Prostorna distribucija gnojidbe šećerne repe primjenom

Vrsta izvješća: završno izvješće 

Vremenski period 

obuhvaćen izvješćem: 26. 11. 2007 – 30.09. 2009. 

Naslov projekta: Prostorna distribucija gnojidbe šećerne repe primjenom GIS –a 

Broj ugovora: VII – 5 – 25/07 

Datum početka projekta: 26. 11. 2007. 

Glavni istraživač: Prof. dr.sc. Andrija Kristek 

Sudjelujuća institucija: Poljoprivredni fakultet u Osijeku 

29. 09. 2009. 

_______________________

Tema istraživanja 

Proizvodnja šećerne repe danas je moguća samo uz daljnje povećanje kvalitete i prinosa 

korijena te smanjenje troškova proizvodnje. Sve je to nužno radi smanjenja cijene šećera 

dobivenog iz šećerne repe i ostvarivanja cijene što bliže cijeni šećera iz trske. Budući sve 

veći udio u troškovima, zbog povećanja cijena, potrebnih količina u proizvodnji repe i 

utjecaja na rezultat u proizvodnji, ima gnojidba fosforom i kalijem, to za ostvarivanje 

zadanog cilja ishrani repe moramo posvetiti još više pažnje. Gnojidba je poglavito skupa, 

pa i neisplativa, ako se vrši nepravilno i to kako po količini tako i po vremenu primjene. 

Studiozan pristup gnojidbi šećerne repe nalažu i činjenice da na našem proizvodnom 

području imamo vrlo heterogena tla po nizu osobina pa tako i po zalihama hraniva. To je 

vrlo često posljedica nejednake razine proizvodnje – gnojidbe, plodoreda i sl. Navedene 

činjenice upućuju na potrebu pravilnog određivanja količina, izbora formulacije gnojiva 

ali i na potrebnu brigu o roku gnojidbe. Zbog toga smo, na tlima nejednake plodnosti, 

postavili gnojidbene pokuse (4 lokaliteta) i to na tlu slabo opskrbljenom fosforom 

(Topolje), slabo opskrbljenom i fosforom i kalijem (Kapelna, Vrbanja) te na tlu s dobrim 

zalihama hraniva (Topolje). Zbog važnosti roka primjene fosfora, kod tala s malim 

zalihama ovog elementa, rok gnojidbe uključen je kao faktor istraživanja. Kako je 

pravilna gnojidba fosforom povezana i s dušikom, jer fosfor umanjuje negativni utjecaj 

povećane gnojidbe dušikom to smo u istraživanja uključili i varijante s nejednakim 

količinama dušika. Reakcija sorte na razinu gnojidbe istraživana je kroz dva odvojena 

pokusa na lokaciji Županja i Dalj. Tijekom vegetacije vršena su zapažanja, a nakon 

vađenje pokusa utvrđen je prinos korijena te u tvornicama šećera Osijek i Županja 

određen je sadržaj šećera, kalija, natrija i štetnog dušika po istraživanim varijantama. Na 

osnovi ovih podataka, korištenjem formula, izračunati su tehnološki pokazatelji kvalitete 

te prinos čistog šećera. 

Istraživanje je provedeno u svrhu testiranja izračunate – preporučene gnojidbe, te 

vrednovanja odstupanja u gnojidbi, u uvjetima veće i manje ponude dušika, na prinos i 

kvalitetu korijena šećerne repe uz danas u praksi korišten sortiment. Na kraju dobiveni 

podaci o gnojidbi, kao i podaci o laboratorijskim analizama tla i preporučenoj gnojidbi 

fosforom i kalijem, prikupljeni od tvornica šećera, organizirani su u bazu podataka, a biti 

će geokodirano povezani s prostorom i prikazani u obliku tematskih karata. 

Opis tehnologije 

Obradom i grupiranjem rezultata analize uzoraka tla dobili smo uvid u trenutno stanje 

zaliha hraniva u tlu koja se koriste u proizvodnji šećerne repe. Utvrđeno je da razina 

opskrbljenosti tla fosforom i kalijem često nije zadovoljavajuća što se ne može povezati 

ni s tipom tla niti s proizvodnim područjem i to uglavnom zbog velike heterogenosti 

dobivenih podataka analize tla. Zbog variranja rezultata nije moguće ujednačiti gnojidbu 

za neko proizvodno područje, a nekada niti za jednu tablu. Stoga, sve dok se zaliha 

hraniva u tlu ne poveća i ne ujednači na razinu potrebnu za šećernu repu, nužno je svaku 

proizvodnu cjelinu, tablu, a u pojedinim slučajevima i njezine dijelove, zasebno tretirati. 

Stoga količinu potrebnih hraniva treba izračunati pojedinačno, a potom gnojidbu ovisno o 

količinama hraniva pravilno izvesti, po količinama i po vremenu izvođenja, ovisno o

hranivu i zalihama u tlu. Pokusima je, na tlu siromašnom u fosforu (manje od 15 mg/100 

g tla po AL metodi), utvrđena nužnost predsjetvene gnojidbe ovim elementom. Tako bi 

gnojidbu na slabo opskrbljenom tlu fosforom trebalo izvesti u jesen s većim dijelom 

fosfora i kalijem. U takvim slučajevima predsjetveno u proljeće je nužno dodati između 

30 i 50 kg/ha P2O5. Ovakav raspored fosfora je potreban zbog značaja ovog elementa u 

ranim fazama razvoja repe (fazi ukorjenjavanja) i mogućnosti usvajanja, od strane biljke 

šećerne repe u ovoj fazi, samo iz lakopristupačnih oblika. Tek nakon povećavanja zaliha 

fosfora i kalija na svim površinama tj. njihovog ujednačavanja prema potrebama biljke 

biti će moguće ujednačiti gnojidbu za pojedina ili sva područja. 

Ekonomska analiza 

Rezultati istraživanja, na sadašnjem stupnju agrotehnike i uz novi sortiment, pokazuju da 

u proizvodnji šećerne repe, na našem području, postoji velika zavisnost ostvarenih 

proizvodnih rezultata od pravilne gnojidbe i to kako po količinama pa tako i po vremenu 

primjene. Također je utvrđeno da visinu gnojidbe nije moguće povezati niti s tipom tla 

niti proizvodnim područjem već samo s proizvodnom površinom ili čak njenim dijelom. 

Uočena su dva ekstrema i to tla s niskim sadržajem fosfora i visokim sadržajem kalija i 

tla s niskim sadržajem oba elementa. Rezultati istraživanja na takvim tlima pokazuju 

pozitivnu razliku u proizvodnom rezultatu pa je napravljena kalkulacija. Međutim, treba 

istaći da će pravilnom gnojidbom doći i do poboljšanja zaliha hraniva, a nepravilnom 

gnojidbom još će se razlika između kalija i fosfora povećati. Proizvodni rezultat u dva 

slučaja (pravilna gnojidba i gnojidba proizvođača) na jednom i drugom tlu (T- 1. i T-2.) 

prikazali smo financijski. Kalkulacije pokazuju (Prilog 1.i 2.) da je na tlima s niskim 

zalihama fosfora i dobrim zalihama kalija (T-1.) moguća ušteda na gnojivu (korištenjem 

samo fosfornih gnojiva), a da proizvodni rezultat nije smanjen već i povećan pa ukupni 

efekt pravilne gnojidbe iznosi 5.622,21 kn. Na tlima koja su siromašna i u fosforu i u 

kaliju preporučenom gnojidbom nismo uštedjeli na gnojivu ali je kroz veći prinos i 

digestiju ostvaren financijski efekt od 8.732,24 kn (Prilog 3. i 4.). Pri izradi kalkulacije 

uvaženi su prinosi ostvareni u pokusima, koji su bili najčešće dosta visoki, a troškovi su 

uzeti iz redovne proizvodnje šećerne repe. Financijski rezultat je zbog toga manje-više u 

svim slučajevima dobar, a najmanji je uz uobičajenu gnojidbu proizvođača na tlu 

siromašnom hranivima. 

Primjenjivost 

Formiranjem baze podataka dobiven je uvid u stanje zaliha hraniva u tlu na površinama 

koje se koriste za proizvodnju šećerne repe. Zapaža se da za proizvodnju šećerne repe 

koristimo tla vrlo različite opskrbljenosti hranivima. Obrađeni rezultati analize uzoraka 

tla pokazuju da su tla koja se koriste za proizvodnju šećerne repe samo u 38,8 % 

slučajeva dobro opskrbljena fosforom i u 41,2 % slučajeva dobro opskrbljena kalijem. 

Veliki je udio površina s vrlo niskim sadržajem fosfora (20,6%) i vrlo niskim sadržajem 

kalija (22,6%). Isto tako na dijelu poljoprivrednih površina su utvrđena vrlo velika 

odstupanja u zalihama hranivima na pojedinim dijelovima table. Osim toga treba istaći

da nije utvrđena povezanost nedostatka fosfora ili kalija s tipom tla niti područjem 

uzgoja.. 

Dobiveni rezultati pokusa potvrđuju veliki utjecaj fosfora i kalija na proizvodni rezultat i 

ne dozvoljavaju ujednačavanje gnojidbenih normi. To znači da na sadašnjem stupnju 

proizvodnje, na analiziranom području, nije moguće gnojidbu vezati niti za proizvodno 

područje, tip tla i sl. već doslovce za svaku tablu, a u nekim slučajevima veće table 

zahtijevaju nejednaku gnojidbu po pojedinim dijelovima. Nadalje proizlazi da samo jedna 

formulacija NPK gnojiva nije dovoljna jer ne omogućava pravilnu gnojidbu prema 

rezultatima analize tla. Zbog toga bi organizatori proizvodnje (tvornice šećera), vodeći 

računa o rezultatima analiza tla, trebale osigurati više NPK formulacija gnojiva, pa i 

pojedinačna gnojiva, a ne samo npr. NPK 5:15:30. Proizvođači bi trebali vršiti gnojidbu 

striktno vodeći računa o stanju zaliha po pojedinim površinama pa i njihovim dijelovima. 

Iz navedenog je dokazana velika primjenjivost dobivenih spoznaja i to kako od strane 

organizatora proizvodnje (tvornica šećera) tako i od proizvođača šećerne repe, te da 

rajonizacija na sadašnjem stupnju zaliha hraniva u tlu nije moguća i dugoročno vrlo je 

štetna. 

