Naputak za upis podataka u Dnevnik motrenja Glavne meteorološke ...

REPUBLIKA HRVATSKA 

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD 

UDK 551.501.1 

NAPUTAK 

ZA UPIS PODATAKA U 

DNEVNIK MOTRENJA GLAVNE METEOROLO©KE POSTAJE 

ZAGREB, veljaËa 1998.

IzdavaË: Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske 

Glavni urednik: Zvonimir Katuπin 

Autor: Andrija BrataniÊ 

Recenzija: Zvonimir Katuπin, Ivo LukπiÊ 

GrafiËko-tehniËko oblikovanje: Ivan Lukac

PREDGOVOR 

Ovaj naputak je sljednik Naputka za biljeæenje podataka u Dnevnik motrenja Glavne meteoroloπke 

postaje, koji je bio na snazi od 1. prosinca 1992.. 

Dnevnik motrenja Glavne meteoroloπke postaje prilagoappleen je za unos podataka u osobno raËunalo 

(PC), a sluæi i za postaje, koje joπ nemaju osobnog raËunala ili ga odreappleeno vrijeme ne mogu 

upotrebljavati zbog kvara i sl.. 

U naputku su pravila o unosu podataka u obrazac na papiru, kad na postaji nema raËunala ili se 

ono ne upotrebljava, a za tehniku unosa podataka u PC napisan je Naputak za unos podataka 

Dnevnika motrenja Glavne meteoroloπke postaje u osobno raËunalo. 

Ovaj naËin unosa podataka u Dnevnik Glavne meteoroloπke postaje omoguÊava kontinuitet izrade 

satnih vrijednosti meteoroloπkih elemenata. 

Glavni urednik 

Zvonimir Katuπin

Klasa: 920-03/98-01/12 

U. br.: 554-920-03/98-01 

RJE©ENJE 

Naputak za upis podataka u Dnevnik motrenja Glavne meteoroloπke postaje poËinje se upotrebljavati 

u mreæi meteoroloπkih postaja Dræavnog hidrometeoroloπkog zavoda Republike Hrvatske od 

1. travnja 1998.. 

Zagreb, 1. travnja 1998. 

v.d. Ravnatelja: 

Mladen Matvijev, dipl. ing., v.r.

SADRÆAJ 

1. OPIS I POJA©NJENJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9 

2. NASLOVNI LIST DNEVNIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9 

3. LISTOVI S PODACIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10 

3.1. Zaglavlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10 

3.2. Blok A: Izravni satni podaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10 

3.2.1. Oznake i opis podataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10 

3.2.1.1. Satni podaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10 

3.2.1.2. Dnevni podaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13 

3.3. Blok B: HRKLIMA izvjeπtaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16 

3.4. Blok C: Pojave tijekom dana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16 

4. ISPRAVCI I DOPUNE U DNEVNIKU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .17 

5. ZAKLJU»NE OPASKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .17 

6. PRILOZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19 

6.1. Meappleunarodni kljuËevi za πifriranje: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19 

0509 - Visoki oblaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .20 

0513 - Niski oblaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21 

0515 - Srednji oblaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22 

0700 - Smjer pojavljivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23 

0877 - Smjer vjetra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23 

0901 - Stanje tla bez snijega i leda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24 

0975 - Stanje tla pod snijegom i ledom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24 

1600 - Visina oblaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24 

3700 - Stanje mora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25 

3870 - Visina novog snijega . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25 

3889 - Visina ukupnog snijega . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26 

4377 - Vidljivost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26 

6.2. Regionalni kljuË . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .27 

673 - Pravilnost snjeænog pokrivaËa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .28 

6.3. Nacionalni kljuËevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29 

077 - Meteoroloπke pojave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 

078 - JaËina pojave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31 

029 - Karakter vjetra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31 

079 - Vrijeme poËetka i zavrπetka pojave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .32 

080 - Trajnost pojave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33 

273 - Oblik oborine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33 

274 - ZnaËajne pojave uz naoblaku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33 

6.4 Uzorak Dnevnika i njegovog popunjavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .34

1. OPIS I OP∆A POJA©NJENJA 

NAPUTAK ZA UPIS PODATAKA U DNEVNIK 

GLAVNE METEOROLO©KE POSTAJE 

Dnevnik je napravljen u veliËini A-3 i obuhvaÊa satne, dnevne i klimatoloπke podatke te biljeπke o 

pojavama tijekom dana, a takoappleer i opis vremena te tehniËke biljeπke. SYNOP (ukoliko se sastavljaju 

ruËno) i posebni izvjeπtaji te obrasci za podatke dodatnih mjerenja ili registracija (poput 

sunËevog zraËenja i sl.) vode se odvojeno po potrebi. 

Na taj naËin jedan obrazac zamjenjuje dosadaπnjih nekoliko. 

Sadræaj je podijeljen u blokove. Svaki blok predstavlja logiËku cjelinu, a po namjeni uglavnom 

pokriva odgovarajuÊi dosadaπnji obrazac, odnosno sadræi podatke, koji su se upisivali u zasebni 

obrazac. 

Odmotreni podaci i drugi upisi unose se u Dnevnik odmah, Ëim su na raspolaganju, a na postajama, 

koje imaju raËunalo, upisuju se istodobno i u raËunalo na za tu svrhu predviappleeni naËin, opisan 

posebnim naputkom. Ovo ujedno omoguÊuje automatsko dobivanje izvedenih podataka prilikom 

unosa u raËunalo. 

Popunjavaju se samo polja (kuÊice) za koje ima podatak. Ako podatka nema, jer se ne motri na 

postaji ili nije moguÊ (na pr. kad nema oborine, iako se ona mjeri), prostor za nj ostavlja se praznim. 

2. NASLOVNI LIST DNEVNIKA 

NAPUTAK ZA UPIS PODATAKA U DNEVNIK MOTRENJA GLAVNE METEOROLO©KE POSTAJE 

Prvi list u dnevniku sluæi za unos podataka o postaji i izvorima podataka te za podatke o usporedbi 

termometara i druge biljeπke. 

U gornjem dijelu lijeve polovine prednje strane dopisuju se indeksni ili drugi sluæbeno dodijeljeni 

broj postaje, njen potpuno i sluæbeno odreappleeni naziv i adresa, zatim njena zemljopisna πirina i duljina 

u stupnjevima i minutama te nadmorska visina postaje (nadmorska visina tla ispod termometrijske 

kuÊice) i nadmorska visina barometra. Takoappleer se navodi vremenska razlika u odnosu na 15. 

meridijan, za koji toËno vrijedi srednjeeuropsko vrijeme (UTC + 1 sat). 

U donjem dijelu lijeve polovine naslovne stranice dijelom su veÊ otisnuti nazivi instrumenata, a 

dijelom ih treba upisivati za one instrumente, koji nisu obuhvaÊeni tim popisom, a postoje na postaji. 

Iza naziva instrumenta ili ureappleaja piπe se u zagradi po potrebi dopuna nazivu (na pr. elektriËni i 

sl.) ili oznaka tipa ili modela (na pr. 82a). U stupcu “visina” upisuje se podatak o visini instrumenta 

iznad tla (kod barometra o nadmorskoj visini) na 0.1 m toËno (za barometar na 0.01 m). Visinom 

instrumenta smatra se visina osjetnika (na pr. visina rezervoara termometra ili barometra, visina ruba 

zjala kiπomjera, visina πalica anemometra i sl.). U stupcu “ProizvoappleaË: broj” upisuje se naziv proizvoappleaËa 

instrumenta i njegov serijski broj. On se upisuje cijeli, kako stoji na instrumentu, na pr. F 

4922 ili 1412902 i sl.. Pod “Napomene” upisuju se datumi poËetka ili zavrπetka rada pojedinog 

instrumenta (na pr. do 05.06.1996. ili od 06.06.1996.), ako nije bio isti u pogonu cijeli mjesec, ili 

napomene (koje se iscrpnije opisuju u desnoj polovini), bitne za kvalitetu dobivenih podataka (na pr. 

poluispravan, trom i sl.). 

Navodi se svaki instrument, dakle i istovrsni onoliko puta, koliko puta dolazi. Ako se zamjenjuje 

instrument, upisuje se i onaj, kojem prestaje upotreba, i to u redak s veÊ otisnutim nazivom (ako postoji), 

i onaj, koji se stavlja u upotrebu u prazni redak. Isto tako, ako bi iz bilo kojeg razloga radila 

dva istovrsna instrumenta paralelno, upisat Êe se obadva s time, da se prvo navodi onaj, koji je vaæniji 

ili osnovni. 

