GODINA XXV ZAGREB BROJ 242/282 OŽUJAK 2011 ... - HEP Grupa
GODINA XXV ZAGREB BROJ 242/282 OŽUJAK 2011 ... - HEP Grupa
GODINA XXV ZAGREB BROJ 242/282 OŽUJAK 2011 ... - HEP Grupa
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
elektranama-toplanama na otpad, dvostruko je veća<br />
nego li električna energija proizvedena iz otpada.<br />
Konačno, proizvedena biogoriva su ukupne energetske<br />
vrijednosti 33,7 TWh (tablica 3.), što je predstavljalo<br />
udjel tih goriva u ukupnoj potrošnji motornih<br />
goriva od 5,5 posto.<br />
Tablica 3. Proizvodnja biogoriva iz OIE-a<br />
u Njemačkoj 2009. godine<br />
Vrsta goriva TWh<br />
Biodizel 26,0<br />
Bioetanol 6,7<br />
Biljno ulje 1,0<br />
Ukupno 33,7<br />
Ukupna finalna potrošnja iz svih OIE-a u Njemačkoj,<br />
zbroj proizvodnje električne energije, topline i biogoriva,<br />
bila je 2009. godine 248 TWh. U tomu je udjel<br />
biomase bio ukupno 174 TWh ili čak 70 posto.<br />
Toliko korištenje svih OIE-a 2009. godine, smanjilo<br />
je emisiju stakleničkih plinova u Njemačkoj od<br />
110 milijuna tona CO 2 - ekvivalenta, o odnosu na emisiju<br />
koja bi se pojavila da je tolika finalna proizvodnja<br />
ostvarena konvencionalnim načinom.<br />
Iznimno povećano korištenje peleta<br />
U Njemačkoj su svjesni da je atraktivnija priprema<br />
ogrjevnog drva te otpada iz šumarske i drvno-industrijske<br />
proizvodnje važna za uzdržavanje potrošnje<br />
drva, ali i njegovo što potpunije iskorištenje. Stoga su<br />
se usredotočili na proizvodnju drvenih peleta. Drveni<br />
peleti proizvode se od ostataka drveta (piljevina, blanjevina,<br />
usitnjeni drvni otpad) i prešaju pod velikim<br />
tlakom. Imaju oblik valjčića, visine 10-35 mm i promjera<br />
6 mm, ali proizvode se i veći komadi (briketi)<br />
veličine ispiljenih cjepanica ogrjevnog drveta. Imaju<br />
mali sadržaj vlage, izgaraju s malo pepela, a, gledano<br />
energetski, sadržaj jednog kilograma podjednak je<br />
sadržaju pola litre loživa ulja. Pakiraju se u prikladne<br />
plastične vreće.<br />
Godine 2009. proizveli su 1,6 milijuna tona drvenih<br />
peleta, od toga su 500 tisuća tona izvezli (je li i u<br />
Hrvatsku?). U toj godini bilo je instalirano 125 tisuća<br />
sustava za centralno grijanje na pelete. Korištenje je<br />
u naglom porastu: u 2009. godini proizvodnja iz 2004.<br />
godine povećala se osam puta, a - u istom razdoblju -<br />
broj sustava za korištenje peleta se povećao šest puta<br />
pa stoga imaju višak proizvodnje i za izvoz.<br />
Konačno, prikažimo usporedbu rasta proizvodnje<br />
električne energije iz biomase i iz vjetroelektrana u<br />
posljednjih pet godina. Godine 2004. proizvodnja iz<br />
biomase bila je 10,1 TWh, a iz vjetroelektrana 25,5<br />
TWh. A, kako smo već spomenuli, 2009. godine proizvodnja<br />
iz biomase bila je 30,3 TWh, a iz vjetroelektrana<br />
38,6 TWh. Porast proizvodnje iz biomase u<br />
Njemačkoj bio je u tih pet godina točno tri puta, a<br />
porast proizvodnje iz vjetroelektrana samo 1,5 puta.<br />
To znači da je korištenje biomase raslo dvostruko brže<br />
od korištenja vjetra! Najvjerojatnije: suprotno očekivanjima<br />
većine čitatelja!<br />