Vrednovanje poljoprivrednika 

Osjetan porast cijene gnojiva u posljednje vrijeme doveo je do značajnog učešća gnojiva 

u troškovima proizvodnje šećerne repe. Ta činjenica dodatno prisiljava proizvođače na 

racionalizacije i pravilnu gnojidbu. Budući se i površine pod šećernom repom po jednom 

proizvođaču, obiteljskom gospodarstvu, povećavaju to i greške u gnojidbi „napamet“ 

donose velike financijske gubitke. Ti razlozi, kao i ograničenosti daljnjeg povećanja 

prinosa, bez promjena u gnojidbi, prisiljava proizvođače, a i tvornice šećera, na promjene 

zbog čega su oni jako zainteresirani za ovakove rezultate. Osim proizvođačima dobiveni 

rezultati poljskih pokusa korisni su i stručnjacima sirovinskih službi tvornica šećera i 

kolegama HZPSS-a kod tumačenja značaja fosfora i kalija, pravilne gnojidbe kao i 

važnosti roka gnojidbe u proizvodnji šećerne repe. Međutim, proizvođači često ističu da 

su zbog nedostatka financijskih sredstava prisiljeni tražiti kreditiranje repromaterijala od 

strane tvornica šećera. Ove opet zbog svojih problema i kratkog vremena nabavke 

najčešće osiguravaju samo jednu formulaciju NPK gnojiva, npr. 5:15:30. U takvim 

slučajevima se i tla s velikim zalihama npr. kalija, a vrlo malim zalihama fosfora, gnoje 

ovakvim gnojivima. To ne vodi rješavanje osnovnog problema plodnosti tla, već naprotiv 

razlike između zaliha fosfora i kalija se još povećavaju, a da ne govorimo o izostajanju 

pravih rezultata u proizvodnji šećerne repe i to kako u pogledu ostvarenog prinosa i 

kvalitete korijena tako i u pogledu visine troškova proizvodnje. Rješenje leži, pored 

spoznaja o pravilnoj gnojidbi, također i u mogućnosti korištenja različitih NPK 

formulacija gnojiva, pa i pojedinačnih fosfornih i kalijevih gnojiva. 

Kvantitativni podaci 

Obradom analiziranih1315 uzoraka tla uzetih s 2.866 ha sirovinskog područja tvornice 

šećera Osijek i Županja koje se nalaze u četiri županije (Osječko-baranjska, Vukovarskosrijemska, 

Brodsko-posavska i Požeško-slavonska) utvrđena je nejednaka zaliha fosfora

ili kalija u tlu, proizvodnih površina koje se koriste u proizvodnji šećerne repe, uz velika 

variranja između pojedinih uzoraka tla. Kako je šećerna repa kultura plodnih tala samo na 

tlu s 20-25 mg P2O5/100g tla, ovisno o mehaničkom sastavu tla, moguće je smanjenje 

gnojidbe ovim elementom, dok je na siromašnom tlu s manje od 15 mg P2O5/100g tla 

potrebna povećana gnojidba. Podaci tablice 1. pokazuju povećanu potrebnu gnojidbu 

fosforom (veću od 175 kg/ha) na 21% analiziranih površina, redovnu gnojidbu (80-135 

kg/ha) na 40% površina i smanjenu gnojidbu (50-75 kg/ha) na 39% površina. Nepovoljan 

podatak vezan za opskrbljenost tla fosforom leži i u visokom koeficijentu variranja koji 

dostiže gotovo 60% zbog kretanja zaliha od manje od 3 do preko 95 mg/100g tla. Što se 

pak tiče gnojidbe kalijem, iz tablice 2. vidimo da više od 50% površina zahtijeva visoku 

gnojidbu (preko 250 kg/ha) s tim da gotovo 30 % površina traži gnojidbu preko 300 

kg/ha iako se za ovakvu gnojidbu postavlja opravdano pitanje ekonomske isplativosti bez 

drugih promjena u agrotehnici i tlu. Koeficijent variranja za kalij nešto je niži, oko 32%, 

uz raspon od svega 5,62 do preko 91 mg/100g tla. 

Poljski pokusi vezani uz gnojidbu šećerne repe (osnovna, predsjetvena i prihrana) na tlu 

s malim zalihama fosfora provedeni su na eutričnom smeđem tlu u Topolju (T-1), a s 

malim zalihama fosfora i kalija na močvarno glejnom djelomično hidromelioriranom tlu 

u Kapelni i lesiviranom tlu u Vrbanji (T-2). Osnovna karakteristika tla pokusne površine 

u Topolju bio je visok sadržaj kalija 31,1 mg/100g tla i vrlo nizak sadržaj pristupačnog 

fosfora – 7,6 mg/100g tla, a u Kapelni i Vrbanji nizak sadržaj kalija 12,52 odnosno 14,21 

mg/100g tla i nizak sadržaj pristupačnog fosfora – 10,10 odnosno 5,62 mg/100g tla. U 

proljeće u sloju 0 – 60 cm utvrđena zaliha mineralnog dušika, ovisno o osnovnoj gnojidbi 

i tlu i iznosila je od 91,7 do 284,5 kg/ha. Ispitivane su četiri varijante osnovne gnojidbe i 

to: G1 – gnojidba prema preporuci, G2- gnojidba prema preporuci umanjena za 50% 

gnojidbe P (Topolje) te P i K (Kapelna i Vrbanja), G3 – gnojidba prema preporuci 

uvećana za 50% gnojidbe P i K (svi lokaliteti) i G4 – kontrola, bez osnovne gnojidbe. U 

predsjetvenoj gnojidbi dodano je u varijanti a) 45 kg N/ha, a u varijanti b) uz 45 kg N/ha 

i 45 kg/ha fosfora i kalija.U prihrani su dodane različite količine dušika (0 kg/ha - N0, 27 

kg/ha – N1, 54 kg/ha – N2, 81 kg/ha – N3, 108 kg/ha – N4). 

Reakciju sorte na nepravilnu gnojidbu istraživali smo u poljskim pokusima koji su bili 

postavljeni na ritskoj crnici u Županji i na černozemu u Dalju. 

Prinos korijena šećerna repe zavisio je od varijante osnovne i predsjetvene gnojidbe te 

prihrane dušikom. Ostvareni prosječni prinos korijena iznosio je 82,21 t/ha na T-1 te 

70,16 t/ha na T-2 (Tablica 3. i 6.). Varijanta gnojidbe, prema analizi tla, u jesen (G1) 

ostvarila je najveći prinos korijena i to 95,30 t/ha na tlu T-1, odnosno uz G3 i to 88,15 

t/ha na T-2. Varijanta G3 na tlu T-1 i uz znatno veću gnojidbu svih elemenata, dala je 

nešto niži prinos. Najmanji prinos od 62,53 t/ha na T-1 i 46,17 t/ha na T-2. ostvaren je u 

varijanti G4 bez osnovne gnojidbe. 

Analizom predsjetvene gnojidbe zapažamo da je na varijanti b, gdje je dodano 300 kg/ha 

NPK 15:15:15, ostvaren za 11,64 t/ha ili 15,19% na T-1, odnosno za 12,74 t/ha na T-2 ili 

22,43 % na T-2 veći prinos korijena. Razloge za ovakav rezultat treba tražiti u činjenici 

da se ovdje radi o tlima siromašnim u fosforu, a u fazi ukorijenjavanja šećerna repa fosfor 

usvaja samo iz lako pristupačnih oblika i iz plitkog površinskog sloja tla. 

Ukupno za sve varijante prihrane i na T-1 i na T-2 najveći prinos korijena ostvaren je uz 

gnojidbu N1, dok su druge varijante dale niži prinos korijena, a najniži prinos ostvaren je 

kod najveće gnojidbe dušikom (N4). Pad prinosa korijena, kod izdašnije prihrane,

povezan je s razvojem veće lisne mase koja, zbog ograničenog vegetacijskog prostora, 

nije mogla biti iskorištena. Dobiveni podaci za prinos korijena pokazuju da je prihrana do 

razine 100 kg/ha KAN –a bila moguća, a da je daljnje povećanje bilo vrlo štetno iako je 

vrlo veliki pad uslijedio tek poslije 300 kg/ha KAN–a. 

Sadržaj šećera u prosjeku pokusa iznosio je na T-1 16,09%, ä na T-2 15,76 % (Tablica 4. 

i 7.). Sadržaj šećera zavisio je od ispitivanih varijanti gnojidbe. Analiziramo li utjecaj 

osnovne gnojidbe zapažamo da je najveći prosječni sadržaj šećera u repi – 16,35 % na T- 

1 utvrđan na varijanti G4 (bez osnovne gnojidbe), a na T-2 16,18 % G3 (povećanu 

gnojidbu). 

Veća digestija u prosjeku ostvarena je uz predsjetvenu gnojidbu s NPK (varijanta b) u 

odnosu na gnojidbu s KAN-om. Vidimo dakle da je i kod elementa digestije utvrđen 

pozitivni utjecaj predsjetvenog dodavanja fosforom jer se radi, da ponovo istaknemo, o 

tlu s niskim zalihama ovog elementa. Digestija je uz predsjetvenu gnojidbu na T-1 

povećana za 0,31 %, ä na T-2 za 0,38%. 

U prosjeku za sve varijante gnojidbe utjecaj prihrane je također značajan. Najveća 

digestija dobivena je na i na jednom i na drugom tlu bez prihrane u varijanti N0, a 

dodavanje dušika, osobito 54 i više kgN/ha, izazvalo je osjetan pad sadržaja šećera. 

Stoga, možemo zaključiti da prihrana dušikom nije bila opravdana. 

Sadržaj melasotvornih tvari (K, Na, AmN) zavisio je od varijante gnojidbe ali je utjecaj 

nejednak. Najmanji utjecaj su pokazali varijante predsjetvene gnojidba, a najveći prihrana 

dušikom. To promijene su najpravilnije i najznačajnije kod štetnog dušika, a najmanji 

utjecaj dobiven je kod sadržaja kalija. 

Analiza utjecaja različite osnovne gnojidbe u oba ispitivana slučaja zaliha hraniva u tlu, 

pokazuje da je najmanje i K i Na, a i AmN u varijanti G1, dakle u slučaju preporučene 

osnovne gnojidbe. Predsjetvena gnojidba NPK (varijanta b) u odnosu na gnojidbu samo 

dušikom nije utjecala na sadržaj melasotvornih elemenata u repi. 

