Radio HRS 1/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez

ISSN 1330-0407 

ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA 

godište 14. Broj 1 (108) siječanj 2005. 

cijena 15 kuna 

TEME BROJA: 

 

 

 

 

 

Sustav radioamaterskih veza u kriznim situacijama 

Prijam signala na 136 kHz 

Rezultati UKV natjecanja 

Kalendar UKV natjecanja za 2005. godinu 

Prijedlog rada ARG radne grupe HRS-a

Kron Telekom, d.o.o. 

Koroška cesta 20 

4000 Kranj, Slovenija 

Tel. centrala: 00 386 4 2800 450 

Fax: 00 386 4 2800 455 

Yeasu prodaja: 00 386 4 2800 422 

Yeasu servis: 00 386 4 2800 417 

e-mail: kron.telekom@kron-telekom.si 

web: www.kron-telekom.si 

Nakon udruženja tvrtke Teleset d.o.o. iz Ljubljane s tvrtkom Kron Telekom iz Kranja 

preuzeli smo kompletnu prodaju i servisiranje proizvoda YAESU-VERTEX STANDARD. 

Nudimo vam radiostanice i pribor za profesionalnu i radioamatersku upotrebu. 

KV i multiband program: 

FT-1000 MP MARK V Field, KV postaja najvišeg ranga i kvalitete, 

RX = 100 kHz do 30 MHz, TX = 160 m do 10m 

FT-847, multiband, all mode, frekvencijska područja: KV + 6 m - 100 W, 2 m - 50 W output, 

70 cm - 20 W output 

FT-857, multiband, all mode, frekvencijska područja: KV + 6 m - 100 W, 2 m - 50 W output, 

70 cm - 20 W output 

FT-817, multiband, all mode prijenosna postaja, frekvencijska područja: KV, 6 m, 2 m, 70 cm, 

5 W output 

Mobilne i ručne radiopostaje 

Dodatna oprema: ispravljači, SWR metri, antene i drugo. 

Garancija i servis u sjedištu firme. 

FT-1000 MP MARK-V

nakladnik 

HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ 

Dalmatinska 12, p.p. 149 

HR - 10002 ZAGREB 

Hrvatska / Croatia 

Uvodnik 

E-mail: 9a0hrs@hamradio.hr 

Web: www.hamradio.hr 

Uredništvo i administracija: 

HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ 

Dalmatinska 12 

p.p. 149 

HR - 10002 ZAGREB 

Hrvatska / Croatia 

Telefon: + 385 (0)1 48 48 759 

Telefaks: + 385 (0)1 48 48 763 

E-mail: 9a0hrs@hamradio.hr 

Glavni urednik 

Zlatko Matičić, 9A2EU, 

zmaticic@inet.hr 

Urednički kolegij 

Vijesti iz HRS-a 

mr.sc. Petar Miličić, dipl.ing., 9A6A 

9a6a@hamradio.hr 

Mate Botica, ing., 9A4M 

9a4m@hamradio.hr 

Povijest radioamaterizma 

mr.sc. Zvonimir Jakobović, 9A2RQ 

zjakob@lzmk.hr 

Elektronika za mlade 

mr.sc. Božidar Pasarić, 9A2HL 

bozidar.pasaric@ri.htnet.hr 

IARU 

mr.sc. Željko Ulip, dipl.ing., 9A2EY 

zeljko.ulip@ina.hr 

Elektronika 

Antun Dretvić, 9A3PX 

9a3px@hamradio.hr 

KV aktivnosti 

Zlatko Matičić, 9A2EU 

zmaticic@inet.hr 

Diplome 

Vladimir Pavlica, ing., 9A9R 

9a9r@hamradio.hr 

IOCA program 

Emir Mahmutović, prof., 9A6AA 

emir-9a6aa@inet.hr 

UKV aktivnost 

Željko Dražić-Karalić, 9A4FW 

9a4fw@hamradio.hr 

Digitalne komunikacije 

Branko Plazanić, dipl.ing., 9A3PM 

9a3pm@hamradio.hr 

CW aktivnost 

Milan Drlić, 9A2WJ 

milan.drlic@zg.htnet.hr 

DX i QSL info 

Krešimir Kovarik, 9A5K 

kresimir.kovarik@getro.hr 

Informiranje i mali oglasi 

Ljiljana Božak, 9A5BL 

9a0hrs@hamradio.hr 

Lektorica 

Tihana Nakomčić, 9A6PBT 

tihanakom@net.hr 

Tehnički urednik 

Romildo Vučetić, 9A4RV 

romildo.vucetic@inet.hr 

Poštovani prijatelji radioamateri, 

pred nama su Božićni i Novogodišnji praznici koje će mnogi provesti u krugu 

obitelji. U 2005. godini čeka nas mnogo posla i napora da Hrvatski radioamaterski 

savez nastavi s kvalitetnim radom i u potpunosti zadovolji potrebe većine hrvatskih 

radioamatera. 

U protekloj godini uspjeli smo stabilizirati rad HRS-a i dovesti ga tamo gdje je trebao 

biti već odavno. Sada krećemo u potpuno nove projekte i nadamo se da ćemo uz 

vašu podršku i pomoć ostvariti zacrtane planove i da će HRS postati snažna i u 

društvu cijenjena organizacija na koju se može računati u svakom trenutku. 

U suradnji s Ronom Eiserwagnerom, 9A5JR (OE3REB), počasnim predsjednikom 

Austrijskog saveza i velikim prijateljem Hrvatske, pokrenuli smo inicijativu da Austrijski 

radioamaterski savez OEVSV i HRS zajednički organiziraju pripremni regionalni sastanak 

1. regije IARU koji će se održati u proljeće 2005. u Hrvatskoj. Na sastanak su 

pozvani predsjednici saveza i IARU menadžeri zemalja srednje i jugoistočne Europe. 

Na tom sastanku trebala bi se dogovoriti zajednička platforma za odlazak na svjetsku 

konferenciju IARU-a koja će se održati 2005. u Davosu, u Švicarskoj. 

Izvršni odbor HRS-a osnovao je Hrvatski sustav radioamaterskih veza u kriznim 

situacijama - HSRVK, (CAREN - Croatian Amateur Radio Emergency Network). Za 

voditelja radne grupe HSRVK imenovan je Željko Pilat, 9A2R. Radna grupa dobila je 

zadatak izraditi projekt sustava veza koji bi se pokrenuo u slučaju raznih elementarnih 

nepogoda kao i pri raznim kriznim situacijama. Hrvatski radioamateri uvijek su 

pokazali svoju snagu i sposobnosti u raznim kriznim situacijama, ali pokretanjem 

radne grupe želimo našu snagu kvalitetno organizirati prema modelima primijenjenim 

u većini Europskih država. Moramo promijeniti percepciju radioamatera i radioamaterizma 

u našem društvu. Trebamo pokazati kako nismo čudaci koji stavljaju antene 

po krovovima, smetaju na TV-u i zrače svojim signalima, već da smo važan dio ovog 

društva koji svima u svakom, pa i najtežem trenutku, mogu pomoći svojim sustavom 

veza. Isto tako, moramo se prisjetiti važnosti i vrijednosti radioamaterskih veza za vrijeme 

domovinskog rata. 

I u ostalim područjima važnim za nas radioamatere, kao što je časopis Radio HRS, 

WEB, repetitori, digitalni sustavi veza, QSL služba, organiziranje KV, UKV i ARG natjecanja, 

nastojat ćemo napraviti više i bolje nego u 2004. Pokrenuli smo izdavanje 

suvremenog i kvalitetnog Priručnika za polaganje radioamaterskih ispita. Zbog toga 

što bismo htjeli da to bude reprezentativni udžbenik zamolili smo sve suradnike koji 

rade na tom projektu da naprave knjigu koja će zbog svoje kvalitete biti tražena i u 

susjednim državama. Zbog obujma posla oko izdavanja knjige pomaknuli smo rokove 

i očekujemo da će Priručnik izaći iz tiska u ožujku 2005. 

Pozivam sve čitatelje na suradnju u časopisu Radio HRS. 

Želimo vama i vašim obiteljima sretan Božić i sve najbolje u Novoj 2005. godini. 

Hrvatski radioamaterski savez 

predsjednik 

mr.sc. Petar Miličić, 9A6A 

Časopis izlazi svaka dva mjeseca - 6 brojeva u godini. 

Rukopisi i ilustracije se ne vraćaju. 

Časopis je ubilježen u Ministarstvu kulture Republike 

Hrvatske 19. ožujka 2004. god., pod brojem 

532-03-3/04-02. 

Priprema za tisak: Romildo Vučetić, 9A4RV 

Tisak: Printel, Nova Ves 45, Zagreb 

Poštarina plaćena u Pošti 10000 Zagreb. 

Godišnja pretplata sa članarinom HRS-a: .......... 150 kn 

Cijena pojedinog primjerka: .................................. 15 kn 

Godišnja pretplata: ............................................ 100 kn 

Cijena pojedinog primjerka za inozemstvo: ........ 3,5 eura 

Godišnja pretplata za inozemstvo: ...................... 20 eura 

Pretplata u kunama uplaćuje se u korist žiro-računa: 

Hrvatski Radioamaterski Savez, Zagreb 

2360000-1101561569 

poziv na broj 12 + JMBG uplatitelja. 

Devizna pretplata uplaćuje se u korist računa HRS-a kod 

Zagrebačke banke: 30101-601-16-2500-3222756 

(svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS) 

Tijela upravljanja HRS-a (mandat: 2003 - 2007.) 

Predsjednik HRS-a: 

mr.sc. Petar Miličić, dipl.ing., 9A6A, 9a6a@hamradio.hr 

Dopredsjednik HRS-a: 

Mate Botica, ing., 9A4M, 9a4m@hamradio.hr 

Tajnik HRS-a: 

Vladimir Severinac, 9A6ISV 

Administrativni tajnik: 

Ljiljana Božak, 9A5BL, 9a0hrs@hamradio.hr 

Članovi Izvršnog odbora HRS-a: 

Željko Dražić-Karalić, 9A4FW, zeljko@telesat.hr 

Zvonimir Karnik, 9A3LG, zvonimir.karnik@bj.htnet.hr 

Zlatko Matičić, 9A2EU, zmaticic@inet.hr 

Miljenko Morović, ing., 9A4ML, miljenko.morovic@zg.htnet.hr 

Branko Pavlaković, 9A3LD, branko.pavlakovic@power.alstom.com 

Vladimir Pavlica, ing., 9A9R, 9a9r@hamradio.hr 

Stjepan Španić, 9A4SS, stjepan.spanic@os.htnet.hr 

Nadzorni odbor HRS-a: 

Zdenko Blažičević, ing.el. 9A2HI, zdenko.blazicevic@zg.htnet.hr 

Conjo Diankov, 9A2CD, conjod@yahoo.com 

Biserko Spudić, dipl.ing., 9A3FR, biserko.spudic@ka.htnet.hr 

Sud časti HRS-a: 

Stojan Cerovac, ing.el., 9A3OL, ibis@europronet.hr 

Antun Jelčić, 9A5JA, chip@hi.htnet.hr 

Boris Jugović, ing. 9A2EI, boris.jugovic@sb.htnet.hr 

Radio HRS - 1/2005 

www.hamradio.hr 3

SADRŽAJ 

Natjecateljska lokacija RK “Rika”, 

9A0R, u IOTA natjecanju 2004. 

str. 5 

str. 7 

str. 10 

str. 15 

Uvodnik .............................................................................................................. 3 

Zaustavljen trend opadanja broja članova HRS-a .............................................. 5 

HRS - Sustav radioamaterskih veza u kriznim situacijama .............................. 6 

Natjecanje “Ruka prijateljstva 2004.” ................................................................ 7 

Elektronika za mlade - 6. nastavak .................................................................... 8 

Priručnik za polaganje radioamaterskih ispita .................................................... 9 

NVIS-antene ...................................................................................................... 10 

Mjerni instrument za mjerenje kapaciteta kondenzatora .................................. 12 

Sekvencer .......................................................................................................... 13 

L-metar .............................................................................................................. 15 

S-metar .............................................................................................................. 17 

Pravila KV natjecanja ........................................................................................ 18 

Rezultati KV natjecanja .................................................................................... 19 

IOTA/WLH DL meeting 2004 ............................................................................ 20 

Prijedlog kalendara ARDF natjecanja za 2005. godinu .................................... 21 

Prijam signala na 136 kHz ................................................................................ 22 

9A DXCC lista .................................................................................................. 30 

9A UKV rang lista ............................................................................................ 31 

Rekordi 9A postaja u VHF/UHF/SHF natjecanjima ........................................ 32 

Kalendar UKV natjecanja za 2005. godinu ...................................................... 33 

Rezultati UKV natjecanja .................................................................................. 34 

Prijedlog rada ARG radne grupe HRS-a .......................................................... 36 

Odluka o visini članarine za 2005. godinu ...................................................... 37 

DX i QSL informacije........................................................................................ 38 

Mali HAM oglasi .............................................................................................. 38 

BAND PLAN .................................................................................................... 40 

str. 20 

4 www.hamradio.hr 

Radio HRS - 1/2005

vijesti iz HRS-a 

Piše: Mate Botica, 9A4M 

Zaustavljen trend opadanja 

broja članova HRS-a 

U 

2004. godini prvi put u posljednjih 

osam godina povećan je broj 

članova Hrvatskoga radioamaterskog 

saveza u odnosu na prethodnu godinu i 

to za više od 15%. To je činjenica koja 

ohrabruje i najavljuje svjetlije dana za 

budućnost radioamaterskog pokreta u 

Hrvatskoj. Rezultat je to prije svega 

sustavnog rada u svim područjima djelovanja 

HRS-a, a što su na pravi način 

prepoznali sami članovi. 

U mnogim područjima radioamaterskog 

djelovanja uvedena je legislativa, 

koja bi u budućnosti trebala pravedno 

regulirati sva pitanja o kojima se do 

sada nagađalo. Tako je donesen novi 

Pravilnik za dodjelu pozivnih oznaka, 

Pravilnik o radioamaterskim diplomama, 

Pravila za odabir ekipe Hrvatskoga 

radioamaterskog saveza koja će sudjelovati 

na WRTC-u u Brazilu 2006. godine, 

itd. 

Slika 1. - Posljednji sastanak proširenog 

Izvršnog odbora 19. 11. 2004. 

Najbrojniji klub u 2004. godini je RK 

Zagreb, 9A1ADE, iz Zagreba sa 119 

članova s podmirenim obavezama 

prema krovnoj organizaciji, a među prvih 

10 po brojnosti su i RK Varaždin, 

9A1HDE, iz Varaždina sa 112, RK 

Marijan, 9A1CBM, iz Splita sa 75, RK 

Jan Hus, 9A1CCY, iz Daruvara sa 70, 

RK Osijek, 9A1BOP, iz Osijeka sa 63, 

RK Vallis Aurea, 9A1BTU, iz Požege 

s 58, RK Dubrava, 9A1AYZ, iz Zagreba 

s 51, RK Rijeka, 9A1ARS, iz Rijeke s 50, 

RK Sisak, 9A1DFG, iz Siska sa 45, 

RK Arena, 9A1ACD, sa 44 člana (podaci 

do 27. 10. 2004.). 

Omasovljenje članstva bio i jedan od 

glavnih ciljeva u Programu rada HRS-a 

u 2004. godini. 

Slika 2. - Predsjednik i dopredsjednik HRS-a uložili 

su veliku energiju i puno slobodnog vremena 

u prepoznavanju potreba naših članova 

Slika 3. - Željko, 9A4FW, UKV menadžer (lijevo). 

Riješeni su svi zaostaci iz prošlih godina 

(9A4SS desno) 

Godina koja je iza nas ostat će 

zapamćena i još po nekoliko značajnih 

događaja u povijesti hrvatskog radioamaterizma. 

Prije svega to je časopis 

Radio HRS koji ima potpuno novi izgled. 

Sadržajno još ima mjesta za poboljšanje, 

ali s obzirom da ga uređuje gotovo 

u potpunosti izmijenjeno uredništvo 

koje nikada ranije nije radilo na sličnim 

projektima, može se reći da smo uspjeli. 

2004. potpuno su izmijenjene Internet 

stranice HRS-a. To je sada moderan i 

dinamičan site koji iz dana u dan ima 

sve više posjetitelja. Članovi, ali i svi 

Slika 4. - Zlatko, 9A2EU (lijevo; 9A3LD desno) 

ostali dobronamjerni radioamateri sada 

imaju mogućnost izravne komunikacije, 

kako s predsjednikom, tako i s ostalim 

članovima Izvršnog odbora. Budući da 

je nabavljeno vlastito računalo, svi članovi 

imaju mogućnost korištenja e-mail 

adrese tipa znak@hamradio.hr, kao i 

postavljanje vlastitih Internet stranica. 

U 2004. godini po prvi put je u organizaciji 

HRS-a osiguran skupni posjet 

hrvatskih radioamatera najvećem europskom 

radioamaterskom sajmu u Friedrichshafenu, 

o čemu ste mogli čitati u 

prošlim brojevima. Sve ukazuje na to da 

će jedan autobus za slijedeću godinu 

biti premalo. 

Slika 5. - Zvonko, 9A3LG, predsjednik jednog od 

najbrojnijih i najuspješnijih radioklubova, 9A1CCY 

Suradnja s državnim organima i dalje 

je vrlo dobra. Pokrenut je niz inicijativa 

za olakšavanje zakonitog djelovanja 

radioamatera, čiji bi rezultati trebali biti 

vidljivi u narednom razdoblju. 

I na međunarodnom nivou učinjeno je 

mnogo na podizanju ugleda naše organizacije. 

Između ostaloga, u suradnji s 

austrijskim radioamaterskim savezom 

pokrenuta je inicijativa za održavanje 

regionalne predkonferencije IARU-a 

koja bi se u proljeće 2005. godine trebala 

održati u našoj zemlji. Na istoj bi 

trebali biti usuglašeni stavovi organizacija 

regije prije održavanja konferencije 

IARU-a u Davosu. 

Značajan je porast broja učesnika u 

nacionalnim KV i UKV natjecanjima, a u 

velikim međunarodnim natjecanjima 

Slika 6. - Ljiljana, 9A5BL, uvijek će rado 

pomoći svim članovima 


www.hamradio.hr 5

hrvatski radioamateri i nadalje postižu 

zavidne rezultate. 

U završnoj fazi je i izrada Priručnika 

za pripremu i polaganje ispita za radioamatere, 

koji je glavni preduvjet za daljnje 

omasovljene radioamaterskog pokreta u 

Hrvatskoj. 

Ovo je samo mali dio onoga što je 

učinjeno u 2004. godini. Prostor u 

našem časopisu premalen je da se 

nabroje sve aktivnosti Izvršnog odbora i 

članova HRS-a. Do redovite izvještajne 


skupštine ima dovoljno vremena za rezimiranje 

svega učinjenog i članstvo će na 

njoj biti obaviješteno o svim aktivnostima. 

Izvršni odbor i nadalje će težiti prepoznavanju 

potreba naših radioamatera 

i nastojati podržati i realizirati sve ideje 

koje idu prema zajedničkom cilju, a to je 

napredak i omasovljenje naše organizacije. 

Slika 7. - 1. sastanak IO u novom sastavu 

Piše: Željko Pilat, 9A2R 

HRS - Sustav radioamaterskih 

veza u kriznim situacijama 

CARA - Emergency Ham Radio Service 

Radioamateri u cijelom svijetu, pa 

tako i u Hrvatskoj od samih su 

početaka radioamaterizma među prvima 

koji priskaču u pomoć kada je to potrebno. 

U Hrvatskoj su radioamateri sudjelovali 

u prenošenju poruka kod svih većih 

nesreća, poplava, požara, potresa, 

kod nabave lijekova koji se nisu mogli 

pronaći u Hrvatskoj, a i u drugim akcijama 

humanitarne, ekološke i domoljubne 

naravi. Posebno se treba prisjetiti ne 

tako davne prošlosti kada su radioamateri 

nesebično svojom opremom pomagali 

u smanjenju posljedica humanitarne 

katastrofe u domovinskom ratu. 

Hrvatski radioamaterski savez je u 

temeljne ciljeve i zadatke Saveza između 

ostalog stavio i da je jedan od temeljnih 

ciljeva sudjelovanje članova 

udruga u humanitarnim, ekološkim i 

drugim akcijama te u pružanju nesebične 

pomoći u prirodnim, tehnološkim i 

ostalim nesrećama. 

Sustav radioamaterskih veza u 

kriznim situacijama 

Hrvatski radioamaterski savez u 

organizaciji svog Sustava radioamaterskih 

veza u kriznim situacijama mora se 

organizirati tako da prati organizaciju 

državne uprave te stoga i sustav veza 

mora biti organiziran hijerarhijski u nekoliko 

slojeva. 

Organizacija Sustava radioamaterskih 

veza u kriznim situacijama zadaća 

je radne grupe za SRVK. 

Radna grupa za SRVK 

Radnu grupu čini voditelj i članovi 

radne grupe. Članovi radne grupe imaju 

zaduženja za pojedina područja: 

- koordinator za središnju Hrvatsku, 

- koordinator za Slavoniju, 

- koordinator za Istru i Hrvatsko 

primorje, 

- koordinator za Dalmaciju. 

