03.06.2013 Views

ISPITIVANJE ODNOSA MEĐU POJAVAMA Dijagram rasipanja

ISPITIVANJE ODNOSA MEĐU POJAVAMA Dijagram rasipanja

ISPITIVANJE ODNOSA MEĐU POJAVAMA Dijagram rasipanja

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

yi<br />

Doc. dr. Snježana Pivac<br />

Poslovna statistika<br />

<strong>ISPITIVANJE</strong> <strong>ODNOSA</strong> <strong>MEĐU</strong> <strong>POJAVAMA</strong><br />

<strong>Dijagram</strong> <strong>rasipanja</strong><br />

yi<br />

• Poslovna i makroekonomska statistika često, uz analizu kretanja jedne<br />

ekonomske pojave, imaju potrebu istražiti ovisnosti dviju ili više pojava,<br />

odnosno numeričkih nizova, zajedno.<br />

• Prvi korak:<br />

<strong>Dijagram</strong> <strong>rasipanja</strong> u pravokutno<br />

m koordinatnom sustavu točkama ( i , i ) y x prikazuje parove vrijednosti<br />

dviju promatranih numeričkih varijabli.<br />

xi<br />

(a) pozitivna funckionalna<br />

veza<br />

xi<br />

(a) negativna funckionalna<br />

veza<br />

yi<br />

yi<br />

(b) pozitivna statistička<br />

veza<br />

Veza između promatranih varijabli ne mora uvijek odgovarati jednadžbi<br />

pravca.<br />

xi<br />

(b) negativna statistička<br />

veza<br />

xi<br />

1


Primjer<br />

<strong>Dijagram</strong> <strong>rasipanja</strong> vrijednosti proizvodnje u tekućim cijenama (u 000 kn) i broj<br />

zaposlenih (u tis.) na nekom području za nekoliko vremenskih razdoblja<br />

Vrijednost proizvodnje (u 000 kn) yi<br />

yi<br />

(a) pozitivna funckionalna<br />

krivolinijska veza<br />

320<br />

300<br />

280<br />

260<br />

240<br />

220<br />

200<br />

180<br />

160<br />

140<br />

120<br />

100<br />

100 110 120 130 140 150 160<br />

Izvor: Podaci su simulirani<br />

yi<br />

xi<br />

yi<br />

(a) nema veze među pojavama<br />

Broj zaposlenih (u 000) xi<br />

• Raspored točaka dijagrama <strong>rasipanja</strong> upućuje na pozitivnu statističku vezu između<br />

vrijednosti proizvodnje i broja zaposlenih. Između točaka može se zamisliti linija<br />

pravca, ali sve točke ne leže na toj liniji već postoje pozitivna i/ili negativna<br />

xi<br />

(b) pozitivna statistička<br />

krivolinijska veza<br />

xi<br />

2


odstupanja. Dakle, u ovom slučaju, porast broja zaposlenih na promatranom području<br />

prati porast vrijednosti proizvodnje.<br />

Koeficijent linearne korelacije<br />

Pod pojmom korelacija podrazumijeva se međuzavisnost ili povezanost slučajnih<br />

varijabli.<br />

Po smjeru korelacija može biti:<br />

• pozitivna i<br />

• negativna.<br />

Pozitivna korelacija je prisutna kada rast vrijednosti jedne varijable prati rast<br />

vrijednosti druge promatrane varijable, odnosno kada pad jedne prati pad vrijednosti druge<br />

varijable.<br />

Negativna korelacija prisutna je kada rast jedne varijable prati pad druge varijable i<br />

obratno.<br />

Pearsonov koeficijent linearne korelacije (r) -najpoznatija mjera linearne korelacije<br />

između slučajnih varijabli:<br />

r =<br />

ili<br />

r<br />

n<br />

∑( X − X ) ⋅ ( Y −Y<br />

)<br />

i=<br />

1<br />

i<br />

n<br />

2<br />

n<br />

i<br />

i=<br />

1 i=<br />

1<br />

∑( X − X ) ⋅ ∑( Y −Y<br />

)<br />

n<br />

∑ X iYi<br />

− n ⋅ X ⋅Y<br />

i = =1 ,<br />

n ⋅σ<br />

⋅σ<br />

x<br />

y<br />

i<br />

i<br />

2<br />

,<br />

gdje su σ x i σ y jednostavne standardne devijacije promatranih varijabli:<br />

n<br />

2<br />

∑ xi<br />

i=<br />

1<br />

x =<br />

∑ yi<br />

2<br />

i=<br />

1 2<br />

σ − X i σ y = − Y .<br />

n<br />

n<br />

Kreće se u intervalu:<br />

−1 ≤ r ≤<br />

Ako je:<br />

1<br />

r = −1;<br />

r = 1 ⇒ funkcionalna negativna/pozitivna korelacija,<br />

−1 < r ≤ −0,<br />

8 ; 0 , 8 ≤ r < 1 ⇒ jaka negativna/pozitivna korelacija,<br />

n<br />

2<br />

− 0, 8 < r ≤ −0,<br />

5 ; 0 , 5 ≤ r < 0,<br />

8 ⇒ srednje jaka negativna/pozitivna korelacija,<br />

− 0 , 5 < r < 0 ; 0 < r < 0,<br />

5 ⇒ slaba negativna/pozitivna korelacija,<br />

r = 0 ⇒ nema korelacije.<br />

Primjer<br />

Iz osnovnog skupa od 1744 industrijskih poduzeća u Splitsko-dalmatinskoj županiji<br />

nakon odbacivanja podataka o poduzećima s 0 zaposlenih i negativnim poslovanjem, te<br />