Očekivano, povećanjem gnojidbe dušikom u prihrani i kod T-1 i T-2 najveće promjene 

bilježimo kod štetnog dušika (AmN). Najniži AmN dobiven je u varijanti bez prihrane N0 

(1,79 mmol/100R). Već gnojidbom N1 prosječno je povećala AmN za 0,25 mmol/100 g 

R (14,0 %). Povećavanjem količine dušika u gnojidbi na još veće količine povećan je i 

sadržaj AmN tako da je u N3 u odnosu na N0 to povećanje iznosi 0,30 mmol/100 g R 

(16,8 %). 

Prinos čistog šećera iznosio je u prosjeku pokusa na T-1. 11,52 t/ha (Tablica 5.), a na T-2. 

9,79 t/ha (Tablica 8.). Najmanji prinos čistog šećera ostvaren je bez osnovne gnojidbe, 

(varijanta G4), a najveći kod T-1. uz G1, te kod T-2. uz G3. 

Predsjetvena gnojidba s NPK (300 kg/ha NPK 15:15:15) u odnosu na gnojidbu KAN-om 

(samo dušikom) dala je značajno veći prinos čistog šećera. Tako je u varijanti b prosječni 

prinos šećera iznosio na T-1. 12,43, a u varijanti a 10,62 t/ha, a na T-2. 10,80 t/ha na 

varijanti b te 8,78 t/ha kod varijante a. Povećanje do kojeg je došlo na T-1. iznosi 1,82 

t/ha odnosno značajnih 17,4%, a na T-2. još i više 2,02 t/ha ili 23,01%. 

U prosjeku svih varijanti gnojidbe najviši prinos šećera ostvaren je uz prihranu dušikom - 

N1, a najmanji uz gnojidbu N4. Samo povećanje gnojidbe za 27 kg N/ha od N0 do N1 nije 

uzrokovalo veliko povećanje prinosa čistog šećera (0,53 t/ha na T-1. te 0,13 t/ha na T-2.), 

ali je svako daljnje povećanje gnojidbe dušikom iznad N1 dovelo je do značajnog pada 

prinosa šećera. Tako je povećanjem gnojidbe od N1 do N4 prinos čistog šećera smanjen 

na T-1. za 1,57 t/ha (12,6 %), a na T-2. za 18,44% (1,97 t/ha).

Istraživanjem reakcije sorte na povećanu gnojidbu utvrđeno je da su hibridi nejednako 

reagirali na povećanu gnojidbu. Reakcija na nepravilnu, povećanu gnojidbu s dušikom u 

prvom redu u vidu pada kvalitete korijena primjetna je više kod sorata N- tipa, a manje 

kod sorata Z – tipa. Bez obzira na gnojidbu najveći prosječni prinos korijena ostvaren je 

kod sorata Z-tipa s hibridom Severina (99,08 t/ha), a kod sorata N-tipa s hibridom 

Prestige (115,85 t/ha). Najveći sadržaj šećera kod sorata Z-tipa ostvaren je s hibridom 

Giraf (17,74%), a kod sorata N-tipa s hibridom Impact (16,87%). Najveći prinos čistog 

šećera kod sorata prve grupe postignut je s hibridom Severina (14,41 t/ha), a god druge 

grupe s hibridom Libero (15,37 t/ha). 

Kvalitativni podaci 

Istraživanja su provedena u klimatski dvije različite godine ali pri uobičajenim 

vremenskim uvjetima za naše područje pa su i s te strane valjani. Financijski rezultat je 

valoriziran samo kroz rezultat u proizvodnji šećerne repe, a ne i kroz promjene u tlu i 

kroz utjecaj tih promjena na proizvodnju drugih kultura koje se uzgajaju u plodoredu s 

šećernom repom. Pravilnom gnojidbom sadržaj fosfora i kalija u tlu bi se povećao i 

ujednačio što bi omogućilo smanjenu i ujednačenu gnojidbu na određenom području. 

Zaključci 

Nepravilna gnojidba fosforom i kalijem u proizvodnji šećerne repe danas je još uvijek 

dosta prisutna što ograničava proizvodnu i zadržava je na nižoj razini. Do toga dolazi 

zbog pogrešnog izjednačavanja gnojidbe na velikom prostoru, zbog nepoznavanja stanja 

zaliha hraniva u tlu ili njihovog zanemarivanja, a djelom i zbog nedostatka određenih 

formulacija ili pojedinačnih gnojiva na tržištu. 

Provedenim istraživanjem kompletirana je baza podataka tehnologije proizvodnje šećerne 

repe, a baza podataka osobinama tla i potrebne gnojidbe je oformljena te će se i dalje 

dopunjavati. Obrađeni podaci analiziranih 1.315 uzoraka tla uzetih s 2.866 ha sirovinskog 

područja tvornice šećera Osijek i Županja, koje se nalaze u četiri županije (Osječkobaranjska, 

Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska), pokazuju 

nejednaku zaliha fosfora i kalija u tlu na proizvodnim površinama koje se koristi u 

proizvodnji šećerne repe, uz veliko variranje između pojedinih uzoraka tla. Koeficijent 

variranja kod fosfora iznosi gotovo 60%, a kod kalija 32%. Podaci pokazuju povećanu 

potrebnu gnojidbu fosforom (veću od 175 kg/ha) na 21% analiziranih površina dok 

gotovo 30 % površina traži gnojidbu preko 300 kg/ha. Utvrđeno je i da se razina 

opskrbljenosti tla s fosforom i kalijem ne može povezana ni s tipom tla niti proizvodnim 

područjem, a nekada je vrlo različita i na jednoj tabli. Nadalje na jednom djelu površina 

susrećemo nizak sadržaj fosfora ili kalija u tlu, uz visok sadržaj drugog elementa, dakle 

kalija ili fosfora. Zbog takvih, a i sličnih slučajeva, potrebna je upotreba gnojiva s jednim 

hranivom, čega na žalost danas u praksi nema ili ima vrlo malo. Zbog upotrebe, 

uglavnom na svim površinama, gnojiva s najvećim sadržajem kalija, pa i na tlima 

bogatim kalijem, a siromašno fosforom, dolazi u tlu do još veće razlike između ova dva

elementa. Zbog takve gnojidbe tla se i dalje pogoršavaju čime ograničavamo i 

poskupljujemo proizvodnja umjesto da tla popravljamo, a proizvodnju pojeftinjujemo. 

Postavljeni pokusi na tlu siromašnom s fosforom i bogato kalijem pokazali su da je visok 

prinos i kvalitetu korijena moguće postići gnojidbom samo s fosforom. Gnojidba i s 

kalijem na ovakvim tlima nije donijela pozitivne pomake. U tome se uspjelo jedino 

gnojidbom s fosforom osim u osnovnoj još i u predsjetvenoj gnojidbi. Ovakav raspored 

gnojiva je, na tlima siromašnim u fosforu, povećao i prinos i kvalitetu korijena, a samo 

dijelom je umanjio negativan utjecaj povećane gnojidbe s dušikom. Na tlu s niskim 

zalihama oba ispitivana elementa najveći prinos šećera dobiven je uz povećanu ukupnu 

gnojidbu s fosforom i kalijem uz raspored gnojiva u osnovnoj i predsjetvenoj gnojidbi. S 

preporučenom gnojidbom ostvaren je samo malo niži prinos šećera osobito na varijanti 

osnovne i predsjetvene gnojidbe. Povećana gnojidba fosforom i kalijem nije značajno 

umanjila negativan utjecaj većih količina dušika u gnojidbi. U tome se relativno dobrim 

pokazao pravilan izbor sorte. Reakcija na nepravilnu, povećanu gnojidbu s dušikom u 

prvom redu u vidu pada kvalitete korijena primjetna je više kod sorata N- tipa, a manje 

kod sorata Z – tipa zbog čega, pored ostalog, ovim drugima treba dati prednost.

Tablica 1. Utvrđene zalihu P2O5 (mg/100 g tla) u analiziranim tlima sirovinskog područja 

tvornica šećera Osijek i Županja 

Šećerana do 10 

ha % 

10-15 

ha % 

mg P2O5 /100 g tla 

15-20 20-25 

ha % ha % 

>25 

ha % 

Prosjek 

Ukupno 

ha 

Županja 26 3,0 119 13,7 363 41,9 183 21,1 176 20,3 19,1 867 

Osijek 50 2,5 394 19,7 801 40,0 626 31,3 128 6,4 17,8 1.999 

Ukupno 76 2,7 513 17,9 1164 40,6 809 28,2 304 10,6 18,1 2.866 

Tablica 2. Utvrđene zalihu K2O (mg/100 g tla) u analiziranim tlima sirovinskog područja 

tvornica šećera Osijek i Županja 

Šećerana do 10 

ha % 

10-15 

ha % 

mg K2O /100 g tla 

15-20 20-30 

ha % ha % 

>30 

ha % 

Prosjek 

Ukupno 

ha 

Županja 75 8,7 183 21,1 425 49,0 161 18,5 23 2,7 21,1 867 

Osijek 122 6,1 266 13,3 614 30,7 477 23,9 520 26,0 23,0 1.999 

Ukupno 197 6,9 449 15,7 1039 36,2 638 22,3 543 18,9 22,4 2.866

Tablica 3. Prosječni prinos korijena šećerne repe (t/ha) zavisno od gnojidbe fosforom 

i dušikom na tlu T-1. 

Varijanta 

gnojidbe 

Gnojidba 

Gnojidba dušikom 

fosforom N0 N1 N2 N3 N4 

Prosjek 

G1 a 81,67 87,00 82,13 83,80 87,53 84,43 

G1 b 110,27 101,93 109,33 109,07 100,27 106,17 

Prosjek G1 95,97 94,46 95,73 96,44 93,90 95,30 

G2 a 63,47 81,80 84,47 76,67 68,47 74,97 

G2 b 92,00 83,53 83,53 88,67 68,80 83,31 

Prosjek G2 77,74 82,67 84,00 82,67 68,64 79,14 

G3 a 87,40 95,40 95,33 96,33 80,53 89,00 

G3 b 89,00 111,97 90,04 87,93 94,60 94,71 

Prosjek G3 88,20 103,69 92,69 92,13 87,57 91,86 

G4 a 62,00 77,87 49,07 51,87 59,40 58,04 

G4 b 73,13 70,27 69,13 58,47 64,07 67,01 

Prosjek G4 67,56 69,07 59,10 55,17 61,74 62,53 

Prosjek a 73,64 83,02 77,75 77,17 73,98 76,61 

Prosjek b 91,10 91,93 88,01 86,04 81,94 87,80 

Prosjek pokusa 82,37 87,47 82,88 81,60 77,96 82,21

Tablica 4. Prosječni sadržaj šećera (%) zavisno od gnojidbe fosforom i dušikom 

na tlu T-1. 