Osim radne grupe u rad će se uključivati 

članovi HRS-a za rješavanje specifičnih 

zadaća kao što su: 

- digitalne komunikacije, 

- raspodjela kanala i sprečavanje 

ometanja, 

- tehnika, i dr. 

Regionalna organizacija 

Slijedeći sloj organizacija je Sustava 

po regijama u kojoj sudjeluju koordinatori 

za pojedine regije kao nositelji 

aktivnosti i koordinatori za pojedine 

županije. 

Županijska organizacija 

Koordinatori za Sustav radioamaterske 

veze u kriznim situacijama u 

županijama nosioci su organizacije sustava 

koji čine radioklubovi i radioamateri 

koji djeluju i stalno ili povremeno žive na 

području županije. S obzirom da je to 

čest slučaj u cijeloj Hrvatskoj, a posebice 

duž jadranske obale tijekom ljetnih 

mjeseci i radioamatere koji su članovi u 

nekim drugim radioklubovima je potrebno 

uključiti u Sustav radioamaterskih 

veza na području na kojem se privremeno 

nalaze. Koordinatori u županijama 

su radioamateri, a ne radioklubovi, 

pa su time osobno zaduženi za cijelu 

županiju, a ne samo za svoj radioklub. 

Radioklubovi i radioamateri 

Radioklubovi i radioamateri osiguravaju 

opremu i operatore koji će sudjelovati 

u radu Sustava radioamaterskih 

veza u kriznim situacijama. Sudjelovanje 

je dobrovoljno i svi radioamateri koji će 

se uključivati moraju se dobrovoljno prijaviti 

za rad u sustavu radioamaterskih 

veza u kriznim situacijama. 

Upotreba radioamaterskih 

frekvencija 

Frekvencijski spektar koji se upotrebljava 

u sustavu radioamaterskih veza u 

kriznim situacijama je onaj koji omogućava 

radioamaterske veze na kratkim 

udaljenostima. Za pokrivanje područja 

Republike Hrvatske za to je primjereno 

koristiti kratkovalno područje za održavanje 

radioamaterskih veza do nivoa 

županija, a na županijskom nivou radioamaterske 

frekvencije na 2-metarskom 

i 70-centimetarskom području. Tako se 

i radioamaterske veze u kriznim situacijama 

dijele na kratkovalne i ultrakratkovalne 

radioamaterske veze u kriznim 

situacijama. 

Kratkovalne radioamaterske veze u 

kriznim situacijama 

Na kratkom valu koriste se 80-metarsko 

i 40-metarsko valno područje. 

Radiostanica Hrvatskoga radioamaterskog 

saveza istodobno je aktivna na oba 

kratkovalna područja, dok se radiostanice 

pojedinih županija koriste pojedinim 

valnim područjima u zavisnosti od trenutnih 

mogućnosti za uspostavu radioamaterske 

veze s radiostanicom HRS-a. 

Za uspostavu i prijenos podataka 

koristi se SSB telefonija, digitalne 

tehnike i telegrafija u izuzetnim slučajevima. 

Uređaje i programe za digitalne 

komunikacije nabavit će se u organizaciji 

Hrvatskoga radioamaterskog saveza. 

Ultrakratkovalne radioamaterske 

veze u kriznim situacijama 

Pod ovim radioamaterskim vezama 

se podrazumijevaju veze na 2 metra, 

70 centimetara i eventualno na višim 

frekvencijama. Ove veze se koriste u 

svim slojevima organizacije, a u zavis- 



nosti od potreba uspostavljanja i primopredaje 

poruka putem radioamaterskih 

veza. Koriste se radioamaterski repetitori 

zaključno sa županijskim nivoom, a 

za pojedina uža područja koja je potrebno 

pokriti radioamaterskim vezama u 

kriznim situacijama se koriste simpleksni 

kanali, a ukoliko je moguće i prijenosni 

repetitori koji se postavljaju u slučaju 

potrebe za pokrivanje pojedinih područja 

zahvaćenih katastrofom. O postavljanju i 

korištenju repetitora odlučuje IO HRS-a 

na prijedlog radne grupe za SRVK. 

Za uspostavu i prijenos podataka 

koriste se FM, SSB i digitalne tehnike. 

Uređaje i programe koji se upotrebljavaju 

nabavlja se u organizaciji Hrvatskoga 

radioamaterskog saveza. Digitalna tehnika 

(trenutno paket radio) koristi se za 

prijenos podataka do i od radiostanice 

Hrvatskoga radioamaterskog saveza. 

Za dojavu podataka o uočenim prijetnjama 

od nastanka nesreće, veće 

nesreće ili katastrofe ili njezinog nastanka 

koristi se frekvencija 145.500 MHz. 

Na toj se frekvenciji na prijamu nalaze 

djelatnici Centra 112 koji će preuzeti 

dojavu. 


Plan aktivnosti radne grupe u 

2005. godini 

Radna grupa u 2005. godini ima tri 

temeljne zadaće: 

- razraditi sustav radioamaterskih 

veza u kriznim situacijama u svim 

slojevima organizacije, uključivo s 

popisom radioamatera i radioamaterske 

opreme koji će sudjelovati 

kod aktiviranja sustava i izrada 

Priručnika za rad kojim će se 

precizirati djelovanje Hrvatskoga 

radioamaterskog saveza i Sustava 

radioamaterskih veza u kriznim 

situacijama. 

- organizacija vježbe kojom bi se 

provjerila spremnost i sposobnost 

Hrvatskoga radioamaterskog saveza 

za djelovanje u kriznim situacijama. 

Vježba se planira za drugu 

polovicu 2005. godine, dok bi se u 

prvoj polovici godine provela priprema 

svih sudionika za sudjelovanje 

u vježbi po slojevima organizacije, a 

s ciljem da se izradi spisak radioamatera 

i opreme koji će sudjelovati 

u vježbi. Vježba će se održati u simuliranim 

uvjetima rada na terenu uz 

upotrebu pričuvnih izvora napajanja. 

Iskustva iz održane vježbe će se 

iskoristiti za daljnju organizaciju 

sustava radioamaterskih veza u 

kriznim situacijama. 

- uspostavljanje suradnje s Upravom 

za zaštitu i spašavanje, s naglaskom 

na postavljanje 2-metarskih stanica 

u Centre 112, koje će biti na prijamu 

na 145.500 MHz i koje će se koristi 

za dojavu podataka o uočenim prijetnjama 

od nastanka nesreće, veće 

nesreće ili katastrofe ili njezinog 

nastanka. Stanice bi se trebale 

postaviti do početka protupožarne 

sezone. S Upravom za zaštitu i 

spašavanje dogovorit će se sudjelovanje 

Hrvatskoga radioamaterskog 

saveza u vježbama koje će Uprava 

organizirati. 

Piše: Savo Golić, 9A2GS 

Natjecanje “Ruka prijateljstva 2004.” 


Natjecateljska ekipa na Sljemenu 

Iako je u rujnu završila natjecateljska 

sezona u amaterskoj radiogoniometriji, 

najatraktivnijoj disciplini među slijepim 

radioamaterima, pred članovima 

RKS “Louis Braille” stajalo je još mnogo 

obaveza. 

Obilježavajući Dan bijeloga štapa, 

RKS “Louis Braille” je 17. listopada bio 

organizator UKV natjecanja “Ruka prijateljstva 

2004.” U Klubu smo se dugo i 

ozbiljno pripremali za to natjecanje. 

Dogovorili smo se da sa Sljemena, iz 

Doma Crvenoga križa, radi osmeročlana 

ekipa. 

U ekipi na Sljemenu radilo je i četvero 

mladih operatora, koji su prvi puta sudjelovali 

u natjecanju. Koristeći tri klupska 

pozivna znaka i četiri osobna, uz još 

deset osobnih pozivnih znakova slijepih 

radioamatera koji su se javljali iz svojih 

domova, mi, članovi Radiokluba slijepih 

“Louis Braille”, omogućili smo “videćim” 

natjecateljima da uz diplomu “Ruka prijateljstva” 

odrade i trajnu diplomu našega 

Kluba “Vinko Bek”, za koju je trebalo 

pet veza. 

Iako su uvjeti bili očajni (rano ujutro je 

padala kiša, a nakon toga gusti snijeg), 

odaziv “videćih” natjecatelja je bio vrlo 

velik. Raduje nas da su nam opet pružili 

svoju “ruku prijateljstva” i time dali svoj 

doprinos integraciji i afirmaciji slijepih 

radioamatera. UKV natjecanje “Ruka 

prijateljstva” je naša najznačajnija akcija 

jer njome najviše doprinosimo rušenju 

predrasuda o sposobnostima, znanjima 

i mogućnostima slijepih. 

27. studenoga smo u društvenim 

prostorijama Udruge slijepih Zagreb 

održali hamfest povodom natjecanja 

“Ruka prijateljstva”. Obradovao nas je 

veliki broj posjetitelja. Nakon nekoliko 

riječi o djelovanju našega Kluba, 

prikazan je videofilm o ARG-u za slijepe 

koji smo snimili ovo proljeće. Neki 

radioamateri su prvi put vidjeli ovakvo 

natjecanje. Nakon filma je uslijedila 

podjela pehara i diploma, a nakon službenog 

dijela prešli smo na “opuštajući” 

dio. Uz veliko odobravanje, smijeh 

i pljesak, Dramski studio slijepih “Novi 

život” izveo je dio komedije “Tražim 

posao” (koju je napisao Vojin Perić, izvođač 

i direktor dramskog studija). I ta 

predstava je bila doprinos afirmaciji slijepih 

ljudi. 

Atmosfera je bila odlična, a najbolje 

raspoloženi su bili osvajači pehara. Uz 

zajednički ručak, druženje, a i muziku i 

www.hamradio.hr 

Dobitnici pehara u natjecanju “Ruka prijateljstva” 

pjesmu, vrijeme je brzo prošlo. Iako su 

hamfestu nazočili brojni natjecatelji, 

radioamateri i ugledni gosti, posebno 

nas je obradovalo da je na hamfest 

došla naša članica Ana Vidmar, 9A7JAV, 

koja je također sudjelovala u natjecanju. 

Ana živi u Bobovcu pokraj Zaprešića, 

slijepa je i od 1978. je u invalidskim 

kolicima. Iako živi sama, Ana je veoma 

hrabra, borbena i vedra žena, i uporno 

se bori s nedaćama koje joj donosi život. 

Prije desetak godina je položila radioamaterski 

ispit i od tada joj malo vedrine 

i razbibrige donosi i radiouređaj. Ovih 

dana je od našega Kluba dobila novi 

UKV uređaj, koji ima više mogućnosti, 

pa sada našu Anu možemo čuti na više 

frekvencija. 

Zahvaljujemo svim radioamaterima 

koji su podržali naše natjecanje i 

nadamo se ponovnom susretu slijedeće 

godine, prvo na radioamaterskim opsezima, 

a zatim na hamfestu. 

7

elektronika za mlade 

Piše: Božidar Pasarić, 9A2HL 

Elektronika za mlade - 6. nastavak 

Najprije malen ispravak: na slici 4. u 

prošlome nastavku umjesto “Napon 

baterije” treba stajati “Napon na kondenzatoru 

C”. Moja pogreška. A sada prelazimo 

na: 

2.3. Zavojnice 

(fizikalna svojstva, serijski i 

paralelni spoj zavojnica) 

Zavojnice su treća, ali jednako važna 

komponenta radijskih uređaja. Sve je 

počelo 1819. godine kada je danski fizičar 

Hans Christian Oersted primijetio 

da u blizini vodiča kroz koji teče električna 

struja magnetska igla poskakuje. 

Bilo je očito da između elektriciteta i magnetizma 

postoji tijesna veza. Trebalo je 

još dvanaest godina pa da se izazove 

i suprotna pojava - da magnetsko polje 

proizvede električnu struju. To je učinio 

Englez Michael Faraday 1832., koji je 

otkrio da za tu svrhu magnetsko polje 

mora biti promjenljivo. Naime, bez 

obzira na to u koliko jako magnetsko 

polje stavili zavojnicu, u njoj neće nastati 

električna struja ako je to polje 

nepromjenljivo. Faraday je, dakle, otkrio 

elektromagnetsku indukciju. 

Slika 1. 

Slika 2. 

Prema tome, ako kroz neki vodič teče 

električna struja, oko njega će se stvoriti 

magnetsko polje (sl.1.). To polje prema 

dogovoru prikazujemo kružnicama 

okomitim na vodič, koje imaju određen 

smjer i koje se zatvaraju same u sebe. 

Ako promijenimo smjer struje, promijenit 

će se i smjer tih silnica. Magnetske silnice 

ne možemo prekinuti; možemo im 

samo promijeniti stazu, ali one će se 

uvijek na kraju zatvoriti same u sebe. 

(Svi pokušaji da se načini tzv. jednopolni 

magnet dosad su propali.) Magnetsko 

polje osobito će se pojačati ako vodič 

namotamo oko nekog kartonskog ili 

plastičnog valjčića: silnice pojedinih 

zavoja u unutrašnjosti će se zbrojiti, pa 

će njihov “snop” u valjku biti mnogo gušći 

(sl. 2.). Otvor na kojemu silnice izlaze iz 

zavojnice zovemo sjeverni pol (N), a u 

koji ulaze - južni pol (S). Ne postoji bitna 

razlika između trajnoga magneta, načinjenog 

od čelika, i elektromagneta 

prikazanog na slici. Ukupan broj svih 

silnica koje izlaze iz elektromagneta 

zovemo magnetski tok ili fluks tog 

elektromagneta i označujemo grčkim 

slovom Φ (fi). 

Sposobnost vodiča ili zavojnice da 

oko sebe stvori magnetsko polje zovemo 

induktivnost, koju označujemo 

slovom L, a mjerimo je jedinicom henri 

(H), prema američkome znanstveniku 

Josephu Henryju (1797 - 1878.), koji je 

otkrio samoindukciju i objasnio zakone 

transformacije. Manje jedinice su mH 

(milihenri) i µH (mikrohenri). Induktivna 

zavojnica ponaša se, možemo reći, 

obratno od kondenzatora. I ona ima tri 

svojstva: 

1. Također može "uskladištiti" određenu 

energiju, ali u obliku magnetskog 

polja. 

2. Osim omskoga, pruža i dodatni otpor 

izmjeničnoj struji, ali - suprotno kondenzatoru 

- taj otpor je to veći što 

je veća induktivnost zavojnice i što 

je frekvencija struje veća. To je tzv. 

induktivni otpor zavojnice X L . 

3. Ostvaruje fazni pomak između 

napona i struje, ali tako da napon 

prethodi struji. 

U ovome nastavku govorimo samo o 

malenim induktivnostima kakve se rabe 

kod visokih frekvencija. O induktivnostima 

za niske i industrijske frekvencije 

govorit ćemo u sljedećem nastavku. 

Klasična jednoslojna zavojnica imat će 

veću induktivnost što joj je promjer 

valjka veći, što ima više zavoja žice i što 

je namotani sloj kraći. (Dakako, u tome 

ne smijemo pretjerati, jer bi za to trebala 

što tanja žica, čiji otpor bi postao prevelik. 

Zato se smatra da je najkvalitetnija 

ona jednoslojna zavojnica, namotana 

zavoj do zavoja, čija je duljina približno 

jednaka njenom promjeru.) 

Postoji i četvrti faktor, a to je jezgra. 

Naime, ako u sredinu valjka (gdje su 

silnice najgušće) stavimo željezo, njena 

će se induktivnost višestruko povećati. 

Kada se radi o visokim frekvencijama 

(radiotehnika), to ne može biti obično 

željezo, jer stvara prevelike gubitke, 

već tzv. visokofrekvencijsko željezo 

koje se izrađuje od željezne prašine i 

ljepila koje je ujedno i izolator, tako da 

su u v.f. željezu gubici uslijed vrtložnih 

struja maleni. Osim v.f. željeza danas 

postoje i tzv. feriti. To su feromagnetični 

keramički materijali od kojih se često 

izrađuju prstenovi, tzv. toroidi na koje 

se namotava izolirana žica (sl. 3). 

Slika 3. 

I v.f . željezo se također često oblikuje 

kao toroid. Svojstvo v.f. jezgara i toroida 

da povećavaju induktivnost zavojnice 

označuje se grčkim slovom µr (mi relativno) 

i odgovarajućim brojem, npr. µr 7. 

Taj broj nam govori za koliko će se puta 

povećati induktivnost zavojnice u odnosu 

na zračnu zavojnicu. (To nas donekle 

podsjeća na ulogu dielektrika u kondenzatorima.) 

U praksi taj broj se kreće od 

3 do 35 kod v.f. željeza, a 20 do 10000 

kod ferita. Riječ je o magnetskoj propusnosti, 

tj. magnetskoj propustnosti tog 

materijala. Što je propustnost veća, bit 

će veći i broj magnetskih silnica koje 

nastaju u zavojnici, pa samim tim i 

induktivnost zavojnice. V.f. jezgra nam 

omogućuje da smanjimo broj zavoja za 

istu induktivnost, što znači manji omski 

otpor žice i veću kvalitetu zavojnice (Q). 

U praksi v.f. željezo se često oblikuje 

kao vijak koji se može uvrtati u tijelo 

zavojnice, pa na taj način možemo namještati 

njenu induktivnost u određenim 

granicama bez odmotavanja ili dodavanja 

zavoja. Od ferita se izrađuju i feritni 

štapovi duljine desetak centimetara, koji 

zajedno s namotanom zavojnicom služe 

kao ugrađene (magnetske) antene u prijamnicima 

na dugim, srednjim i kratkim 

valovima. Toroidi od v.f. željeza obično 



elektronika za mlade 

su označeni bojama, dok oni od ferita 

to nisu. Kada se radi o toroidima, njihova 

je prednost ta, što silnice ne izlaze iz 

prstena, pa ih najčešće ne treba oklapati 

u metalne lonce, što se inače čini radi 

sprječavanja induktivne veze s drugim 

zavojnicama. Kada se radi o visokim 

(tj. radijskim) frekvencijama, potrebna 

induktivnost zavojnica obično se kreće 

od nekoliko mikrohenrija do nekoliko 

milihenrija. Za v.f. željezo još treba reći i 

to da ih proizvođači često proizvode za 

različita frekvencijska područja, npr. 2 - 

10 MHz, 8 - 30 MHz, itd. Za njihovu 

pravilnu uporabu treba nabaviti tehničke 

podatke od proizvođača. 

Serijski i paralelni spoj zavojnica 

Zavojnice možemo spajati i serijski i 

paralelno, baš kao i otpornike, pa tu vrijede 

čak i isti obrasci (sl. 4.). Ali, pritom 

mora biti zadovoljen važan uvjet: 

Zavojnice ne smiju biti u međusobnoj 

induktivnoj sprezi. Dvije zavojnice se 

nalaze u induktivnoj sprezi ako silnice iz 

jedne zavojnice prolaze kroz drugu - 

djelomice ili u cjelini (sl. 5.). Kada je ne 

želimo, induktivnu spregu možemo spriječiti 

na četiri načina: 

- da zavojnice dovoljno udaljimo 

jednu od druge, 

- da ih postavimo okomito jednu 

prema drugoj, 

- da svaku zavojnicu oklopimo, tj. 

stavimo u bakreni, mjedeni ili 

aluminijski lonac, ili ih odijelimo 

metalnom pregradom, 

- da ih namotamo na toroidima. 

Faktor sprege ne može biti veći od 1 

(tj. 100 %) i označava se slovom k. 

Naime, kada su dvije zavojnice u induktivnoj 

sprezi, njihova zajednička induktivnost 

raste brže nego kada to nisu, 

a ako im je faktor sprege 1, onda raste 

čak i s kvadratom povećanja broja zavoja 

(2 puta više zavoja daje 4 puta 

veću induktivnost). Međutim, u praksi 

međusobna induktivna sprega između 

dviju zavojnica često je nužna, što ovisi 

o shemi uređaja. 

Danas se u prodaji mogu dobiti i 

tvornički izrađene zavojnice. Izgledaju 

kao otpornici i označene su bojama. 

Čest je način uporabe zavojnice kao 

v.f. prigušnice, gdje se iskorištava 

njeno svojstvo da pruža velik otpor v.f. 

izmjeničnoj struji, a malen otpor istosmjernoj 

(sl. 6.). Vidimo da za rad sa 

zavojnicama trebamo poprilično znanja, 

pa i mjernih instrumenata. One su očito 

“nestašna djeca” radiotehnike. 

Slika 4. 

Danas smo upoznali sljedeće pojmove: 

- magnetsko polje, 

- elektromagnet, 

- magnetsku indukciju, 

- induktivni otpor zavojnice, 

- permeabilnost, 

- v.f. željezo, ferit 

- v.f. prigušnicu. 

Sljedeći put govorit ćemo o induktivnostima 

za niske i industrijske frekvencije. 

Slika 5. Slika 6. 

Priručnik za polaganje radioamaterskih ispita 

Hrvatski radioamaterski savez pokrenuo je projekt izdavanja 

Priručnika za polaganje radioamaterskih ispita. Priručnik 

će biti u skladu s hrvatskim i međunarodnim propisima, normama 

i preporukama te s programom HAREC. Autori Priručnika 

su: voditelj Mladen Zadro, dipl. ing. i suautori Ante Botica, 

dipl. ing., dr. sc. Draško Marin i Vladimir Štancl, ing. 