9


Na desnoj polovini je prostor s rubrikama za upis podataka o usporeappleivanju instrumenata i za upis 

napomena o radu i dogaappleajima na postaji tijekom mjeseca (ako ih bude, na pr. o kvarovima instrumenata, 

promjenama okoliπa i sl.) i napomena o vremenu u cjelini tijekom mjeseca. 

Na poleappleini naslovnog lista otisnuta je shema sa znakovima i πiframa za pojave, jaËinu, trajanje i 

dopune pri voappleenju biljeπki o pojavama tijekom dana. Iza nje slijedi popis pojava po πiframa sa 

znakom i kratkim opisom. Pojedine skupine srodnih pojava odvojene su u popisu crtama. Na kraju, 

iza popisa pojava uokvireno se navode ljestvice za stanje mora i jaËinu vjetra. 

3. LISTOVI S PODACIMA 

Iza naslovnog lista dolaze stranice za upis podataka, za svaki dan po jedna. Ukupno ih u mjesecu 

ima 32, a dijele se u blokove, koji sluæe za upisivanje odreappleene vrste podataka ili izvjeπtaja. Prvi je 

namijenjen za upisivanje podataka satnih motrenja, drugi za upisivanje dnevnih podataka, treÊi je za 

sastavljanje i upisivanje HRKLIMA izvjeπtaja s podacima iz klimatoloπkih termina i Ëetvrti je za 

upisivanje pojava tijekom dana. Uz njih su joπ i polja za opis vremena tijekom dana, za upis tko je i 

u kojem vremenu motrio kao i za biljeπke o Ëinjenicama, koje bi mogle imati utjecaja na upisane 

podatke. 

3.1. Zaglavlje 

U zaglavlju na vrhu stranice je naziv dokumenta, odnosno obrasca, prostor za upis indeksnog broja 

i naziva postaje, te datuma i oznake dana u tjednu. Tu se upisuje (ili otiskuje) sluæbeni naziv postaje 

i njezin indeksni broj, zatim datum i dan u tjednu. 

Naziv obrasca je veÊ otisnut: “DNEVNIK MOTRENJA GLAVNE METEOROLO©KE POSTA- 

JE” 

Indeksni broj: Iza otisnutog broja bloka (“14”) dodaje se indeksni broj postaje (na pr. za Zagreb- 

GriË: 236). 

Postaja: Upisuje se sluæbeni naziv postaje ili stavlja otisak æiga s nazivom postaje (na pr. Zagreb- 

GriË). 

Datum: Upisuje se ili otiskuje datum (na pr. 04. 10. 1996.). 

Dan: Upisuje se naziv dana u tjednu (na pr. srijeda). 

3.2. Blok A : Izravni satni podaci 

Ovaj blok u zaglavlju navodi opisom i kraticom, πto se u pojedinom stupcu upisuje za svaki sat, a 

narednih 24 retka sluæe za upis tih podataka. PomoÊne rubrike su potamnjene, jer se ti podaci u pravilu 

ne unose u datoteke, dok podaci u nepotamnjenim poljima moraju uÊi u datoteku satnih podataka. 

Na dnu je posebni zaglavni redak s oznakom “DNEVNI PODACI” za dnevne podatke, bilo 

podatke, koji se uzimaju najviπe Ëetiri puta dnevno, bilo ekstremne vrijednosti, a ispod njega s 

oznakom “25” je redak za sam upis. Sati se u prvom stupcu vode po SEV-u (UTC+1). SEV je srednjeeuropsko 

(zimsko) vrijeme, a UTC svjetsko (griniËko). 

Blok A uglavnom odgovara sadræini dosadaπnjeg (“velikog”) dnevnika MGM-16. 

3.2.1. Oznake i opis podataka 

Sadræaj stupaca najËeπÊe je naznaËen simboliËkom oznakom. U nastavku se navode redom oznaka i 

opis podatka, ali i potrebna pravila o unosu, a pomoÊni (potamnjeni) stupci, koji se ne unose u 

datoteke, naznaËeni su zvjezdicom. 

10

3.2.1.1. Satni podaci 


G’G’ sat motrenja po SEV; puni sat od 01 do 24 veÊ je upisan s dvije brojke 

km vidljivost u kilometrima, upisuje se u cijelim (na pr. 13 ili 40), cijelim i desetinkama 

(na pr. 0.6 ili 2.5) ili cijelim i stotinkama (na pr. 0.04) 

*VV vidljivost u πifri (KljuË 4377) - nije nuæno upisivati (osobito, ako se odmah unose 

podaci u raËunalo, koje je automatski daje) 

NN ukupna koliËina oblaka u desetinama: 0 do 10 ili /, ako se oblaci ne vide 

*poj. znaËajne pojave uz naoblaku (znakovi) - prema tablici 

W: ABC znaËajne pojave uz naoblaku πifrom (KljuË 274, otisnut u bloku za HRKLIMA 

izvjeπtaj) 

(Ako u stupcu nema nijedne pojave, ostaje prazan.) 

*oblaci vrsta visoke naoblake standardnim kraticama rodova, vrsti, podvrsti i odlika (πto je 

potpunije i detaljnije moguÊe) 

(Ako tih oblaka nema, polje ostaje prazno.) 

CH πifra visoke naoblake (KljuË 0509) 

(Ako tih oblaka nema, upisati nulu, a ako se ne vide /.) 

NNM koliËina srednjih oblaka u desetinama (rodovi Ac, As, Ns) 

*oblaci vrsta srednje naoblake standardnim kraticama rodova, vrsti, podvrsti i odlika (πto je 

potpunije i detaljnije moguÊe) 


CM πifra srednje naoblake (KljuË 0515) 


km visina najniæih od navedenih oblaka u kilometrima i/ili dijelovima kilometra (na pr. 

0.15, 0.7, 1.2 ili 6) 

(Ako tih oblaka nema, ne upisati niπta, a ako se ne vide ili su ispod razine postaje, 

upisati /.) 

*hM visina najniæih od navedenih oblaka u πifri (KljuË 1600) 

(Upisuje se samo na postajama bez raËunala.) 

NNL koliËina niskih oblaka u desetinama (rodovi Cu, Cb, Sc, St) 

*oblaci vrsta niske naoblake standardnim kraticama rodova, vrsti, podvrsti i odlika (πto je potpunije 

i detaljnije moguÊe) 


CL πifra niske naoblake (KljuË 0513) 


km visina najniæih od navedenih oblaka u kilometrima i/ili dijelovima kilometra (na pr. 

0.15, 0.7, 1.2 ili 6) 

(Ako tih oblaka nema, ne upisati niπta, a ako se ne vide ili su ispod razine postaje, 

upisati /.) 

*hL visina najniæih od navedenih oblaka u πifri (KljuË 1600) 


dd srednji smjer vjetra tijekom zadnjih deset minuta u deseticama stupnjeva azimuta (00 

do 36: KljuË 0877) 

ff srednja brzina vjetra tijekom zadnjih deset minuta u cijelim metrima u sekundi (na pr. 

1, 11 i t.d.) 

11


F jaËina vjetra u boforima (na pr. 0, 3, 10 i t.d.) 

kw karakteristika smjera i brzine vjetra (KljuË 29) 

E stanje tla bez snijega i leda (E = 0 do 9 i /: KljuË 0901) 

(Ako se tlo ispod snijega i leda ne vidi, ostaje prazno.) 

E’ stanje tla pod snijegom i ledom (E’ = 0 do 9 i /: KljuË 0975) 

(Ako nema na tlu snijega i leda, ostaje prazno.) 

Kad je god moguÊe, daje se i E i E’ (na pr. kad je tlo viπe od polovine tla vlaæno i 

manje od polovine pod mokrim snijegom: E=1 i E’=2) 

S stanje mora (KljuË 3700) 

Tw temperatura mora (ili druge vode) u desetinkama st. C (bez decimalne toËke: na pr. 

202) 

T temperatura zraka (po suhom termometru) u desetinkama st. C (bez decimalne toËke: 

na pr. 53, 247, -12) 

T’ temperatura mokrog termometra na psihrometru u desetinkama st. C (bez decimalne 

toËke); ako je negativna s vodom na krpici piπe se predznak “V”, a ako je s ledom na 

krpici, predznak “L” (na pr. 41, V15, L17) 

*Td rosiπte u desetinkama st. C (bez decimalne toËke, na pr. 73, -22, 108) 


*e stvarni tlak vodene pare u desetinkama hektopaskala (milibara) (bez decimalne toËke: 

na pr. 62, 116) 

(Upisuje se samo ma postajama bez raËunala.) 