Varijanta 


Gnojidba 



Prosjek 

G1 a 16,58 16,36 15,96 15,65 15,75 16,06 

G1 b 16,78 16,50 16,29 15,79 15,73 16,22 

Prosjek G1 16,68 16,43 16,13 15,72 15,74 16,14 

G2 a 15,59 15,86 15,30 15,45 15,82 15,61 

G2 b 16,11 16,25 16,25 15,43 15,48 15,90 

Prosjek G2 15,85 16,06 15,78 15,44 15,65 15,78 

G3 a 16,38 16,43 16,01 15,94 16,01 16,15 

G3 b 16,60 16,49 16,05 15,42 15,75 16,06 

Prosjek G3 16,49 16,46 16,03 15,68 15,88 16,11 

G4 a 16,85 16,15 15,39 15,57 15,60 15,91 

G4 b 17,12 16,85 16,66 16,77 16,57 16,79 

Prosjek G4 16,99 16,50 16,03 16,17 16,09 16,35 

Prosjek a 16,34 16,20 15,67 15,65 15,79 15,93 

Prosjek b 16,65 16,52 16,31 15,85 15,88 16,24 

Prosjek pokusa 16,50 16,36 15,99 15,75 15,84 16,09

Tablica 5. Prosječni prinos čistog šećera (t/ha) zavisno od gnojidbe fosforom i dušikom 

na tlu T-1. 

Varijanta 


Gnojidba 



Prosjek 

G1 a 12,14 12,31 11,64 11,46 11,92 11,89 

G1 b 15,75 14,38 14,93 14,49 13,52 14,62 

Prosjek G1 13,95 13,35 13,29 12,98 12,41 13,26 

G2 a 8,38 11,02 10,83 9,97 9,44 9,94 

G2 b 12,77 11,76 11,77 11,48 9,12 11,38 

Prosjek G2 10,53 11,95 11,31 10,73 9,29 10,65 

G3 a 12,63 13,75 13,39 12,11 11,28 12,63 

G3 b 13,22 16,23 12,69 11,89 13,11 13,43 

Prosjek G3 12,93 14,99 13,04 12,00 12,20 13,03 

G4 a 9,31 9,75 6,62 7,14 8,15 8,16 

G4 b 11,17 10,47 10,24 8,72 9,36 9,98 

Prosjek G4 10,23 10,79 8,36 7,84 8,75 9,05 

Prosjek a 10,95 11,70 10,59 10,50 10,19 10,62 

Prosjek b 13,28 13,25 12,42 11,76 11,31 12,43 

Prosjek pokusa 11,93 12,46 11,52 11,13 10,89 11,52

Tablica 6. Prosječni prinos korijena šećerne repe (t/ha) zavisno od gnojidbe fosforom, 

kalijem i dušikom na tlu T-2. 

Varijanta 


Gnojidba 



Prosjek 

G1 a 71,53 72,83 72,10 72,10 62,04 70,12 

G1 b 87,57 89,48 85,64 83,99 82,60 85,86 

Prosjek G1 77,55 81,16 78,87 78,04 72,32 77,99 

G2 a 59,94 62,99 63,21 53,14 51,89 58,23 

G2 b 82,35 82,24 82,24 73,25 72,54 78,52 

Prosjek G2 71,15 72,62 72,73 63,19 62,21 68,38 

G3 a 91,60 91,69 82,60 88,47 76,73 85,12 

G3 b 95,93 93,62 95,50 89,29 81,49 91,17 

Prosjek G3 93,77 92,65 89,05 85,88 79,11 88,15 

G4 a 41,13 49,03 45,21 38,28 36,46 42,02 

G4 b 52,25 61,40 51,23 45,18 41,48 50,31 

Prosjek G4 46,69 55,22 48,22 41,73 38,97 46,17 

Prosjek a 66,05 69,13 65,78 63,00 56,78 63,87 

Prosjek b 79,52 81,68 78,65 72,92 69,52 76,46 

Prosjek pokusa 72,29 75,40 72,21 67,96 63,15 70,16

Tablica 7. Prosječni sadržaj šećera (%) zavisno od gnojidbe fosforom, kalijem i dušikom 

na tlu T-2. 

Varijanta 


Gnojidba 



Prosjek 

G1 a 16,29 16,11 15,66 15,29 15,48 15,77 

G1 b 16,86 16,15 16,17 15,68 15,62 16,09 

Prosjek G1 16,58 16,13 15,92 15,49 15,55 15,93 

G2 a 15,21 15,47 14,82 15,01 15,79 15,26 

G2 b 15,88 16,11 16,11 14,95 15,26 15,66 

Prosjek G2 15,55 15,79 15,47 14,98 15,53 15,46 

G3 a 16,45 16,41 16,04 16,03 16,00 16,19 

G3 b 16,85 16,49 16,09 15,53 15,86 16,16 

Prosjek G3 16,65 16,45 16,07 15,78 15,93 16,18 

G4 a 16,01 15,36 14,49 14,70 14,72 15,06 

G4 b 16,28 15,91 15,81 15,91 15,61 15,90 

Prosjek G4 16,15 15,64 15,15 15,31 15,17 15,48 

Prosjek a 15,99 15,84 15,25 15,26 15,50 15,57 

Prosjek b 16,47 16,16 16,05 15,52 15,59 15,95 

Prosjek pokusa 16,23 16,00 15,65 15,39 15,55 15,76

Tablica 8. Prosječni prinos čistog šećera (t/ha) zavisno od gnojidbe fosforom i dušikom 

na tlu T-2. 

Varijanta 


Gnojidba 



Prosjek 

G1 a 10,34 10,35 9,88 9,58 8,24 9,68 

G1 b 13,19 12,75 12,13 11,40 11,08 12,11 

Prosjek G1 11,76 11,55 11,01 10,49 9,66 10,89 

G2 a 8,04 8,55 8,10 6,86 7,05 7,72 

G2 b 11,59 11,69 11,60 9,41 9,86 10,83 

Prosjek G2 9,81 10,12 9,86 8,14 8,45 9,27 

G3 a 13,41 13,30 11,60 12,32 10,58 12,24 

G3 b 14,43 13,66 13,45 11,99 12,76 13,26 

Prosjek G3 13,92 13,48 12,52 12,15 11,67 12,75 

G4 a 5,84 6,60 5,65 4,82 4,56 5,49 

G4 b 7,56 8,60 7,07 6,23 5,56 7,00 

Prosjek G4 6,70 7,60 6,36 5,52 5,06 6,24 

Prosjek a 9,41 9,70 8,81 8,39 7,61 8,78 

Prosjek b 11,69 11,67 11,06 9,76 9,81 10,80 

Prosjek pokusa 10,55 10,68 9,93 9,70 8,71 9,79

Prilog 1. Kalkulacija proizvodnje šećerne repe (1 ha) na obiteljskom gospodarstvu u zavisnosti od gnojidbe na T -1 

(varijanta proizvođača – G3) 

Element troška Jed. mjere Količina/jed.mj. Cijena/jed. mj. Vrijednost kn 

1) REPROMATERIJAL 

Sjeme Sj.jed. 1,2 1.033,60 1.240,32 

Gnojivo: 07:20:30 

Urea 46% 

KAN 27% 

Ukupno: 

Zaštitna sredstva. 

Insekticidi: Pirel D 

Bijelo ulje 

Herbicidi: Golijat 

Dukat 

Inter Plus 

Lorct 

Focus Ultra 

Fungicidi: Artea 330 EC 

Fado 

Takt 

Ukupno: 

t 

t 

t 

lit. 

lit. 

kg 

lit. 

lit. 

lit. 

lit. 

lit. 

lit. 

lit. 

0.6 

0,15 

0,15 

1,2 

1,5 

5,0 

1,0 

3,5 

0,6 

2,0 

0,6 

0,5 

0,5 

4.230,00 

2.03000 

1.550,00 

133,20 

27,90 

190,80 

94,50 

170,00 

747,90 

191,70 

357,30 

252,00 

149,40 

2.538,00 

304,50 

232,50 

3.978,00 

159,84 

41,85 

954,00 

94,50 

595,00 

448,74 

383,40 

214,38 

126,00 

74,70 

3.092,41 

Ukupno repromaterijal 7.407,73 

2) RADOVI 

Prašenje strništa 

Rasturanje min. gnojiva > 200 kg 2x 

Rasturanje min. gnojiva do 200 kg 

Oranje 30-35 cm 

Tanjuranje zatvaranje brazde 

Sjetvospremač 

Sjetva 

Prskanje herbicidima 3x 

Prskanje insekticidima 2x 

Međuredna kultivacija + prihrana 

Međuredna kultivacija 

Prskanje fungicidima 2x 

Vađenje šećerne repe 

Odvoz uroda 

Utovar 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

t 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

100 

200,00 

100,00 

100,00 

600,00 

300,00 

300,00 

150,00 

100,00 

100,00 

150,00 

100,00 

100,00 

1.450,00 

500.00 

500,00 

200,00 

200,00 

100,00 

600,00 

300,00 

300,00 

150,00 

300,00 

200,00 

150,00 

100,00 

100,00 

1.450,00 

500,00 

500,00 

Ukupno radovi: 5.250,00 

3) VODNI DOPRINOS ha 1 100,00 100,00 

4) ZAKUP ZEMLJIŠTA ha 1 1.000,00 1.000,00 

Ukupno troškovi bez PDV 13.757,73 

PDV 23% 3.164,28 

SVEUKUPNO 16.922,01 

VRIJEDNOST PROIZVODNJE 

Korijen 89,00 t/ha x 255,94 kn/ha uz digestiju 15,75%……………………………………… 22.778,44 

PDV 23% ……………………………………………………………………………………. 5.239,04 

Poticaj kn/ ha ……………………………………………………………………………… 3.000,00 

UKUPNO…………………………………………………………………………………… 31.017,48 

FINANCIJSKI REZULTAT (Vrijednost proizvodnje – troškovi)………………………… ………... 14.095,47

Prilog 2. Kalkulacija proizvodnje šećerne repe (1 ha) na obiteljskom gospodarstvu u zavisnosti 

od gnojidbe na T -1 (preporučena gnojidba – G1) 



Sjeme Sj.jed. 1,2 1.033,60 1.240,32 

Gnojivo: MAP 

15:15:15 

KAN 27% 

Ukupno: 



Bijelo ulje 


Dukat 

Inter Plus 

Lorct 

Focus Ultra 


Fado 

Takt 

Ukupno: 

t 

t 

t 

lit. 

lit. 

kg 

lit. 

lit. 

lit. 

lit. 

lit. 

lit. 

lit. 