Priručnik će se sastojati od slijedećih dijelova: 

A. Tehnički dio - Osnove elektrotehnike i radiotehnike, 

Komponente, Električni krugovi, Prijamnici, Odašiljači, 

Antene i prijenosni vodovi, Širenje radiovalova, Mjerenje i 

mjerni instrumenti, Smetnje i otpornost, Sigurnost, Ispitna 

pitanja. 

B. Hrvatska i međunarodna pravila i postupci - Fonetska 

abeceda, Q-kod, Operativne kratice u amaterskim radijskim 

službama, Međunarodne oznake za nesreće, 

Promet u slučajevima opasnosti, Pozivne oznake, 

Frekvencijski pojasevi - planiranje IARU-a. 

C. Hrvatski i međunarodni propisi - Radiokomunikacijski 

propisi ITU-a, Preporuke CEPT-a, Hrvatski propisi i uvjeti 

za dozvole. 

Dodatak - Ispitna pitanja prema programu HAREC nalaze se 

uz svaki dio. 

Rukopis Priručnika u opsegu od oko 230 kartica teksta 

preuzet je od autora 4. studenoga 2004. Slijede opsežni 

poslovi recenziranja, uređivanja, lektoriranja, grafičke 

pripreme teksta i crteža te konačno njegova tiskanja. HRS 

nastoji izdati kvalitetan i suvremen Priručnik koji će našim 

radioamaterima služiti ne samo za pripremanje ispita, već 

biti trajni izvor informacija potrebnih u radioamaterskom radu. 


www.hamradio.hr 9

antene 

Piše: Mladen Petrović, 9A4ZZ 

NVIS-antene 

Uvod 

Pravilnikom o amaterskim radijskim 

komunikacijama od 2003. god. dozvoljen 

je rad većem broju radioamatera na KV 

opsegu tako da se sve više koristi SKED 

frekvencija, 3675 kHz, kao i frekvencija 

7120 kHz. Ali, zbog neadekvatno izabrane 

frekvencije za lokalnu vezu i neodgovarajuće 

antene, veza je često veoma 

slaba i to pogotovo zato što se radi o vezi 

na malim udaljenostima za KV opseg. 

Kao rezultat toga u vrijeme održavanja 

veze oblikuje se skip zona (zona preskoka) 

ili mrtva zona, počevši od udaljenosti 

gdje je površinski val (groundwave) već 

oslabio do udaljenosti gdje se pojavljuje 

prostorni val (skywave) (sl. 1.). Ovaj problem 

rješava se korištenjem NVIS propagacije 

i NVIS antena. NVIS (Near Vertical 

Incidence Skywave) u prijevodu znači 

blisko vertikalno otklonjen prostorni val. 

Tamo gdje zbog terena nije moguća veza 

na VHF/UHF opsegu ovaj način komuniciranja 

koristi vojska i radio mreže za 

opasnost u Sjedinjenim Američkim Državama 

i to: FCC-ova mreža RACES (Radio 

Amateur Civil Emergency Service) i 

ARRL-ova mreža ARES (Amateur Radio 

Emergency Service). Radi se o pouzdanoj 

vezi 24 sata do udaljenosti oko 500 

km na KV opsegu. Ovo bi zadovoljilo 

potrebe za lokalni rad na KV opsegu u 

9A. 

NVIS propagacija 

NVIS propagacija realizira se zračenjem 

antene vertikalno pod kutem 70 do 

90 stupnjeva i refleksijom od sloja F u 

ionosferi na Zemlju (sl. 2.). Da bi došlo 

do ove pojave treba koristiti frekvencije 

ispod kritične frekvencije, tj. one koje bi 

prošle kroz sloj F (tada ne bi došlo do 

refleksije na Zemlju). Ovo je veoma 

složen proces i ovisi o stanju u ionosferi 

koje se mijenja u različito doba dana 

(dan i noć), godišnjeg doba, 11-ogodišnjih 

ciklusa sunčeve aktivnosti i dr. 

Neću opširnije ulaziti 

u razmatranja 

stanja ionosfere već 

ću se samo osvrnuti 

na dva sloja koji 

najznačajnije utječu 

na NVIS propagaciju. 

To su: D sloj 

(koji guši signal) i 

F sloj (koji omogućava 

reflektiranje 

signala na Zemlju). 

D sloj oblikuje se preko dana na visini od 

oko 50 do 100 km, dok noću nestaje, a 

F sloj na visini od oko 400 km. Potrebno 

je odrediti frekvenciju, MUF, koja mora 

biti što viša da ima malo gušenje u D 

sloju, ali ne smije biti viša od kritične 

frekvencije jer bi došlo do prolaska kroz 

F sloj te ne bi došlo do refleksije na 

Zemlju. Prolaskom kroz D sloj pod pravim 

kutom gubici su minimalni, za razliku 

od prolaska pod niskim kutom gdje je put 

duplo duži. To ovisi o stanju ionosfere 

koje se mijenja iz sata u sat. Na temelju 

ispitivanja određene su frekvencije za 

rad od 2 MHz do 10 MHz, odnosno do 4 

MHz koriste se frekvencije za rad noću 

po lokalnom vremenu od 17 sati do 9 

sati, a do 10 MHz za rad danju po 

lokalnom vremenu od 9 sati do 17 sati. 

Vidi se da su ove frekvencije u okviru 

80-metarskog i 40-metarskog opsega 

koji koriste radioamateri. Kad se definiraju 

radne frekvencije, u našem slučaju 

danju npr. 7120 kHz, a noću 3675 kHz, 

mora se odrediti i snaga odašiljača. Ako 

antena zrači maksimalnu snagu pod 

visokim kutom od 70 do 90 stupnjeva, taj 

će se val reflektirati na Zemlju i pokrit 

će zonu od otprilike 500 km uključujući i 

skip zonu. Pokrivena će biti i zona gdje je 

još jak površinski val. U tom slučaju 

dolazi do interferencije ova dva vala koji 

su prešli različite putove i imaju različitu 

fazu što bi pokvarilo prijam. Zbog toga je 

Slika 1. 

potrebno reducirati površinski val. To se 

postiže smanjenjem snage do 100 W, 

kao i korištenjem antene koja zrači maksimalno 

pod visokim kutom te time osigurava 

pokrivanje isključivo prostornim 

valom, tzv. skywave communication. U 

prijamu će se antena ponašati kao i u 

predaji. Ona će maksimalno primati signale 

koji dolaze pod pravim kutom, a 

neće primati atmosferski šum i statička 

pražnjenja koja dolaze iz daljine pod 

niskim kutom i koji je jako izražen na 

nižim frekvencijama kao i ostale smetnje 

koje dolaze iz daljine. Na ovaj način 

povećat će se odnos signal / šum jer će 

šum drastično pasti. 

NVIS-antene 

NVIS propagacija zahtijeva maksimalno 

zračenje signala vertikalno. U isto 

vrijeme zahtijeva da je zračenje pod 

niskim kutom minimalno. Antene koje 

odgovaraju za ovu vezu su: 

- horizontalni dipol nisko postavljen 

iznad antenskog protutega (reflektora) 

na rastojanju 0.125 λ ili niže; 

- dvoelementni horizontalni quad ili 

delta nisko postavljeni; 

- kao i inverted V s reflektorom. 

Nisko postavljen dipol iznad zemlje 

mijenja svoje karakteristike. Mijenja se 

dijagram zračenja dipola tako da je 

maksimum zračenja pod 90 stupnjeva, 

ali mu pada vrijednost ulazne impeda- 

Slika 2. 



antene 

ncije. Efikasnost se smanjuje jer je nisko 

iznad zemlje i antenske struje se “slizuju” 

sa zemljom te se stvaraju gubici. Da bi 

se to eliminiralo koristi se savijeni dipol 

koji ima visoku vrijednost ulazne impedancije, 

a da bi se smanjili gubici u zemlji 

postavljamo antenski protuteg. Slijedom 

ovoga, izbor je antena s reflektorom koji 

kontribucijom antenskih struja smanjuje 

gubitke u zemlji i povećava dobit s obzirom 

na montiranje reflektora 5% dužim 

na određenom razmaku. Tako smo dobili 

vertikalno usmjereni dvoelementni beam. 

MMANA Ver.1.177 (c) JE3HHT 1999-2000. 

NVIS folded dipol za 80 m 

Ga: 7.81 (dBi) = 0 db (Hori Pol) 

F/B: 0.00 (dB) Rear: Az. 120 dg El. 60 dg 

Freq: 3.675 (MHz) 

Z: 51.692+j0.303 

SWR: 1.03 (50.0) 11.61 (600 Om) 

Elev: 90.0 dg (Ideal GND: 0.0001 mH) 

Isto vrijedi i za horizontalni quad i deltu. 

Moguće je i rješenje korištenjem 

nesimetričnog dipola, poznata Windom 

antena, ali korištena samo za 80-metarski 

band. Antenu treba nisko spustiti 

iznad zemlje i postavljanjem antenskog 

protutega dobit će se isti efekti kao kod 

dipola, s tim da se “balun” za transformaciju 

impedancije smanji s 1:6 na 1:4 ili 

da se montira balun 1:1. 

Također se može i dipol spustiti nisko 

iznad zemlje te položiti ispod njega jednu 

ili više izoliranih žica 5% veće dužine 

i sve skupa ugoditi 

antenskim tunerom. 

Vertikalno zračenje 

dipola može se 

značajno povećati 

ako se napojna 

točka ulegne ispod 

horizontale 2 do 3 

metra. 

Za mobilni rad 

mobilne vertikalne 

antene treba položiti 

horizontalno 

kako bi se ostvarila 

bliska NVIS veza. 

Korištenjem programa 

za izračun 

MMANA Ver.1.177 (c) JE3HHT 1999-2000. 

NVIS folded dipol za 40 m 

Ga: 7.99 (dBi) = 0 db (Hori Pol) 

F/B: -3.97 (dB) Rear: Az. 120 dg El. 60 dg 

Freq: 7.120 (MHz) 

Z: 58.490-j0.262 

SWR: 1.17 (50.0) 10.26 (600 Om) 

Elev: 90.0 dg (Ideal GND: 0.05 mH) 

(for elev. angle 45.0 dg Peak: 5.13 dBi 

antena MMANA 

dao sam dimenzije 

antena koje se 

mogu preporučiti za 

NVIS rad. 

Dimenzije su dane 

na slici 3. i tabeli 

kao i dijagrami 

zračenja. 

f (kHz) l (m) s (m) h (m) g (m) d (m) žica p (mm 2 ) 

3675 39,5 0,31 5 45 12,5 2 

7120 20 0,35 3 23 1,8 2 

Kod svih izračunom predloženih antena 

finalno ugađanje se postiže mijenjanjem 

visine antena od tla jer vodljivost 

na korisničkim lokacijama nije ista što 

unosi određenu razliku između izračuna 

i realnog stanja. Ovo je neizbježno jer se 

radi o niskim frekvencijama koje penetriraju 

u tlo i utjecaj tla kao i okolnih objekata 

je velik. Također i mijenjanjem dužine 

i pozicije izoliranih antenskih žica u protutegu 

(reflektoru) može se izvršiti fino 

ugađanje. 

Ne treba posebno napominjati da ove 

antene nisu pogodne za DX rad. Ukoliko 

se želi koristiti isti dipol za dalje veze 

potrebno je u centru prekidačem prekinuti 

žicu protutega, odnosno reflektora te 

namjestiti antenu tunerom. 

Zaključak 

Prednosti NVIS rada su: 

- mogućnost održavanja veze bez 

mrtve zone u radijusu od otprilike 

500 km, 

- moguća veza 24 sata dnevno, 

- značajno poboljšan odnos signal/ 

šum, 

- rad snagom do 100 W, 

- antenu je jednostavno postaviti jer je 

nisko iznad zemlje. 

U praksi se već djelomično koristi 

NVIS rad jer su antene za niže opsege 

relativno nisko postavljene. Da bi se 

postigle prednosti NVIS rada potrebno je 

da svi korespondenti u vezi koriste NVIS 

antene kao i da rade na frekvencijama 

za određeno doba dana. 

Literatura: 

- Near Vertical Incidence Skywave, by 

WB5UDE, 

- MMANA antenna software, by 

JE3HHT. 

E-mail autora: 

mladenpetrovic@yahoo.com 

Slika 3. 


www.hamradio.hr 11

praktična elektronika 

Piše: Željko Jugović, 9A2UO 

Mjerni instrument za mjerenje 

kapaciteta kondenzatora 

Slika 1. - Shema mjerila kapaciteta kondenzatora RCM1 

Već viđeno i skoro zaboravljeno. 

Kopajući po starim izrađevinama naišao 

sam na zanimljiv “uređajčić kojega sam 

često rabio. 

Opis uređaja 

S ovim uređajem moguće je izmjeriti 

kapacitet od 1.5 pF do 15 µF, a njegov 

najmanji opseg mjerenja “leži” između 

1.5 pF i 15 pF. Opseg vrijednosti stanja 

može se utrostručiti prespajanjem s 

preklopnikom S2 i S3, te preko preklopnika 

S4 dodatno udesetorostručiti. 

Uređaj posjeduje linearnu skalu. 

Korišteni su integrirani krugovi koji rade 

unutar graničnih vrijednosti napona 

napajanja i temperaturno su neovisni. 

SN7413 (IC1) radi kao nestabilan sklop, 

“multivibrator” čiju frekvenciju određuju 

vrijednosti od R1 i C1 do C6. Pri svakom 

pozitivnom bridu na ulazu “B” u IC2, 

SN74121 “multivibrator” SN7413 proizvest 

će jedan impuls čija dužina ovisi 

od Cx i R2 (10x) ili od R3 (1x). Ti impulsi 

kontroliraju mjerni instrument. Otpori 

i kondenzatori su odabrani tako da 

daju puni otklon mjernog instrumenta. 

U postavi “tri puta” vrijeme trajanja duty 

cycle je 70% impulsa na Q izlazu 74121. 

Time je spriječeno moguće oštećenje 

mjernog instrumenta pri mjerenju većih 

kapaciteta zbog neugodnog titranja kazaljke 

instrumenta. Za C1 do C6 i R1 do 

R3 to je potrebno ako je moguće rabiti 

udjele s 1 % tolerancije. 

Izvedba sklopa 

Tiskana pločica je u mjerilu 1:1 i sastoji 

se od dva dijela. Pripadni je dio ovog 

opisa. Desni dio je temeljni sklop kojemu 

je pridružen manji dio kojega čine kondenzatori 

C1 do C6. Budući da su oni 

Slika 2. - RCM1 pločica (mjerilo 1:1) 

Slika 3. - Položaj dijelova 



malih dimenzija moguće ih je zalemiti 

na preklopnik izbornika područja ili dograditi 

pločicu. Redoslijed montiranja 

dijelova nije kritičan. Poželjno je pokraj 

priključnice nepoznatoga kondenzatora 

ostaviti dovoljno prostora do metalnih 

dijelova koji mogu utjecati na mjerenje 

najmanjih vrijednosti kapaciteta. Pogonski 

dio čini 5 V izvor napajanja pri čemu 

je dovoljno da izvor daje 100 mA. 


Ugađanje 

Ugađanje (kalibriranje) uređaja teče 

ovim tijekom: postaviti nultu točku instrumenta 

s P3 do P5, potom jedan “mjerni 

kondenzator” od 0.47 µF, eventualno 

1 µF, priključiti na izvode Cx i s P2 i 

postaviti odgovarajuću poziciju kazaljke. 

Povezivanje na izvode 10 i 11 od 

74121 i priključci za Cx moraju biti što 

kraći i stabilniji. Ovdje prisutni popratni 

kapaciteti mijenjaju postavku nule 

mjernoga instrumenta jer 74121 sljedeći 

te popratne kapacitete isto proizvodi 

impulse (ako i nije kondenzator priključen 

na mjerne kaleme). Taj utjecaj je 

pri mjerenjima većih kondenzatora zanemariv 

te nije potrebno razdvojeno ugađanje 

viših mjernih područja. Pokazni 

instrument je 50 µA. U nedostatku istoga 

poželjno je koristiti AVO-metar, npr. 

UNIMER3 čija je skala izvanredno prilagodljiva. 

Time se izbjegava kalibriranje 

ugrađenoga instrumenta. 

Piše: Božidar Pasarić, 9A2HL 

Sekvencer 

ubitelji velike snage (QRO) svoju 

Lj želju ostvaruju najčešće tako da 

na standardni tvornički primopredajnik 

snage 50 do 100 W dodaju još i tzv. 

linear, tj. izlazno pojačalo veće snage u 

granicama postojeće dozvole, dok njihov 

osnovni uređaj tada služi kao pobuda 

(exciter). Pritom im se javlja problem 

prijelaza s prijama na predaju. Naime, 

postoji velika opasnost da će velika izlazna 

snaga odašiljača uništiti ulazni 

tranzistor prijamnika ako prije toga nismo 

poduzeli odgovarajuće zaštitne mjere. 

Isto to vrijedi i za transverter kojim se 

omogućuje rad na nekoj drugoj frekvenciji 

koje nema u osnovnom uređaju. 

Zaštitna mjera ostvaruje se u pravilu 

redoslijedom uključivanja i isključivanja 

pojedinih stupnjeva: najprije ćemo izvaditi 

antenu iz prijamnika i njegov ulaz 

uzemljiti, zatim ćemo antenu prebaciti na 

izlazno pojačalo i tek nakon toga ga 

uključiti. 

Ta preklapanja valja obavljati odgovarajućim 

relejima smještenim tako da 

vodovi budu što kraći (za prebacivanje 

antene poželjan je tzv. koaksijalni relej). 

Releje možemo aktivirati dvostranim 

prekidačima (“kip-šalterima”) uz odgovarajući 

izvor napona. Najjednostavniji je 

način taj da posao obavljamo po redu 

rukom - za predaju prema desno, odnosno 

za prijam prema lijevo. Ipak, takav 

način brzo bi nam dosadio, pa ćemo 

potražiti bolje rješenje, a to je da se preklapanje 

ostvaruje automatski. Takav 

uređaj zove se sekvencer, prema engleskoj 

riječi sequence, što znači redoslijed. 

Kako u osnovi radi sekvencer? On se 

može načiniti i od nekoliko serijski 

vezanih releja s dvostrukim radnim kontaktima 

tako da svaki relej uključuje onaj 

sljedeći (kao npr. u ovome časopisu broj 

101-102), ali takvom spoju teško je namjestiti 

vremensku konstantu, koja treba 

iznositi ukupno jednu sekundu ili manje. 

Mnogo je suvremenije rješenje s pomoću 

integriranog kruga nazvanog komparator. 

Kako radi komparator vidimo na slici 

1. Integrirani krug LM339 ima dva ulaza i 

jedan izlaz. Na negativni ulaz dovodimo 


tzv. referentni napon (nožica 6), a na 

drugi, pozitivni ulaz, poredbeni napon 

(nožica 7). Kada je poredbeni napon viši 

od referentnoga, izlazne struje nema i 

LED ne svijetli. Kada je poredbeni napon 

niži od referentnoga, izlazna struja teče i 

LED svijetli. Izlazni tranzistor komparatora 

spojen je s otvorenim kolektorom, pa 

mu valja osigurati radni otpor i dovesti 

radni napon kao kod svakoga tranzistora. 

On može izdržati struju od najviše 

20 mA. (Ako želimo da nam komparator 

radi obratnom logikom, valja samo međusobno 

zamijeniti nožice 6 i 7). 

Klasični sekvencer opisan je u većem 

broju američkih Handbooka za godišta 

poslije 1990. godine. Poslužio sam se 

shemom iz tog priručnika za 1997. godinu 

na stranici 22.53 (TR Time-Delay 

Generator). Odmah sam primijetio da se 

shema može pojednostavniti bez štete 

po rad sekvencera. Upotrijebljen je već 

spomenuti četverostruki komparator 

LM339. Prerađenu shemu vidimo na slici 

2. Otpornici R3 do R7 čine stupnjeviti 

razdjelnik napona iz kojega uzimamo 

referentne napone različitih razina. Za 

orijentaciju, izmjereni referentni naponi 

su bili 2.16 V - 4.29 V - 6.43 V i 8.61 V 

uz radni napon od 12 V. Ovi referentni 

Slika 1. 

naponi vode se redom svaki na svoj 

komparator, A - D. Lijevo od razdjelnika 

napona otpornici R1 i R2 kao i kondenzator 

C1 čine vremensku RC konstantu 

koja se “nabija” od 0 do 12 V u vremenu 

od oko 1.2 sekunde. Ovaj promjenljivi 

rastući napon vodi se na sve četiri poredbene 

nožice četiriju komparatora. Kako 

je svaki od njih namješten na višu referentnu 

razinu, oni će se uključivati (zapravo 

isključivati) redom, u razmaku od oko 

0.25 sekunde. Produljenje ili skraćenje 

vremenske konstante možemo ostvariti 

promjenom kapaciteta kondenzatora C1. 

U položaju “prijamnik” (RX) prekidač S-1 

je otvoren i kondenzator C1 je “nabijen” 

na punu vrijednost napona: izlazne 

nožice komparatora (1, 2, 13 i 14) nalaze 

se na višem potencijalu (preko otpornika 

od 100 kΩ), tranzistori Tr1 do Tr4 provode 

struju, pad napona na otpornicima 

R24 - R27 je velik, LE-diode LED1 - 

LED4 ne svijetle, pa izlazni tranzistori Tr5 

- Tr8 ne provode struju, i releji su u 

mirnom stanju. 

