Broj: 34 jun 2009 - ICT magazin BIT
Broj: 34 jun 2009 - ICT magazin BIT
Broj: 34 jun 2009 - ICT magazin BIT
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
dijagonalama koje idu ispod 1 inča pa do<br />
preko 100 inča. Da bi se zadovoljile razne aplikacije<br />
tri tipa LCD-a su proizvedena: transmisioni,<br />
refleksioni i transrefleksioni. LCD-i<br />
se mogu dalje podijeliti na projekcione i displeje<br />
sa direktnim gledanjem.<br />
Za kontrolu rada piksela u LCD-u se<br />
uglavnom koristi TFT matrica i takav LCD se<br />
naziva AMLCD (active matrix LCD). Tečni<br />
kristal igra samo ulogu modulatora svjetlosti<br />
jer ne emituje svjetlost. Zbog toga je jednom<br />
LCD displeju potreban neki izvor svjetlosti.<br />
Transmisioni LCD zahtijeva pozadinsko osvjetljenje,<br />
Backlight unit (BLU). U konvencijalnoj<br />
upotrebi za BLU se uglavnom koriste<br />
fluorescentne lampe (cold cathode fluoroscent<br />
lamp-CCFL) zajedno sa difuzionim<br />
setom radi sprovođenja svjetlosti. U zadnje<br />
vrijeme sve je više u upotrebi i LED kao izvor<br />
pozadinske svjetlosti. Većina LCD-ova zahtjeva<br />
dva unakrsna polarizatora da bi se<br />
obezbjedio veći kontrast. Korišćenje dva polarizatora<br />
ograničava prozračnost na 35-40 %<br />
ukoliko nije implementirana neka šema polarizacione<br />
konverzije.<br />
Štaviše optičke ose dva unakrsna polarizatora<br />
nisu više normalne jedna na drugu kad<br />
se posmatra iz oštrih uglova. Tečni kristal je<br />
medijum kod kojeg elektro-optičke karakteristike<br />
zavise od upadnog pravca svjetlosti.<br />
Zbog toga je ugao vidljivosti kod LCD-a<br />
veoma bitna karakteristika. Većina LCD-a koji<br />
imaju širok ugao vidljivosti zahtijevaju nekoliko<br />
filmova za kompenzaciju optičke faze,<br />
jedan za kompenzaciju unakrsnih polarizatora<br />
i drugi za tečni kristal. Transmisioni LCDovi<br />
koji sadrže ove kompenzacione filmove<br />
obično imaju visok kontrast, jasnu sliku,<br />
dobru saturaciju boja, i široke uglove<br />
vidljivosti. Ipak slika može biti ’isprana’ pod<br />
uticajem direktne sunčeve svjetlosti. Npr.<br />
ako koristimo laptop negdje napolju po<br />
sunčanom danu, prikaz slike postaje jedva<br />
vidljiv. To je iz razloga što je sunčeva svjetlost<br />
puno svjetlija od svjetlosti koja dolazi od<br />
pozadinskog osvetljenja pa je kontrast<br />
veoma mali. Postoje širokopojasni anti-reflektujući<br />
premazi koji definitivno<br />
poboljšavaju čitljivost pri sunčevoj svjetlosti.<br />
Drugi tip LCD-ova su refleksioni displeji. Re-<br />
informacione tehnologije<br />
<strong>jun</strong><strong>2009</strong><br />
fleksioni LCD koristi neku spoljašnju, recimo<br />
sunčevu svjetlost da bi se prikazala slika na<br />
ekranu. Dakle ovakvi LCD nemaju svoje<br />
pozadinsko osvjetljenje pa je time potrošnja<br />
električne energije smanjena kao i sama<br />
težina displeja. Ručni satovi i džepni kalkulatori<br />
su primjer gdje se koriste ovi refleksioni<br />
LCD-i. Većina refleksionih LCD-ova ima lošije<br />
performanse kad se uporede sa transmisionim,<br />
lošiji kontrast, saturaciju boja i<br />
uglove gledanja. Ako je ambijent mračan refleksioni<br />
LCD postaje neupotrebljiv. Stoga je<br />
njegova primjena ograničena.<br />
Da bi se prevazišli problemi sa čitljivošću na<br />
dnevnoj svjetlosti a da bi se zadržali kvaliteti<br />
slike, proizveden je hibridni displej nazvan<br />