0.23 

0,3 

0,15 

1,2 

1,5 

5,0 

1,0 

3,5 

0,6 

2,0 

0,6 

0,5 

0,5 

2.800,00 

3.010,00 

1.550,00 

133,20 

27,90 

190,80 

94,50 

170,00 

747,90 

191,70 

357,30 

252,00 

149,40 

644,00 

903,00 

232,50 

1.779,50 

159,84 

41,85 

954,00 

94,50 

595,00 

448,74 

383,40 

214,38 

126,00 

74,70 

3.092,41 


2) RADOVI 







Sjetva 







Odvoz uroda 

Utovar 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

t 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

100 

200,00 

100,00 

100,00 

600,00 

300,00 

300,00 

150,00 

100,00 

100,00 

150,00 

100,00 

100,00 

1.450,00 

500.00 

500,00 

200,00 

200,00 

100,00 

600,00 

300,00 

300,00 

150,00 

300,00 

200,00 

150,00 

100,00 

100,00 

1.450,00 

500,00 

500,00 





PDV 23% 2.866,31 



Korijen 106,17 t/ha x 263,58 kn/ha uz digestiju 16,22%…………………………………… 27.984,29 

PDV 23% ……………………………………………………………………………………. 6.436,38 

Poticaj kn/ ha ……………………………………………………………………………… 3.000,00 

UKUPNO…………………………………………………………………………………… 37.420,67 

FINANCIJSKI REZULTAT (Vrijednost proizvodnje – troškovi)………………………… ………... 22.092,13 

EFEKT PRAVILNE GNOJIDBE NA T-1 ------------------------------------------------------------------- 5.622,21

Prilog 3. Kalkulacija proizvodnje šećerne repe (1 ha) na obiteljskom gospodarstvu u zavisnosti od gnojidbe na T -2 

(varijanta proizvođača – G2) 



Sjeme Sj.jed. 1,2 1.033,60 1.240,32 

Gnojivo: 07:20:30 

Urea 46% 

KAN 27% 

Ukupno: 



Bijelo ulje 


Dukat 

Inter Plus 

Lorct 

Focus Ultra 


Fado 

Takt 

Ukupno: 

t 

t 

t 

lit. 

lit. 

kg 

lit. 

lit. 

lit. 

lit. 

lit. 

lit. 

lit. 

0.6 

0,15 

0,15 

1,2 

1,5 

5,0 

1,0 

3,5 

0,6 

2,0 

0,6 

0,5 

0,5 

4.230,00 

2.03000 

1.550,00 

133,20 

27,90 

190,80 

94,50 

170,00 

747,90 

191,70 

357,30 

252,00 

149,40 

2.538,00 

304,50 

232,50 

3.978,00 

159,84 

41,85 

954,00 

94,50 

595,00 

448,74 

383,40 

214,38 

126,00 

74,70 

3.092,41 


2) RADOVI 







Sjetva 







Odvoz uroda 

Utovar 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

t 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

100 

200,00 

100,00 

100,00 

600,00 

300,00 

300,00 

150,00 

100,00 

100,00 

150,00 

100,00 

100,00 

1.450,00 

500.00 

500,00 

200,00 

200,00 

100,00 

600,00 

300,00 

300,00 

150,00 

300,00 

200,00 

150,00 

100,00 

100,00 

1.450,00 

500,00 

500,00 





PDV 23% 3.164,28 



Korijen 58,23 t/ha x 247,98 kn/ha uz digestiju 15,26%……………………………………… 14.439,58 

PDV 23% ……………………………………………………………………………………. 3.321,10 

Poticaj kn/ ha ……………………………………………………………………………… 3.000,00 

UKUPNO…………………………………………………………………………………… 20.760,68 

FINANCIJSKI REZULTAT (Vrijednost proizvodnje – troškovi)………………………… ………... 3.838,67

Prilog 4. Kalkulacija proizvodnje šećerne repe (1 ha) na obiteljskom gospodarstvu u zavisnosti 

od gnojidbe na T -2 (preporučena gnojidba – G1) 



Sjeme Sj.jed. 1,2 1.033,60 1.240,32 

Gnojivo: MAP (52%) 

K sol 60% 

Urea 46% 

15:15:15 

KAN 27% 

Ukupno: 



Bijelo ulje 


Dukat 

Inter Plus 

Lorct 

Focus Ultra 


Fado 

Takt 

Ukupno: 

t 

t 

t 

t 

t 

lit. 

lit. 

kg 

lit. 

lit. 

lit. 

lit. 

lit. 

lit. 

lit. 

0.3 

0,5 

0,15 

0,3 

0,15 

1,2 

1,5 

5,0 

1,0 

3,5 

0,6 

2,0 

0,6 

0,5 

0,5 

2.800,00 

3.410,00 

2.030,00 

3.010,00 

1.550,00 

133,20 

27,90 

190,80 

94,50 

170,00 

747,90 

191,70 

357,30 

252,00 

149,40 

840,00 

1705,00 

304,50 

903,00 

232,50 

3.985,00 

159,84 

41,85 

954,00 

94,50 

595,00 

448,74 

383,40 

214,38 

126,00 

74,70 

3.092,41 


2) RADOVI 







Sjetva 







Odvoz uroda 

Utovar 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

ha 

t 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

100 

200,00 

100,00 

100,00 

600,00 

300,00 

300,00 

150,00 

100,00 

100,00 

150,00 

100,00 

100,00 

1.450,00 

500.00 

500,00 

200,00 

200,00 

100,00 

600,00 

300,00 

300,00 

150,00 

300,00 

200,00 

150,00 

100,00 

100,00 

1.450,00 

500,00 

500,00 





PDV 23% 3.373,58 



Korijen 85,86 t/ha x 261,46 kn/ha uz digestiju 16,09%…………………………………… 22.448,96 

PDV 23% ……………………………………………………………………………………. 5.163,26 

Poticaj kn/ ha ……………………………………………………………………………… 3.000,00 

UKUPNO…………………………………………………………………………………… 30.612,22 

FINANCIJSKI REZULTAT (Vrijednost proizvodnje – troškovi)………………………… ………... 12.570,91 

EFEKT PRAVILNE GNOJIDBE NA T-2 ------------------------------------------------------------------- 8.732,24

Vrsta izvješća: Dopuna završnog izvješća 

Vremenski period 

obuhvaćen izvješćem: 26. 11. 2007 – 30.09. 2009. 

Naslov projekta: Prostorna distribucija gnojidbe šećerne repe primjenom GIS –a 

Broj ugovora: VII – 5 – 25/07 

Datum početka projekta: 26. 11. 2007. 

Glavni istraživač: Prof. dr.sc. Andrija Kristek 

Sudjelujuća institucija: Poljoprivredni fakultet u Osijeku 

U Osijeku, 14. 12. 2009. 

______________________________________ 

Prof. dr. sc. Andrija Kristek 

1

Osobine tla po mjestima analize i potrebna gnojidba s P2O5 i K2O 

Red. 

br 

Adresa 

Naziv 

površine 

Površina 

ha 

pHKCl 

Humus 

% 

P2O5 

mg/100g 

tla 

K2O 

mg/100g 

tla 

Gnojidba 

P2O5 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 

Gnojidba 

K2O 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 

Longitude Latitude 

1. Budimci bunar 3 4,74 2,07 3,30 14,02 126 3 300 4 18,2453 45,2844 

2. Budimci Markovo 2 5,25 2,13 5,40 17,19 146 4 300 4 18,2416 45,2855 

3. Budimci Drotoševo 3 4,91 1,78 5,80 13,75 120 3 300 4 18,2441 45,2841 

4. Budimci Vlajkovo 3 4,52 1,87 19,70 19,52 75 2 272 3 18,2335 45,2858 

5. RJ Orlovača T42/1 37 6,93 2,38 13,50 29,48 100 3 88 1 18,5518 45,2404 

6. RJ Orlovača T42/1 37 6,79 2,39 7,90 25,02 134 4 201 3 18,5511 45,2413 

7. RJ Orlovača T42/1 37 5,85 2,66 11,90 28,20 101 3 115 2 18,5508 45,2418 

8. RJ Orlovača T42/1 37 5,35 2,37 8,10 26,80 116 3 144 2 18,5505 45,2423 

9. RJ Orlovača T42/1 37 6,61 2,34 11,40 28,28 105 3 113 2 18,5500 45,2428 

10. RJ Orlovača T42/1 37 5,51 2,87 18,40 28,69 73 2 105 2 18,5454 45,2425 

11. RJ Orlovača T42/1 37 7,24 2,11 36,50 27,78 0 1 124 2 18,5455 45,2419 

12. RJ Orlovača T42/1 37 5,41 2,31 16,70 33,65 82 3 0 1 18,5500 45,2414 

13. RJ Orlovača T1 26 7,38 2,40 12,20 24,23 102 3 174 3 18,5304 45,2551 

14. RJ Orlovača T1 26 7,06 2,64 22,20 30,49 50 1 58 1 18,5255 45,2558 

15. RJ Orlovača T1 26 7,12 2,79 87,30 57,27 0 1 0 1 18,5253 45,2605 

16. RJ Orlovača T1 26 6,68 2,84 96,80 44,08 0 1 0 1 18,5253 45,2603 

17. RJ Orlovača T1 26 7,34 2,64 15,90 23,99 85 3 177 3 18,5307 45,2558 

18. RJ Orlovača T42/2 10 7,16 2,26 12,30 23,96 108 3 198 2 18,5509 45,2401 

19. RJ Orlovača T42/2 10 6,43 2,30 10,90 20,60 106 3 253 4 18,5504 45,2407 

20. Bolman Kalovita 55 6,66 2,89 20,90 7,33 49 1 300 4 18,3411 45,4022 








2

Red. 

br. 

