kao paučina! Čovjek bi mogao pomisliti 

da na tijelu nema ništa, ali u tome i 

jeste prava vrijednost ove tkanine! 

– Da, da, tako je! – u jedan glas potvrdiše 

dvorani iako ništa nisu vidjeli. 

– Hoćete li sada, Vaše Veličanstvo, 

biti tako ljubazni da odložite svoju staru 

odjeću! – rekoše varalice. – Novu ćemo 

vam dati pred velikim ogledalom! 

Car skide sa sebe staru odjeću i varalice 

počeše da mu tobože dodaju komad po 

komad nove odjeće, a onda ga uhvatiše 

oko struka i počeše da mu tobože skute 

namještaju. Oni tako posluju oko njega, a 

car se pred ogledalom samo vrti i okreće. 

– Bože, kako je divno sašiveno! Kao 

saliveno je! – divila se sva careva pratnja. – 

Kakva šara, kakve boje! Zaista dragocjena 

odora! 

– Vaše Veličanstvo, napolju, već čekaju 

nosači sa baldahinom što će ga u procesiji 

nositi nad vašom glavom! – raportirao je 

komandant parade. 

– Dobro, dobro, ja sam već gotov! – 

odgovorio je car. – Dobro mi stoji, zar 

ne! – i okrenu se pred ogledalom kao da 

hoće da još jednom pažljivo osmotri svoju 

raskošnu pojavu. 

Komornici koji su bili zaduženi da mu 

nose skute podigli su ih tobože sa poda 

i krenuli za njim držeći ruke u vazduhu 

i strahujući da se ne bi primijetilo da te 

skute i ne vide. 

I tako je car išao u procesiji pod divnim 

baldahinom, a iskupljena svjetina na ulicama 

i prozorima je ponavljala: 

– Bože, novoj carevoj odjeći nema 

nigdje ravne! Kako su mu divni skuti! Kako 

mu sve krasno stoji! 

Niko nije htio da prizna da ništa ne vidi, 

jer bi time priznao da je glup i da nije dorastao 

svojoj dužnosti. 

Dosada nijedna careva odjeća nije doživjela 

takvo priznanje. 

Ali najednom je neko dijete povikalo: 

– Pa car je go! 

– Ah, bože moj, taj nedužni glasić! – 

zabrzao je uplašeni otac. 

Ali već istog trenutka se začuo šapat: 

– Dijete kaže da je car go! Car je bez 

odore! 

I odmah zatim počeše da viču svi u jedan 

glas: 

– Car je bez odore! Bez odore! 

Car je pretrnuo – vidio je i sam da je 

bez odore, ali je ipak odlučio da u procesiji 

ostane do kraja, i sada zauze još dostojanstvenije 

držanje. 

A komornici iza njega i dalje su nosili 

nepostojeće skute. c 

Princeza 

na zrnu graška 

Bio jednom jedan princ koji je gorio 

od želje da se oženi nekom princezom, 

ali pravom pravcatom princezom. 

Tako je on krenuo u bijeli svijet 

i tražio svoju princezu, ali svaki put bi 

mu nešto zasmetalo. Nije nevolja bila u 

tome da nije bilo princeza, bilo je mnogo 

princeza, ali kako da pronađe pravu pravcatu 

Uvijek bi se našlo nešto, nešto kako 

ne treba. Tako se naš princ, poslije dugog 

i uzaludnog traganja, tužan vratio kući i 

nastavio da gori od želje za pravom pravcatom 

princezom. 

Jedne večeri se nadiže strašna nepogoda. 

Grmilo je i sijevalo sa svih strana. Kiša 

je lila kao iz kabla, strahota jedna! I upravo 

tada se začuje kako neko lupa na gradskoj 

kapiji, te stari kralj izađe da mu otvori. 

Kralj na kapiju, kad pred njim stoji neka 

princeza. Bože mili, kakva li bijaše od tog 

pljuska i nevremena! Voda joj je curkom 

curila niz kosu i odjeću, slijevala se u cipele 

i izlazila na zapetnice. I ta namjernica 

mu reče da je prava pravcata princeza. 

– Brzo ćemo mi to vidjeti! – pomisli 

stara kraljica, ali ništa ne reče, nego ode u 

spavaonicu, smače svu posteljinu i na dno 

ležaja stavi zrno graška. Zatim dovuče 

dvanaest dušeka, poslaga ih na grašak a 

onda na njih navali još dvadeset perina od 

mekih guščjih pahuljica. 

To je sada bila postelja na kojoj je te 

noći trebalo da prespava mlada princeza. 

Ujutro je upitaše – kako je spavala. 

– Oh, užasno, grozno! – žalila se 

princeza. – Gotovo čitavu noć oka nisam 

sklopila! Sam bog zna šta je to bilo u mojoj 

postelji. Ležala sam na nečem tako tvrdom 

da mi je čitavo tijelo pokriveno modricama! 

Užasno, kažem vam! 

Tada se oni uvjeriše da je ona zaista 

prava pravcata princeza kada je kroz 

dvadeset dušeka i dvadeset perina osjetila 

ono zrno graška. Tako osjetljiva može biti 

samo prava pravcata princeza! 

I princ je uze za ženu jer je sada znao 

da je naišao na pravu pravcatu princezu. 

A grašak staviše u riznicu, gdje se i danas 

može vidjeti, ako ga neko nije uzeo. 

Ovo vam je istinita priča! c 



PRIMITI 

$ 

Pošaljite novac u 

Bosnu i Hercegovinu 

za samo 10 minuta † , počevši od 

SEK 110,-* 

Siguran, brz način za slanje i primanje novca 

širom svijeta. 

Ovlašteni zastupnik 

EN ENKLARE BANK 

† Podložno radnom vremenu zastupnika i lokalnih propisa. 

* Pored provizije koja vrijedi za prijenos novca, može biti primijenjena kursna lista 

* koju je odredio MoneyGram ili njegov zastupnik. 

TM & ©2007 MoneyGram. All rights reserved.

79 öre/min 20 öre/min 99 öre/min 20 öre/min 20 öre/min 

27 öre/min 

20 öre/min 

1,29 kr/min 

20 öre/min 

20 öre/min 

39 öre/min 

1,29 kr/min 

20 öre/min 

20 öre/min 20 öre/min 25 öre/min 

För bara 15 kronor extra varje månad ringer du ännu billigare till 

utlandet från din fasta hemtelefon. Här ser du några exempel. 

Välkommen in och beställ på telia.se/utland. Auf Wiederhören! 

Utland (15 kr/mån). Utland förutsätter att du har någon av prisavtalen Mini (0 kr/mån), 

Kväll & helg (30 kr/mån) eller Dygnet runt (65 kr/mån) och ett fast telefoniabonnemang 

från Telia (t ex Telia Bas 125 kr/mån). Minutpriserna avser samtal till fasta telefoner i utlandet.

Zena-Kvinna 37 - Žena-Kvinna

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?