Zatvaranjem prekidača S-1 počinje 

pražnjenje kondenzatora C-1; naponi na 

nožicama 1, 2, 13 i 14 redom dolaze 

ispod referentne razine, naponi na 

nožicama 1, 2, 13 i 14 padaju gotovo 

na ništicu, tranzistori Tr1-Tr4 prestaju 

voditi struju, napon na njihovim kolektorima 

raste, LE-diode se pale, izlazni 

tranzistori Tr5 - Tr8 provode struju i 

aktiviraju releje (koji na shemi nisu 

prikazani jer se ne nalaze u sekvenceru). 

To je sve. 

Budući da je trebalo načiniti samo 

jedan primjerak, nisam se potrudio izraditi 

tiskanu pločicu, već sam cijeli 

sekvencer spojio na rupičastoj pločici 

perfoboard veličine 9 x 7 cm, a svi spojevi 

su izvedeni gipkom izoliranom žicom 

u raznim bojama uzetom iz plosnatog 

40-žilnog vodiča kakav se rabi za računala. 

Cijeli sekvencer smješten je u 

metalnu kutiju veličine 18 x 15 x 6 cm 

zajedno s ispravljačem koji daje 12 V/ 

1 A. Napon je stabiliziran, ali ne zato što 

bi to bilo osobito potrebno, već zato što 

je raspoloživi ispravljač davao 21 V 

www.hamradio.hr 13


Slika 2. 

istosmjernog napona, pa ga je valjalo 

smanjiti. Budući da izlazni tranzistori 

BD137 nisu stali na pločicu (odnosno 

nisam imao strpljenja tamo ih smještati), 

postavljeni su na drugu rupičastu pločicu 

veličine 5 x 2 cm. Sve se to vidi na slici 

3. Na prednjoj strani kutije nalaze se 

mrežni prekidač, mrežni indikator i četiri 

LE-diode koje prikazuju rad sekvencera. 

Na stražnjoj strani nalaze se četiri 

“činč” priključnice i priključnica za plus 

12 V za rad četiri releja, kao i “činč” 

priključnica za prekidač “prijam-predaja” 

S-1. Za vrijeme natjecanja mnogi operatori 

na to mjestu priključuju nožni 

prekidač, kakav rabe glazbenici, kako bi 

im ruke bile slobodne. 

R1 

R2 

R3 - 6 

R7 

R8 - 11 

R12 - 15 

R16 - 19 

R20 - 23 

R24 - 27 

C1 

C2 - 5 

IC1 

T1 - 4 

T5 - 8 

LED1 - 4 

S1 

ZD1 - 4 

- 2.7 kΩ/1W 

- 47 kΩ 

- 15 kΩ 

- 27 kΩ 

- 10 kΩ 

- 10 MΩ 

- 1 kΩ 

- 100 kΩ 

- 620 Ω 

- 4.7 µF (utvrditi pokusom) 

- 200-500 nF 

- LM 399, četverostruki 

komparator 

- 2N222A, NPN tranzistor 

- BD137, NPN tranzistor 

- svjetleća dioda, bilo koja 

- prekidač jednostrani, 

eventualno nožni 

- Zenerova dioda 33 V 

Slika 3. 




Pišu: Vladimir Novak, 9A2NV 

Marijan Horn, 9A2CO 

Instrument za mjerenje induktiviteta od 0.15 µH do 4.7 mH 

L-metar 

Za mnoge radioamaterske samogradnje 

potrebno je namotati VF zavojnice 

za koje su u shemama navedeni 

samo podaci o induktivitetu u µH ili mH, 

a nema podataka o broju zavoja za određeni 

induktivitet. Da bismo takove zavojnice 

određenih induktivnih vrijednosti 

mogli namotati, pristupili smo izradi jednostavnog 

i vrlo korisnog instrumenta s 

kojim možemo utvrditi tu vrijednost. 

Izgled takvoga instrumenta prikazan je 

na slici 1. Na njoj možemo uočiti da je 

skala podijeljena u sedam opsega i to od 

0.15 µH do 3 µH, od 1µH do 8.2 µH, 

od 3.3 µH do 39 µH, od 10 µH do 150 µH, 

od 39 µH do 330 µH, od 200 µH do 0.12 

mH i od 0.56 mH do 4.7 mH. Podjela 

skale ovisi o ugrađenom promjenljivom 

kondenzatoru. 

Električna shema prikazana je na slici 

2. Nju je objavio autor John Hassel, 

VK2JAH, a nama ju je ustupio Zlatko 

Kovačević, 9A3AQ. Mi smo joj dodali ispravljač 

i regulator napona za napajanje. 

Tri takva uređaja koja smo sastavili plod 

su ekipnog rada konstruktora RKZ. 

Za taj sklop upotrijebljen je TTL oscilator 

od 16 MHz iz starih računalnih ploča. 

Njegovu izlaznu frekvenciju, 16 MHz, 

dijelimo u integriranom djelitelju IC 1 (SN 

74161) i zatim još u IC2 (SN7474). Na taj 

način s preklopnikom opsega možemo 

odabrati frekvencije: 16 MHz, 8 MHz, 

zatim 4 MHz, 2 MHz 1 MHz, 500 kHz i 

250 kHz. S potenciometrom od 20 kΩ 

doziramo titrajni krug sastavljen od 

nepoznatoga induktiviteta, odnosno 

zavojnice u ispitivanju, i promjenljivoga 

kondenzatora 800 pF (2x400 pF). Izmjenični 

napon s toga kruga ispravljamo s 

dvije germanijeve diode i vodimo na bazu 

tranzistora. On omogućuje paljenje svjetleće 

diode LED koja služi kao indikator 

točne ugođenosti. 

Sklop je izrađen na tiskanoj pločici 

vitroplasta veličine 80 x 45 mm. Njezin 

predložak prikazan je na slici 3. u mjerilu 

1:1, a raspored dijelova na slici 4. Na 

pločici se nalaze mrežni ispravljač i regulator 

napona koji daje potrebnih 5 V stabiliziranog 

napona. Sklop je moguće napajati 

i istosmjernim naponom iz baterije 9 V 

koju priključimo na ulaz regulatora napona 

(+) i mase (-) ili naponom 5 V iz nekog 

drugog izvora koji dovedemo na priključne 

stupiće (+5 V) i mase. 

Upute za gradnju 

Prije svega treba izabrati kvalitetan i 

mali dvostruki promjenljivi kondenzator 

ukupnog kapaciteta oko 800 pF (2x400 

pF) sa zračnim ili folijskim dielektrikom. 

Kapacitet može biti i manji, ali to će se 

odraziti na ukupno mjerno područje. 

Okretanje rotora mora biti direktno na 

osovini, a ne preko prijenosa (osim u slučaju, 

kada je njegova konstrukcija takva, 

da je pored prijenosa izvedena njegova 

osovina na koju se može pričvrstiti kazaljka). 

Na njegov oklop treba na prikladan 

način pričvrstiti sastavljenu tiskanu 

pločicu tako da priključci na pločici sa 

statorom i masom budu što kraći. 

Na pločicu koju je računalom obradio 

Željko Jugović, 9A2UO, ugrađujemo dijelove 

po već ustaljenom sistemu. Za TTL 

Iz konstrukcijske radionice Radiokluba Zagreb 

Slika 1. 

oscilator i integrirane sklopove ugradimo 

ležišta u istom smjeru. Na nju ugradimo i 

dijelove regulatora napona i ispravljača. 

Ukoliko sklop želimo napajati iz baterije 9 

V ispravljač ne moramo ugrađivati. Preklopnik 

za biranje mjernih opsega mora 

imati sedam položaja, a može biti rotirajućega 

ili kliznoga tipa. Njegovi kontakti 

spajaju se na ugrađene stupiće na pločici 

tako, da je položaj 1 na priključku 

16 MHz (S1), a položaj 7 na priključku 

250 kHz (S7). Stalni kontakt preklopnika 

označen je sa S0. Na slici 2. je uz električnu 

shemu prikazan i pogled odozgo 

na TTL oscilator. Njegovo kućište ima tri 

zaobljena kuta i jedan oštar. Taj kut označuje 

nožicu 1 koja je prazna (NC) u 

ležištu DIL 14. U tom ležištu rabimo samo 

nožice 7, 8 i 14. 

Slika 2. 


www.hamradio.hr 15

Napajanje sklopa 

Sklop se napaja naponom od 5 V. Taj 

napon možemo dobiti iz baterije 9 V ili 

8 V iz ispravljača preko regulatora napona 

7805. Za transformator 220/8V koji 

napaja ispravljač nema mjesta na pločici. 

Položaj sastavnih dijelova ispravljača i 

regulatora napona na pločici prikazani su 

na slici 4. Potrošnja sklopa je oko 20 mA. 

Baterija 9 V spaja se na regulator napona 

(stupići “+9” i “GND”, a sekundarna strana 

mrežnoga transformatora koja daje 

8 V izmjeničnoga napona na stupiće “Ut”. 

Ako rabimo neki drugi izvor istosmjernog 

napona 5 V, spajamo ga na stupiće “+5” 

i “GND”. 

Ugradnja u metalnu kutiju 

Metalna kutija za naš instrument je 

dimenzija 171 x 120 x 63 mm. U nju su 

ugrađeni svi njegovi dijelovi zajedno s 

mrežnim transformatorom. Promjenljivi 

kondenzator s pričvršćenom tiskanom 

pločicom je smješten u kutiju tako da je 

sredina njegove osovine udaljena od 

lijevog i desnog ruba čeone ploče po 60 

mm i isto toliko od gornjeg ruba. Na taj 

način imamo dovoljno mjesta za skalu. 

Priključnice za zavojnice u ispitivanju 

treba ugraditi što bliže statorskom i 

rotorskom priključku na promjenljivom 

kondenzatoru kako bi spojne žice bile što 

kraće. O tome ovisi najniža vrijednost 

induktiviteta koju možemo mjeriti. 

Preklopnik za odabir mjernog opsega 

može biti obrtni ili klizni. Njega ugradimo 

na lijevoj strani čeone ploče gdje treba 

izbušiti odgovarajuću rupu ili izrez za 

ručicu klizača preklopnika. 

Potenciometar ugradimo na desnoj 

strani čeone ploče. Njega spajamo na pripadajuće 

stupiće s dvožilnim oklopljenim 

kabelom. U sredini između preklopnika i 

potenciometra ugradimo indikatorsku 

svjetleću diodu koja troši 2 mA. Za one 

koji žele još točnije pokazivanje rezonancije 

predlažemo da toj diodi paralelno 

spoje mali miliampermetar na kojem će 

biti očitavanje još točnije, mada sama 

svjetleća dioda potpuno zadovoljava 

(tolerancija kod tvorničkih VF prigušnica 

je oko 5% pa i više). Transformator ili bateriju 

smjestimo na najpogodnije mjesto u 

kutiji. 

Za okretanje osovine promjenljivog 

kondenzatora treba na odgovarajući 

gumb pričvrstiti kazaljku koju možemo 

napraviti iz prozirne plastike ili pleksiglasa 

u koju s donje strane zagrebemo 

utor i popunimo ga bojom. 

Provjera rada 

Kada su svi sastavni dijelovi međusobno 

povezani možemo pristupiti provjeri 

rada instrumenta. Prvo priključimo napon 

napajanja. Na utičnice Lx priključimo 

jednu od zavojnica čvrste i poznate vrijednosti 

induktiviteta i preklopnik opsega 

namjestimo na položaj koji odgovara toj 

vrijednosti. Gumb potenciometra okrenemo 

do polovine u smjeru kazaljke na 


satu, zatim okrećemo 

gumb promjenljivog kondenzatora 

te promatramo 

svjetleću diodu. 

Ona će zasvijetliti kada 

titrajni krug bude u rezonanciji. 

Tada potenciometrom 

smanjimo jačinu 

svijetla na minimum 

i ponovo ugađamo promjenljivi 

kondenzator 

na najjače osvjetljenje 

koje treba biti jedva vidljivo. 

Taj položaj označava 

traženi induktivitet 

zavojnice u ispitivanju. 

Postupak se ponavlja za 

svako slijedeće ispitivanje. 

Ako je potenciometar 

suviše otvoren, 

mogu se pojaviti lažni 

rezultati. Iz tog razloga 

je potrebno smanjivati 

namještanja jačine svjetla. 

Za još točnije pokazivanje 

paralelno svjetlećoj 

diodi možemo 

priključiti neki miliampermetar, 

1 mA. 

Izrada skale 

Kako nacrtati skalu? Svaki graditelj 

skalu će morati izraditi sam jer ona ovisi o 

ugrađenom promjenljivom kondenzatoru. 

Na papiru treba nacrtati sedam polukružnica 

u razmacima od 6 mm (sl. 5.). 

Najveća poukružnica (1) ima polumjer 54 

mm, a najmanja (7) ima polumjer 18 mm. 

U njenom središtu izbušimo rupu od 6 

mm i papir namjestimo na osovinu kondenzatora 

te zalijepimo na čeonu ploču. 

Gumb s kazaljkom učvrstimo na osovinu 

tako da kazaljka sa svojom obojenom 

linijom točno pokriva osnovnu (početnu) 

liniju polukružnica kod otvorenog i zatvorenog 

promjenljivog kondenzatora. Da 

bismo mogli nastaviti crtanje skale trebamo 

imati što više zavojnica čvrstog i 

poznatog induktiviteta (etalone) koje 

priključimo na utičnice Lx i to redom od 

Slika 5. 

Otpornici 

100 Ω - 1 

2.2 kΩ - 1 

Kondenzatori 

33 pF - 2 keramika 

100 nF - 5 keramika 

800 pF(2x400pF) - 1 zračni ili folijski 

(vidi tekst) 

Poluvodiči 

1N60 

- 2 Germanijeve 

diode (AA119) 

LED 

- 1 (2 mA) 

2N2222 - 1 tranzistor 

TTL oscilator - 1 (16 MHz) 

SN 74161 - 1 IC1 

SN 7474 - 1 IC2 

Ostalo 

Preklopnik - 1 (1x 7 položaja) 

Potenciometar 20 kΩ lin. 

- 1 

Utičnice - 2 (“bananske”) 

Ležišta za IC - 2 (DIL 14) 

Ležište za IC - 1 (DIL 16) 

Gumbi - 3 

Lemni stupići - 21 

Tiskana pločica - 1 

Za ispravljač i regulator napona 

Ispravljački most B20 C800 

- 1 

Regulator 7805 - 1 

100 nF - 2 keramički 

kondenzator 

470 µF 16V - 2 elektrolitski 

kondenzator 

Transformator 220/8V 

- 1 



Slika 3. 

Slika 4.

najnižih vrijednosti do najviših. Kada kod 

neke zavojnice postignemo najjače minimalno 

osvjetljenje LED, podvučemo 

ispod kazaljke traku polukartona (“šeleshamera”) 

do obojene linije, maknemo 

kazaljku i uz granicu polukartona označimo 

crticu na odgovarajućoj polukružnici. 

Zatim iznad crtice ispišemo vrijednost 

induktiviteta. Tako potpuno iscrtanu skalu 

možemo kasnije obraditi na računalu 

kako bi njen izgled bio čitljiviji i ljepši, 

što je za nas obavio Zoran Čapalija, 

9A3ACZ. Radi boljeg razlučivanja skala 

može biti izrađena u različitim bojama. 

Na preklopniku opsega označimo položaje 

brojkama od 1 do 7 što odgovara 

oznakama polukružnica skale. 


Izrada zavojnica sa čvrstim 

induktivitetom 

Kada nam zatreba izrada VF zavojnice 

neke vrijednosti induktiviteta na 

pogodno tijelo trebamo namotati neki broj 

zavoja. Kod malih vrijednosti to će biti 

mali broj zavoja, a kod većih veći. 

Pretpostavimo da trebamo namotati VF 

zavojnicu s induktivitetom 560 µH. Već 

po tom podatku možemo zaključiti da 

treba namotati priličan broj zavoja. 

Odlučimo se da na neko plastično tijelo u 

koje možemo kasnije namjestiti feritnu 

jezgricu namotamo 300 zavoja lakom 

izolirane bakarne žice promjera 0.1 mm. 

Tako namotanu zavojnicu priključimo na 

instrument i izmjerimo njen induktivitet. 

Utvrdit ćemo da li je induktivitet veći ili 

manji od 560 µH. Ako je prevelik postupno 

moramo odmotavati broj zavoja i uz 

to mjeriti promjene induktiviteta dok ne 

stignemo na željenu vrijednost. Ako je 

induktivitet premali u tijelo namjestimo 

feritnu jezgricu tako duboko dok postignemo 

željenu vrijednost, a zatim jezgricu 

zalijepimo da se ne miče. Postupak 

nije kompliciran i brzo ćemo se na nj 

priviknuti. 

Piše: Antun Dretvić, 9A3PX 

S-metar 

S-metar je instrument prijamnika koji pokazuje jačinu 

primanog signala. Kako ne bi bilo nesporazuma i raznih 

tumačenja, IARU je na sastanku 1. regiona u Beču donio 

preporuke o njegovoj kalibraciji i korištenju. 

Kod KV uređaja (f < 30 MHz) referentna razina je: 

S9 = - 73 dBm 

Za uređaje koji rade na frekvencijama iznad 144 MHz referentna 

razina je: 

S9 = - 93 dBm 

Za uređaje koji rade između 30 i 144 MHz za referentnu 

razinu preporuka je: 

S9 = - 83 dBm 

Malo praktične teorije 

Promjena napona za dva puta (6 dB) ima za posljedicu 

promjenu snage za četiri puta (6 dB). Snaga se mijenja s 

kvadratom promjene napona: 

P = U 2 / R 

Promjena od jedne S jedinice je promjena snage ili napona 

za 6 dB: 

Za napon: 

Za snagu: 

A (dB) = 20 log (U2/U1) A (dB) = 10 log P2/P1 

P2/P1 = [(U2 2 /R) / (U1 2 / R)] 

A (dB) = 10 log [(U2 2 / R) / (U1 2 / R)] 

A (dB) = 2 * 10 log (U2/U1) 

A (dB) = 20 log 2 A (dB) = 20 log 2 

A (dB) = 20 * 0.3 A (dB) = 20 * 0.3 

A dB = 6 dB 

A = 6 dB 

A je promjena u dB, U1 stari napon, U2 novi napon, P1 

stara snaga, P2 nova snaga, a R je otpor na kojemu se 

definira snaga ili napon. 

Sljedeća tablica pokazuje vrijednosti snage i napona 

za S jedinice i različite bandove: 

f < 30 MHz 30 MHz < f < 144 MHz f > 144 MHz 

Snaga Napon Snaga Napon Snaga Napon 

dBm Volti dBm Volti dBm Volti 

S1 121 199 nV 131 63 nV 141 20 nV 

S2 115 398 nV 125 126 nV 135 39 nV 

S3 109 793 nV 119 252 nV 129 70 nV 

S4 103 1.58 µV 113 501 nV 123 158 nV 

S5 97 3.20 µV 107 999 nV 117 316 nV 

S6 91 6.30 µV 101 1.90 µV 111 630 nV 

S7 85 12.6 µV 95 3.98 µV 105 1.26 µV 

S8 79 25.1 µV 89 7.94 µV 99 2.51 µV 

S9 73 50.0 µV 83 15.0 µV 93 5.00 µV 

Napon na ulazu prijamnika se izračuna iz vrijednosti 

S jedinice. 

U (µV) = k * 2 S 

Ako S9 predstavlja signal od 50 µV, onda je 

konstanta k: 

U (µV) = k * 2 S 

50 = k * 2 9 

k = 50 / 512 

Primjer: 

Za signal S4 napon na antenskom priključku je: 

U (µV) = k * 2 S 

U = (50/512) * 2 4 

U = 1.5625 µV 

Razlika od tablice je zato što je ovdje računato zaokruživanjem 

(pretpostavljeno je da je: log 2 = 0.3). 

Na slici je pokazana razlika idealnog i realnog pokazivanja 

S-metra kod nekog uređaja. Slika je s Interneta. 


www.hamradio.hr 17

KV 

Pravila KV natjecanja 

EU CW 160m Contest 

Ovo natjecanje organizira udruga telegrafista 

iz Francuske (UFT) s ciljem povećanja 

telegrafske aktivnosti na 160-metarskom 

opsegu. U natjecanju mogu sudjelovati licencirani 

radiooperatori širom svijeta, uključujući 

i SWL amatere. Natjecanje se održava 

prvi vikend u siječnju. Ako je 1. siječnja subota 

ili nedjelja tada se premješta na slijedeći 

vikend. 

Datum i vrijeme 

Termini za 2005. godinu su: 

- subota, 8.1.2005., od 2000 do 2300 UTC, 

- nedjelja, 9.1.2005., od 0400 do 0700 UTC. 

Frekvencije 

1810 - 1840 kHz. 

Vrsta rada 

CW. 

Kategorije sudionika 

A - članovi telegrafskog kluba koji je 

pridružen EUCW; snaga odašiljača 150 

W i više, 

B - članovi telegrafskog kluba koji je 

pridružen EUCW; snaga odašiljača od 

10 - 150 W, 

C - članovi telegrafskog kluba koji je 

pridružen EUCW; snaga odašiljača 10 

W i manje, 

D - ostale postaje; bez ograničenja snage 

odašiljača, 

E - SWL. 