Adresa 

Naziv 

površine 

Površina 

ha 

pHKCl 

Humus 

% 

P2O5 

mg/100g 

tla 

K2O 

mg/100g 

tla 

Gnojidba 

P2O5 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 

Gnojidba 

K2O 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 




30. Majške Međe Zornica 80 5,02 2,09 13,50 9,35 98 3 300 4 18,3259 45,4106 






36. Majške Međe Staro selo 80 6,67 3,26 14,50 10,32 114 3 300 4 18,3522 45,3901 
















52. Marijanci T27 37 5,21 1,98 8,50 24,95 112 3 173 4 18,1500 45,4030 

53. Marijanci T27 37 5,49 1,63 8,10 19,51 111 3 259 4 18,1506 45,4027 

54. Marijanci T27 37 5,66 1,90 10,00 22,74 104 3 210 3 18,1514 45,4023 

3

Red. 

Br. 

Adresa 

Naziv 

površine 

Površina 

ha 

pHKCl 

Humus 

% 

P2O5 

mg/100g 

tla 

K2O 

mg/100g 

tla 

Gnojidba 

P2O5 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 

Gnojidba 

K2O 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 


55. Marijanci T27 37 5,35 2,24 7,10 17,97 115 3 279 4 18,1523 45,4019 

56. Marijanci T27 37 5,82 2,14 7,00 12,32 113 3 300 4 18,1523 45,4013 

57. Marijanci T27 37 5,36 2,09 8,10 15,12 112 3 300 4 18,1511 45,4017 

58. Marijanci T27 37 5,29 1,77 7,10 18,18 115 3 277 4 18,1458 45,4023 

59. D. Miholjac n.n. 24 5,14 3,28 11,80 13,70 118 3 300 4 18,1438 45,4031 

60. D. Miholjac n.n. 24 5,19 2,67 13,10 15,27 112 3 300 4 18,1437 45,4037 

61. D. Miholjac n.n. 24 4,89 2,60 26,80 15,63 28 1 300 4 18,1434 45,4043 

62. D. Miholjac n.n. 24 4,85 2,99 19,10 14,41 83 3 300 4 18,1426 45,4045 

63. D. Miholjac n.n. 24 5,20 2,52 13,00 13,06 112 3 300 4 18,1427 45,4036 

64. Brođanci T15/1171 44 5,12 2,48 52,00 64,54 0 1 0 1 18,2335 45,3219 

65. Brođanci T15/1171 44 4,35 2,10 25,10 34,18 35 1 0 1 18,2340 45,3213 

66. Brođanci T15/1171 44 4,71 2,05 15,20 28,44 84 3 96 1 18,2347 45,3208 

67. Brođanci T15/1171 44 4,54 1,90 14,80 25,06 88 3 155 3 18,2354 45,3202 

68. Brođanci T15/1171 44 5,01 1,82 24,00 21,87 38 1 204 3 18,2355 45,3154 

69. Brođanci T15/1171 44 5,00 2,17 23,70 20,12 40 1 228 3 18,2349 45,3158 

70. Brođanci T15/1171 44 5,35 2,45 22,20 19,46 46 1 236 3 18,2342 45,3205 

71. Brođanci T15/1171 44 4,61 2,49 24,20 47,85 39 1 0 1 18,2331 45,3215 

72. Brođanci T15/1461 32 4,43 3,38 12,50 21,34 100 3 210 3 18,2349 45,3137 

73. Brođanci T15/1461 32 4,38 2,18 16,00 21,16 86 3 214 3 18,2336 45,3146 

74. Brođanci T15/1461 32 5,52 2,20 15,60 18,77 76 2 245 3 18,2328 45,3156 

75. Brođanci T15/1461 32 4,06 2,13 21,90 30,93 59 2 48 1 18,2319 45,3159 

76. Brođanci T15/1461 32 5,34 2,39 21,60 20,15 49 1 227 3 18,2325 45,3152 

77. Brođanci T15/1461 32 5,16 2,50 5,40 25,79 110 3 143 2 18,2333 45,3141 

78. Brođanci T16/1464 29 4,45 1,64 16,30 19,29 83 3 238 3 18,2416 45,3150 

79. Brođanci T16/1464 29 5,05 1,65 11,10 18,72 95 3 245 3 18,2409 45,3156 

80. Brođanci T16/1464 29 4,54 1,65 17,90 23,36 74 2 182 3 18,2401 45,3204 

81. Brođanci T16/1464 29 4,48 1,65 8,50 22,48 113 3 195 3 18,2358 45,3211 

4

Red. 

br. 

Adresa 

Naziv 

površine 

Površina 

ha 

pHKCl 

Humus 

% 

P2O5 

mg/100g 

tla 

K2O 

mg/100g 

tla 

Gnojidba 

P2O5 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 

Gnojidba 

K2O 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 


82. Brođanci T16/1464 29 4,45 1,49 26,20 28,46 27 1 96 1 18,2407 45,3204 

83. Brođanci T16/1464 29 4,61 1,85 15,10 26,90 86 3 124 2 18,2416 45,3156 

84. Bobota T17/2 46 7,50 2,66 22,50 23,40 56 2 200 3 18,5213 45,2749 

85. Bobota T17/2 46 7,76 2,50 12,30 19,98 118 3 252 4 18,5220 45,2743 

86. Bobota T17/2 46 7,51 2,94 16,20 25,92 93 3 155 3 18,5230 45,2734 

87. Bobota T17/2 46 7,46 2,50 22,10 19,84 58 2 254 4 18,5239 45,2724 

88. Bobota T17/2 46 7,41 2,55 6,00 21,28 131 3 233 3 18,5230 45,2727 

89. Bobota T17/2 46 7,35 2,70 14,50 25,20 98 3 168 3 18,5217 45,2737 

90. Bobota T17/2 46 7,46 2,46 14,80 25,59 99 3 161 3 18,5206 45,2739 

91. Bobota T17/2 46 7,00 3,08 26,00 30,60 29 1 60 1 18,5216 45,2731 

92. Bobota T17/2 46 7,70 2,37 16,90 19,85 93 3 254 4 18,5229 45,2720 

93. Bobota T17/4 25 7,72 2,54 95,70 50,97 0 1 0 1 18,5231 45,2800 

94. Bobota T17/4 25 7,59 2,39 21,40 25,10 64 2 170 3 18,5237 45,2755 

95. Bobota T17/4 25 7,41 2,49 15,60 20,19 94 3 249 3 18,5245 45,2748 

96. Bobota T17/4 25 7,55 2,56 8,10 21,51 128 3 230 3 18,5245 45,2741 

97. Bobota T17/4 25 7,47 2,75 44,30 27,98 0 1 115 2 18,5233 45,2750 

98. Slakovci Barba 4 5,91 2,46 12,70 25,63 94 3 160 3 18,5715 45,1255 

99. Slakovci Tetkovo 2 4,98 2,12 6,60 25,64 120 3 160 3 18,5729 45,1252 

100. Slakovci Voćnjak 3 5,78 2,51 7,00 24,77 113 3 176 3 18,5710 45,1407 

101. Slakovci Hangar 5 4,78 1,97 19,50 30,17 70 2 69 1 18,5701 45,1255 

102. Slakovci Gajevi 6 5,40 2,43 7,50 21,29 113 3 233 3 18,5700 45,1355 

103. Majške Međe Zornice 80 7,22 2,53 17,40 10,13 83 3 300 4 18,3306 45,4106 






5

Red. 

br. 

Adresa 

Naziv 

površine 

Površina 

ha 

pHKCl 

Humus 

% 

P2O5 

mg/100g 

tla 

K2O 

mg/100g 

tla 

Gnojidba 

P2O5 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 

Gnojidba 

K2O 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 






113. Karanac Čer 4 4,76 1,88 10,30 21,97 117 3 232 3 18,3932 45,4436 

114. Karanac Čer 6 4,87 1,65 15,30 24,66 94 3 185 3 18,3925 45,4542 

115. Karanac Iznad sela 2 7,03 1,93 26,20 23,23 29 1 211 3 18,4019 45,4548 

116. Karanac Iznad sela 2 7,08 1,93 13,60 19,89 102 3 264 4 18,4017 45,4553 

117. Bobota T15/1 22 7,61 3,26 15,30 21,86 116 3 263 4 18,5045 45,2833 

118. Bobota T15/1 22 7,58 3,82 10,70 22,37 140 4 253 4 18,5057 45,2827 

119. Bobota T15/1 22 7,65 2,98 21,70 20,82 74 2 281 4 18,5046 45,2829 

120. Bobota T15/1 22 7,57 3,67 8,90 18,12 147 4 300 4 18,5050 45,2834 

121. Bobota T15/2 33 7,58 3,48 19,20 7,45 90 3 300 4 18,5117 45,2837 

122. Bobota T15/2 33 7,54 3,55 14,00 21,41 122 3 271 4 18,5118 45,2829 

123. Bobota T15/2 33 7,49 3,30 11,10 9,58 135 4 300 4 18,5118 45,2820 

124. Bobota T15/2 33 7,52 3,42 10,70 6,67 138 4 300 4 18,5108 45,2817 

125. Bobota T15/2 33 7,43 3,23 20,00 27,74 82 3 140 2 18,5109 45,2826 

126. Bobota T15/2 33 7,55 3,52 21,10 25,07 76 2 200 3 18,5107 45,2835 

127. Bobota T15/3 24 7,36 3,57 15,90 19,14 107 3 300 4 18,5113 45,2845 

128. Bobota T15/3 24 7,40 3,35 16,60 22,22 103 3 256 4 18,5109 45,2850 

129. Bobota T15/3 24 7,61 2,82 12,40 20,68 132 4 283 4 18,5100 45,2853 

130. Bobota T15/3 24 7,64 3,51 11,30 20,21 139 4 291 4 18,5150 45,2847 

131. Bobota T15/3 24 7,49 3,40 90,20 32,13 0 1 30 1 18,5102 45,2843 

132. Bobota T17/3 23 7,48 3,05 24,10 39,09 45 1 0 1 18,5221 45,2755 

133. Bobota T17/3 23 7,52 2,84 13,40 25,74 106 3 258 4 18,5229 45,2748 

134. Bobota T17/3 23 7,43 2,72 8,70 17,23 123 3 289 4 18,5239 45,2740 

135. Bobota T17/3 23 7,45 3,29 36,70 25,02 0 1 172 3 18,5231 45,2741 

6

Red. 

br. 

