GODINA XXV ZAGREB BROJ 242/282 OŽUJAK 2011 ... - HEP Grupa
GODINA XXV ZAGREB BROJ 242/282 OŽUJAK 2011 ... - HEP Grupa
GODINA XXV ZAGREB BROJ 242/282 OŽUJAK 2011 ... - HEP Grupa
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
U HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ<br />
KOMORI PREDSTAVLJEN PROJEKT<br />
BIOTOPLIFIKACIJA HRVATSKE<br />
Šume - hrvatski<br />
energetski potencijal<br />
Predviđena je izgradnja približno 50 bioelektranatoplana,<br />
ukupne instalirane snage postrojenja do<br />
50 MW e , s maksimalnom godišnjom proizvodnjom od<br />
400 GWh električne i 1 600 GWh toplinske energije<br />
U Hrvatskoj gospodarskoj komori, u Zagrebu je 16.<br />
ožujka o. g. predstavljen projekt energetskog korištenja<br />
šuma Biotoplifikacija Hrvatske, koji je potaknula i<br />
izradila Udruga za razvoj Hrvatske. Njime je predviđena<br />
izgradnja većeg broja malih bioelektrana-toplana<br />
širom naše zemlje koje bi šumskom biomasom, sirovinom<br />
koju danas izvozimo, proizvodile električnu i<br />
toplinsku energiju na mjestu potrošnje.<br />
Javnost, smatra dopredsjednik Udruge dr.sc. Nikola<br />
Čupin, nije dovoljno upoznata s energetskim potencijalom<br />
tog našeg obnovljivog izvora energije te je<br />
rekao:<br />
- Šumska biomasa, domaći stabilni obnovljivi izvor,<br />
može se koristiti za proizvodnju toplinske i električne<br />
energije, energije za hlađenje te bioplina, kao goriva<br />
za transport.<br />
Hrvatska je u skupini zemalja bogatih šumama, kojima<br />
je pokriveno približno 50 posto njena područja. Na<br />
energetsko ili ogrjevno drvo otpada 40 posto sječive<br />
drvene mase (one koju je dopušteno iskorištavati u<br />
gospodarske svrhe), čija je procijenjena energetska<br />
vrijednost između 6,3 TWh i 7,3 TWh primarne energije,<br />
što je između 5,5 i 6,4 posto primarne energije<br />
iskorištene u Hrvatskoj u 2006. godini.<br />
Zašto biotoplifikacija?<br />
Objašnjavajući zašto biotoplifikacija, a to je zapravo<br />
naziv za toplifikaciju na drvnu biomasu (u koju spada<br />
ogrjevno drvo, otpad od sječe šume, ostatak iz drvne<br />
Tatjana Jalušić<br />
industrije i uzgoja šuma te sječa brzorastućeg drveća<br />
iz energetskih šuma), N. Čupin je kao jedan od razloga<br />
naveo da bi se izgradnjom bioelektrana-toplana,<br />
umjesto izvoza sirovine, na mjestu potrošnje proizvodila<br />
električna i toplinska energija te tako povećala<br />
energetska sigurnost zemlje.<br />
Projekt je nacionalne važnosti, jer na temelju vlastite<br />
sirovine pridonosi industrijskom, ruralnom i regionalnom<br />
razvoju zemlje, povezujući uzgoj i njegu šuma,<br />
drvnu industriju, metalnu i elektroindustriju, energetiku,<br />
energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša.<br />
Prva bioelektrana-toplana planira se u Glini<br />
Predviđena je izgradnja približno 50 bioelektranatoplana,<br />
kogeneracijskih postrojenja na biomasu, s<br />
1 MW električne i 4 MW toplinske snage, odnosno<br />
ukupne instalirane snage postrojenja do 50 MW e s<br />
maksimalnom godišnjom proizvodnjom od 400 GWh<br />
električne i 1 600 GWh toplinske energije.<br />
Osim toga, planira se i izgradnja pripadajućih toplinskih<br />
mreža, s ciljem toplifikacije stambenih i poslovnih<br />
prostora, športskih dvorana, hotela, rekreacijskih<br />
centara, vojarni, kaznionica te opskrbe toplinskom<br />
energijom postrojenja procesne industrije (sušara,<br />
plastenika, staklenika, poslovnih zona...).<br />
Prvi objekti bili bi izgrađeni uz postrojenja drvne<br />
industrije, u blizini većih potrošača topline, a mogu<br />
zamijeniti i postojeće stambene ili industrijske toplane<br />
na fosilna goriva i u tom slučaju nije potrebno graditi<br />
toplinsku mrežu. Prva bioelektrana-toplana predviđena<br />
je u Glini, u čijoj su okolici znatne šumske površine,<br />
a postoje i drugi preduvjeti za toplifikaciju Gline na<br />
drvnu biomasu. Ipak, već su se pokazale prepreke<br />