Izmjena 

- kategorije A, B i C: 

RST / ime / telegrafski klub / članski broj, 

- kategorija D: RST / ime / NM (nije član). 

Bodovanje 

- kategorije A, B, C i D: 

- 1 bod za veze s vlastitom DXCC 

zemljom, 

- 2 boda za veze s drugim DXCC 

zemljama na istom kontinentu, 

- 5 bodova za veze s drugim 

kontinentima. 

- kategorija E: 2 boda za svaki potpun raport 

(podaci iz veze od obje postaje u vezi). 

Veza ili SWL raport s nekom od postaja 

službenih EUCW udruga vrijedi 10 bodova 

(DF0ACW, DF0AGC, DL0CWW, DL0DA, 

DL0DX, F8UFT, G4FOC, HB9HC). 

S istom postajom se može raditi dva puta 

(u subotu i ponovo u nedjelju). 

Množitelji 

- jedan množitelj za svaki pridruženi EUCW 

klub po danu. 

Konačni rezultat 

Konačni rezultat dobiva se množenjem 

QSO bodova s ukupnim zbrojem množitelja. 

EUCW klubovi su: 

- pridruženi klubovi 

(stanje od listopada 2002.): 

AGCW-DL, BQC, BTC, CFT, CTCW, 

EACW, EA-QRP-C, EHSC, FISTS, 

FOC, G-QRP, GTC, HACWG, HCC, 

Kalendar KV natjecanja 

SIJEČANJ 2005. 

1. 1. 0000-2100 HA - Happy New Year Contest CW/SSB 

1. 1. 0800-1100 SARTG New Year Contest RTTY 

1. 1. 0900-1200 AGCW HNYContest CW 

8. 1. 2000-2300 EU CW 160 m Contest CW 

9. 1. 0400-0700 EU CW 160 m Contest CW 

15 - 16. 1. 1200-1200 HA DX Contest CW/SSB 

29 - 30. 1. 0000-2359 CQ WW 160 m DX Contest CW 

29 - 30. 1. 0600-1800 REF Contest CW 

29 - 30. 1. 1300-1300 UBA DX Contest SSB 

VELJAČA 2005. 

12 - 13. 2. 0000-2359 CQ WW RTTY WPX Contest RTTY 

12 - 13. 2. 1200-1200 PACC Contest CW/SSB 

12 - 14. 2. 1400-0200 YLRL YL-OM Contest CW 

12 - 13. 2. 2100-0100 RSGB 1,8 MHz Contest CW 

19 - 20. 2. 0000-2400 ARRL DX Contest CW 

19 - 21. 2. 1400-0200 YLRL YL-OM Contest SSB 

26 - 27. 2. 0000-2359 CQ WW 160 m DX Contest CW 

26 - 27. 2. 0600-1800 REF Contest SSB 

26 - 27. 2. 1300-1300 UBA DX Contest CW 

HSC, HTC, INORC, I-QRP, ITC, 

MCWG, OE-CW-G, OHTC, OK-QRP, 

RTC, SCAG, SHSC, SPCWC, 

UCWC, UFT, U-QRQ-C, CHSC, YL- 

CW-G, 3A-CWG, 9A-CWG; 

- pridruženi klubovi van Europe: 

QRP-ARCI (SAD), CWAS (Brazil), 

GACW (Argentina). 

Nagrade 

Pokalima ili trofejima će se nagraditi prve 

tri postaje u kategoriji A i B te prvoplasirane 

postaje u kategorijama C, D i E. 

Dnevnici 

Dnevnici moraju sadržavati: datum veze, 

vrijeme po UTC, pozivnu oznaku korespondenta, 

izmjenu, bodove i množitelje. 

Uz dnevnik treba poslati listu množitelja za 

svaki dan. Potreban je i zbrojni list na posebnoj 

stranici s detaljima o uređaju, antenama, 

kategorijom sudionika, snagom odašiljača i 

prijavljenim ukupnim brojem bodova, kao i 

izjava o pridržavanju pravila natjecanja i ham 

spirita s potpisom. 

Ako je moguće vaš dnevnik pošaljite kao 

ASCII “fajl” na disketi ili na e-mail: 

jacar@club-internet.fr 

Papirnate dnevnike pošaljite do 15. veljače 

2005. godine na adresu: 

Jacques CARRIER - F5YJ 

12, rue Henri Delaunay 

F-93110 ROSNY-SOUS-BOIS 

FRANCE 

CQ WW 160 m 

DX Contest 

Cilj ovih natjecanja je za radioamatere 

širom svijeta održati što više veza s drugim 

radioamaterima u što više američkih saveznih 

država, kanadskih provincija i DXCC zemalja 

na 160-metarskom opsegu. 

Datum i vrijeme 

CW dio zadnji puni vikend u siječnju, a 

SSB dio zadnji puni vikend u veljači. Termini u 

2005. godini: 

-CW: 

0000 UTC 29. siječnja do 

2359 UTC 30. siječnja, 

- SSB: 

0000 UTC 26. veljače do 

2359 UTC 27. veljače. 

Kategorije 

- jedan operator i više operatora. 

Uporaba DX-clustera vas “prebacuje” u 

kategoriju više operatora. U kategoriji više 

operatora za svaku vezu treba biti 

označeno koji ju je operator održao. 

U kategoriji jedan operator posebno će se 

klasificirati sudionici prema snazi odašiljača 

koju su koristili: 

- HIGH = snaga iznad 150 W 

- LOW = snaga ispod 150 W 

- QRP = 5 W ili manje 



Izmjena 

RS(T) i država za SAD, provincija za 

Kanadu, za sve ostale ili prefiks zemlje ili 

skraćena oznaka zemlje. 

Bodovanje 

- veze s postajama iz vlastite zemlje, 

2 boda, 

- veze s drugim zemljama na vlastitom 

kontinentu, 5 bodova, 

- veze s postajama na drugim kontinentima, 

10 bodova, 

- veze s postajama na brodovima (/MM), 

5 bodova. 

Veze s postajama na brodovima se ne 

računaju kao množitelji. 

Množitelji 

- kontinentalne države SAD-a (48), U.S. 

District of Columbia (DC), kanadske 

provincije (14) i DXCC zemlje plus WAE 

lista (IT9, 4U1VIC, GM - Shetland, JW - 

Bear i TA1). KL7 i KH6 se računaju kao 

DXCC zemlje, a ne kao američke države 

za ovo natjecanje. 

Kanadske provincije uključuju: VO1, VO2, 

NB, NS, PEI, VE2, VE3, VE4, VE5, VE6, 

VE7, NWT, VY0 i Yukon. Nemojte računati 

SAD i Kanadu kao DXCC množitelje. 

Konačni rezultat 

Konačni rezultat dobiva se množenjem 

ukupnog broja QSO bodova s brojem svih 

množitelja. 

Kazne 

Tri dodatne veze mogu se izbrisati za svaku 

neprovjerenu vezu uklonjenu iz dnevnika. 

Diskvalifikacija 

Sudionik može biti diskvalificiran za kršenje 

pravila za rad radioamaterskih postaja, za 

nesportsko ponašanje ili za prijavljeni preveliki 

broj neprovjerenih veza. 

KV 

Nagrade 

Diplome će osvojiti pobjednici u svakoj 

DXCC zemlji u svakoj kategoriji. Drugoplasirani 

s rezultatom većim od 100000 bodova 

također će osvojiti diplome. 

Za posebne rezultate dodijelit će se 

plakete prema odluci organizatora natjecanja. 

Sve postaje dužne su raditi prema propisima 

i pravilnicima koji vrijede za rad radioamaterskih 

postaja u njihovoj zemlji, poštivajući 

frekvencijski plan i dozvoljenu uporabu snage. 

Budući da je ovo međunarodno DX natjecanje, 

dopustite održavanje interkontinentalnih 

veza. Ovo je “džentlmensko” natjecanje pa 

pomozite i omogućite svojim ponašanjem na 

opsegu rad s postajama s drugih kontinenata. 

Vođenje dnevnika na računalu 

Molimo vas da dnevnike pošaljete e-poštom 

u Cabrillo formatu. Cabrillo format 

automatski radi većina poznatih programa 

(softvera) za vođenje natjecateljskih dnevnika. 

U vašoj poruci u liniji subject upišite 

pozivnu oznaku i vrstu rada za koju je 

dnevnik. Dnevnik mora biti poslat kao prilog, 

a ne kao tekst dokument u samoj poruci. Veći 

dnevnici mogu biti komprimirani (“zipani”), 

koristeći npr. WINZIP. 

Svoje natjecateljske logove označite s 

CQ-160-CW ili CQ-160-SSB. Vaš e-mail 

dnevnik će automatski biti potvrđen od 

servera i provjeren da li je poslat u ispravnom 

Cabrillo formatu. 

Moguće je poslati poštom i disketu (u tom 

slučaju morate priložiti ispisan zbirni list). 

Disketa mora biti jasno označena pozivnom 

oznakom sudionika, vrstom rada (CW ili SSB) 

i kategorijom. Iz dnevnika ne izbacujte duple 

veze (nema kazni za duple veze). 

Vođenje dnevnika rukom 

Primjerak dnevnika i zbirnog lista možete 

dobiti ako pošaljete veliku (A4) kuvertu s 

adresom i dovoljnom poštarinom za povrat 

pisma na adresu CQ Magazina. Primjerak 

loga može se “skinuti” i na web stranici CQ 

Magazina: http://www.cq-amateur-radio.com 

Papirnati dnevnici s preko 200 veza moraju 

uključiti listu duplih veza s pozivnim 

oznakama svih rađenih postaja po abecednom 

redu. Množitelj prikažite samo prvi put 

kad je rađen. Na dnu svake stranice mora biti 

zbroj množitelja, veza i bodova. 

Uz papirnati dnevnik obvezno treba poslati 

i zbirni list sa svim važnim informacijama, 

kao i potpisanu izjavu o pridržavanju pravila 

natjecanja. Jasno označite sve duple veze i 

nemojte obračunavati bodove za iste. Jasno 

označite ukupan broj množitelja, kao i broj 

W/VE i DXCC množitelja. 

Natjecanje klubova 

U ovo natjecanje ulazi svaki klub koji prijavi 

barem tri natjecateljska dnevnika. 

Ime kluba mora biti jasno naznačena na 

zbirnom listu ili zbirnom dijelu Cabrillo formata. 

Objavljena će biti i posebna rang lista 

klubova. 

Slanje dnevnika 

Krajnji rok za CW dio je 28. veljače, a za 

SSB dio 31. ožujka. 

Izuzetak 

Možete poslati i oba dnevnika (CW i SSB) 

zajedno, najkasnije do 31. ožujka. 

E-mail: cq160@kkn.net 

Poštanska adresa (na kuverti označite CW 

ili SSB vrstu rada): 

CQ 160 Meter Contest 

25 Newbridge Road 

HICKSVILLE, NY 11801 

USA 

Rezultati KV natjecanja 

Rezultati IOTA Contesta 2004. 

Ovo natjecanje je posebno jer promovira rad s otoka. Njegova 

popularnost raste iz godinu u godinu između ostaloga i zbog vrlo 

popularnoga programa IOTA diploma. Broj natjecatelja je svake 

godine sve veći zato što i oni koji u natjecanju ne rade “ozbiljno”, 

mogu “odraditi” neki novi otok za svoju IOTA diplomu. 

Organizator je primio 1228 natjecateljskih dnevnika od čega je 

359 dnevnika od postaja koje su radile s otoka među kojima je 

mnogo ekspedicija na otoke organiziranih posebno za ovo natjecanje. 

Prostiranja nisu bila dobra - 10 metara je bio zatvoren gotovo 

cijelo natjecanje sa sporadičnim kratkim otvaranjima, a donji 

opsezi su bili puni šuma i statike. Organizator je primio 25 natjecateljskih 

dnevnika postaja iz Hrvatske od čega 17 dnevnika od 

postaja koje su radile s otoka. 

Natjecatelji koji su radili iz Hrvatske ostvarili su odlične rezultate 

u svim kategorijama. Ekipa 9A0R radila je s Krka i osvojila prvo 

mjesto u kategoriji više operatora - velika snaga - postaje s otoka. 

S otoka Sveti Nikola radila je ekipa 9A0CI i osvojila treće mjesto 

u kategoriji više operatora - velika snaga - postaje s otoka, a u kategoriji 

ekspedicija koje su radile velikom snagom osvojili su drugo 

mjesto. 9A7T/p je osvojio drugo, a 9A1TA četvrto mjesto u kategoriji 

ekspedicija s otoka - mala snaga. Pero, 9A6A, je osvojio 

drugo, a Tomo, 9A4W, treće mjesto u kategoriji postaja s otoka - 

jedan operator, miješano. Rezultate svih postaja koje su radile iz 

Hrvatske donosimo u nastavku ovog teksta. 

HRS-ov KV menadžer za natjecanja, 

Zlatko Matičić, 9A2EU 

Otoci - više operatora 

Mj. Poz. oznaka QSOs Mults Bodova Snaga IOTA Ref Otok 

1. 9A0R 2527 518 9564870 HP EU136 Krk 

3. 9A0CI 2319 452 7668180 HP EU110 Sveti Nikola 

13. 9A7T/P 1550 330 3573900 LP EU016 Korčula 

17. 9A1TA 1661 275 3215025 LP EU136 Cres 

26. 9A2004YC 1081 237 1911879 LP EU110 Sveti Andrija 

28. 9A1CFN 1448 207 1843128 HP EU016 Brač 


www.hamradio.hr 19

KV 

Otoci - jedan operator - CW/SSB 

Mj. Poz. oznaka QSOs Mults Bodova Snaga Sati IOTA Ref Otok 

2. 9A6A 1378 181 1432434 HP 24H EU016 Hvar 

3. 9A4W 506 211 1196370 HP 12H EU016 Brač 

26. 9A2V/P 424 56 123648 LP 12H EU170 Vrgada 

31. 9A4RV 135 60 79020 LP 24H EU016 Korčula 

39. 9A/OK1FBH/P 290 36 56376 HP 24H EU136 Cres 

Otoci - jedan operator - CW 


6. 9A6NL 824 137 718428 HP 12H EU170 Pašman 

19. 9A/HA8KW/P 384 96 247680 LP 12H EU136 Rab 

21. 9A/HA6PS 541 75 218025 LP 12H EU170 Pašman 

76. 9A/HA7JJS 86 21 9702 QRP 12H EU170 Pašman 

Otoci - jedan operator - SSB 


55. 9A1CPB 199 25 32025 LP 12H EU016 Brač 

IOTA ekspedicije 

velika snaga - yagi antene 

Mj. Poz. oznaka 

Bodova 

2. 9A0CI 7,668,180 

9. 9A1CFN 1,843,128 

12. 9A6A 1,432,434 

17. 9A6NL 718,428 

27. 9A/OK1FBH/P 56,376 

IOTA ekspedicije 

mala snaga - jednoelementne antene 

Mj. Poz. oznaka Bodova 

2. 9A7T/P 3,573,900 

4. 9A1TA 3,215,025 

6. 9A2004YC 1,911,879 

26. 9A5KV 351,525 

34. 9A/HA8KW/P 247,680 

36. 9A/HA6PS 218,025 

48. 9A2V/P 123,648 

77. 9A/HA7JJS 9,702 

Svijet - više operatora 

Mj. Poz. oznaka QSOs Mults Bodova Snaga 

14. 9A7P 512 130 488280 LP 

18. 9A3ND 245 104 276120 LP 

Svijet - jedan operator - CW/SSB 

Mj. Poz. oznaka QSOs Mults Bodova Snaga Sati 

16. 9A3B 680 163 813696 HP 24H 

100. 9A4RC 160 52 69264 LP 12H 

Svijet - jedan operator - SSB 

Mj. Poz. oznaka QSOs Mults Bodova Snaga Sati 

17. 9A2BD 462 104 275184 HP 12H 

37. 9A6AJK 268 64 139776 LP 24H 

97. 9A2GA 88 40 35520 LP 12H 

168. 9A1DL 34 14 4788 LP 24H 

Piše: Emir Mahmutović, 9A6AA 

IOTA/WLH DL meeting 2004 

Tijekom boravka na svjetioniku otoka 

Pločice (svibanj 2003.), njemački 

dio naše (9A0CI) ekipe pozvao nas je na 

zanimljivi susret zaljubljenika u otoke i 

lanterne koje se već šest godina tradicionalno 

održava u Njemačkoj. Saznali 

smo da je ovogodišnje okupljanje od 15. 

do 17. listopada. Iako smo svi pozvani, 

uključujući i naše tadašnje “goste” na 

lanterni, Matu, 9A4M, Vedrana, 9A4VV, 

pozivu su se uspjeli odazvati Daki, 

9A2WJ, i Emir, 9A6AA. 

Za mjesto održavanja tog IOTA / WLH 

DL meetinga određen je Lenggries, 

gradić na samome jugu Njemačke, što je 

nama iz 9A posebno odgovaralo budući 

da smo na put smo kanili poći osobnim 

automobilom. Prema programu istaknutom 

na Internetu, u Lenggries smo trebali 

stići u petak, 15. listopada 2004., 

do 20.30 sati, za kada je predviđena 

prezentacija naše prošlogodišnje ekspedicije 

na Palagružu. Naravno, ni gradonačelnikov 

pozdravni govor na svečanom 

otvorenju, nismo željeli propustiti. 

Dio puta je isti kao kada se ide za 

Friedrichshafen. Prije Münchena valjalo 

je skrenuti te prema austrijskoj granici, 

ispod impozantnih planina, pronaći 

Lenggries. Uz pomoć našeg “stručnog 

navigatora” (moje XYL-ke), i to smo 

uspješno obavili. 

Ovakva okupljanja željno očekuju 

mnogi radioamateri. To je prilika za 

upoznavanje s drugim operatorima koje 

ste čuli preko radiopostaja ili ste imali 

sreću uspostaviti i QSO s njima. Ubrzo 

se u Lenggriesu okupilo zanimljivo 

društvo: pedesetak operatora iz 6 

zemalja. Spomenimo i 20 supruga koje 

su doprinijele da ovo druženje u organizaciji 

Fredija, DE0MST, protekne u još 

ugodnijem ozračju. 

Nakon pozdravnog govora, stručni 

dio susreta započeo je predstavljanjem 

uspješne hrvatsko-njemačke ekspedicije 

koja je u svibnju 2003. godine, pod 

oznakom 9A0CI, radila s palagruške 

lanterne i susjednih otoka. Nazočni su 

bili oduševljeni prikazanim ljepotama tog 

dijela Jadrana, a neki gosti najavili su i 

svoj dolazak na Palagružu. 

Uspješno smo nastavili promovirali 

IOCA program. Tijekom zajedničke večere, 

gosti su vidjeli zanimljivu ovogodišnju 

aktivnost dvoje zaljubljenika u 

naše otoke, xyl Aniko, HA5TAA, i Ferija, 

HA5AZZ (rađenu u Powerpointu), a 

koju je IOCA menadžer dobio od naših 

sjevernih susjeda uz zamolbu za njihovu 

novu IOCA diplomu. Iskoristio sam 

nazočnost Ruga, DJ3XG, te ga iznenadio 

donijevši mu zasluženi IOCA trofej. 

Sven, DF9MV, član ekipe 9A0CI na Palagružu, 

predstavio je nazočnima tu ekspediciju 

uz prigodni videosnimak. 



Najaktivniji dio WLOTA rukovodstva 

u Alexovoj (DL1MAJ) pivovari: 

s lijeva: Fredy, DE0MST, 

Peter, DK2PR, Phil, F5OGG, 

Ric, DL2VFR, i Emir, 9A6AA 

KV 

Skupni snimak dijela sudionika skupa 

pred polazak svojim kućama 

Također, prikazan je i podijeljen izuzetno 

uspješan videozapis o ljepotama 

Murterskoga podneblja, koji je za ovu 

prigodu, na više jezika načinila tvrtka 

Say Millennium. 

Zanimljive su bile i sljedeće prezentacije: 

skandinavska ekspedicija koju je 

ostvario Volker, DJ9QP, operatorski rad 

iz Šri Lanke (4S7PAG, AS-171), Meksika 

(NA-045/135/189/226) i s otoka 

Europe (TO4E i TO4WW, AF-009) 

Joela, F5PAC, te ekspedicija na Grenland, 

gdje se iskazao Ric, DL2VFR. 

S obzirom da su Ric, DL2VFR, i Emir, 

9A6AA, svaki u svojoj zemlji i checkpointi 

za novu Antarctica diplomu, zajedno 

su izložili potankosti o ovome 

zanimljivome projektu. 

Susret u Lenggriesu bila je 

izuzetna prilika da se na jednom 

mjestu nađe nekoliko osoba koje 

su najizravnije uključene u radioamaterski 

World Lighthouse Program: 

Phil, F5OGG, dopredsjednik 

i menadžer tog programa, Ric, 

DL2VFR, i Fredy, DE0MST, WLH 

checkpointi, Emir, 9A6AA, WLH 

country assistant, te Peter, 

DK2PR, novoizabrani član najužeg 

WLH rukovodstva. O važnim odlukama 

glede promjena u pravilima ovog 

najpoznatijeg radioamatersko-svjetioničarskog 

programa saznat ćete uskoro 

na službenim web stranicama. Za sada 

samo informacija da je promijenjen 

naziv WLH programa, on od sada zove: 

WLOTA (World Lighthouse On The Air). 