Adresa 

Naziv 

površine 

Površina 

ha 

pHKCl 

Humus 

% 

P2O5 

mg/100g 

tla 

K2O 

mg/100g 

tla 

Gnojidba 

P2O5 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 

Gnojidba 

K2O 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 


136. Bobota T17/3 23 7,25 2,10 6,70 17,45 125 3 286 4 18,5223 45,2747 

137. Bobota T8/1 68 7,26 2,37 9,30 20,66 129 3 267 4 18,5025 45,2702 

138. Bobota T8/1 68 7,53 2,31 9,90 20,77 133 4 265 4 18,5036 45,2701 

139. Bobota T8/1 68 7,40 3,47 17,40 23,68 93 3 214 3 18,5041 45,2706 

140. Bobota T8/1 68 7,44 3,32 5,50 19,05 147 4 292 4 18,5047 45,2712 

141. Bobota T8/1 68 6,23 3,32 22,10 25,49 55 2 179 3 18,5042 45,2717 

142. Bobota T8/1 68 7,50 3,11 6,80 19,55 144 4 284 4 18,5035 45,2712 

143. Bobota T8/1 68 7,30 3,42 3,70 20,83 148 4 264 4 18,5030 45,2707 

144. Bobota T8/1 68 7,32 3,22 4,00 18,70 148 4 297 4 18,5020 45,2708 

145. Bobota T8/1 68 7,31 3,39 12,90 22,66 115 3 233 3 18,5022 45,2715 

146. Bobota T8/1 68 7,21 3,62 5,80 18,96 140 4 293 4 18,5030 45,2718 

147. Bobota T8/1 68 7,49 3,48 12,30 18,28 122 3 300 4 18,5028 45,2724 

148. Bobota T8/1 68 7,49 3,36 7,70 16,20 141 4 300 4 18,5022 45,2719 

149. Bobota T19 124 7,52 3,51 30,90 29,45 0 1 85 1 18,5203 45,2659 

150. Bobota T19 124 7,46 3,53 34,10 24,98 0 1 172 3 18,5210 45,2653 

151. Bobota T19 124 7,31 3,46 15,60 21,01 92 3 237 3 18,5216 45,2648 

152. Bobota T19 124 7,23 4,88 13,10 22,11 102 3 221 3 18,5226 45,2646 

153. Bobota T19 124 7,47 3,44 19,60 22,56 73 2 213 3 18,5220 45,2653 

154. Bobota T19 124 7,45 3,15 31,30 25,25 0 1 167 3 18,5216 45,2659 

155. Bobota T19 124 7,25 3,05 29,70 27,13 0 1 132 2 18,5214 45,2706 

156. Bobota T19 124 6,22 2,06 33,76 34,88 0 1 0 1 18,5222 45,2700 

157. Bobota T19 124 7,46 3,27 39,50 31,23 0 1 46 1 18,5229 45,2654 

158. Bobota T19 124 7,45 3,14 80,50 23,90 0 1 191 3 18,5237 45,2654 

159. Bobota T19 124 7,50 3,08 24,50 23,98 42 1 190 3 18,5232 45,2659 

160. Bobota T19 124 7,24 3,20 22,80 24,19 51 2 186 3 18,5226 45,2705 

161. Bobota T19 124 7,32 3,18 24,70 23,33 39 1 201 3 18,5224 45,2711 

162. Bobota T19 124 5,57 3,26 36,30 21,18 0 1 235 3 18,5232 45,2706 

7

Red. 

br. 

Adresa 

Naziv 

površine 

Površina 

ha 

pHKCl 

Humus 

% 

P2O5 

mg/100g 

tla 

K2O 

mg/100g 

tla 

Gnojidba 

P2O5 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 

Gnojidba 

K2O 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 


163. Bobota T19 124 7,38 3,12 32,90 30,67 0 1 58 1 18,5240 45,2701 

164. Bobota T19 124 7,58 3,32 34,30 29,94 0 1 74 1 18,5249 45,2701 

165. Bobota T19 124 7,40 3,33 23,00 26,52 51 2 144 2 18,5243 45,2706 

166. Bobota T19 124 6,97 3,77 12,10 23,96 102 3 190 3 18,5242 45,2712 

167. Bobota T19 124 7,52 3,41 32,80 91,90 0 1 0 1 18,5250 45,2709 

168. Bobota T19 124 7,58 3,11 21,30 17,23 64 2 289 4 18,5253 45,2713 

169. Bobota T19 124 7,39 3,55 29,80 25,69 0 1 159 3 18,5251 45,2723 

170. Bobota T19 124 7,18 3,59 20,30 26,49 65 2 144 2 18,5246 45,2729 

171. Bobota T19 124 7,32 3,26 26,80 22,57 25 1 213 3 18,5253 45,2725 

172. Bobota T19 124 7,45 3,56 17,10 19,05 87 3 265 4 18,5159 45,2748 

173. Bobota T17/1 117 7,53 3,04 23,10 56,16 52 2 0 1 18,5206 45,2753 

174. Bobota T17/1 117 7,43 3,39 80,90 65,20 0 1 0 1 18,5210 45,2759 

175. Bobota T17/1 117 7,46 2,80 25,70 28,74 33 1 100 2 18,5203 45,2758 

176. Bobota T17/1 117 7,65 2,52 32,70 27,42 0 1 126 2 18,5154 45,2756 

177. Bobota T17/1 117 7,46 3,56 95,90 47,29 0 1 0 1 18,5202 45,2803 

178. Bobota T17/1 117 7,56 2,72 22,80 26,29 54 2 148 2 18,5206 45,2808 

179. Bobota T17/1 117 7,52 2,67 13,90 21,36 104 3 232 3 18,5156 45,2804 

180. Bobota T17/1 117 7,61 2,51 7,70 17,68 131 4 283 4 18,5150 45,2803 

181. Bobota T17/1 117 7,61 2,74 15,90 25,34 96 3 166 3 18,5153 45,2809 

182. Bobota T17/1 117 7,24 2,76 17,40 25,97 82 3 154 3 18,5155 45,2814 

183. Bobota T17/1 117 7,63 2,31 11,50 18,56 117 3 272 4 18,5157 45,2819 

184. Bobota T17/1 117 7,51 3,15 94,80 59,88 0 1 0 1 18,5149 45,2815 

185. Bobota T17/1 117 7,62 2,45 32,90 23,58 0 1 197 3 18,5144 45,2810 

186. Bobota T17/1 117 7,42 2,38 39,20 26,40 0 1 146 2 18,5137 45,2810 

187. Bobota T17/1 117 7,55 2,59 43,90 32,08 0 1 26 1 18,5142 45,2815 

188. Bobota T17/1 117 7,40 2,49 20,80 24,11 65 2 188 3 18,5145 45,2819 

189. Bobota T17/1 117 7,57 2,62 29,20 30,54 0 1 61 1 18,5151 45,2824 

8

Red. 

br. 

Adresa 

Naziv površine Površina 

ha 

pHKCl 

Hum 

us 

% 

P2O5 

mg/100g 

tla 

K2O 

mg/100g 

tla 

Gnojidba 

P2O5 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 

Gnojidba 

K2O 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 


190. Bobota T17/1 117 7,58 2,73 44,40 67,18 0 1 0 1 18,5139 45,2820 

191. Bobota T17/1 117 7,50 2,70 26,00 28,83 32 1 98 1 18,5134 45,2818 

192. Bobota T17/1 117 7,47 2,55 16,50 22,23 90 3 219 3 18,5126 45,2820 

193. Bobota T17/1 117 7,64 2,72 33,00 32,24 0 1 23 1 18,5130 45,2815 

194. Bobota T17/1 117 7,62 2,75 26,90 32,00 26 1 28 1 18,5143 45,2807 

195. Bobota T17/1 117 7,42 3,18 37,30 29,31 0 1 88 1 18,5147 45,2823 

196. Silaš Kamarište 4/9 19 7,13 5,70 21,40 20,44 72 2 300 4 18,4758 45,2711 




200. Ada n.n. 21 5,98 2,58 28,70 18,40 12 1 300 4 18,3928 45,2424 

201. Ada n.n. 21 5,07 2,81 24,70 19,22 46 1 300 4 18,3921 45,2415 

202. Ada n.n. 21 5,05 2,78 21,70 17,48 68 2 300 4 18,3912 45,2413 

203. Ada n.n. 21 5,74 2,82 22,60 17,99 59 2 300 4 18,3921 45,2423 

204. Ivanovac Mali tok 5 5,47 4,05 37,70 22,58 0 1 249 3 18,3626 45,2741 

205. Ćelije T5 3 7,25 3,33 38,30 28,04 0 1 141 2 18,4811 45,2523 

206. Ćelije Ćelije 3 7,50 3,65 35,30 28,87 0 1 120 2 18,3632 45,2609 

207. Ćelije Šljunkara 2 7,46 3,21 32,30 23,77 0 1 239 3 18,4736 45,2604 

208. Orahovica Krivaja N1/7 28 4,97 3,87 22,10 20,96 81 3 300 4 17,5338 45,4230 









9

Red. 

br. 

Adresa 

Naziv površine Površ. 

ha 

pHKCl 

Humus 

% 

P2O5 

mg/100g 

tla 

K2O 

mg/100g 

tla 

Gnojidba 

P2O5 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 

Gnojidba 

K2O 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 






221. Orahovica Gutmanovci G-43A 44 4,43 2,88 12,40 11,61 133 4 300 4 18,0002 45,3540 

222. Orahovica Gutmanovci G-43E 16 4,73 2,69 17,60 20,91 97 3 287 4 18,0014 45,3529 



225. Orahovica Gutmanovci G 36/37 33 5,21 3,12 13,60 16,42 112 3 300 4 17,5951 45,3528 














239. Orahovica Gutmanovci G-43BC 76 5,23 3,30 14,50 13,76 108 3 300 4 18,0007 45,3531 





10

Red. 

br. 