*U relativna vlaænost zraka (po psihrometru, a ako ga nema, po higrometru) u cijelim postocima 

(na pr. 87, 100) 


Tb temperatura na barometru u desetinkama st. C (bez decimalne toËke: na pr. 53, 247, - 

12) 

(Ako je na postaji barometar, kod kojeg se ne mjeri njegova temperatura, ne upisuje se 

niπta.) 

b oËitanje barometra u desetinkama milimetra æive ili hektopaskala bez decimalne toËke 

i tisuÊica: na pr. 7523, odnosno za hPa 9956, 32) 

*bhPa oËitanje barometra, pretvoreno u desetinke hektopaskala (bez decimalne toËke i tisuÊica: 

na pr. 9956, 32) 


*∆b iznos redukcije oËitanja barometra na 0 st. C u desetinkama hPa (bez decimalne toËke i 

predznaka: na pr. 3, 124) 


Po atmosferski tlak na razini postaje u desetinkama hektopaskala (bhPa-∆b za Tb>0°C ili 

bhPa +∆b za Tb


ZA POSTAJE IZNAD 700 m 

*∆Ht iznos temperaturne korekcije visine standardne izobarne plohe u cijelim geopotencijalnim 

dekametrima (na pr. 3, 55, 133, -16) 


ZA POSTAJE IZNAD 700 m 

*Ho visina standardne izobarne plohe (850 hPa) kod 0°C u cijelim geopotencijalnim 

dekametrima (na pr. 1533) 


P atmosferski tlak na srednjoj morskoj razini u desetinkama hektopaskala ( Po+üP ; bez 

decimalne toËke i tisuÊica: na pr. 9956, 32) 

ZA POSTAJE IZNAD 700 m: 

H stvarna visina standardne izobarne plohe (850 hPa) u cijelim 

geopotencijalnim dekametrima (na pr. 1544) 

BG oËitana s barografa nekorigirana vrijednost atmosferskog tlaka (na razini postaje) u 

desetinkama hektopaskala (bez decimalne toËke i tisuÊica: na pr. 9956, 32) 

TG oËitana s termografa nekorigirana vrijednost temperature zraka u desetinkama st. C 

(bez decimalne toËke: na pr. 53, 247, -12) 

HG oËitana s higrografa nekorigirana vrijednost relativne vlaænosti zraka u cijelim postocima 

(na pr. 87 ili 100) 

Postaje bez raËunala za BG, TG i HG ne upisuju niπta (jer ionako izraappleuju satne vrijednosti u 

posebnom obrascu), osim u terminima, u kojim se odreappleuju korekcije (07, 14, 21 h)i ispred njih 

obavezno znak ‘X’ radi raspoznavanja, da se radi o nekorigiranoj vrijednosti. 

OBORINA satna koliËina oborine (za sat, koji upravo zavrπava) u desetinkama milimetra 

KOL. (na pr. 0, 3, 23, 112) 

(Ako je koliËina oborine u tom satu manja od pola desetinke, upisuje se nula.) 

tR trajanje oborine RR u minutama (zaokruæeno na 5 minuta; na pr. 5 ili 25, 60) 

(Ako je koliËina za taj sat 0 ili je uopÊe nema, ostaje prazno.) 

SS osunËavanje (trajanje sijanja Sunca) (za sat, koji upravo zavrπava) u desetinkama sata 

(na pr. 2, 10) 

(Sati 01 do 03 i 22 do 24 su zatamnjeni, jer je u njima osunËavanje nemoguÊe.) 

(Ako u satu nije bilo sunca, ostaje polje prazno.) 

dd prevladavajuÊi smjer vjetra (za sat, koji upravo zavrπava) u deseticama stupnjeva 

azimuta (00 do 36: KljuË 0877) 

fff srednja satna brzina vjetra (za sat, koji upravo zavrπava) u desetinkama metra u sekundi 

(na pr. 0, 3, 37, 131) 

fffx maksimalna satna brzina vjetra (udar; za sat, koji upravo zavrπava) u desetinkama 

metra u sekundi (na pr. 0, 3, 37, 131) 

13


3.2.1.2. Dnevni podaci 

Poredak i oznake za dnevne podatke: 

ZA DAN oznaËava, da se radi o dnevnim podacima: veÊ je otisnuto “25” 

BGX maksimalni (nekorigirani)* registrirani atmosferski tlak za 

razdoblje od 00 do 24 h SEV (po dijagramu) 

(u istom stupcu ispod samog podatka): 

G’G’gg sat i minuta, kad je bio ekstrem BGX - procjenjuje se i zaokruæuje na najbliæih pet 

minuta kod oËitavanja dnevnih, a 15 minuta kod oËitavanja tjednih registracija 

BGN minimalni (nekorigirani)* registrirani atmosferski tlak za razdoblje od 00 do 24 h SEV 

(po dijagramu) 


G’G’gg sat i minuta, kad je bio ekstrem BGN - procjenjuje se i zaokruæuje na najbliæih pet 


TGX maksimalna (nekorigirana)* registrirana temperatura zraka za razdoblje od 00 do 24 h 

SEV (po dijagramu) 


G’G’gg sat i minuta, kad je bio ekstrem TGX - procjenjuje se i zaokruæuje na najbliæih pet minuta 

kod oËitavanja dnevnih, a 15 minuta kod oËitavanja tjednih registracija 

TGN minimalna (nekorigirana)* registrirana temperatura zraka za razdoblje od 00 do 24 h 

SEV (po dijagramu) 


G’G’gg sat i minuta, kad je bio ekstrem TGN - procjenjuje se i zaokruæuje na najbliæih pet minuta 

kod oËitavanja dnevnih, a 15 minuta kod oËitavanja tjednih registracija 

HGX maksimalna (nekorigirana)* registrirana vrijednost relativne vlaænosti zraka za razdoblje 

od 00 do 24 h SEV (po dijagramu) 


G’G’gg sat i minuta, kad je bio ekstrem HGX - procjenjuje se i zaokruæuje na najbliæih pet 


HGN minimalna (nekorigirana)* registrirana vrijednost relativne vlaænosti zraka za razdoblje 

od 00 do 24 h SEV (po dijagramu) 


G’G’gg sat i minuta, kad je bio ekstrem HGN - procjenjuje se i zaokruæuje na najbliæih pet 


Ako je na registraciji posve ravna crta, na kojoj nije moguÊe odrediti ekstrem, polje za upis vremena 

nastupa ekstrema ostaje prazno. 

* - Postaje bez raËunala postupaju, kako je navedeno za upisivanje satnih podataka BG, TG i HG, 

i u polja za upis vremena nastupa ekstrema ne upisuju niπta. 

G’G’gg sat (G’G’) i minuta (gg) maksimalnog udara vjetra u danu po SEV=UTC+1 (na pr. 

0000, 0653, 1418, 2400) 

ffxx brzina maksimalnog udara vjetra u danu u desetinkama metra u sekundi 

(bez decimalne toËke: na pr. 4, 73, 256) 

14


ddxx smjer maksimalnog udara vjetra u deseticama stupnjeva azimuta (00 do 36: KljuË 

0877) 

*TX07 maksimalna temperatura zraka iz razdoblja od 19 h SEV juËer 

do 07 h SEV, izmjerena u 07 SEV (upisuje se na isti naËin kao T) 

*TN07 minimalna temperatura zraka iz razdoblja od 19 h SEV juËer 


*TX19 maksimalna temperatura zraka iz razdoblja od 07 h SEV do 


*TN19 minimalna temperatura zraka iz razdoblja od 07 h SEV do 


*TX21 maksimalna temperatura zraka iz razdoblja od 19 h SEV do 


*TN21 minimalna temperatura zraka iz razdoblja od 19 h SEV do 


21-21h maksimalna temperatura zraka od juËer u 21 do danas u 21 SEV 

TX (upisuje se na isti naËin kao T) 

21-21h minimalna temperatura zraka od juËer u 21 do danas u 21 SEV 

TN (upisuje se na isti naËin kao T) 

T507 minimalna temperatura zraka na 5 cm, izmjerena u 07 SEV 

(upisuje se na isti naËin kao T) 

*R01 koliËina oborine iz razdoblja od 19 h SEV juËer do 01 h SEV, 

izmjerena u 01 SEV (upisuje se na isti naËin kao RR) 

*R07 koliËina oborine iz razdoblja od 01 h SEV do 07 h SEV, 






R07-07 24-satna (klimatoloπka) koliËina oborine iz razdoblja od 07 SEV juËer do 07 SEV 

danas, izmjerena u 07 SEV (upisuje se na isti naËin kao RR) 

Rf oblik oborine (od koje potjeËe koliËina u prethodnom polju: KljuË 41 = 273) 

(nalazi se ispod retka za upis dnevnih podataka): 