Nova WLOTA web stranica je www. 

wlota.com, a na nju će uskoro biti stavljeni 

svi najnoviji podaci i informacije. 

Ubrzo nakon sastanka nazočni su upoznati 

s WLOTA programom. Tom 

prigodom, uz burno odobravanje, 

Hrvatska je i ove godine proglašena za 

Best WLH Country. 

Za sudionike ovoga susreta, u trenucima 

odmora, organizirana je posjeta 

privatnoj pivovari, čiji je vlasnik Alex, 

DL1MAJ, za ovu prigodu načinio posebne 

etikete za boce, kojima je promoviran 

ovaj skup. 

I jedna zanimljivost: u lokalnim novinama, 

koje sam slučajno pronašao, 

uočio sam zapažen članak o ovome 

skupu, a kao ilustracija poslužila je 

fotografija s ovogodišnje IOCA ekspedicije 

na otok Pločicu. Na njoj su Boro, 

9A3KB, i Daki, 9A2WJ, uz radijsku 

postaju tijekom višesatne “aktivacije” 

lanterne Šćedro. 

U nedjelju ujutro - rastanak. Sve je 

prošlo izuzetno dobro. Samo je nešto 

nedostajalo: naše more i otoci. Zato su 

mnogi rekli: “Vidimo se dogodine na 

sličnom susretu, ali u Hrvatskoj!” 

Prijedlog kalendara ARDF natjecanja za 2005. godinu 

Datum Natjecanje u ARDF-u u 9A Organizator Frekvencije 

10. 4. 2005. Kup Zagreba Zagreb 3.5 i 144 MHz 

17. 4. 2005. Otvoreno prvenstvo Bjelovara Bjelovar 3.5 MHz 

1. 5. 2005. Otvoreno prvenstvo Zagreba Zagreb 3.5 i 144 MHz 

7. 5. 2005. Juniorsko prvenstvo slijepih Zagreba Zagreb 3.5 MHz 

11. otvoreno prvenstvo slijepih Zagreba Zagreb 3.5 MHz 

14. 5. 2005. Državno prvenstvo Hrvatske 144 MHz 

14. 5. 2005. Državno prvenstvo Hrvatske slijepih 3.5MHz 

15. 5. 2005. Državno prvenstvo Hrvatske 3.5 MHz 

29. 5. 2005. Otvoreno prvenstvo Ludbrega Ludbreg 3.5 MHz 

12. 6. 2005. Otvoreno prvenstvo Međimurja Mursko Središće 144 MHz 

27. 6 - 1. 7. 2005. 6. prvenstvo mladih 1. Regiona IARU Karlovy Vary, Češka 3.5 i 144 MHz 

2. 7. 2005. Otvoreno prvenstvo slijepih koprivničko-križevačke županije Koprivnica 3.5 MHz 

3. 7. 2005. Kup Zagreba - ARO natjecanje Zagreb 3.5 MHz 

Tečajevi za ARDF 

Kraljevica 

26 - 28. 8. 2005. Pripreme ARDF reprezentacije HRS-a Bjelovar, Kraljevica 3.5 i 144 MHz 

6. 9 - 11. 9. 2005. 15. prvenstvo 1. Regiona IARU Tara-Zlatibor, Srbija 3.5 i 144 MHz 

10. 9. 2005. Otvoreno prvenstvo slijepih Rijeka Bakarac 3.5 MHz 

17. 9. 2005. Kup Zagreba - Park-ARG na ZRF-u Zagreb 3.5 MHz 

17. 9. 2005. Prvenstvo slijepih ZRF Zagreb 3.5 MHz 

24. 9. 2005. Prvenstvo RK Louis Braille Zagreb 3.5MHz 

1. 10. 2005. Kup Zagreba - jesenji noćni ARG Zagreb 3.5 MHz 

Predlaže se da se na svim natjecanjima istovremeno održe KV i UKV natjecanje zbog većeg broja natjecanja u oba opsega 

te kvalitetnijeg izbora članova reprezentacije HRS-a. 

Izbor za obje reprezentacije, po ovom prijedlogu, bio bi poslije Murskog Središća. 


www.hamradio.hr 21

DV 

Piše: Milan Čatari, 9A9RA 

Prijam signala na 136 kHz 

Aktivirajmo 136 kHz ! 

Mnogi radioamateri, osobito oni 

napredniji i skloniji eksperimentiranju 

i istraživanju, odavno su željeli raditi 

i na frekvencijama ispod 1.8 MHz. 

Zahtjev da nam se dodijeli opseg od 

200 kHz bio je istaknut već na WARC-u 

'79. Međutim, bio je to zahtjev ispred 

vremena i naše želje tada nisu ispunjene. 

U prosincu 1995. god. na sastanku 

CEPT WGFM (u slobodnom prijevodu: 

Konferencija Europskih poštanskih i 

telekomunikacijskih administracija - 

Radna Grupa za dodjelu frekvencija) u 

Sofiji, njemački su se predstavnici, pozivajući 

se na preporuke IARU-a, pojavili s 

prijedlogom da se europskim amaterima 

na sekundarnoj osnovi dodijeli opseg u 

području od 142 - 147 kHz budući da su 

australijski i novozelandski amateri u to 

vrijeme koristili područje od 165 - 190 

kHz, a područje 160 - 190 kHz već je prije 

bilo dodijeljeno američkim, uglavnom 

nelicenciranim, amaterima. Britanski su 

amateri dobili segment između 71.6 i 

74.4 kHz. 

Zbog prije dodijeljenih frekvencija 

vojnoj mornarici u nekim europskim 

zemljama područje 142 -145 kHz nije 

prihvaćeno. Zadužena je podgrupa za 

praćenje da istraži moguću lokaciju u 

području od 130 - 150 kHz. Zaključeno 

je da bi segment 135.7 - 141.4 kHz bio 

najpogodniji za radioamatersku službu. 

Međutim, njemački predstavnici nisu 

podržali taj prijedlog u potpunosti zbog 

zaštićenog kanala oko 139 kHz koji od 

prije pripada Trans - Europskom mrežnom 

sustavu. Zbog toga je predloženi 

segment “prepolovljen” pa je odlučeno 

da se amaterima dodijeli segment u 

području 135.7 - 137.8 kHz. U veljači 

1997. god. na sastanku ERC (Europski 

komitet za radiokomunikacije) u Odenseu 

to je i prihvaćeno. 

Nakon obaveznoga procesa usklađivanja 

Preporuka 62-01 (ime dokumenta), 

u travnju 1997. god. na sastanku 

WGFM-a u Mainzu stupila je na snagu. 

Dobili smo, dakle, novi opseg kojega ga 

treba koristiti zato što bi neaktivnost 

mogla usporiti ili čak onemogućiti dodjelu 

novih dugovalnih i srednjevalnih 

frekvencija. Premještanjem nekih službi 

na više frekvencije ostalo je ispod i oko 

500 kHz dosta slobodnih frekvencija, pa 

se mnogi nadaju, a nadu temelje na, 

navodno, čvrstim obećanjima, da će to 

područje uskoro biti dodijeljeno radioamaterskoj 

službi. Naravno, dokažu li 

amateri da dugovalne ili srednjevalne 

opsege doista žele i trebaju i ako svojim 

radom na 136 kHz ne budu ometali rad 

komercijalnih službi. 

Prije početka gradnje dvoumio sam se 

da li da napravim klasičan transverter ili 

da postojeći KV uređaj koristim samo za 

prijam, a odašiljač da napravim kao 

poseban sklop. I jedna i druga varijanta 

imaju prednosti, ali i znatnih nedostataka 

te nije bilo lako odlučiti kojoj varijanti dati 

prednost. Na kraju sam odašiljač odlučio 

napraviti kao odvojeni sklop. U narednom 

ću nastavku, uz shemu odašiljača, 

priložiti i shemu manipulativnog sklopa. 

U tekstu će se često pojavljivati izrazi 

“spora telegrafija” i “normalna telegrafija”. 

Pod “sporom telegrafijom” mislim 

na telegrafske signale kod kojih je dužina 

točke najmanje 3 sekunde, dok se 

pojam “normalna telegrafija” odnosi na 

telegrafiju na kakvu smo navikli na KV 

opsezima (gdje se brzine kreću uglavnom 

između 50 i 100 slova u minuti). 

Možda bi izraz “brza telegrafija” bio primjereniji, 

budući da se među zapadnim 

amaterima, gdje je rad na 136 kHz i 

najpopularniji, ustalio izraz “normalna 

telegrafija” i ja ću rabiti taj naziv. 

Prijamnici mnogih KV primoodašiljača 

omogućuju prijam signala do bar 100 

kHz, pa se čini da većina KV amatera s 

prijamom 136 kHz opsega neće imati 

većih problema. Nažalost, osjetljivost 

većine starijih tzv. general coverage 

prijamnika na dugovalnim frekvencijama 

za “ozbiljnije” komunikacije ne zadovoljava. 

Mnogi proizvođači pri prijamu signala 

ispod 1.7 MHz automatski uključuju 

oslabljivač radi zaštite od veoma snažnih 

SV i DV difuznih stanica, dok neki oslabljivači 

uključuju samo pri prijamu SV 

difuznog opsega, tj. između 1625 kHz i 

525 kHz. Osjetljivost prijamnika za prijam 

na ovom opsegu zbog iznimno slabih 

signala mora biti čak i veća nego na 

KV-u, iako se u starijoj literaturi često 

može pronaći mišljenje da je zbog vrlo 

visokog šuma dovoljna tek prosječna 

ili čak i ispodprosječna osjetljivost prijamnika. 

Bilo je to prije pojave računalnih 

programa za prijam vrlo slabih telegrafskih 

signala koji su granicu osjetljivosti 

“spustili” za čak 20 dB, pa je sada moguć 

prijam signala koji sluh niti ne zamjećuje. 

Zašto su amaterski signali na 136 kHz 

tako slabi? 

Zahvaljujući malim valnim dužinama 

moguće je na KV-u i višim frekvencijama 

podići veoma efikasne antene. Na 136 

kHz to je već nešto teže, a može se slobodno 

reći i nemoguće, učiniti. Valna 

dužina 136 kHz opsega je oko 2.2 km 

pa bi popularna GP antena bila visoka 

oko 550 m, što u amaterskim uvjetima 

nije moguće ostvariti. Zbog toga se rabe 

vrlo kratke antene, uglavnom do 0.012 λ. 

Zamislite da na 80 m radite s GP 

antenom visine svega 40-ak cm! Zbog 

toga ne čudi podatak da je iskoristivost 

antena većine amatera aktivnih na 136 

kHz, pa i onih najpoznatijih, manja od 

0.5 %, odnosno da je pojačanje većine 

antena za 136 kHz znatno manje od 

-23 dB. U većini zemalja koje su radioamaterima 

dozvolile rad na 136 kHz efektivna 

izračena snaga (ERP) ograničena 

je na svega 1 W. Kada se sve spomenuto 

uzme u obzir može se pomisliti da 

je to opseg samo za međuulične ili u 

najboljem slučaju, međugradske komunikacije. 

Ipak nije tako. Prema tzv. 

Shannonovom pravilu kada bismo informacije 

prenosili beskrajno sporo mogli 

bismo koristiti beskrajno mali propusni 

opseg za što bi bila potrebna beskrajno 

mala snaga. 

Jedan od najvećih problema pri radu 

na 136 kHz bez sumnje je visoka razina 

šuma. Temperatura šuma na ovim frekvencijama 

dostiže i preko 20 000 000 K. 

Glavni izvori šuma na niskim frekvencijama 

su razni aparati i strojevi koje je 

stvorio čovjek i atmosferski šum. Pražnjenja 

u atmosferi u ljetnim mjesecima 

dodatno pogoršavaju situaciju pa je 

ponekad onemogućen prijam gotovo 

svih signala tako da se kroz snažan šum 

probijaju samo najsnažniji signali. 

Doprinos visokoj razini šuma na 136 kHz 

daju i veoma snažne, u pravilu premodulirane, 

DV difuzne stanice. Srećom, 

ovakve se smetnje mogu razmjerno 

jednostavnim sklopovima bitno umanjiti, 

ali ne i ukloniti u potpunosti. Jedan ću 

takav sklop opisati u jednom od idućih 

nastavaka. Mislim da je i iz ovih nekoliko 

podataka vidljivo s kakvim se problemima 

redovito susreću amateri na 136 kHz 

i vjerojatno je razumljivija potreba za 

posebnim vrstama rada među kojima je 

najefikasnija prije spomenuta “veoma 

spora telegrafija” ili skraćeno QRSS. 

Prije nekoliko godina zahvaljujući programu 

Argo, jednom od prvih amaterskih 

programa za prijam vrlo slabih signala, 

ostvareno je i ono u što mnogi 1997. 

god., kada je ovaj opseg dodijeljen amaterima, 

nisu vjerovali: signale novozelandske 

stanice ZL6QH primio je kanadski 

amater VE7SL na udaljenosti od preko 

15 000 km pri čemu je ZL stanica radila 

sa svega nekoliko W ERP (efektivna 

izračena snaga). Naravno, antena je napajana 

sa znatno većom snagom (prema 

podacima kojima raspolažem snaga 

odašiljača bila je oko 1.2 kW). Najpogodnija 

vrsta rada za održavanje veza u 

veoma nepovoljnim uvjetima i danas je, 

zbog najmanje širine, “dobra, stara” 

telegrafija. To je u biti, poseban oblik 

amplitudne modulacije zato što se pritiskanjem 

i otpuštanjem tipkala izvodi 



DV 

100 % amplitudna modulacija noseće 

frekvencije. 

Modulirajuća frekvencija ovisi o brzini 

tipkanja i može se izračunati pomnoži 

li se brzina tipkanja, izražena brojem 

slova u minuti, s brojem 0.083. Pri 

odašiljanju brzinom od npr. 60 slova u 

minuti sa svake strane noseće frekvencije 

formiraju se bočni opsezi razmaknuti 

po 5 Hz od noseće frekvencije i 

ispada da CW signal pri brzini od 60 

slova u minuti zauzima ukupno 10 Hz. 

Smanjivanje propusnog opsega ispod 

10 Hz dovelo bi do znatnog izobličavanja 

oblika CW signala i do smanjenja 

čitljivosti. Pri prijamu “na sluh” 

minimalni propusni opseg morao bi 

biti znatno veći radi ugodnijeg i lakšeg 

prijama CW signala budući da je vrlo 

teško duže vrijeme pratiti signal kada 

se frekvencije signala i šuma neznatno 

razlikuju po frekvenciji i po snazi. Šum 

je ravnomjerno raspoređen po cijelom 

frekvencijskom spektru i ukupna će 

razina šuma na izlazu prijamnika biti 

razmjerna propusnom opsegu prijamnika. 

Nije teško zaključiti da će se bolji 

prijam ostvariti pri uporabi minimalnog 

propusnog opsega, a što je prikazano u 

tablici 1. 

Slika 1. - Jednostavno VF pojačalo za 136 kHz 

Slika 2. - Nacrt tiskane pločice za VF pojačalo, pogled sa strane. Dimenzije pločice su 88 mm x 38 mm. 

slova u širina signala odnos S/N 

minuti (Hz) (dB) 

60 10 0 

20 3.3 + 5.1 

5 0.833 + 10.8 

1 0.166 + 17.8 

0.1 0.016 + 27.8 

Tablica 1. 

Brzinu od 60 slova u minuti uzeo 

sam kao početnu i u odnosu na nju 

izračunati su ostali podaci. Iz tablice 

je vidljivo da se je odnos signal / šum 

pri smanjivanju brzine od 60 slova u 

minuti na samo 0.1 slovo u minuti 

poboljšao za više od 27 dB, što odgovara 

efektivnom povećanju snage od 

oko 600 puta. Ovdje treba imati na 

umu da će se poboljšanje postići jedino 

kada se za prijam koristi minimalni 

propusni opseg određen zauzetim frekvencijskim 

pojasom primanog signala. 

Pukim smanjivanjem brzine tipkanja ne 

postiže se nikakvo poboljšanje odnosa 

signala prema šumu. Htio bih još 

napomenuti da se u računalnim programima 

visoka selektivnost ne postiže 

primjenom klasičnih filtara na kakve 

smo navikli. Zainteresirani mogu, ako im 

engleski jezik nije odveć stran, na 

Internet stranicama http://web.tiscali.it/ 

vlfradio/fft_beginners/fft_beginners.html 

i http://www.spd.eee.strath.ac.uk/ 

~interact/fourier/fourier.html pronaći 

obilje podataka koji će im biti od znatne 

koristi pri prijamu spore telegrafije i 

olakšati razumijevanje ove zanimljive 


Slika 3. - Raspored dijelova na tiskanoj pločici VF pojačala 

tehnike. Za tehnički manje “potkovane” 

amatere osobito je program na prvoj 

adresi pogodan jer je većina pojmova 

objašnjena pomoću crteža i slika (bez 

matematike), pa je tema koja se obrađuje 

svima lako razumljiva. 

Jednostavno VF pojačalo 

Jednostavno visokofrekvencijsko pojačalo 

s bilo kojim MOS FET-om s 

dvostrukim zasunom, prikazano na sl. 1, 

dalo je u praksi vrlo dobre rezultate. 

Prijamnici na kojima se na i oko 136 kHz 

nikada ne čuje ništa osim izuzetno snažnog 

fara s pozivnom oznakom DCF 39 

i još nekoliko jednako snažnih farova, 

dodatkom ovog pojačala “preporode” 

se, pa se pored DCF 39 pojave mnogi, 

znatno slabiji, farovi iz udaljenih zemalja, 

ali i amaterski signali. Zavojnice 

titrajnih krugova namotane su na lončastim 

jezgrama uzetim iz neispravnih 

kazetofona. Pojačanje je znatno jer se 

pojačanju koje se ostvaruje u MOS 

FET-u (18 - 25 dB) pridodaje i dobitak 

ostvarenu titrajnim krugovima zbog 

transformacije niske (50 Ω) na visoku 

impedanciju titrajnih krugova (od 35 kΩ - 

50 kΩ). Pokaže li se da je naponsko 

pojačanje suviše veliko može se uključiti 

antenski oslabljivač na prijamniku ili 

dodati jednostavan oslabljivač u “tehnici 

ikebane” na tiskanoj pločici. 

Konvertor 

Nerijetko će se znatno bolji prijam 

postići pomoću jednostavnog konvertora 

(sl. 4.). 136 kHz miješanjem se prebacuje 

na višu frekvenciju, obično od 3.5 

MHz do 5 MHz. Viša promjenjiva MF 

nije potrebna, a ni poželjna iz više 

razloga. Jedan od njih je nešto lošija 

frekvencijska stabilnost svih vrsta oscilatora 

na višim frekvencijama, pa tako i 

kristalnih, što pri radu s “normalnom” 

telegrafijom ili fonijom nije posebno 

bitno, ali pri radu s “veoma sporom” 

telegrafijom, nedovoljna frekvencijska 

www.hamradio.hr 23

DV 

Slika 4. - Shema konvertora za 136 kHz 

stabilnost može u potpunosti onemogućiti 

održavanje veze. Htio bih zbog 

onih koji nemaju iskustva s QRSS 

napomenuti da se posve normalna 

QRSS veza, bez i najmanjega QRM-a, 

može održati čak i kada se frekvencije 

dviju stanica razlikuju samo 0.2 Hz što 

nameće potrebu za vrlo velikom frekvencijskom 

stabilnošću. Konvertor je 

napravljen s minimumom materijala: 

upotrijebljeni su MOS FET-ovi s dvostrukim 

zasunom i bilo koji Si bipolarni 

tranzistor male snage. Nije upotrijebljeno 

VF pojačalo ispred mješača zato što 

nije bilo potrebno. Ukoliko bi se kod 

nekoga, zbog nedovoljne osjetljivosti 

prijamnog sustava, ukazala potreba za 

VF pojačanjem, savjetujem da se prije 

ugradnje VF pojačala još jednom provjeri 

ugođenost svih titrajnih krugova na 

pločici i VF napon na G2 mješačkog 

MOS FET-a (oko 3.5 Vvv). Nije loše 

provjeriti i ispravnost upotrijebljenih dijelova. 

Ulazne sam zavojnice radi postizanja 

što višeg Q faktora motao na lončastim 

tijelima iz starih telefonskih centrala. 

Dimenzije uporabljenih tijela su 14 x 8 

mm, a faktor Al je 160. Potreban broj 

zavoja lako se može izračunati iz nešto 

pojednostavljene formule: 

Slika 5. - Nacrt tiskane pločice za konvertor, pogled sa strane. Dimenzije pločice su 93 mm x 47 mm. 

broj zavoja = 

f x 

5030 

C x Al 

; f u MHz, C u pF 

Primjer: Induktivnost zavojnica u 

ulaznom pojasnom filtru je 2 mH, paralelni 

kapacitet je oko 650 pF, a Al upotrijebljenog 

tijela za namatanje je 160. 

Da bi se postigla potrebna induktivnost 

od 2 mH potrebno je namotati oko 115 

zavoja. 