Adresa 


ha 

pHKCl 

Humus 

% 

P2O5 

mg/100g 

tla 

K2O 

mg/100g 

tla 

Gnojidba 

P2O5 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 

Gnojidba 

K2O 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 












254. Kapelna T4 25 4,73 2,88 12,80 15,71 128 3 300 4 18,0258 45,4139 

255. Kapelna T4 25 5,47 3,80 11,10 11,39 122 3 300 4 18,0300 45,4145 

256. Kapelna T4 25 5,67 3,65 12,20 12,29 116 3 300 4 18,0302 45,4151 

257. Kapelna T4 25 5,29 3,97 10,80 12,87 124 3 300 4 18,0306 45,4148 

258. Kapelna T4 25 5,30 3,99 12,80 13,10 115 3 300 4 18,0305 45,4141 

259. Kapelna T27/2 24 6,66 3,08 8,90 10,69 132 4 300 4 18,0845 45,4151 

260. Kapelna T27/2 24 6,15 3,36 4,50 11,06 143 4 300 4 18,0844 45,4145 

261. Kapelna T27/2 24 6,27 3,24 9,30 11,71 128 3 300 4 18,0849 45,4100 

262. Kapelna T27/2 24 6,71 3,55 27,10 14,83 25 1 300 4 18,0851 45,4145 

263. Kapelna T27/2 24 6,96 2,95 15,10 12,28 107 3 300 4 18,0851 45,4150 

264. Kapelna T27/3 21 6,10 3,35 10,30 9,59 123 3 300 4 18,0901 45,4148 

265. Kapelna T27/3 21 6,69 3,06 9,60 10,19 130 3 300 4 18,0858 45,4143 

266. Kapelna T27/3 21 6,07 3,57 5,30 9,76 140 4 300 4 18,0901 45,4137 

267. Kapelna T27/3 21 6,95 3,15 15,40 12,37 106 3 300 4 18,0904 45,4143 

268. Bratoševci Poreč 15 15 5,61 3,12 14,30 20,39 103 3 288 4 18,1219 45,4046 



11

Red. 

br. 

Adresa 

Naziv 

površine 

Povr. 

ha 

pHKCl 

Humus 

% 

P2O5 

mg/100g 

tla 

K2O 

mg/100g 

tla 

Gnojidba 

P2O5 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 

Gnojidba 

K2O 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 











280. D.Miholjac n.n. 32 5,44 3,55 17,00 18,47 90 3 300 4 18,1253 45,4042 

281. D.Miholjac n.n. 32 5,90 3,31 20,00 23,30 72 2 235 3 18,1303 45,4041 

282. D.Miholjac n.n. 32 5,85 3,43 13,50 22,81 106 3 245 3 18,1315 45,4039 

283. D.Miholjac n.n. 32 4,95 3,52 9,80 19,46 130 3 300 4 18,1326 45,4041 

284. D.Miholjac n.n. 32 6,60 3,26 13,70 23,68 108 3 228 3 18,1314 45,4044 

285. D.Miholjac n.n. 32 5,05 3,25 10,80 25,52 124 3 190 3 18,1301 45,4047 

286. Duboševica Đelekert 1 0 8 5,25 2,73 4,50 26,61 135 4 156 3 18,4140 45,4454 

287. Duboševica Đelekert 1 0 8 5,27 2,73 5,30 28,08 132 4 125 2 18,4143 45,4449 

288. Duboševica Đelekert 2/1 6 6,55 2,60 5,20 30,06 131 4 79 1 18,4156 45,4437 

289. Duboševica Đelekert 2/2 6 5,73 2,54 4,50 28,60 131 4 113 2 18,4101 45,4428 

290. Duboševica Đelekert 3 25 6,73 2,38 7,10 29,35 128 3 96 1 18,4212 45,4437 





295. Duboševica Kerfiljoš 50 7,29 2,28 23,70 19,28 48 1 273 4 18,4500 45,4504 



12

Red. 

br. 

Adresa 

Naziv 

površine 

Površ. 

ha 

pHKCl 

Humus 

% 

P2O5 

mg/100g 

tla 

K2O 

mg/100g 

tla 

Gnojidba 

P2O5 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 

Gnojidba 

K2O 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 









305. Popovac Pod šumom 35 7,06 2,38 17,70 27,02 97 3 166 3 18,3920 45,4930 







312. K. Vinogradi Đelekert 6 5,64 2,46 21,90 31,48 64 2 50 1 18,4159 45,4454 

313. K. Vinogradi Jasenovac 22 7,40 1,70 35,60 28,01 0 1 142 2 18,4423 45,4419 




317. K. Vinogradi Karanački put 4 7,26 2,09 38,50 34,54 0 1 0 1 18,3942 45,4944 

318. Topolje kod križa 25 6,22 2,11 22,90 42,06 51 2 0 1 18,4146 45,5207 




322. Topolje T4 12 7,43 3,37 21,60 22,49 67 2 237 3 18,4223 45,5240 

323. Topolje T4 12 7,71 1,59 15,90 11,32 109 3 300 4 18,4238 45,5266 

324. Topolje T3 60 7,24 3,17 26,40 21,03 34 1 293 4 18,4322 45,5246 

13

Red. 

br. 

Adresa 


ha 

pHKCl 

Humus 

% 

P2O5 

mg/100g 

tla 

K2O 

mg/100g 

tla 

Gnojidba 

P2O5 

(kg/ha) 

Gran. 

Vrij. 

Gnojidba 

K2O 

(kg/ha) 

Gran. 

Vrij. 


325. Topolje T3 60 7,68 0,72 16,00 3,80 120 3 300 4 18,4319 45,5245 

326. Topolje Križ 9 7,35 2,76 80,10 90,24 0 1 0 1 18,4337 45,5278 

327. Topolje Križ 9 7,32 2,97 95,90 96,32 0 1 0 1 18,4331 45,5276 

328. Topolje Perino 6 7,14 2,08 33,40 32,49 0 1 21 1 18,4312 45,5159 

329. Topolje Silino 5 7,22 2,50 94,30 74,26 0 1 0 1 18,4220 45,5201 

330. Topolje Pokus 1 6,24 1,96 39,30 38,20 0 1 0 1 18,4320 45,5156 

331. Carinska Duboševica 4 7,09 2,97 16,00 39,08 107 3 0 1 18,4006 45,5332 

332. Carinska Duboševica 5 6,84 2,70 10,10 31,25 133 4 56 1 18,4001 45,5332 

333. Virska Duboševica 12 7,55 2,76 22,00 32,72 73 2 14 1 18,4009 45,5314 

334. Virska Duboševica 12 7,53 2,65 18,70 31,29 98 3 55 1 18,4045 45,5408 

335. Kipska Duboševica 7 7,50 2,82 24,40 34,23 53 2 0 1 18,4040 45,5412 

336. Tovarnik T21/2 60 5,58 2,15 8,00 25,40 129 3 193 3 19,0759 45,1205 

337. Tovarnik T21/2 60 4,74 2,15 5,60 25,61 149 4 188 3 19,0753 45,1215 

338. Tovarnik T21/2 60 6,57 1,96 8,40 24,53 130 3 211 3 19,0741 45,1217 

339. Tovarnik T21/2 60 5,11 1,99 14,20 25,81 108 3 184 3 19,0746 45,1206 

340. Tovarnik T22/1 123 5,29 1,90 11,50 30,09 118 3 83 1 19,0714 45,1202 

341. Tovarnik T22/1 123 5,05 2,28 6,20 23,03 141 4 241 3 19,0735 45,1159 

342. Tovarnik T22/1 123 4,74 1,96 6,60 22,48 146 4 251 3 19,0711 45,1155 

343. Tovarnik T22/1 123 5,08 2,04 8,20 26,18 134 4 176 3 19,0717 45,1138 

344. Tovarnik T22/1 123 7,28 1,98 8,30 21,11 142 4 276 4 19,0732 45,1134 

345. Tovarnik T22/1 123 6,45 2,06 8,10 24,31 130 3 215 3 19,0743 45,1133 

346. Tovarnik T22/1 123 7,00 1,99 10,60 29,03 127 3 110 2 19,0740 45,1146 

347. Tovarnik T22/1 123 7,19 2,10 7,80 28,77 135 4 102 2 19,0724 45,1153 

348. Tovarnik T29/1 82 7,62 3,82 2,70 22,26 150 4 281 4 19,0635 45,0905 

349. Tovarnik T29/1 82 7,55 3,24 3,40 23,01 150 4 265 4 19,0631 45,0855 

350. Tovarnik T29/1 82 7,27 2,91 25,50 34,15 52 2 0 1 19,0623 45,0849 

351. Tovarnik T29/1 82 7,38 3,13 70,20 43,98 0 1 0 1 19,0605 45,0858 

14

Red. 

br. 

Adresa 


ha 

pHKCl 

Humus 

% 

P2O5 

mg/100g 

tla 

K2O 

mg/100g 

tla 

Gnojidba 

P2O5 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij 

Gnojidba 

K2O 

(kg/ha) 

Gran. 

vrij. 


352. Tovarnik T29/1 82 7,39 3,10 95,00 66,46 0 1 0 1 19,0618 45,0902 

353. Tovarnik T29/2 40 7,71 2,92 6,60 29,34 150 4 103 2 19,0552 45,0851 

354. Tovarnik T29/2 40 7,48 3,25 19,10 34,96 16 1 0 1 19,0607 45,0850 

355. Tovarnik T29/2 40 7,54 3,22 13,50 31,55 150 4 46 1 19,0625 45,0842 

356. Tovarnik T29/3 40 6,99 2,97 8,00 33,21 150 4 0 1 19,0636 45,0834 

357. Tovarnik T29/3 40 7,62 3,29 4,40 24,95 150 4 204 3 19,0559 45,0844 

358. Tovarnik T29/3 40 7,66 2,73 3,10 26,42 150 4 172 3 19,0615 45,0836 

359. Tovarnik T29/4 35 7,65 3,53 6,30 32,02 150 4 33 1 19,0635 45,0824 

360. Tovarnik T29/4 35 7,67 2,89 7,10 27,83 150 4 140 2 19,0609 45,0831 

361. Tovarnik T32/2 40 7,62 2,91 9,50 47,12 150 0 1 19,0628 45,0917 

362. Tovarnik T32/2 40 7,34 4,14 23,30 33,07 150 4 0 1 19,0552 45,0921 

363. Tovarnik T32/2 40 7,51 3,39 5,50 29,20 150 4 106 2 19,0613 45,0922 

364. Tovarnik T32/4 69 7,53 4,07 2,40 21,10 150 4 279 4 19,0628 45,0937 

365. Tovarnik T32/4 69 7,70 3,14 3,10 21,55 150 4 278 4 19,0606 45,0941 

366. Tovarnik T32/4 69 7,60 3,97 6,30 28,07 150 4 134 2 19,0618 45,0942 

367. Tovarnik T32/4 69 7,53 2,54 5,30 39,69 150 4 0 1 19,0640 45,0941 

368. Vera Ostrovac 19 7,50 3,67 16,10 22,13 145 4 260 4 18,5218 45,2923 

369. Vera Ostrovac 19 7,21 2,92 10,20 26,85 150 4 162 3 18,5204 45,2925 

15

Prostorna distribucija gnojidbe šećerne repe primjenom

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?