R1ox maksimalna koliËina oborine po dijagramu tijekom bilo kojeg razdoblja od 10 minuta 

izmeappleu 0 i 24 h u desetinkama milimetra (upisuje se na isti naËin kao RR) 

SNIJEG 07: 

s8 pokrivenost tla snijegom i ledom u osminama, opaæena u 07 SEV 

(0 za tragove, 1 do 8 ili prazno, ako snijega nema) 

S’4 karakter snjeænog pokrivaËa (uz prethodno polje; KljuË 673) 

sss ukupna visina snjeænog pokrivaËa u cijelim centimetrima, izmjerena u 07 SEV (KljuË 

3889) 

ss visina novog snijega u cijelim centimetrima, izmjerena u 07 SEV 

(KljuË 3870) 

SNIJEG 19: 

*s8 pokrivenost tla snijegom i ledom u osminama, opaæena u 19 SEV 

(0 za tragove, 1 do 8 ili prazno, ako snijega nema) 

*S’4 karakter snjeænog pokrivaËa (uz prethodno polje; KljuË 673) 

*sss ukupna visina snjeænog pokrivaËa u cijelim centimetrima, izmjerena u 19 SEV 

(KljuË 3889) 

15


*ss visina novog snijega u cijelim centimetrima, izmjerena u 19 SEV 

(KljuË 3870) 

SNIJEG: 

gust gustoÊa uzorka snijega po snjegomjernoj vagi u stotinkama g/cm 3 , izmjerena u 07 SEV 

(bez decimalne toËke: na pr. 1, 23, 156) 

*cm visina uzorka snijega u cijelim centimetrima, izvaappleenog u 07 SEV (na pr. 9, 13) 

*mm visina dobivenog sloja vode iz uzorka (“cm”) u desetinkama milimetra (bez decimalne 

toËke: na pr. 1, 45, 123) 

Rw vodnost snijega (mm/cm) u desetinkama milimetra (bez decimalne toËke: na pr. 1, 45, 

123) 

ISPARAVANJE 07: 

Tw temperatura vode u posudi isparivaËa klase A, izmjerena u 07 SEV (upisuje se na isti 

naËin kao T) 

put stanje brojila prevaljenog puta vjetra na anemometru uz isparivaË, oËitano u 07 SEV, 

zaokruæeno na cijeli kilometar 

mm visina razine vode u posudi isparivaËa, izmjerena u 07 SEV u desetinkama milimetra 

*mm+ visina razine vode u posudi isparivaËa, nakon dolijevanja u 07 SEV u desetinkama 

milimetra (upisuje se samo, ako je dolita) 

19: 

Tw temperatura vode u posudi isparivaËa klase A, izmjerena u 19 SEV (upisuje se na isti 

naËin kao T) 

put stanje brojila prevaljenog puta vjetra na anemometru uz isparivaË, oËitano u 19 SEV, 

zaokruæeno na cijeli kilometar 

mm visina razine vode u posudi isparivaËa, izmjerena u 19 SEV, u desetinkama milimetra 

16


3.3. Blok B HRKLIMA izvjeπtaj 

naslov: HRKLIMA: klimatoloπki podaci 

Ovaj blok sadræi podatke iz klimatoloπkih termina u 07, 14 i 21 SMV, za svaki termin po jedan redak 

s veÊ otisnutim znamenkama, gdje su one stalne i unaprijed poznate, a simboliËki su navedene grupe 

u zaglavnom retku. Kod grupa za temperaturu tla (555 1 do 7) naznaËena je u zaglavnom retku i 

dubina termometra u centimetrima. 

Zajedno s blokom C ovo obuhvaÊa sadræinu (“malog”) klimatoloπkog dnevnika i zamjenjuje ga. 

Postaje, koje su istoËnije od 17°30°E, duæne su klimatoloπka motrenja obaviti nezavisno o satnom 

motrenju po srednjem mjesnom vremenu (SMV) (prije od satnog). Puni sat po SMV pada ranije po 

jednu minutu za svakih Ëetvrt stupnja istoËnije od 15. stupnja zemljopisne duljine (na pr. za 18°2°’E 

bit Êe ta razlika oko 18.5°-15.0°=3.5°, tj. 13 puta po Ëetvrt stupnja, odnosno 13 minuta, pa je puni 

sat tamo toliko ranije, u 47. minuti prethodnog sata po SEV). Na ostalim postajama je ta razlika 

manja od 10 minuta, i satno i klimatoloπko motrenje se spajaju. Na njima se, ako imaju raËunalo, 

HRKLIMA izvjeπtaj moæe dobiti automatski sa svim potrebnim πifriranim podacima, koji su veÊ 

raspoloæivi u satnim podacima, a one, koji nedostaju (temperature tla) treba dodatno unijeti u 

izvjeπtaj. 

Ovi se podaci upisuju prema odredbama naputka za sastavljanje HRKLIMA izvjeπtaja. 

Unutar bloka shematski su otisnute πifre za WA, WB i WC te WW i W3. 

Oznake polja bloka C su u zaglavnom retku, a opisane i pojaπnjene su u Naputku za izvjeπtavanje 

klimatoloπkih podataka s glavnih klimatoloπkih postaja. 

3.4. Blok C : Pojave tijekom dana 

Ovaj se blok nalazi na dnu stranice, a s njegove lijeve strane je skriæaljka za πifriranje pojava prema 

njihovim znakovima. Upis zamjenjuje klasiËno voappleenje biljeπki o pojavama tijekom dana i sliËi 

πifriranom upisu u dosadaπnji (“veliki”) dnevnik MGM-16. 

Svaki upis pojave obuhvaÊa jedan redak (maksimum 31 upis) i to: 

naslov: POJAVE U DANU 

*znak standardni znak pojave (sa ili bez jaËine) 

WW πifra pojave (KljuË 80 - shematski otisnut na dnu bloka) 

i+i dvije πifre za jaËinu (KljuË /s pojaπnjenjem za primjenu/ 77 - shema ispod skriæaljke za 

πifriranje pojava) (Upisuju se uvijek dvije πifre: ako je jaËina stalna, upisuje se dva 

puta ista πifra; ako se jaËina mijenjala, prvom πifrom se upisuje jaËina pri poËetku, a 

drugom pri kraju; ako je bilo viπe od dvije promjene jaËine, za jednu ili obje πifre 

uzima se kombinirana πifra prema kljuËu za πifriranje - tako se mogu obuhvatiti Ëak 

Ëetiri promjene, iako upotrebu kombiniranih πifri treba izbjegavati i preciznije vremenski 

pratiti jaËinu pojava, te biljeπku viπe puta ponavljati po vremenskim odsjeËcima s 

odreappleenim jaËinama. 

(Ako je jaËina nepoznata ili se ne upotrebljava za odreappleenu pojavu, ne upisuje se 

niπta.) 

PO»ETAK vrijeme poËetka pojave: sat i minuta SEV, sat i Ëetvrtina sata SEV, ili dio dana (KljuË 

78 - kratka shema ispod skriæaljke za πifriranje pojava) 

SVR©ETAK vrijeme svrπetka pojave: sat i minuta SEV, sat i Ëetvrtina sata SEV, ili dio dana 

(KljuË 78 - kratka shema ispod skriæaljke za πifriranje pojava) 

tw trajnost pojave (KljuË 79 - navedeno na dnu) 

17


(Ako je pojava neprekidna, ne upisuje se niπta.) 

Do smjer pojavljivanja ili poËetka pojave (KljuË 0700) 

(Ako se to ne vodi ili ne moæe navesti, ostavlja se prazno; za jaki i olujni vjetar se 

upisuje njegov smjer.) 

Dx smjer maksimuma pojave (KljuË 0700) 



De smjer prestanka pojave (KljuË 0700) 



Polja za biljeπke: 

Polja za biljeπke nalaze se ispod bloka C i to redom: prostor “MOTRITELJI” za upis deæurstava, 

gdje se upisuje prvog dana u mjesecu ime i prezime te slovËana ili brojËana oznaka motritelja, a 

narednih dana samo oznaka, uz navoappleenje njegovog radnog vremena, odnosno vremena, u kojem 

je motrio, po SEV, i zatim prostor “NAPOMENE” za tehniËke napomene ( o kvarovima, promjenama 

na postaji i sl.), a desno od bloka C prostor pod oznakom “OPIS VREMENA” za kratki tekstualni 

opis vremena tijekom dana. 

Prvog dana u mjesecu navode se oznake svih motritelja i kraj njih iza znaka jednakosti ime i prezime 

motritelja, na kojeg se ta oznaka odnosi. 