za izgradnju toplinske mreže te se očekuje zakonsko<br />
Dr.sc. Nikola upin - dopredsjednik Udruge za razvoj Hrvatske, koja je pokrenula projekt<br />
Biotoplifikacija Hrvatske, smatra da javnost nije dovoljno upoznata s energetskim<br />
potencijalom šumske biomase, s kojim naša zemlja raspolaže u velikim koliinama<br />
OBNOVLJIVI IZVORI<br />
reguliranje, odnosno preciziranje i pojednostavljenje<br />
postupka u tom području.<br />
Domaća sirovina i domaća industrija<br />
Preduvjet za učinkovito korištenje biomase je da se<br />
ona spaljuje u malim kogeneracijskim postrojenjima,<br />
kako i nalaže Projekt biotoplifikacije, rekao je N. Čupin<br />
te poručio:<br />
- Ložimo drvo tamo gdje ga ima, a koristimo energiju<br />
tamo gdje nastaje!<br />
Pritom smatra da je korisnije izgraditi stotinjak malih<br />
bioelektrana-toplana, snage 1 MW, na biomasu, s<br />
iskoristivošću biomase većom od 60 posto, nego jednu<br />
termoelektranu od 100 MW, sa stranom opremom<br />
i uvoznim fosilnim gorivom, koja će, s učinkovitošću<br />
od 40 posto proizvoditi samo električnu energiju.<br />
Uz korištenje domaće sirovine, jednom od bitnih odlika<br />
ovog Projekta autori smatraju značajno uključivanje<br />
domaće metalne i elektroindustrije u izgradnju i<br />
opremanje takvih postrojenja, imajući u vidu da već<br />
raspolažemo vlastitom tehnologijom i industrijskom<br />
proizvodnjom. S tim je ciljem Udruga potaknula<br />
utemeljenje klastera domaće industrije - <strong>Grupa</strong>cije<br />
Biotoplifikacija, u kojem su TPK-EPO proizvodnja<br />
- Zagreb, Tvornica turbina - Karlovac, Institut IGH -<br />
Zagreb, PHB automatizacija - Zagreb, B.E.S.T. Projekt<br />
- Zagreb, Končar - Montažni inženjering - Zagreb,<br />
Leko-biro - Slavonski Brod te OIKON - Zagreb.<br />
Zaključeno je da bi se Hrvatska, ostvarenjem tog<br />
Projekta, konačno započela oslanjati na svoje snage,<br />
jer je nacionalni interes poticati one obnovljive<br />
izvore energije koji najviše pridonose zapošljavanju<br />
hrvatskih građana, a tu je biomasa na prvom mjestu.<br />
Istodobno, Projekt je u skladu s energetskom politikom<br />
EU-a, jer podupire njene zahtjeve za povećanjem<br />
korištenja obnovljivih izvora energije i energetske<br />
učinkovitosti.<br />
Govoreći o kogeneraciji električne i toplinske energije<br />
u postrojenjima na biomasu, Dražen Lončar s<br />
Fakulteta strojarstva i brodogradnje naglasio je da je<br />
u zemljama EU-a od 2004. godine u pogon pušteno<br />
više od 400 takvih postrojenja, ukupne snage veće<br />
od 3 000 MW. Do 2014. godine se očekuje instalacija<br />
još 2 000 MW.<br />
<strong>HEP</strong> i Hrvatske šume - jezgra lokalne energetike<br />
Žele li se izgraditi takvi distribuirani izvori električne i<br />
toplinske energije, potrebno je ostvariti suradnju distribucijskih<br />
područja <strong>HEP</strong>-a i šumarija Hrvatskih šuma.<br />
To bi bila jezgra razvoja lokalne energetike, koja bi<br />
u potpunoj mjeri omogućila učinkovito korištenje primarne<br />
energije i zaštitu okoliša.<br />
Željko Sučić - direktor tvrtke Šumska biomasa, koja<br />
djeluje u okviru Hrvatskih šuma, izdvojio je pozitivan<br />
primjer i iskustva Toplane Hrvatskih šuma u Gospiću,<br />
koja toplinskom energijom opskrbljuje sjedište tvrtke<br />
te još nekoliko ustanova u tom gradu.<br />
Na složen i dugotrajan postupak stjecanja statusa<br />
povlaštenog potrošača osvrnuo se Marijan Hohnjec<br />
iz Uprave za energetiku MINGORP-a, najavivši njeno<br />
pojednostavljenje.<br />
Savjetnik Predsjednika Republike Boris Cota ocijenio<br />
je da je Projekt u skladu s Energetskom strategijom,<br />
izdvojio njegov doprinos zaštiti okoliša i energetskoj<br />
neovisnosti, poručivši da treba ukloniti prepreke i financijski<br />
ga poduprijeti.<br />
<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>BROJ</strong> <strong>242</strong> (<strong>282</strong>), ožujak <strong>2011</strong>. 39
Change language