Epistemologija

Nicholas Wolterstorff
Ka`imo ponovno: poznavanje i njegova protivnost, predo~enost, u
svojim su raznim modusima temeljni za `ivot uma. Opa`anje ima intuicijski
sadr`aj, pam}enje ima intuicijski sadr`aj, introspekcija ima intuicijski
sadr`aj, intelekt (razum) ima intuicijski sadr`aj. Sigurno ne bi moglo
biti ljudskog uma li{enog svega toga; mo`da uop}e ne bi moglo biti
uma. (Da bismo se uvjerili kako sve ~etiri upravo spomenute djelatnosti
imaju intuicijsku sastavnicu, suprotstavimo ozna~avanje nekog bi}a
pomo}u kakva kona~nog opisa, s opa`anjem, pam}enjem, introspekcijom
ili razumijevanjem tog bi}a, i neko bi}e te vrste.)
Me|u entitetima koji su nam poznati jesu ~injenice: ja zapa`am da
sunce izlazi, introspektivno uvi|am da mi se prili~no vrti u glavi, pamtim
da je to zbog one vo`nje, razumijem da je sud zeleno je boja nu`no to~an.
A sad o slici idealno oblikovana vjerovanja: ponekad, tako se tvrdi i predmnijeva,
poznavanje neke ~injenice skop~ano, ako je nu`no, sa svije{}u
o tom poznavanju, stvara u ~ovjeku vjerovanje ~iji propozicionalni
sadr`aj odgovara ~injenici koja mu je poznata. Moje poznavanje ~injenice
da mi se prili~no vrti u glavi u meni stvara vjerovanje da mi se prili~no
vrti u glavi. Sadr`aj mog vjerovanja se takore}i izravno o~itava iz ~injenice
koja mi je poznata. Kako bi takvo vjerovanje moglo biti pogre{no? Ono
mora biti pouzdano.
To je jedan tip idealno oblikovana vjerovanja, rekli bismo prvoga reda:
vjerovanje oblikovano poznavanjem ~injenice kojoj odgovara propozicionalni
sadr`aj vjerovanja. Postoji i drugi tip, ne{to ni`ega reda: vjerovanje
oblikovano poznavanjem ~injenice da propozicionalni sadr`aj vjerovanja
logi~ki slijedi iz sudova koji odgovaraju ~injenicama kojih se biva svjestan.
U takvom slu~aju, izvjesnost ne~ijeg vjerovanja u pogledu premisa, spojena
s izvjesno{}u vjerovanja u pogledu proizla`enja, prenosi se na vjerovanje
glede zaklju~ka; ono je tako|er izvjesno. Ono {to obja{njava ~injenicu
da }e takvo vjerovanje naj~e{}e biti ni`ega reda od najvi{eg jest to da se
mogu poznavati ~injenice {to odgovaraju premisama u zaklju~ivanju, kao
i to da te premise deduktivno podupiru zaklju~ak, a da se pritom ne poznaje
~injenica koja odgovara zaklju~ku. U tome svakako le`i bit takvog
dokazivanja. Deduktivni nam dokazi, ako po~ivaju na poznavanju,
omogu}uju nadila`enje poznavanja, a pritom ipak ~uvaju izvjesnost.
Postoji li tre}i red idealno oblikovana vjerovanja, naime vjerovanje
oblikovano poznavanjem ~injenice da je propozicionalni sadr`aj vjerovanja
u vjerojatnom odnosu spram ~injenica koje su poznate? Taj je problem
predmet spora; sukladno tome, pitanje postoji li tre}i tip i red najbolje
376