Na kraju dnevnika motrenja (na poleappleini zadnjeg lista za upis podataka) otisnut je uzorak naËina 

upisivanja s tumaËenjem oznaka nekih stupaca ili polja za upis. 

Radi olakπanja ruËnog πifriranja SYNOP i HRKLIMA izvjeπtaja s unutarnje strane prednjih i zadnjih 

korica otisnute su sheme tih izvjeπtaja. 

4. ISPRAVCI I DOPUNE U DNEVNIKU 

Upisane podatke u dnevniku treba redovito provjeravati i naappleene pogreπke ispraviti. To treba Ëiniti 

odmah, Ëim je moguÊe, a isto vrijedi i za upisivanje naknadno dobivenih podataka (na pr. oËitanih 

podataka s registracije, poπto traka bude skinuta i obraappleena). Provjere treba raditi u narednom satu 

za proπli sat i opet naredni dan za prethodni. 

Ispravci i dopune obavezno se moraju istodobno provesti i u dnevniku i u datotekama (ukoliko 

postaja unosi podatke u raËunalo). Ako bi se ustanovilo, da naknadno treba neπto ispraviti ili dopuniti, 

πto je veÊ poslano sa postaje, uz unos na postaji, mora se to dojaviti u Zavod i zatraæiti, da se 

unese u poslani materijal. 

Kod ispravljanja u dnevniku se ne briπe krivo upisano, nego se prekriæi jednom jasnom crtom i 

kraj toga (prema raspoloæivom prostoru) upiπe ispravno. 

5. ZAKLJU»NE OPASKE 

Postaje, koje imaju na raspolaganju osobno raËunalo (PC), unaπaju podatke iz dnevnika u raËunalo 

po uputama i pravilima iz naputka o unosu podataka u raËunalo na postaji. Odmah po isteku 

mjeseca te Êe postaje dnevnik i disketu s kopijom datoteka s podacima dostaviti u Zavod, a na 

postaji se ostavlja druga kopija na disketi i izvorne datoteke najmanje zadnja tri mjeseca u raËunalu. 

Podaci se na raËunalu vode istodobno s voappleenjem na papiru, najbolje sat za sat kod satnih i 

dan za dan kod dnevnih podataka, bez odlaganja. Originalne trake s registracijama dostavljaju se u 

Zavod zajedno s dnevnikom. 

18


Postaje, koje nemaju raËunalo, vode dnevnik u dva primjerka. Duplikat dnevnika ostaje na postaji, 

a original dnevnika i trake s registracijama dostavljaju se u Zavod odmah po isteku mjeseca s 

time, da su one oËitane i podaci upisani u satne obrasce. 

Ako na postaji s raËunalom doapplee do sluËaja, da je ono izvan upotrebe, postupa se u mjesecu, u 

kojem postoji taj sluËaj, kao na postaji bez raËunala. Ako se opet omoguÊi rad raËunalom, unijet 

Êe se svi neuneseni podaci u nj, nakon Ëega se sa svim unesenim podacima i originalnim 

dnevnikom postupa po isteku mjeseca kao da nije bilo naknadnog unosa podataka u raËunalo. 

Meappleutim, ako do roka za slanje podataka za protekli mjesec nije moguÊ unos podataka u raËunalo, 

postupit Êe se kao da postaja nema raËunala. 

Motrenja se obavljaju na uobiËajeni naËin na temelju vaæeÊih standarda i propisa. OËitavanje registriranih 

podataka s traka obavlja se takoappleer prema standardnoj praksi. Na barografu, termografu i 

higrografu se u klimatoloπkim terminima oËitava stanje pera radi odreappleivanja korekcije pisaËa. 

Ako bi na postaji bio neki instrument ili automatski mjerni sustav, koji neprekidno skuplja ili registrira 

podatke, mogu se podaci tog ureappleaja, nakon dobivanja sluæbene dozvole iz Zavoda (Mreæe), 

upotrebiti umjesto podataka onog instrumenta ili viπe instrumenata, koje takav ureappleaj vrstom i 

kvalitetom svojih podataka zamjenjuje. Takvi Êe se podaci onda i upisivati na mjesto podataka, 

koje zamjenjuju, pa i isti podaci, ako odgovaraju uvjetima, kao izmjereni i kao registrirani podaci 

(dakle na dva mjesta u dnevniku isti podaci). Ipak, nastojat Êe se, da, kad postaja raspolaæe raËunalom, 

takvi podaci odmah automatski ulaze na raËunalo i budu veÊ upisani na svoja predviappleena 

mjesta. 

19


20 

6. PRILOZI 

6.1. ME–UNARODNI KLJU»EVI ZA ©IFRIRANJE


KljuË 0509 

C H - OBLACI RODOVA CIRRUS, CIRROCUMULUS I CIRROSTRATUS 

©ifra TEHNI»KE SPECIFIKACIJE ©ifra NETEHNI»KE SPECIFIKACIJE 

0 Nema C H oblaka 0 Nema cirrusa, cirokumulusa ili cirostratusa 

1 Cirrus fibratus, katkad uncinus, ne 1 Cirus u obliku vlakana, pramena ili 

osvaja nebo napredujuÊi kukica, koji ne osvajaju nebo napredujuÊi 

2 Cirrus spissatus u krpama ili 2 Gusti cirusi u krpama ili u spletenim 

zamrπenim snopovima, koji se snopovima, koji se obiËno ne poveÊavaju 

obiËno ne poveÊavaju, a katkad a katkad izgleda, da su ostaci gornjeg 

izgleda, da su ostaci gornjeg dijela kumulonimbusa; ili cirusi sa 

dijela Cumulonimbusa; ili Cirrus ispupËenjima u obliku malih kula ili 

castellanus ili floccus. kruniπta, ili cirus, koji ima izgled kumuliformnih 

pahuljica 

3 Cirrus spisatus cumulonimbo- 3 Gusti cirus, Ëesto u obliku nakovnja, kao 

genitus ostaci i gornjih dijelova kumulonimbusa 

4 Cirrus uncinus ili fibratus, ili 4 Cirrus u obliku kukica ili vlakana, ili oba, 

oba, koji napredujuÊi osvajaju koji napredujuÊi osvajaju nego, oni opÊenebo; 

oni se opÊenito zguπnja- nito postaju guπÊim kao cjelina 

vaju kao cjelina 

5 Cirrus (Ëesto u prugama) i 5 Cirus (Ëesto u prugama), koje konvergira- 

Cirrostratus, ili samo Cirrostratus, ju prema jednoj ili dvjema suprotnim toËkakoji 

napredujuÊi osvajaju nebo; ma horizonta) i cirostratus ili samo cirooni 

se opÊenito zguπnjavaju kao stratus; u svakom sluËaju oni napredujuÊi 

cjelina, ali neprekidni veo ne do- osvajaju nebo i opÊenito postaju guπÊi kao 

siæe 45 stupnjeva iznad horizonta. cjelina; sli neprekidni veo ne dosiæe 45 

stupnjeva iznad horizonta. 

6 Cirrus (Ëesto u prugama) i 6 Cirus Ëesto u prugama, koje konvergiraju 

Cirrostratus, ili samo Cirro- prema jednoj ili dvjema suprotnim toËkama 

stratus, koji napredujuÊi osvajaju horizonta) i cirostratus; u svakom sluËaju 

nebo; oni se opÊenito zguπnjavaju oni napredujuÊi osvajaju nebo i opÊenito 

kao cjelina; neprekidni veo proteæe postaju guπÊim kao cjelina; neprekidni veo 

se viπe od 45 stupnjeva iznad ho- proteæe se viπe od 45 stupnjeva iznad horizonta, 

a da nebo nije potpuno rizonta, a da nebo nije potpuno pokriveno. 

pokriveno 

7 Cirrostratus pokriva cijelo nebo 7 Veo cirostratusa pokriva nebeski svod 

8 Cirostratus, koji napredujuÊi 8 Cirostratus, koji napredujuÊi ne osvaja 

ne osvaja nebo i ne pokriva ga nebo i ne pokriva potpuno nebeski svod 

potpuno 

9 Sami Cirrocuulusi ili Cirrocu- 9 Sami cirokumulus, ili cirokumulus pomulus 

prevladava meappleu CH praÊen cirusom ili cirostratusom ili oba, 

oblacima ali cirokumulus prevladava 

/ C H oblaci nevidljivi zbog mraka / Cirus, cirokumulus i cirostratusi nevimagle, 

praπinske ili pjeπÊane dljivi zbog mrka, magle praπinske ili pjeoluje, 

ili drugih sliËnih pojava, ili πÊane oluje ili drugih sliËnih pojava, ili 

zbog neprekidnog sloja niæih ËeπÊe zbog prisutnosti neprekidnog sloja 

oblaka. niæih oblaka. 