"outliersa" po različitim financijskim pokazateljima, u analizi je ostao uzorak veličine 316<br />

poduzeća.<br />

3


Zadatak je izračunati linearnu korelaciju između odabranih varijabli za poduzeća u<br />

uzorku:<br />

• broja zaposlenih,<br />

• ukupnog prihoda,<br />

• neto dobiti i<br />

• vlastitog kapitala.<br />

Correlations<br />

Broj<br />

zaposlenih<br />

Ukupni<br />

prihodi<br />

Neto dobit<br />

Broj<br />

zaposlenih<br />

Ukupni<br />

prihodi<br />

Neto dobit Vlastiti<br />

kapital<br />

Pear. Corr. 1 .954** .868** .302**<br />

Sig. . .000 .000 .000<br />

N 316 316 316 316<br />

Pear. Corr. .954** 1 .959** .311**<br />

Sig. .000 . .000 .000<br />

N 316 316 316 316<br />

Pear. Corr. .868** .959** 1 .146**<br />

Sig. .000 .000 . .009<br />

N 316 316 316 316<br />

Vlastiti Pear. Corr. .302** .311** .146** 1<br />

kapital<br />

Sig. .000 .000 .009 .<br />

N 316 316 316 316<br />

** Correlation is significant at the 0.01 level (1%).<br />

Korelacija ranga<br />

• Ako se želi istražiti međuovisnost pojava koje su izražene<br />

modalitetima redoslijednog obilježja, odnosno ako su im modaliteti<br />

pridruženi na temelju ordinarne skale računa se korelacija ranga.<br />

• Spearmanov koeficijent korelacjie ranga (rS):<br />

N<br />

2<br />

6⋅<br />

∑ di<br />

i=<br />

1<br />

rS<br />

= 1 − , 3<br />

N − N<br />

gdje je:<br />

N - broj parova vrijednosti varijabli X i Y,<br />

di = r(<br />

xi<br />

) − r(<br />

yi<br />

) - razlika rangova vrijednosti varijabli X i Y.<br />

• Spearmanov koeficijent korelacije ranga može poprimiti vrijednosti u intervalu:<br />

−1 ≤ S ≤ 1 r<br />

• Kada ovaj koeficijent poprimi vrijednosti -1 i 1, riječ je o potpunoj korelaciji ranga<br />

među varijablama.<br />

4


• Vrijednost ovog koeficijenta 0 znači da nema nikakve korelacije ranga među<br />

pojavama.<br />

• Najčešće se vrijednost Spearmanovog koeficijenta kreće u rasponu −1 < r s < 1.<br />

Primjer<br />

Zadani su podaci za 12 studenata fakulteta "E" o bodovima na testu iz predmeta:<br />

Matematika i Statistika.<br />

Zadatak je izračunati Spearmanov koeficijent korelacije ranga uspjeha na<br />

testovima.<br />

Bodovi na testu iz Matematike i Statistike odabranih studenata fakulteta "E"<br />

Studenti<br />

Bodovi na testu<br />

iz Matematike<br />

(xi)<br />

Bodovi na<br />

testu iz<br />

Statistike (yi)<br />

Rang<br />

r(xi)<br />

Rang<br />

r(yi)<br />

Razlika<br />

rangova<br />

di<br />

2<br />

di<br />

A 50* 45* 6,5 5 1,5 2,25<br />

B 64 70 9 11 -2 4<br />

C 43 45* 5 5 0 0<br />

D 80 75 12 12 0 0<br />

E 21 38 2 2 0 0<br />

F 57 60 8 8 0 0<br />

G 50* 45* 6,5 5 1,5 2,25<br />

H 37 50 4 7 -3 9<br />

I 10 25 1 1 0 0<br />

J 75 68 11 10 1 1<br />

K 65 63 10 9 1 1<br />

L 35 40 3 3 0 0<br />

Ukupno: - - - 0 19,5<br />

Izvor: Podaci su simulirani.<br />

r<br />

S<br />

=<br />

N<br />

6 ⋅ ∑d<br />

i<br />

i=<br />

1 6 ⋅19,<br />

5<br />

− = 1−<br />

= 0,<br />

931818<br />

3<br />

N − N 12 −12<br />

1 3<br />

2<br />

Spearmanov koeficijent korelacije ranga je pozitivan i iznosi 0.93. Može se zaključiti da u<br />

ovom primjeru između uspjeha na testu iz Matematike i Statistike postoji visoka korelacija<br />

ranga. Odnosno, ako je student postigao dobar rezultat na testu iz Matematike, može se<br />

očekivati da će postići dobar rezultat i na testu iz Statistike i obrnuto.<br />

5

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!