Slične sam rezultate, što se tiče kvaliteta 

prijama, dobio i kada sam sve 

Slika 6. - Raspored dijelova na tiskanoj pločici konvertora 

zavojnice namotao na “standardnim” 

tijelima za motanje zavojnica promjera 

5 mm kakve smo često nalazili u ulaznim 

dijelovima nekadašnjih difuznih 

cijevnih prijamnika, pa ne postoji razlog 

za odustajanje od gradnje ako netko 

nema odgovarajuća lončasta tijela za 

namatanje. Broj zavoja bit će znatno 

veći, od 400 do 500 zavoja, a zavojnicu 

treba namotati “licnom” ili žicom promjera 

0.15 mm. Zbog većeg otpora žice 

Q faktor zavojnice bit će nešto niži, ali 

to se neće bitnije odraziti na kvalitetu 

prijama. Q faktor neopterećenih zavojnica 

ne bi smio biti manji od 40, što znači 

da otpor žice zavojnica induktivnosti 2 

mH ne bi smio biti veći od 35 Ω na 136 

kHz. Zbog toga preporučam uporabu 

lončastih jezgri za namatanje zavojnica 

jer se zbog znatno manjeg broja zavoja, 

a samim time i manjeg otpora, lako 

ostvaruje visoki Q faktor zavojnica. 



Treba obavezno rabiti tijela s malim 

jezgricama za točno namještanje potrebne 

induktivnosti. Opseg promjene 

rezonantne frekvencije razmjerno je 

mali, oko +/- 5 % od srednje frekvencije 

što je dovoljno ako je potreban broj 

zavoja točno proračunat. 

Gušenje signala na 1. MF, pod uvjetom 

da se ulazni signal prebacuje na 

3.5 MHz, a Q faktor titrajnih krugova u 

ulaznom pojasnom filtru nije manji od 

50, iznosi oko 80 dB. U slučaju da se 

rabi MF na kojoj za vrijeme prijama 

signala na 136 kHz odašilje snažan 

odašiljač prijam signala na 136 kHz 

može biti otežan. U tom će slučaju paralelni 

titrajni krug spojen između ulaznog 

konektora i spoja kondenzatora C1 i C2 

ugođen na 1. MF osigurati dodatno 

gušenje do 30 dB, što će u najvećem 

broju slučajeva biti dovoljno (sl. 8. i 9). 

Induktivnost zavojnice LP neka bude 

0.75 µH, a kapacitet paralelnog kondenzatora 

CP oko 2400 pF ako se promjenjiva 

MF nalazi negdje u 80-metarskom 

području. Sprežna zavojnica 

titrajnog kruga C8/L 23 ima 1/10 broja 

zavoja zavojnice L 23. Zavojnice za 

136 kHz najbolje je “motati” kvalitetnom 

“licnastom žicom”. Ostale se zavojnice 

“motaju” punom izoliranom žicom. 

Možda će se nekome činiti da bi uporaba 

niskopropusnog filtra na ulazu bila 

jednako učinkovita, a izbjeglo bi se namatanje 

i ugađanje jednoga pojasnog 

filtra. S ovakvim mišljenjem ne bih se 

mogao složiti. Iznimno snažne DV difuzne 

stanice iz donjeg dijela difuznog 

opsega vrlo lako mogu stvoriti brojne 

intermodulacijske produkte u mješaču 

konvertora i mješačima baznog prijamnika 

ne priguše li se njihovi signali u 

dovoljnoj mjeri. Zato je neophodno ostvariti 

dovoljnu selektivnost na ulazu konvertora 

da se smanji mogućnost stvaranja 

intermodulacijskih produkata ili ukrštene 

modulacije u stupnjevima iza ulaznog 

pojasnog filtra. Pokazalo se je da je širokopojasni 

ulaz razlog loše osjetljivosti i 

visokog šuma, u početku vrlo popularnog 

i među zapadnoeuropskim amaterima 

favoriziranog, Datongovoga konvertora 

za prijam dugog vala. Drugi “previd” 

konstruktora toga konvertora uporaba je 

jeftinih IC poput NE602 na mjestu mješača. 

Potencijalnim graditeljima preporučam 

da i iza mješača ugrade kvalitetan 

kritično (ili još bolje potkritično) spregnut 

pojasni filtar ugođen na 1. međufrekvenciju 

(kao što je prikazano na sl. 4.). 

Čini se da bi na tom mjestu bio dovoljan 

i samo jedan titrajni krug jer je, na prvi 

pogled, njegova glavna zadaća prilagođenje 

visoke izlazne impedancije 

MOS FET-a na nisku ulaznu impedanciju 

baznog prijamnika. Tako bi i bilo da 

se, npr. 144 MHz prebacuje na npr. 28 

MHz. Razlika između frekvencije na koju 

se ugađa bazni prijamnik i frekvencije 

DV 

kristalnog oscilatora u našem slučaju 

iznosi samo 135 kHz, pa se uslijed nedovoljne 

filtracije ulazni sklop baznog 

prijamnika lako može preopteretiti snažnim 

signalom iz “lokalnog oscilatora” 

što redovito dovodi do smanjene osjetljivosti 

baznog prijamnika, stvaranja 

intermodulacijskih produkata, recipročnog 

miješanja, itd. To je jedan od razloga 

zašto nije poželjna viša MF, budući da 

se na višim frekvencijama teže postiže 

zadovoljavajuće gušenje signala iz 

“lokalnog oscilatora” pomoću jednostavnoga 

pojasnog LC filtra. 

Ne preporučam uporabu mješača tipa 

NE 602 i njegovih ekvivalenata zbog 

veoma loših osobina. Htio bih podsjetiti 

da blizu 138 kHz odašilje “famozni” 

DCF 39 s vrlo snažnim signalom (poput 

lokalne stanice) pa S-metar nerijetko 

pokazuje i do 599 + 40 dB. ERP DCF 39 

je 50 kW, a zbog relativno male udaljenosti 

nalazi se u Burgu pokraj Magdeburga 

i signal je u Hrvatskoj neobično 

snažan. U “susjedstvu” našeg opsega, 

na 153 kHz, emitiraju, pored nekoliko 

daljih i slabijih, i neke vrlo snažne 

difuzne stanice: Radio Alger (2000 kW), 

Deutschlandfunk (500 kW) i Romania 

Actualitata (1200 kW), a na 162 kHz 

odašilje vrlo snažna stanica France 

Inter. Tako jake signale, unatoč prilično 

velike selektivnosti pojasnog filtra ugođenog 

na 136 kHz (vidi sl. 7.), jednostavni 

mješači poput NE 602 ne obrađuju 

dobro, osobito kada se rabi razmjerno 

učinkovita antena. Pri uporabi kvalitetnih 

FET-ova ili MOS FET-ova postojanje 

intermodulacijskih produkata nije primijećeno. 

Budući da sam imao više nešto 

starijih MOS FET-ova s dvostrukim zasunom 

tipa 40673, preostalih od nekih 

prijašnjih gradnji, uporabio sam ih. Pokazali 

su se izvrsnima, ali će jednako 

dobro (vjerojatno i bolje) raditi i suvremeniji 

MOS FET-ovi poput BF 981, 

BF 961 i sličnih tipova. Naravno, ovime 

nisu iscrpljeni svi tipovi mješača koji 

dolaze u obzir za primjenu u ovakvim 

sklopovima, ali sam zbog jednostavnosti, 

dobrih osobina i niske cijene odlučio 

zadržati predloženu varijantu. 

Ugradnjom kristalnoga ili kvalitetnoga 

keramičkog filtra između pojasnog filtra 

L22/L23 i antenske priključnice preko 

koje se MF signal odvodi do baznog 

prijamnika znatno bi se povećalo gušenje 

signala iz oscilatora (sl. 10.), ali i 

smanjila mogućnost nastajanja intermodulacijskih 

produkata u nekom od 

ulaznih stupnjeva “baznog prijamnika”. 

Nažalost, ovo rješenje smanjuje broj 

frekvencija pogodnih za miješanje i 

poskupljuje gradnju. Podrazumijeva se 

da će prva međufrekvencija u tom 

slučaju biti određena frekvencijom 

kristalnoga ili keramičkoga filtra. Zbog 

male širine ovog amaterskog opsega 

(2.1 kHz) odlično će poslužiti i poznati 

XF9A ili nešto skuplji XF9B kristalni filtar. 

Slika 7. - Propusna krivulja jednostavnog 

pojasnog filtra za 136 kHz 

Slika 8. - Ostvareno gušenje signala na 1. MF 

s jednostavnim pojasnim filtrom 

za 136 kHz i dodatnim filtrom 

za gušenje ometajućih signala 

Slika 9. - Filtar za gušenje ometajućih stanica 

na 1. MF. 

Slika 10. - Spajanje kristalnoga ili keramičkoga 

filtra radi bolje filtracije i gušenja 

snažnog signala iz kristalnog 

oscilatora 


www.hamradio.hr 25

DV 

Slika 14. - Shema konvertora za prijam QRSS i PSK 31 

Dobri se rezultati mogu postići i 

uporabom keramičkih ili kristalnih filtara i 

za niže KV frekvencije. Vrlo su pogodni 

keramički filtri za 5.5 MHz i moguće ih je 

kupiti u bilo kojoj bolje opskrbljenoj 

trgovini elektroničkim materijalom, a 

može ih se pronaći i u starim TV prijamnicima. 

Keramički se filtri najčešće 

proizvode za 0.455, 4.5, 5.5, 6.0, 6.5 i 

10.7 MHz, ali i za mnoge druge frekvencije. 

Obično su ulazna i izlazna impedancija 

mnogih kristalnih filtara i nekih 

keramičkih filtara oko 500 Ω, pa o tome 

valja voditi računa pri motanju sprežne 

zavojnice na L 22. 

Konvertor za prijam “vrlo spore” 

telegrafije 

Konvertor za prijam “spore telegrafije” 

i PSK 31, vrste emisija koje se često i 

rado rabe na 136 kHz, prikazan je na 

slici 14. Prepoznajemo VF pojačalo i jednostavan 

produktni detektor s bilo kojim 

MOS FET-om s dvostrukim zasunom. 

Izlaz iz konvertora oklopljenim se vodom 

vodi do mikrofonskog ulaza na zvučnoj 

kartici računala. Zbog razmjerno visokih 

impedancija nije preporučljivo rabiti tzv. 

mikrofonske oklopljene vodove duže od 

10 metara za vezu s računalom. Valja 

imati na umu da je računalo veliki generator 

ometajućih signala i udaljavanje 

antene i uređaja od računala može bitno 

poboljšati prijam na 136 kHz. Prijam 

signala moguć je samo pomoću računala 

i odgovarajućeg programa za prijam 

QRSS ili PSK 31. Ovaj se konvertor razlikuje 

od prethodnog po tome što izlazne 

frekvencije padaju u NF područje, pa 

bismo ga mogli nazvati i produktnim 

detektorom. 

Predviđeno je da izlazna frekvencija 

bude u području oko 15 kHz zbog što 

većeg gušenja simetričnih frekvencija. 

Ovisno o kvaliteti titrajnih krugova u 

pojasnim filtrima izlazna bi frekvencija 

možda mogla biti i nešto niža, sve do 5 

kHz. Simetrične ili zrcalne frekvencije, 

kako ih neki nazivaju, u tom bi se slučaju 

nalazile u području 125 kHz - 127 kHz 

gdje nema osobito snažnih signala, pa bi 

Slika 15. - Raspored dijelova na tiskanoj pločici konvertora 

Slika 16. - Nacrt tiskane pločice za konvertor za prijam QRRS i PSK 31. 

Dimenzije pločice su 110 mm x 55 mm. 

ih se možda i s 2 pojasna filtra moglo 

prigušiti u dovoljnoj mjeri da ne ometaju 

prijam na 136 kHz. Samo da napomenem 

da između 123 kHz i 125.5 kHz 

gotovo da i nema signala, a i onih nekoliko 

signala koji su prisutni su prilično 

slabi. Nižu frekvenciju treba odabrati i 

ako zvučna kartica u računalu na frekvencijama 

iznad 10 kHz ne radi najbolje, 

što mi se danas čini malo vjerojatnim. 

Računalo nam služi kao ekstremno 

selektivan i osjetljiv “bazni prijamnik”. 

Neki besplatni programi ne ostvaruju 

veliku selektivnost iznad 2.7 kHz jer su 

predviđeni za obradu samo NF signala 

iz komunikacijskih prijamnika čija širina 

rijetko prelazi 2200 Hz. Kvalitetom i 

mogućnostima izdvaja se Spectran i 

njega preporučam za korištenje pri 

uporabi ovog konvertora jer pri sample 

rate frekvenciji od 48 kHz omogućuje 

rezoluciju od 0.18 Hz i na 24 kHz. Zbog 

postizanja visoke ulazne selektivnosti 

ugradio sam VF pojačalo ispred mješača 

iako se zadovoljavajuća osjetljivost 

postiže i bez njega. Ipak treba imati na 

umu da bi gušenje simetričnih frekvencija 

moglo biti nedovoljno pri uporabi 

samo jednoga pojasnoga filtra. 

Zbog potrebne visoke frekvencijske 

stabilnosti i točnosti frekvencije za ove 

vrste rada u obzir dolazi samo stabilan 

kristalni oscilator. Do stabilnog signala 

frekvencije oko 120 kHz može se doći 

na razne načine. Netko možda u “furdi” 

ima kristal te ili slične frekvencije i do 



DV 

Slika 17. - Signal mađarskog amatera HA6PC primljen s programom Spectran. 

Uočava se nedovoljna frekvencijska stabilnost odašiljača. 

Pri prijamu na sluh ni najmanja nestabilnost nije uočljiva. 

Slika 18. - Spoj računala s konvertorom preko 

razdvojnoga transformatora 

potrebne frekvencije može se doći dijeljenjem 

bilo koje više frekvencije, a ne 

treba odbaciti ni miješanje frekvencija 

dvaju stabilnih kristalnih oscilatora. 

Treba izbjegavati uporabu LC oscilatora 

zbog nedovoljne frekvencijske stabilnosti 

i točnosti. Frekvencija kristalnog oscilatora 

ne mora biti “okrugla” jer mnogi 

programi imaju mogućnost unošenja 

frekvencije oscilatora (Freq. Offset), pa 

se na skali za očitavanje frekvencije 

dobije stvarna prijamna frekvencija (tako 

da nije potrebno neprestano izračunavanje 

prijamne frekvencije). 

Spectran ima mogućnost prijama 

gornjega ili donjega bočnog pojasa, ali 

ne treba koristiti mogućnost prijama na 

donjem bočnom opsegu jer će simetrične 

frekvencije tada padati u DV 

difuzno područje gdje odašilje veći broj 

izuzetno snažnih odašiljača pa će ih biti 

vrlo teško dovoljno prigušiti. Na shemi 

nije prikazan oscilator, pa će se svaki 

samograditelj morati, ovisno o mogućnostima 

i znanju, “uhvatiti u koštac” s ovim 

ne tako teškim problemom. Potreban VF 

napon na G2 produktnoga detektora Q2 

je oko 3 Vvv. 

Kada se za prijam s ovim konvertorom 

rabi antena koja za normalan rad 

zahtijeva dobro uzemljenje, kao npr. 

Windomova ili LW antena, konvertor i 

računalo obavezno se spajaju preko 

razdvojnog transformatora odnosa 1:1 

da se izbjegne stvaranje petlje preko 

uzemljenja (sl. 18.). Zbog razmjerno 

visoke frekvencije transformator bi se 

morao motati na jezgri koja ima male 

gubitke na frekvencijama između 10 kHz 

i 20 kHz. Induktivnost primarne i sekundarne 

zavojnice ne mora biti veća od 

80 do 100 mH. Izvrsnim su se pokazali 

transformatori iz starih telefonskih centrala. 

Kvalitetniji pobudni NF transformatori 

iz tranzistorskih prijamnika pokazali 

su se također dovoljno dobrim rješenjem. 

Jednostavan NF filtar 

Na slici 12. prikazana je shema jednostavnog 

NF filtra. Za probu, ali i za 

finalnu varijantu, može se primijeniti 

tehnika “ikebane”, što znači da se cijeli 

sklop može napraviti bez tiskane pločice. 

Otpornici R2 i R9 u znatnoj mjeri 

utječu na frekvenciju i na Q faktor filtra, 

pa je najbolje na njihovo mjesto staviti 

trimerske otpornike od 2.2 kΩ i namještati 

ih dok se ne postigne najveće pojačanje 

na odabranoj frekvenciji. Na slici 

13. može se vidjeti da propusna krivulja 

Slika 13. - Propusni opseg jednostavnoga NF filtra 

pokazuje karakteristike natkritično spregnutih 

titrajnih krugova s propusnim opsegom 

reda 35 Hz za -3dB. Ovo je 

postignuto ugađanjem prvoga i drugoga 

stupnja filtra na različite frekvencije zato 

što se pokazalo da je maksimalna selektivnost, 

kada su obadva stupnja ugođena 

na istu frekvenciju, suviše velika za 

normalan rad, osobito pri radu sa starijim 

uređajima s PLL-om kod kojih je korak 

100 Hz, a RIT kontrola je obično suviše 

gruba za precizno namještanje frekvencije. 

Filtar se priključuje između konektora 

za priključak vanjskog zvučnika 

(ili slušalica) “baznog” prijamnika i, po 

mogućnosti, slušalica s nešto višom 

impedancijom da se izbjegne nepotrebno 

preopterećivanje IC3. 

Mogu se rabiti i niskoomske slušalice 

i u tom je slučaju poželjno u seriju sa 

slušalicama spojiti otpornik od 100 Ω. 

Slika 12. - Shema jednostavnog NF filtra 


www.hamradio.hr 27

Ukoliko bi pri prijamu bržih telegrafskih 

signala dolazilo do stapanja signala 

zbog suviše visokog Q faktora filtra 

morat će se kondenzatori od C1 do C4 

zamijeniti s kondenzatorima od oko 15 

nF. To će nešto smanjiti Q faktor filtra i 

omogućiti lakši prijam bržih CW signala. 

Preporučam uporabu keramičkih kondenzatora 

s nultim temperaturnim koeficijentom 

(oznaka NPO ili crna točka na 

tijelu kondenzatora). U protivnom će se 

pri većim kolebanjima temperature znatnije 

mijenjati i srednja frekvencija filtra, 

što može biti dosta nezgodno. Svi kondenzatori 

od C1 do C4 moraju biti istog 

tipa i istog temperaturnog koeficijenta. 

Sve sklopove, osim NF filtra, preporučljivo 

je ugraditi u metalnu kutiju. Na 

shemama su, pored zavojnica, navedene 

i potrebne induktivnosti svake zavojnice 

što je znatno korisniji podatak nego 

navođenje broja zavoja. Osobine tijela 

za namatanje mogu se od amatera do 

amatera znatno razlikovati, pa nerado 

dajem podatke tipa “broj zavoja zavojnice 

L1 je x zavoja” i slično. “Diper”, 

mjerila induktivnosti, kapacitivnosti, 

frekvencije, Q faktora, itd. morali bi 

postati sastavni dijelovi svake ozbiljnije 

samograditeljske radionice. 

Ugađanje 

Kao izvor signala za ugađanje titrajnih 

krugova na 136 kHz najbolje je rabiti 

pouzdani signalni generator odgovarajuće 

impedancije. Jedino u slučaju kada 

odgovarajući signalni generator nije dostupan 

za ugađanje se mogu koristiti i 

dovoljno snažni i stabilni signali s 

opsega. U tom se slučaju antena preko 

kondenzatora od 33 pF-100 pF spaja na 

G1 MOS FET-a, a ugađa(ju) se titrajni 

krug(ovi) u krugu drain elektrode. Potom 

se antena preko istog kondenzatora 

priključuje na “vrući kraj” antenske zavojnice 

pa se na najbolji prijam ugađa 

zavojnica na koju je prethodno bila spojena 

antena. Nakon toga se antena (bez 

kondenzatora) spaja na antenski konektor 

i sve se zavojnice još jednom ugode 

na najveći otklon S-metra prijamnika. 

Ugađanje nije teško i svatko tko je do 

sada napravio i ugodio bar nekoliko KV 

prijamika ili konvertora za prijam nekog 

od KV amaterskih opsega s lakoćom će 

ugoditi i ove uređaje. Ipak, ovakvo se 

ugađanje ne preporučuje, osobito ne 

manje iskusnim konstruktorima, pa treba 

uvijek, ako postoji mogućnost, za ugađanje 

koristiti signalni generator. VF napon 

na G2 mješačkog tranzistora (sl. 4. i sl. 

14.) neka bude između 3 do 4 Vvv (vrh - 

vrh). Ukoliko se ta vrijednost ne može 

postići, otpor otpornika R7 u oscilatoru 

treba mijenjati sve dok se ne postigne 

potreban napon. Da bi se samograditelji 

lakše snašli pri ugađanju sagrađenog 

uređaja u tablici 2. navedene su frekvencije 

na koje je potrebno ugoditi pojedine 

titrajne krugove. 

DV 

Ukoliko bi snažan signal na 1. MF 

smetao pri prijamu signala na 136 kHz 

može se uključiti filtar za gušenje ometajućeg 

signala prema sl. 9. Induktivnost 

zavojnice LP namješta se sve dok signal 

ometajuće stanice potpuno ne nestane 

ili se ne smanji na prihvatljivu razinu. I za 

ovo ugađanje najbolje je rabiti pouzdani 

signalni generator, a u nuždi za ugađanje 

može poslužiti i ometajući signal. 