21


22 

KljuË 0513 

C L - OBLACI RODA STRATOCUMULUS, STRATUS, CUMULUS I CUMULONIMBUS 


0 Nema C L oblaka 0 Nema Stratocumulusa, Stratusa, 

Cumulusa ili Cumulonimbusa 

1 Cumulus humilis ili Cumulus 1 Cumulus sa malim vertikalnim protezafractus, 

ali ne loπeg vremena,* njem i prividno spljoπten ili iskidani Cumuili 

oba lus, ali ne oni loπeg vremena,* ili oba 

2 Cumulus mediocris ili conges- 2 Kumulus umjerenog ili jakog vertikalnog 

tus, sa ili bez cumulusa vrste protezanja, opÊenito s izboËinama u obliku 

fractus ili humilis, ili stratocumu- kupola ili kula, popraÊen ili ne drugim kulusa, 

svi imaju podnice na istoj mulusima ili stratokumulusima, a svi imaju 

razini podnice na istoj razini 

3 Kumulonimbus calvus, sa ili 3 Cumulonimbus kojeg vrhovima bar djelobez 

cumulusa, stratokumulusa mice, nedostaju jasni obrisi, no nisu ni 

ili stratusa jasno vlaknasti (ciriformni) niti u obliku 

nakovnja; kumulus, stratokumulus ili 

stratus mogu takoappleer biti prisutni 

4 Stratocumulus kumulogenitus 4 Stratokumulus nastao razvlaËenjem kumulusa; 

kumulus takoappleer moæe biti 

prisutan 

5 Stratokumulus, koji nije Strato- 5 Stratokumulus koji ne proizlazi iz razvlaËekumulus 

kumulogenitus nja kumulusa 

6 Stratus nebulosus ili Stratus 6 Stratus viπe ili manje neprekidnoj plohi ili 

fraktus, ali ne loπeg vremena, sloju, ili u iskidanim krpama, ili oba, ali bez 

ili oba Stratusa loπeg vremena 

7 Stratus fractus ili Cumulus frac- 7 Stratus fraktus loπeg vremena ili kumulus 

tus loπeg vremena, ili oba fractus loπeg vremena, ili oba (pannus), 

(pannus), obiËno ispod altostra- obiËno ispod altostratusa ili nimbostratusa 

tusa ili nimbostratusa 

8 Kumulus i stratokumulus ali 8 Kumulus i stratokumulus koji nije nastao 

ne stratokumulus kumulogeni- razvlaËenjem kumulusa; podnica kumulutus, 

sa podnicama na razliËitim sa je na razliËitoj razini od one stratokumulusa 

9 Kumulonimbus capillatus 9 Kumulonimbus, kojeg je gornji dio jasno 

(Ëesto s nakovnjem), sa ili bez vlaknast (ciriformni), Ëesto u obliku nakovoblaka. 

Kumulonimbus kalvus, nja; bilo popraÊen ili ne kumulonimbusom 

kumulus, stratocumulus, bez nakovnja ili konËastog gornjeg dijela 

stratus ili panus kumulusom, stratokumulusom, stratusomili 

panusom 

/ nevidljivi C L oblaci zbog / Stratokumulusi, stratusi, kumulusi ili kumraka, 

magle, praπinske ili mulonimbusi, nevidljivi zbog mraka, magle 

pjeπËane oluje, ili drugih sliËnih praπinske ili pjeπËane oluje, ili drugih sliËpojava 

nih pojava 

* “Loπe vrijeme” oznaËava uvjete, koji opÊenito postoje za vrijeme oborine i kratko vrijeme prije i 

poslije.


KljuË 0515 

CM - OBLACI RODOVA ALTOCUMULUS, ALTOSTRATUS I NIMBOSTRATUS 


0 Nema C M oblaka 0 Nema altokumulusa, altostratusa ni 

nimbostratusa 

1 Altostratus translucidus 1 Altostratus, kojeg je veÊi dio poluproziran; 

kroz ovaj dio se mogu Sunce ili Mjesec 

slabo vidjeti, kao kroz matirano staklo 

2 Altostratus opacus ili 2 Altostratus, kojeg je veÊi dio dovoljno gust 

Nimbostratus da sakrije Sunce ili Mjesec ili Nimbostratus 

3 Altokumulus translucidus 3 Altokumulus kojeg je veÊi dio poluproziran; 

na jednoj razini razliËiti elementi oblaka tek se sporo mijenjaju 

i svi su na jednoj razini 

4 Krpe oblaka Altokumulusa 4 Krpe altokumulusa (Ëesto u obliku 

translucidus (Ëesto leÊastog badema ili ribe) kojih je veÊi dio 

oblika neprekidno se mijenjaju poluproziran; oblaci se pojavljuju na 

i pojavljuju se na jednoj ili viπe jednoj ili viπe razina i elementi se stalno 

razina mijenjaju po izgledu 

5 Altokumulus translucidus u 5 Poluprozirni altokumulus u prugama ili 

prugama ili jedan ili viπe slojeva altokumulus u jednom ili viπe priliËno nealtokumulusa, 

vrsti transluci- prekidnom sloju (poluprozirni ili neprodusa 

ili opacusa, napredujuÊi zirni) napredujuÊi osvaja nebo; ovi se 

osvjaju nebo; ovi altokumulusi altokumulusi opÊenito zguπnjavaju 

se opÊenito zguπnjavaju kao kao cjelina 

cjelina 

6 Altocumulus cumulogenitus 6 Altokumulus nastao razvlaËenjem kumu- 

(ili kumulonimbogenitus) lusa (ili kumulonimbusa) 

7 Altokumulus translucidus ili 7 Altokumulus u dva ili viπe slojeva, obiËno 

opakus u dva ili viπe slojeva, ili mjestimice neproziran, koji napredujuÊi 

altokumulus opakus u jednom ne osvaja nebo; ili neprozirni sloj altokusloju, 

koji napredujuÊi ne osvaja mulusa, koji napredujuÊi ne osvaja nebo; 

nebo, ili altokumulus sa altostra- ili altokumulus zajedno s altostratusom ili 

tusom ili nimbostratusom nimbostratusom 

8 Altokumulus kastellanus ili 8 Altokumulus s izbojcima u obliku malih 

floccus kula ili kruniπta, ili altokumulus, koji ima 

izgled kumuliformnih pahuljica 

9 Altokumulus kaotiËnog neba, 9 Altokumulusi kaotiËnog neba, opÊenito na 

opÊenito na viπe razina nekoliko razina 

/ C M oblaci nevidljivi zbog mra- / Altokumulusi, altostratusi i nimbostratusi 

ka, magle, praπinske ili pjeπËa- nevidljivi zbog mraka, magle, praπinske ili 

ne oluje ili drugih sliËnih pojava pjeπËane oluje, ili drugih sliËnih pojava, ili 

ili zbog neprekidnog sloja niæih ËeπÊe zbog prisutnosti neprekidnog sloja 

oblaka niæih oblaka 

23


KljuË 0700 

SMJER U KOME JE OPAÆENA POJAVA 

©ifra kljuËa ZnaËenje 

0 Tiho ili stacionarno ili na postaji 

1 NE 

2 E 

3 SE 

4 S 

5 SW 

6 W 

7 NW 

8 N 

9 U svim smjerovima 

KljuË 0877 

SMJER VJETRA, OZNA»EN S DVA ZNAKA 

dd i dxdx - Smjer, iz koga puπe vjetar, desetinkama stupnjeva 

24 

©ifra ©ifra 

kljuËa kljuËa 

00 Tiπina 

01 5o-14o 19 185o-194o 02 15o-24o 20 195o-204o 03 25o-34o 21 205o-214o 04 35o-44o 22 215o-224o 05 45o-54o 23 225o-234o 06 55o-64o 24 235o-244o 07 65o-74o 25 245o-254o 08 75o-84o 26 255o-264o 09 85o-94o 27 265o-274o 10 95o-104o 28 275o-284o 11 105o-114o 29 285o-294o 12 115o-124o 30 295o-304o 13 125o-134o 31 305o-314o 14 135o-144o 32 315o-324o 15 145o-154o 33 325o-334o 16 155o-164o 34 335o-344o 17 165o-174o 35 345o-354o 18 175o-184o 36 355o- 4o 99 Varijabilni ili svi smjerovi, smjer neodrediv


