GODINA XXV ZAGREB BROJ 242/282 OŽUJAK 2011 ... - HEP Grupa

EUROPSKA KONFERENCIJA O
ENERGIJI VJETRA, EWEA 2011
HEP OIE: prvi rezultati mjerenja vjetra
na visini od 100m
Europsko udruženje za energiju vjetra (European
Wind Energy Association - EWEA) i ove je godine u
Bruxellesu organiziralo Europsku konferenciju o energiji
vjetra - EWEA. Okupilo se više od devet tisuća
sudionika, održano je više od 500 prezentacija, a na
izložbi uz Konferenciju proizvode i usluge predstavilo
je 445 izlagača. Konferenciji je nazočilo i nekoliko
hrvatskih predstavnika i to iz Energetskog instituta
“Hrvoje Požar“, Končara, s FER-a i iz HEP Obnovljivih
izvora energije, koji su predstavili prve rezultate o
mjerenjima vjetra na visinama od 100 metara (kako
smo najavili u prošlom broju HEP Vjesnika u napisu
“Najkvalitetniji podaci o vjetru u Hrvatskoj“) .
Uz redovni program, brojni sadržaji i
događaji
Konferencijske teme obuhvatile su sve aspekte
vjetroelektrana: planiranje projekata, procjena vjetropotencijala,
tehnologije vjetroagregata, priključak
na mrežu, ekonomsko-financijski aspekti, društveni
utjecaji, energetska politika… Svakog dana održavala
su se plenarna (panel) izlaganja, koja su na jednom
mjestu okupila vodeće ljude koji se bave obnovljivim
izvorima energije u Europi i na kojima se razgovaralo
o temama, poput energetske politike EU-a nakon
2020., novih tehnologija vjetroagregata, financiranja
projekata i 100 posto električne energije iz obnovljivih
izvora do 2050. Usporedo s plenarnim izlaganjima,
provodio se i redovni program Konferencije,
koji se sastojao od znanstvenih i stručnih izlaganja iz
širokog spektra tema.
Uz redovne konferencijske događaje, održan je i sajam
proizvoda i usluga, na kojem su se predstavili
najveći svjetski igrači iz vjetroenergetike. Također,
su se istodobno održavale i različite radionice i tzv.
side events, gdje su se prezentirali rezultati pojedinih
europskih projekata (UPWIND, TPWind, TWENTIES,
ORECCA, SEAENERGY, IEAWIND i slični).
Kao što se može zaključiti, Konferencija je obilovala
sadržajima i događajima i bilo je nemoguće istodobno
pratiti zanimljiva predavanja, izložbe i prezentacije.
Toga su bili svjesni i organizatori pa su pripremili
izvanredno korisne konferencijske materijale, dostupne
svim sudionicima Konferencije. Sljedeća konferencija
održava se iduće godine u Kopenhagenu, a
organizatori planiraju još sadržajniji program i izložbu,
uz još više posjetitelja. Veliki izlagači već su rezervirali
izložbeni prostor, a izlaganje na takvom događaju bila
bi odlična prigoda za predstavljanje hrvatskih proizvoda
i usluga iz područja vjetroenergetike.
Diana Međimorec
Diana Meimorec iz HEP
Obnovljivih izvora energije
ispred postera, kojim su
sudionicima Konferencije
prikazani prvi rezultati
mjerenja vjetra na visini od
100 metara u Hrvatskoj
HRVATSKA - EU
Pogled u budućnost: energetska politika, tehnologije i inovacije
Europska unija je 2009. godine donijela Direktivu o promociji proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, s
ciljevima za obnovljive izvore energije, tzv. 20-20-20 posto do 2020. Direktiva je prvi put spomenuta još
2004., što znači da je već sada potrebno započeti s pripremama za donošenje ciljeva i regulative nakon
2020. godine. Gledano s pozicije vjetroelektrana, to se posebno odnosi na pučinske (offshore) vjetroelektrane,
koje su relativno nova tehnologija i predstavljaju logistički izazov za sve uključene u njihovu realizaciju.
Nitko iz vjetroenergetike ne smatra da bi vjetroelektrane trebale živjeti od poticaja. Ipak, naglašavaju da
svaka nova tehnologija u početku treba poticajne mjere za razvoj, kao uvjet razvoja i ostvarenja konkurentnosti.
Pojedini su govornici naglasili da još uvijek postoji veliki broj golemih poticaja za fosilne izvore
energije, čijim bi ukidanjem vjetroelektrane itekako bile konkurentni energetski izvor. Za daljnji razvoj
tehnologija, ključno je usredotočiti se na inovacije i tehnologije koje danas, možda, i nisu najjeftinije, ali bi
mogle biti iznimno važne u budućnosti.
Čelnik EWEA-e je naglasio da su istraživanja na području vjetroenergetike do sada činile samo jedan posto
proračuna, koji OECD ulaže u istraživanja fosilnih izvora, ukazujući na činjenicu da se u kratkom razdoblju,
u kojem se ulaže u vjetroelektrane, uspjelo dostići cijenu proizvodnje električne energije iz vjetroelektrana
na razini 5 c /kWh do 8 c /kWh.
Interes se polako usmjerava na offshore projekte, gdje još postoji veliki prostor za napredak tehnologija.
Osim u plitkim sjevernim morima, takvi su projekti mogući i u južnim morima, kao što je Mediteransko, gdje
bi se koristili inovativni plutajući temelji. Prostor za istraživanja i inovacije je doista golem, jer su offshore
projekti obično veći i bliži snagama konvencionalnih elektrana. Trenutačni lider na području offshore vjetroelektrana
je Velika Britanija, koja predvodi i nove investicije u takve projekte.
Europski projekt UPWIND pokazao je i prve rezultate i inovacije na razvoju vrlo velikih vjetroagregata, onih
od 20 MW. Sudionici panel izlaganja, koji su razgovarali o novim tehnologijama vjetroagregata, složili su
se da je taj projekt iznimno važan, ne samo za budućnost, nego i za poboljšanje performansi postojećih
vjetroagregata. Jednako tako, predložili su nastavak istraživanja novih offshore tehnologija, koje ne trebaju
nužno izgledati i djelovati na jednaki način kao kopnene vjetroelektrane.
Priključak na električnu mrežu prepoznat je kao jedan od najvažnijih problema i stoga se planiraju velika
ulaganja u prijenosni sustav Europe. Pritom se spominje i istosmjerni prijenos električne energije (HVDC),
kao jedno od mogućih rješenja za prijenos velikih količina energije iz offshore vjetroelektrana na širi dio
europskog kopna.
HEP VJESNIK BROJ 242 (282), ožujak 2011. 19