transfleksioni LCD. Kod TR-LCD svaki piksel je<br />
podijelejen na dva subpiksela, jedan za<br />
transmisiju drugi za refleksiju.U mračnim do<br />
normalno osvijetljenim prostorijama<br />
pozadinsko osvjetljenje je upaljeno i tada TR-<br />
LCD radi kao transmisioni displej. Po<br />
sunčevoj svjetlosti TR-LCD radi u refleksionom<br />
modu. Zato je njegov dinamički<br />
opseg širok i njegova funkcionalnost ne zavisi<br />
od uslova ambijentalnog osvjetljenja. TR-LCD<br />
se uveliko koriste kod prenosnih uređaja kao<br />
što su mobilni telefoni.<br />
Kod malih transmisionih projekcionih LCD-a<br />
visoke rezolucije veličina piksela iznosi oko<br />
40um x 40um. Ovakvi displeji se još nazivaju<br />
i mikrodispleji. Kod ovakvih displeja postaje<br />
bitan format piksela kojim se definiše koliko<br />
se svjetlosti propušta. Da bi se povećala propustljivost<br />
piksela koristi se polisilikonski (p-<br />
Si) TFT jer je njihova pokretljivost elektrona<br />
oko 2 reda veličine veća od amorfnog silikona<br />
(a-Si). Veća pokretljivost omogućava<br />
korišćenje manjeg TFT-a čime se povećava<br />
korisna površina piksela odnosno njegova<br />
propustljivost.<br />
Kod direktno gledanih transmisionih TFT<br />
LCD-a prosječna veličina piksela je oko<br />
300um x 300um i puno je veća od onih kod<br />
mikrodispleja. Stoga je a-Si adekvatniji za<br />
upotrebu jer je pokretljivost elektrona relativno<br />
mala. Amorfni silikon je lak za fabrikaciju<br />
i ima dobru uniformnost. Zbog toga<br />
svega a-Si TFT dominiraju u primjeni kod LCD<br />
panela dijagonala preko 10 inča.<br />
Slično i refleksioni LCD-i se mogu podijeliti<br />
na projekcione i direktne. Kod projekcionih<br />
refleksionih displeja koristi se tečni kristal na<br />
silikonu (liquid crystal on silicon - LCoS),<br />
veličina piksela može biti vrlo mala i do<br />
10um x 10um, prvenstveno zbog visoke<br />
pokretljivosti elektrona kristalnog silikona (c-<br />
Si). U LcoS uredjaju elektronska kola koja su<br />
potrebna za rad skrivena su ispod metalnog<br />
reflektora. U stvari LcoS je elektronski čip i<br />
primjenjuje se uglavnom kod TV-a sa<br />
pozadinskom projekcijom, savremenih digitalnih<br />
projektora (digital light processing -<br />
DLP ) i sl.<br />
Većina refleksionih LCD displeja sa direktnim<br />
gledanjem koristi a-Si TFT i cirkularne polarizatore.<br />
Čitljivost na sunčevoj svjetlosti je<br />
odlična ali je zato slabo čitljiv u mračnim<br />
prostorijama. Zato je njihova primjena<br />
ograničena.<br />
Plazma displej panel (PDP) je emisioni displej<br />
čija je tpična struktura i operacija veoma<br />
slična sa funkcionisanjem fluoroscentne<br />
lampe. PDP se može zamisliti kao ploča sa<br />
puno sitnih fluorescentnih lampi koje su<br />
poređane jedna do druge. Kod strukture fluorescentne<br />
lampe dvije zagrevne elektrode<br />
su formirane na dva suprotna kraja u unutrašnjosti<br />
staklene cijevi. Unutrašnji zid cijevi<br />
je premazan sa fosforom, a unutar same<br />
cijevi nalazi se mješavin gasova argona i<br />
merkurija. Kada se određeni električni napon<br />
dovede na elektrode plazma se generiše od<br />
gasnog isparavanja. Uzimajući u obzir energetski<br />
nivo plazme generiše se ultravioletna<br />
radijacija sa talasnom dužinom od 254nm.<br />
UV radijacija pogadja fosfor na zidovima cijevi<br />
što dovodi do stvaranja svjetlosti.<br />
strana<br />
23