19.06.2013 Views

SSAAAAVVVVRRRREEMMMMEENNNNIIII 2222

SSAAAAVVVVRRRREEMMMMEENNNNIIII 2222

SSAAAAVVVVRRRREEMMMMEENNNNIIII 2222

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

- 7 8 - Savremeni principi p~elarewa 2<br />

neprirodne manipulacije ~ine direktne<br />

metode dodavawa toliko uspe{nim, jer<br />

odvajawe matice dovodi do nenormalnog<br />

stawa u dru{tvu. Kada uslovi nisu<br />

nakloweni, kao u bespa{nom periodu,<br />

ovakve metode nikako ne uspevaju.<br />

U KLUP^AVAWE<br />

Bevan sumira eksperimente<br />

Hubera sa zamenama matica: „...prijem matice<br />

je zavisio od perioda kada je dodata.<br />

Ako je pro{lo 24 ~asa od odstrawivawa<br />

stare matice, nova matica je dobro primana<br />

i lako se uklapala u rad dru{tva.<br />

Ako nije pro{lo vi{e od 18 ~asova, ona je<br />

prvo tretirana kao zatvorenik, ali joj je<br />

posle nekog vremena priznata suverenost.<br />

Ako je dodavana posle mawe od 12 ~asova,<br />

redovno je uklup~avana i obi~no je umirala<br />

od gu{ewa ili gladi. Prema tim<br />

eksperimentima ~ini se da je potrebno da<br />

pro|e 24-30 ~asova da bi dru{tvo „zaboravilo“<br />

staru maticu, pa da ako do tada ne<br />

dodamo novu, dru{tvo kre}e sa gradwom<br />

mati~waka. (Koliko se danas zna, sa gradwom<br />

mati~waka kre}e se mnogo ranije -<br />

primedba urednika). Ako im tokom tog<br />

vremena dodamo maticu, prestaje gradwa<br />

mati~waka, a larve u wima se uni{tavaju.<br />

Pri dodavawu dobrodo{le tu|e matice,<br />

mnogo joj se vi{e pa`we posve}uje, nego da<br />

su je p~ele same proizvele iz sopstvenog<br />

mati~waka, barem ima uverqivih podataka<br />

o takvom pona{awu p~ela...“.<br />

Tu|ice napadaju samo dve do tri<br />

p~ele, dok je uklup~avawe „rezervisano“<br />

za matice. Ovo je verovatno bazirano na<br />

mirisnim stimulusima ili na razlici u<br />

pona{awu matica i p~ela. ^esir (1888) je<br />

verovao da nekoliko tu|ica koje su se<br />

pridru`ile dru{tvu mogu da predvode<br />

jednu ovakvu akciju. Jan{a (1771) je pisao o<br />

borbama kada se spajaju dva roja sa maticama<br />

u razli~itim stadijumima, npr.<br />

oplo|ena i neoplo|ena. Suo~avawe sa jednim<br />

ovakvim nepredvidqivim pona{awem<br />

dovelo je do mi{qewa da je tendencija<br />

uklup~avawa matica uro|ena.<br />

Matice retko bivaju ubodene od<br />

p~ela koje ih okru`uju, pa matica mo`e<br />

biti spasena dimqewem klupka p~ela, a<br />

hladan dim je ne}e o{tetiti. Klupko<br />

p~ela mo`e da se baci i u vodu. Efekat je<br />

isti. Maticu ne treba ponovo dodavati<br />

dok ne razlu~imo koji je razlog uzrok<br />

wenog uklup~avawa.<br />

NESPECIFI^NI<br />

MEHANIZMI<br />

Instinktivno pona{awe dru{tva<br />

je genetski kodirano, da bi koristilo<br />

p~elama u prirodnim situacijama.<br />

Otvarawe dru{tva i dodavawe nepoznate<br />

matice nije prirodna situacija, i zato<br />

pokre}e nespecifi~no, odbrambeno<br />

pona{awe p~ela prema tu|incu koji je<br />

slu~ajno upao u ko{nicu. Opis takvog<br />

pona{awa koji su na~inili Cbumfs i Gsff<br />

pomogao je da se na racionalne osnove<br />

postavi dodavawe matica. Pokorni napasnik<br />

se ne ubada, ali se zato ubada ~ak i<br />

p~ela iz svoje ko{nice ako se u~ini agresivnom<br />

ostalim p~elama. Isto se doga|a i<br />

kod drugih `ivotiwa.<br />

H/B/! Xsjhiu! (1866) je pretpostavqao<br />

da dru{tvo pod nikakvim<br />

uslovima ne}e prihvatiti tu|u maticu<br />

osim kao gre{ku u identitetu. Zato metodi<br />

za dodavawe matica treba da predstavqaju<br />

napore da se prevari dru{tvo.<br />

Neuspe{ni poku{aji mogu da budu gre{ka<br />

matice, ili odbijawa dela dru{tva da<br />

„nasedne“ na prevaru. Reputacija<br />

odre|enog soja p~ela da te{ko prima matice<br />

mo`e da bude posledica wihove op{te<br />

lo{e naravi.<br />

Foto: Ivan Brndu{i}

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!