PUČINSKI VJETROPARK “DANTYSK” S TURBINAMA SIEMENSA<br />
- PROJEKT VATTENFALLA I SWM-a<br />
Novi vjetropark<br />
ispred otoka Sylt<br />
Švedska energetska Vattenfall grupa i komunalno poduzeće Stadtwerke München (SWM), na Sjevernom<br />
moru - približnoo 70 km zapadno od otoka Sylt, započinju graditi pučinski vjetropark “DanTysk”.<br />
S kapacitetom od 288 MW, vjetropark će električnom energijom moći opskrbljivati blizu 500 000 kućanstava.<br />
Uz ulaganje veće od milijarde eura, 80 vjetroturbina s rotorom promjera 120 metara isporučit će<br />
Siemens, a bit će postavljene na morskoj površini od približno 70 četvornih kilometara. Prema sadašnjem<br />
planu, prve turbine trebale bi ući u pogon 2013. godine.<br />
Vattenfall s približno 30 posto tržišnog udjela u proizvodnji električne energije iz pučinskih vjetroelektrana,<br />
je broj jedan na svijetu. Energija vjetra važniji je dio naše strategije, s kojom u Vattenfallu želimo<br />
CO 2 bilancu nadalje poboljšati već sljedećih godina , rekao je Tuomo Hatakka - predsjedavajući uprave<br />
Vattenfall Europa.<br />
Nadalje je naglasio važnost potpore Savezne vlade, koja je nedavno u energetskom planu navijestila<br />
pet milijarda eura za pučinsku vjetroenergiju, što će pomoći donošenju odluka o ulaganjima, koje će<br />
uslijediti.<br />
Stadtwerke München (SWM) se svojim vjetroparkom na Sjevernom moru bliži cilju: ekološkom električnom<br />
energijom opskrbiti svih 800 000 kućanstava u Münchenu!<br />
- Do 2025. mi u Münchenu želimo postati prvi milijunski grad na svijetu, u kojem će se cjelokupna potrošnja<br />
električne energije pokrivati ekološkom električnom energijom iz vlastitih postrojenja, poručio je Kurt<br />
Müllhäusser - predsjedavajući poslovodstva SWM-a.<br />
Siemens s narudžbom za Sylt nastavlja nizati uspjehe. U prošloj godini ta je tvrtka iz Münchena već<br />
uknjižila tri narudžbe za vjetroparkove ispred njemačke obale. Prema vlastitim navodima, Siemens time<br />
preuzima prvo mjesto u poslovima pučinskih vjetroparkova u Njemačkoj, a u tom je području odavno<br />
predvodnik na svjetskoj razini. Što se tiče vjetroelektrana na kopnu u Njemačkoj, još je daleko od vodećih<br />
na tržištu, poput Enercona. No, to bi se trebalo promijeniti, kako najavljuje René Umlauft - šef sektora<br />
“Obnovljive energije” u Siemensu, jer je sada povećana usmjerenost na vjetroelektrane na kopnu.<br />
U području vjetroenergije, Siemens diljem svijeta zapošljava 7 000 ljudi, a u Njemačkoj 700. Širenju se,<br />
prije svega, teži u inozemstvu. Velika su očekivanja od poslova u Kini, koja je već sada najveće pojedinačno<br />
tržište na svijetu. U studenom 2010. Siemens je otvorio pogon za proizvodnju rotorskih krila vjetrenih<br />
turbina u Šangaju, uskoro očekuju završetak pregovora s jednim kineskim partnerom o osnivanju zajedničkog<br />
poduzeća, a natječe se i za narudžbe vjetroparkova ispred kineske obale. Cilj je Siemensa do 2012.<br />
postati treći u svijetu vjetronergije.<br />
Izvornik: Die Welt Pripremio: Željko Medvešek<br />
<strong>HEP</strong> VJESNIK <strong>BROJ</strong> <strong>242</strong> (<strong>282</strong>), ožujak <strong>2011</strong>. 41