KljuË 0901 

STANJE TLA BEZ SNIJEGA ILI MJERLJIVOG LEDENOG POKROVA 

©ifra 

0 Povrπina tla suha (bez pukotina i bez znatne koliËine praπine ili rastresitog pijeska) 

1 Povrπina tla vlaæna 

2 Povrπina tla mokra (voda stoji u manjim ili velikim lokvama na povrπini) 

3 Poplavljeno 

4 Povrπina tla smrznuta 

5 Poledica na tlu 

6 Rastresita suha praπina ili pijesak ne pokrivaju tlo potpuno 

7 Tanki pokrov rastresite suhe praπine ili pijeska pokriva tlo potpuno 

8 Umjereni ili debeli pokrov rastresite suhe praπine ili pijeska pokriva tlo potpuno 

9 Krajnje suho s pukotinama 

KljuË 0975 

STANJE TLA POKRIVENOG SNIJEGOM ILI MJERLJIVIM LEDENIM POKRIVA»EM 

©ifra 

0 Tlo preteæno pokriveno ledom 

1 Zbijeni ili mokri snijeg (sa ili bez leda) pokriva manje od polovine tla 

2 Zbijeni ili mokri snijeg (sa ili bez leda) pokriva bar polovinu tla, ali tlo nije sasvim 

pokriveno 

3 Rahli sloj zbijenog ili mokrog snijega pokriva tlo potpuno 

4 Neravni sloj zbijenog ili mokrog snijega pokriva tlo potpuno 

5 Rastresit suhi snijeg pokriva manje od polovine tla 

6 Rastresit suhi snijeg pokriva bar polovinu tla (ali ne potpuno) 

7 Ravni sloj rastresitog suhog snijega pokriva tlo potpuno 

8 Neravni sloj rastresitog suhog snijega pokriva tlo potpuno 

9 Snijeg pokriva tlo potpuno; duboki zapusi 

KljuË 1600 

VISINA, IZNAD POVR©INE; PODNICE NAJNIÆEG OBLAKA, KOJI SE VIDI 

©ifra 

0 0 do 50 m 

1 50 do 100 m 

2 100 do 200 m 

3 200 do 300 m 

4 300 do 600 m 

5 600 do 1000 m 

6 1000 do 1500 m 

7 1500 do 2000 m 

8 2000 do 2500 m 

9 2500 m ili viπe, ili nema oblaka. 

/ Visina podnice oblaka nije poznata ili je podnica oblaka na razini, niæoj, a vrhovi na razini 

viπoj, od postaje 

25


STANJE MORA 

KljuË 3700 

©ifra Opis Visina u metrima 

0 Zrcalno 0 

1 Naborano 0 - 0.1 

2 ValiÊasto 0.1 - 0.5 

3 Valovito 0.5 - 1.25 

4 Uzburkano 1.25 - 2.5 

5 Grubo more 2.5 - 4 

6 Olujno more 4 - 6 

7 Velo more 6 - 9 

8 Teπko more 9 - 14 

9 Iznimno teπko mroe preko 14 

KljuË 3870 

VISINA NOVO NAPADALOG SNIJEGA 

©irfra mm ©ifra mm ©ifra mm 

00 0 34 340 68 1800 

01 10 35 350 69 1900 

02 20 36 360 70 2000 

03 30 37 370 71 2100 

04 40 38 380 72 2200 

05 50 39 390 73 2300 

06 60 40 400 74 2400 

07 70 41 410 75 2500 

08 80 42 420 76 2600 

09 90 43 430 77 2700 

10 100 44 440 78 2800 

11 110 45 450 79 2900 

12 120 46 460 80 3000 

13 130 47 470 81 3100 

14 140 48 480 82 3200 

15 150 49 490 83 3300 

16 160 50 500 84 3400 

17 170 51 510 85 3500 

18 180 52 520 86 3600 

19 190 53 530 87 3700 

20 200 54 540 88 3800 

21 210 55 550 89 3900 

22 220 56 600 90 4000 

23 230 57 700 91 1 

24 240 58 800 92 2 

25 250 59 900 93 3 

26 260 60 1000 94 4 

27 270 61 1100 95 5 

28 280 62 1200 96 6 

29 290 63 1300 97 Manje od 1 mm 

30 300 64 1400 98 Viπe od 4000 mm 

31 310 65 1500 99 Mjerenje nemoguÊe ili 

netoËno 

32 320 66 1600 

33 330 67 1700


VISINA SNJEÆNOG POKRIVA»A 

KljuË 3889 

©ifra kljuËa 

000 Ne upotrebljava se 

001 1 cm 

itd. itd. 

996 996 cm 

997 manji od 0.5 cm 

998 Snjeæni pokrivaË, nije neprekidan 

999 Mjerenje nemoguÊe ili netoËno 

KljuË 4377 

VODORAVNA PRIZEMNA VIDLJIVOST 

©ifra km ©ifra km ©ifra km 

00 70 

24 2.4 57 7 90 50 

Napomena: Upotrebljavaju se πifre od oo do 90. 

27


6.2. REGIONALNI KLJU» 

29


PRAVILNOST SNJEÆNOG POKRIVA»A 

30 

©ifra kljuËa ZnaËenje 

KLJU» 673 

0 Snjeæni pokrivaË pravilan, tlo zamrznuto, nema neravnina 

1 Snjeæni pokrivaË pravilan, tlo vlaæno, nema neravnina 

2 Snjeæni pokrivaË pravilan, stanje tla nepoznato, nema neravnina 

3 Snjeæni pokrivaË umjereno nepravilan, tlo zamrznuto, male neravnine 

4 Snjeæni pokrivaË umjereno nepravilan, tlo vlaæno, male neravnine 

5 Snjeæni pokrivaË umjereno nepravilan, stanje tla nepoznato, male neravnine 

6 Snjeæni pokrivaË vrlo neujednaËen, tlo zamrznuto, velike neravnine 

7 Snjeæni pokrivaË vrlo neujednaËen, tlo vlaæno, velike neravnine 

8 Snjeæni pokrivaË vrlo neujednaËen, stanje tla nepoznato, velike neravnine


6.3. NACIONALNI KLJU»EVI 

31


METEOROLO©KE POJAVE 

32 

KljuË 077 

- LebdeÊi hidrometeori 

10 Magla uz nevidljivo nebo 

11 Magla uz vidljivo nebo 

12 Ledena magla 

13 Niska magla 

14 Sumaglica 

Uzvitlani hidrometeori 

16 MeÊava 

17 Niska vijavica 

18 Visoka vijavica 

19 Morski dim 

TekuÊi hidrometeori 

20 Kiπa 

21 Prehladna kiπa (kiπa, koja se ledi) 

22 Rosulja 

23 Prehladna rosulja 

Mjeπoviti hidrometeori 

24 Susnjeæica 

Kruti hidrometeori 

26 Snijeg 

27 Zrnati snijeg 

28 Solika 

29 Ledene iglice 

TekuÊi hidrometeori u obliku pljuska 

30 Kiπni pljusak 

31 TuËa 

33 Ledena zrna (smrznuta kiπa ili sugradica)* 

Mjeπoviti hidrometeori u obliku pljuska 

34 Pljusak susnjeæice 

Kruti hidrometeori u obliku pljuska 

36 Snjeæni pljusak 

38 Pljusak solike 

Taloæeni tekuÊi hidrometeori 

40 Rosa 

Taloæeni kruti hidrometeori na tlu 

45 Mraz 

Inje 

50 Inje 

52 Tvrdo inje 

Sloj leda ili snijega 

54 Poledica 

55 Poledica na tlu 

56 Povrπinski led (zaleappleeno i klizavo tlo) 

57 Snjeæni pokrivaË 

LebdeÊi litometeori 

60 Suha mutnoÊa 

61 Praπinska mutnoÊa (pjeπËana magla) 

62 Dim 

Opasni vrtlozi 

63 Pijavica 

Uzvitlani hidrometeori 

65 Praπinska ili pjeπËana vijavica 

68 Praπinska ili pjeπËana oluja 

69 Praπinski ili pjeπËani vrtlog (vihor) 

Fotometeori 

70 SunËev halo 

71 SunËev vijenac 

72 MjeseËev halo 

73 MjeseËev vijenac 

74 Svjetlosni stupovi 

75 Duga 

78 Zrcaljenje (fatamorgana) 

79 Glorija 

80 Irizacija 

Elektrometeori 

81 Grmljavina 

82 Grmljenje 

83 Sijevanje 

84 Vatra sv. Elma 

85 Polarno svjetlo 

Snaæni vjetrovi 

90 Jaki vjetar 

91 Olujni vjetar 

Oblaci i magle u daljini 

94 Magla po vrhovima 

95 Magla u dolini 

Ostale pojave 

98 Bistri zrak 

99 Sijanje Sunca 

Napomene: 

1. Definicije i opisi pojava nalaze se u Naputku za motrenja na Glavnim meteoroloπkim postajama. 

2. Ledena zrna obuhvaÊaju smrznutu kiπu (u zimsko doba) i sugradicu (sitnu tuËu - ljeti). 

3. Odreappleene πifre su rezervirane za pojave, koje se sada ne vode kao posebne pojave.

JA»INA POJAVE 

KljuË 078 

0 slaba 3 slaba pa umjerena 6 u tragovima pa slaba 

1 umjerena 4 slaba pa jaka 7 u tragovima pa umjerena 

2 jaka 5 umjerena pa jaka 8 u tragovima pa jaka 

9 u tragovima 

Napomene: 

1. ©ifrira se uvijek s dvije πifre, od kojih je prva za poËetnu, a druga za zavrπnu jaËinu. 

2. Ako je jaËina bez promjena od poËetka do kraja trajanja pojave, uzima se ista πifra dva puta. 

3. Ako je za trajanja pojave bilo viπe od jedne promjene jaËine, upotrebit Êe se kombinacije πifri, 

jednostavnih (0, 1, 2, 9) i/ili kombiniranih (3-8) u prikladnom poretku. 

4. Jedna pojava s promjenljivom jaËinom vodi se kao zasebna biljeπka samo u sluËaju, kad nije 

poznat vremenski trenutak promjene jaËine. Ako je to vrijeme poznato, u jednoj biljeπci Êe se 

pojava voditi do tog vremena, a u narednoj od tog vremena. 

5. Ako jaËina pojave nije poznata, iako se vodi u biljeπkama, πifre za jaËinu se izostavljaju (ne 

πifrira se niπta i polja ostaju prazna). 

6. Ako se kod odreappleene pojave ne vodi jaËina, jer je nema ili je nema smisla voditi ili je veÊ u 

definiciji pojave ukljuËena, πifre za jaËinu se izostavljaju (ne πifrira se niπta i polja ostaju prazna). 

KARAKTER VJETRA 


KljuË 029 

0 Tiπina (bez vjetra) 

1 Stalan po smjeru i stalan po brzini ili jaËini 

2 Nestalan po smjeru i stalan po brzini ili jaËini 

3 Stalan po smjeru i nestalan po brzini ili jaËini 

4 Nestalan po smjeru i nestalan po brzini ili jaËini 

5 Mahovit 

Napomene: 

1. Tiπinom se smatra brzina vjetra ispod 0.3 m/s, pri Ëemu se i za smjer uzima tiπina. 

2. Smjer je nestalan, kad tijekom opaæanja Ëesto i sustavno odstupa od srednjeg smjera za viπe od 

jedne πesnaestine punog kruga (oscilira preko 45°). 

3. JaËina, odnosno brzina, vjetra je stalna, ako ostaje, osim rijetkih kratkotrajnih trenutaËnih pojaËavanja 

i stiπavanja, unutar jednog stupnja Beaufortove ljestvice, odnosno u granicama odgovarajuÊih 

brzina. 

4. U mahovitog vjetra povremena jaËina vjetra nadmaπuje srednju za najmanje dva stupnja po 

Beaufortovoj ljestvici, odnosno brzina adekvatno oscilira, pri Ëemu pojaËani udari traju od minute 

do nekoliko minuta. 

33


KljuË 079 

VRIJEME PO»ETKA I ZAVR©ETKA POJAVE 

Prve dvije znamenke: SATI 

00 00 sati po UTC+1 (SEV) (poËetna ponoÊ) 

01 01 sat po UTC+1 (SEV) 

... ... 

23 23 sata po UTC+1 (SEV) 

24 24 sata po UTC+1 (SEV) (zavrπna ponoÊ) 

DOBE DANA 

33 noÊ, koja prethodi danu, na koji se odnosi 

44 rano jutro (od 00 do 07 sati UTC+1) 

55 do podne (od 07 do 12 sati UTC+1) 

66 popodne (od 12 sati UTC+1 do nastupa mraka) 

77 kasna veËer (od nastupa mraka do 24 sata UTC+1) 

88 noÊ, koja slijedi danu, na koji se odnosi 

Druge dvije znamenke: MINUTE U SATU 

00 00minuta (toËno u puni sat) 

01 01 minuta (iza punog sata) 

... ... 



DIJELOVI SATA 

60 puni sat (otprilike, nula Ëetvrtina iza punog sata) 

61 Ëetvrt sata (oko 15 minuta) nakon punog sata 

62 pola sata (oko 30 minuta) nakon punog sata 

63 tri Ëetvrt sata (oko 45 minuta) nakon punog sata 

DOBE DANA 

33 noÊ, koja prethodi danu, na koji se odnosi 

44 rano jutro (od 00 do 07 sati UTC+1) 

55 do podne (od 07 do 12 sati UTC+1) 

66 popodne (od 12 sati UTC+1 do nastupa mraka) 

77 kasna veËer (od nastupa mraka do 24 sata UTC+1) 

88 noÊ, koja slijedi danu, na koji se odnosi 

DIJELOVI DOBA DANA 

00 poËetak dobe dana (posve rano unutar razdoblja) 

... ... 

99 kraj dobe dana (posve pri kraju razdoblja) 

Napomene: 

1. Vremenski trenutak uzima se, πto je preciznije moguÊe. Ako nije moguÊe odrediti toËnu minutu, 

nastoji se odrediti na 5 minuta, ako nije ni to moguÊe, na Ëetvrt sata toËno, a ako nije moguÊe 

ni na dio sata ili sat, uzima se doba dana. 

2. 00 za sat se smije upotrebiti samo u obliku 0000 ili 0060 za poËetak pojave, a 24 u obliku 2400 

ili 2460 samo za zavrπetak pojave. 

3. 33 za doba dana smije se upotrebiti samo za oznaku poËetka (i zavrπetka) pojave, koja je 

zapoËela (i zavrπila) u prethodnoj noÊi i nije poznato, je li to bilo prije ili poslije ponoÊi. Ako je 

poznato, da je to bilo prije ponoÊi, pojava se vodi i zavrπava iskljuËivo u prethodnom danu uz 

odgovarajuÊu πifru (obiËno 77 za zavrπetak). Ako je to bilo poslije ponoÊi, pojava se zapoËinje i 

vodi iskljuËivo u danu, koji zapoËinje tom ponoÊi, uz odgovarajuÊu πifru (obiËno 44 za poËetak). 

4. Ako se mora uzeti doba dana, nastoji se navesti i njen dio uz pomoÊ zadnjih dviju znamenaka 

Ëetveroznamenkaste πifre. Manji broj oznaËava vrijeme bliæe poËetku navedenog dijela dana, a 

veÊi bliæe kraju. Ponovljene prve dvije znamenke oznaËuju dio dana opÊenito, na pr. 4400 ili 

4421 oznaËuju dio jutra odmah iza ponoÊi, 4444 ga oznaËuje opÊenito, a 4467 ili 4488 veÊ viπe 

prema 07 sati. 

5. Ako je pojava trajala kratko ili zapoËela i zavrπila u isto doba dana, za njen zavrπetak se uzima 

ista πifra, kao i za njen poËetak. 

34

TRAJNOST POJAVE 


KljuË 080 

0 Pojava je bez prekida od svog poËetka do svog zavrπetka 

1 Pojava je s prekidima, kad je pojedini prekid kraÊi od neprekinutog 

trajanja pojave, koje prethodi ili slijedi prekidu, a traje kraÊe od 

dva sata 

2 Pojava je povremena, kad je pojedini prekid dulji od neprekinutog 

trajanja pojave, koje prethodi ili slijedi prekidu, a traje kraÊe od dva sata 

Napomene: 

1. Ako je pojava neprekidna, nula se ne vodi, nego mjesto za πifru ostaje prazno, osim u sluËaju, kad 

iza mjesta za πifriranje trajnosti pojave slijede πifre za smjer pojave, pa bi se prva od njih mogla 

krivo tumaËiti kao πifra trajnosti pojave. 

2. Ako prekid u pojavi traje dva sata i viπe, pojava se uzima kao ista pojava dva ili viπe puta u istom 

danu i tako se u biljeπci i vodi. 

3. Uputno je, da se ista pojava vodi viπekratno Ëak i onda, kad se radi o jednom ili svega nekoliko 

prekida, koji ne traju dulje od dva sata, ili razdoblja s neprekinutom pojavom, a poznato je, otkad 

i dokad su trajali. No ako su oni ËeπÊi i nedefinirani u vremenu, pojava se neÊe razdvajati. 

35

Naputak za upis podataka u Dnevnik motrenja Glavne meteorološke ...

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?