Pri radu s konvertorom, unatoč velikom 

gušenju u pojasnom filtru nerijetko se na 

1. MF mogu čuti snažni signali koje nije 

moguće ukloniti nikakvim sredstvima. To 

je pouzdani znak da KV signali u prijamnik 

ulaze preko napona napajanja. 

Niskopropusni filtar u krugu mrežnog napona 

otklonit će i tu smetnju. 

Istosmjerni napon između D elektrode 

Q2 na sl. 14. i “mase” neka ne bude 

viši od 9 V niti niži od 5 V. Potreban se 

napon u slučaju potrebe namješta promjenom 

otpora otpornika R5. 

Ugađanje VF sklopova opisanih uređaja 

nije teško i ako netko ne bi mogao 

ugoditi sagrađeni uređaj može mi na 

moju e-mail adresu (milan_catri@yahoo 

.com) poslati opis problema i ja ću mu 

rado odgovoriti. 

Ugađanje NF filtra (sl. 12.) također je 

veoma jednostavno. Na ulaznu utičnicu 

dovodi se signal iz NF generatora 

izlaznog napona 400 mV - 800 mV. Na 

izlaznu utičnicu spaja se bilo kakav NF 

milivoltmetar ili obične slušalice impedancije 

više od 100 Ω. Frekvencija NF 

generatora namješta se na oko 600 Hz 

(ili prema želji graditelja). Umjesto R2 i 

R9 treba privremeno zalemiti trimerske 

otpornike otpora do 2 kΩ. Namještanjem 

otpora trimerskih otpornika mora se na 

milivoltmetru dobiti najveći otklon. 

Potom se frekvencija NF generatora 

namješta na 20-ak Hz višu (ili nižu) 

frekvenciju i namještanjem trimerskog 

otpornika koji je zalemljen na mjesto R9 

postiže se najveći otklon na NF milivoltmetru. 

Nakon toga trimerski se otpornici 

mogu zamijeniti standardnim otpornicima. 

Ugađanje se može izvesti i slušanjem 

signala pomoću slušalica, ali se, 

zbog logaritamske karakteristike uha, ne 

preporučuje. 

Nekoliko napomena 

Kada se dovrši bilo koja samogradnja 

prva je želja svakoga samograditelja da 

nakon uloženog truda (i novca) nešto i 

posluša (ili pogleda) na opsegu. Budući 

da odgovarajuća antena najvjerojatnije 

još nije podignuta i pravilno ugođena 

obično se pokušava s provizornom 

antenom (obično se za to koristi dipolna 

antena za 80 metara). To nije dobro 

rješenje. Antena obavezno mora biti 

ugođena. U protivnom će uslijediti razočaranje 

jer, osim atmosferskoga šuma i 

šuma kojeg proizvodi čovjek, malo što 

će se, mislim tu na amaterske stanice, 

čuti. 

Kako ugoditi antenu? Veoma jednostavno. 

Za prve pokuse odlično može 

poslužiti feritni štapić sa zavojnicom za 

DV iz starih AM tranzistorskih prijamnika. 

U nedostatku takve zavojnice može 

se na feritni štapić promjera 8 - 10 mm, 

dužine 8 - 12 cm namotati u dva sloja 

ukupno: 200 - 350 namotaja žicom promjera 

0.2 mm. Najbolje je na samom 

konektoru oplet i unutarnji vod antenskoga 

koaksijalnog voda kratko spojiti, na 

taj spoj priključiti jedan kraj zavojnice, a 

drugi kraj zavojnice spojiti u antensku 

priključnicu VF pojačala ili konvertora. 

Pri uvlačenju ili izvlačenju feritnog štapića 

iz zavojnice promjena u snazi šuma 

vrlo je izražena. Za prijam može poslužiti 

i UKV antena ako je dobro izolirana od 

noseće konstrukcije. Kućište prijamnika 

mora biti spojeno s dobrim uzemljenjem. 

Amateri koji rade s antenama tipa LW 

ili obrnuto L prilagodnu zavojnicu stavljaju 

na mjestu spoja unutarnjeg voda 

koaksijala i antenske žice, naravno, ako 

za napajanje tih antena koriste oklopljeni 

vod. 

Antena je pravilno ugođena kada je 

šum iz zvučnika prijamnika najjači ili 

kada se na S metru postigne najveći 

otklon pri prijamu nekog od farova u 

blizini 135 kHz. Pri kratkom spajanju 

zavojnice šum ili otklon na S-metru pri 

prijamu fara, primjetno opadnu. Još će 

se bolji rezultati postići primjenom 

jednostavnoga antenskog prilagođivača 

(sl. 11.). Razlika u prijamu, čak i s ovako 

jednostavnim prilagođivačem, u odnosu 

na prijam bez ikakvog prilagođivača 

Slika 11. - Jednostavan antenski prilagođivač 

oznaka zavojnice 

sklop u kojemu se 

slika na shemi ugađa se na nalaze titrajni krugovi 

1 L10, L11, L12 136 kHz VF pojačalo 

4 L22, L23 MF konvertor 

4 L20, L21 136 kHz konvertor 

9 LP MF konvertor 

14 L10, L11, L12, L13 136 kHz konvertor za prijam spore telegrafije 

Tablica 2. 



zamjetna je, osobito pri prijamu slabijih 

amaterskih stanica. 

Pri postavljanju antene, makar i 

privremene, jer o antenama za 136 kHz 

bit će govora u jednom od idućih nastavaka, 

ako to mikrolokacija dozvoljava, 

treba birati mjesta što udaljenija od 

vodova električne mreže. Radi smanjenja 

prijenosa smetnji iz električne mreže 

bilo bi dobro prijamnik ili konvertor napajati 

iz baterija ili akumulatora. Svjedoci 

smo sve većeg zagađenja električne 

mreže signalima različitih podrijetla, prevladavaju 

smetnje od strojeva i raznih 

impulsnih sklopova. Na KV-u, gdje su 

signali u pravilu znatno snažniji nego na 

136 kHz, ove se smetnje toliko ne zamjećuju, 

dok na 136 kHz prijam slabijih 

amaterskih signala zbog lošeg položaja, 

osobito vertikalno polarizirane antene 

može biti potpuno onemogućen. 

Mnoge će vjerojatno zanimati što sam 

do sada čuo na 136 kHz. Do sada sam 

na CW-u slušao amatere iz I, OE, HA, 

OM, OK, S5, DL, YU, T9 i OH. Prva 

stanica koju ćete čuti bit će vjerojatno 

OM2TW koji s 400 W izlazne snage, a 

najavio je i skoro puštanje u rad novog 

odašiljača od 1000 W, dolazi do S7. 

Samo da naglasim da se od tih 400 ili 

1000 W zbog niske učinkovitosti antene 

ne izrači više od 1 W, unatoč tome što 

ova stanica ima odličan antenski sustav. 

Aktivan je i često se može čuti s neobično 

snažnim signalom, ponekad i do 

599 + 10 dB, YU7AR. Do sada nisam 

čuo nikoga iz 9A. Najviše stanica ima 

subotom i nedjeljom, osobito u ranim 

jutarnjim satima kada je šum najniži. Ako 

u početku ne čujete nikoga na normalnoj 

telegrafiji to ne znači da je opseg pust i 

bez ikakve radioamaterske aktivnosti. 

Na QRSS-u sam “gledao” dosta 

zemalja i čitljivost je u pravilu znatno 

bolja nego na normalnoj telegrafiji. 

Vjerojatno ćete prvo vidjeti izuzetno 

snažne signale RN6BN-a, a često je s 

prilično snažnim signalima na opsegu 

prisutan i HA6PC. Stalni “gost” na QRSS 

je i S52AB s odličnim signalom. Za prijam 

“normalne telegrafije” koristim veoma 

selektivan RX nastao u samogradnji 

uz dodatak opisanog NF filtra, dok za 

prijam “spore telegrafije” rabim Windowse 

XP, program Spectran i opisani 

konvertor za prijam “spore telegrafije”. 

Iako razlika u snazi signala između 

dana i noći nije tako izražena kao na npr. 

160 m, ili na difuznom srednjevalnom 

području, ipak postoji zamjetno 

poboljšanje prijama po noći. Zanimljivo 

je da se pri prijamu veoma dalekih farova 

iz VK, PY i JA između 130 i 140 kHz 

opažaju vrlo izraženi maksimumi (i do + 

30 dB), obično prije izlaska ili zalaska 

Sunca (ali nije pravilo), koji ponekad 

mogu trajati svega 5 - 10 minuta. 

Pri održavanju veza “sporom telegrafijom” 

veza je prilično “ogoljena”, nešto 

poput ZMZ veza. Ne daje se uobičajena 

DV 

ocjena čitljivosti već se čujnost ocjenjuje 

slovima. 

O = savršena čitljivost 

M = može se čitati 

T = uočava se prisutnost signala 

Zanimljivo je da se na signalu DBF 39 

na 139.100 kHz ponekad javlja luksemburški 

efekt što može stvarati dosta 

smetnji pri prijamu amaterskih signala. 

Luksemburški efekt podsjeća na križanu 

modulaciju, ali se od nje razlikuje po 

tome što križana modulacija nastaje u 

prijamniku, dok luksemburški efekt nastaje 

izvan prijamnika. Kada snažan 

odašiljač u blizini drugog, slabijeg 

odašiljača, modificira propagacijske 

karakteristike jonosfere dolazi do prijenosa 

modulacije na slabiji nemodulirani 

signal. Jednostavnije rečeno, luksemburški 

efekt je jonosferska ukrštena modulacija. 

Ovo sam spomenuo samo zato 

da ako ponekad čujete AM na opsegu 

ne krivite odmah prijamnik ili konvertor 

i svoju “lošu samograditeljsku sreću”, što 

opet ne znači da križana modulacija ne 

može nastajati i u nekom od ulaznih 

sklopova prijamnika, osobito ako je VF 

pojačanje suviše veliko. Moguće je s 

kvalitetnim prijamnikom i bez posebnih 

antena u području od 130 do 140 kHz 

primiti više od 20 različitih farova (mnogi 

od njih su i s drugih kontinenata). 

Nekoliko riječi o besplatnim 

programima za prijam QRSS i 

PSK31 

Jedan od boljih i popularnijih besplatnih 

programa za prijam “spore telegrafije” 

je Spectrum Lab, proizvod tvrtke 

Spectrum Laboratory, a može se lako 

pronaći na mnogim Internet stranicama. 

To nije program za početnike jer je za 

ispravno namještanje brojnih opcija 

potrebno poznavanje FFT-a. Autor je 

poznati njemački amater DL4YHF. Treba 

napomenuti da ovaj program nema 

ugrađenu opciju za odašiljanje, već 

samo za prijam signala, nešto poput 

QRSS viewera. Po nekima najbolji 

program za prijam QRSS je Argo koji 

lako možete “skinuti” na adresi 

www.weaksignals.com. Samo da napomenem 

da je i veza ZL - VE ostvarena 

uporabom upravo ovoga programa. Ja 

ga također zbog izvrsnih osobina preporučujem 

svakome tko je zainteresiran za 

ozbiljan DX rad na 136 kHz. Na adresi 

http://www.qsl.net/padan/spectran.html 

može se “skinuti” Spectran, po meni 

jedan od boljih NF analizatora, izuzmemo 

li neke shareware ili komercijalne 

programe. 

Na adresi http://www.dxzone.com/ 

catalog/Software/Spectrum_analyzers/ 

pronaći ćete mnoštvo sličnih freeware i 

nekoliko shareware programa. Popularna 

vrsta rada na 136 kHz je i PSK 31, 

a na adresi http://www.dxzone.com/ 

catalog/Software/PSK31/ možete naći 

mnoštvo besplatnih i dobrih programa 

za rad za ovu vrstu emisije. Na adresi 

http://www.digipan.net može se lako 

“skinuti” odličan istoimeni besplatni 

program za rad s PSK 31. Obavezno 

treba posjetiti i stranicu DL9QJ na adresi 

http://www.muenster.de/~welp/sb.htm 

gdje ćete pronaći velik broj programa 

(packet, SSTV, RTTY, DSP, Hell, CW, 

itd.) sa zvučnom karticom. 

“Skinuo” sam i ispitao velik broj raznih 

programa za QRSS i neke digitalne 

vrste rada i svi su programi, uglavnom, 

zadovoljili. Međutim, htio bih upozoriti 

na opasnost od spybotova i trojana, jer 

sam u nekoliko besplatnih programa 

pronašao spomenute “napasti”. Možda 

očekujemo da radioamateri, jer autori 

većine tih programa su aktivni radioamateri, 

neće kolegama s opsega podmetnuti 

takvo što, ali se ipak događa. 

Nerijetko se programi ne “skidaju” s 

autorove stranice nego sa stranica ljudi 

koji nemaju puno veze s radioamaterizmom. 

Zato svaki program treba prije 

instaliranja obavezno provjeriti pouzdanim 

antivirusnim programom. Vjerujem 

da velika većina korisnika Interneta to 

i čini, ali nije naodmet upozoriti još 

jednom. 

Spectrum Lab, Spectran, Argo i 

Digipan ne zahtijevaju nikakav modem 

već se signal dovodi na LINE utičnicu 

na zvučnoj kartici ili na mikrofonski ulaz 

ako je signal iz prijamnika nedovoljan. 

Zbog mogućeg stvaranja petlje preko 

uzemljenja nije dobro da “šasije” prijamnika 

i računala budu izravno spojene 

preko opleta koaksijalnog voda. Svi 

signali lako postanu modulirani s 50 

ili 100 Hz što stvara dojam o velikom 

broju signala na opsegu razmaknutih 

50 ili 100 Hz. Znatno je bolje i sigurnije 

prijamnik s računalom spojiti preko 

razdvojnog transformatora u odnosu 

transformacije 1:1 do 1:2 (sl. 18.). Za 

nuždu, jer radi se o frekvencijama do 

najviše 2.5 kHz, može poslužiti i minijaturni 

transformator iz “mrežnog adaptera” 

za napajanje manjih trošila. Na 

izlazu većine “mrežnih adaptera” obično 

dobivamo od 3 do 15 V i oko 300 mA 

istosmjerne struje. 

Budući da se sekundarna zavojnica 

(tj. ona na kojoj se dobije 12 V ili 6 V 

izmjeničnog napona) spaja na zvučničku 

utičnicu prijamnika trebalo bi obavezno 

između primarne zavojnice (one koja se 

normalno spaja na 220 V) i utičnice na 

zvučnoj kartici ugraditi jednostavan 

otporni oslabljivač koji će mogući suviše 

visoki napon smanjiti da se izbjegne 

oštećenje zvučne kartice. Naime, većina 

KV prijamnika ima prilično snažna NF 

pojačala i vršni napon na sekundarnoj 

zavojnici, zbog odnosa transformacije 

1:12 i više, lako može dostignuti i preko 

100 V što može biti kobno za zvučnu 

karticu. 


www.hamradio.hr 29

KV 

Do sada nije izvršena nikakva formalna 

podjela 2.2 km opsega, ali amateri 

su prihvatili neslužbenu podjelu na slijedeće 

segmente: 

135.7 - 136.0 kHz - testiranje uređaja i “prozor” za slušanje prekooceanskih stanica; 

135.9 - 135.98 kHz - “prozor” za prekooceanske emisije “vrlo spore telegrafije” iz Europe u pravcu Sjeverne Amerike; 

136.0 - 137.4 kHz - obična telegrafija (CW) 

135.980 - 136.050 kHz - prekooceanski “prozor” za veze između europskih i američkih stanica; 

137.4 - 137.6 kHz - digitalne komunikacije (PSK, Hell, Wolf, itd.); 

137.6 - 137.8 kHz - “spora telegrafija” (QRSS) 

137.7 - 137.800 kHz - “prozor” za prekooceanske veze za emisije iz Sjeverne Amerike u pravcu Europe. 

9A DXCC lista 

(samo potvrđene zemlje, bez “ugašenih” zemalja) 

Poz. oznaka MIX CW SSB 

9A7V 335 325 333 

9A4A 335 334 

9A7C 335 276 332 

9A1HDE 335 

9A2OM 335 

9A2YM 335 

9A9A 335 

9A2EU 334 325 330 

9A8A 334 292 297 

9A7W 333 330 332 

9A2NA 333 327 322 

9A1CAL 333 

9A1CCB 331 

9A2YC 330 

9A3KR 330 251 321 

9A2RD 329 

9A1CKH 328 

9A2F 328 

9A2TN 327 316 208 

9A2NO 325 313 304 

9A5CY 327 313 314 

9A3JB 315 274 301 

9A3MN 310 

9A1HBC 264 

9A6AA 254 170 213 

9A5MT 201 156 156 

9A2GA 122 27 121 

9A TOPBAND lista (rađene zemlje, bez “ugašenih” zemalja) 

Poz. oznaka 160 80 40 30 20 17 15 12 10 Ukupno 

9A7W 152 250 307 276 327 305 328 287 310 2542 

9A2EU 136 247 295 268 318 296 312 275 301 2448 

9A5CY 160 211 288 241 317 292 310 282 279 2380 

9A2TN 114 153 230 221 306 234 292 223 261 2034 

9A2NO 90 151 255 229 298 254 293 183 263 2016 

9A1CAL 63 183 233 169 320 221 309 202 291 1991 

9A2F 0 165 234 166 301 260 283 224 283 1916 

9A3JB 86 147 208 183 287 217 288 208 256 1880 

9A3KR 73 222 216 83 257 162 214 137 217 1581 

9A2YC 5 161 205 4 301 129 291 144 275 1515 

9A2OM 6 43 73 0 335 171 327 47 292 1294 

9A1CKH 0 134 163 0 262 0 223 0 225 1007 

9A2RD 0 123 204 0 215 0 208 0 221 971 

9A5MT 53 70 196 1 181 24 213 25 209 972 

9A3MN 0 21 55 0 222 0 251 0 224 773 

9A2GA 0 41 43 0 69 0 52 0 144 349 

Ova lista bit će povremeno objavljivana u časopisu. Sve dopune šaljite na e-mail: 9a0hrs@hamradio.hr 



UKV 

9A UKV rang lista 

9A UKV rang lista - 50 MHz 

R.b. Poz. znak LOC BRP DXCC TR AU ES MS F2 TEP Prijava 

1. 9A8A JN86 935 194 694 1676 8968 1454 17979 12985 08/2004 

2. 9A1CCY JN85 820 160 - - - - 15500 - 03/2004 

3. 9A1Z JN86 756 172 - - - - 18145 - 05/2004 

4. 9A4K JN86 739 165 - 1727 8207 - 15501 12990 04/2004 

5. 9A7W JN85 662 150 - - - - 15490 - 10/2004 

6. 9A1CAL JN86 572 149 - - - - 14631 12990 04/2004 

7. 9A2F JN86 556 147 - - - - 14583 - 04/2004 

8. 9A2YC JN75 539 139 - - 1981 - 14667 8176 03/2004 

9. 9A2SB JN95 515 115 - - - - 14560 - 01/2004 

10. 9A2OM JN95 455 109 598 - - - 14455 - 03/2004 

11. 9A1CCB JN85 428 114 - - - - 14596 - 10/2004 

12. 9A3TN JN85 354 101 - - - - 14543 - 04/2004 

13. 9A3KR JN75 289 105 - - 1933 - 14697 8224 03/2004 

14. 9A2EU JN75 260 95 - - - - 14587 - 10/2004 

15. 9A7V JN86 256 67 - - - - 10334 - 09/1998 

16. 9A2YD JN74 255 58 - - - - 10072 - 09/1998 

17. 9A6R JN83 249 58 - - - - - - 02/1995 

18. 9A3JI JN86 235 60 - - - - 10350 - 10/1998 

19. 9A1EZA JN86 231 56 - - - - 14583 - 08/1999 

20. 9A4EW JN95 211 55 572 - 2493 1926 12362 8402 04/2004 

21. 9A5CY JN85 177 59 - - - - - - 10/2004 


R.b. Poz. znak LOC BRP (EME) DXCC TR AU ES MS FAI EME Prijava 

1. 9A1CCY JN85 522 (63) 71 1396 1880 2282 2187 1854 11886 03/2004 

2. 9A1EZA JN86 486 (34) 53 - - - - - - 07/1998 

3. 9A1CCB JN85 428 64 1290 1408 3550 2227 1585 - 10/2004 

4. 9A3AT JN75 421 (86) 67 - - - - - - 02/1995 

5. 9A2SB JN95 402 62 1215 1815 2840 1955 1751 9532 01/2004 

6. 9A2RD JN65 341 59 1493 1782 2295 1927 1561 - 04/2004 

7. 9A4FW JN95 323 (21) 58 1196 1733 2408 2301 1688 14751 04/2004 

8. 9A2KK JN85 312 53 - - - - - - 12/2003 

9. 9A1KDE JN95 304 45 - - - - - - 02/1995 

10. 9A2YC JN75 284 53 1166 - 2438 - 1227 - 02/2004 

11. 9A4EW JN95 281 (3) 53 1075 1870 2293 2026 1692 - 01/2004 

12. 9A2DG JN95 271 (3) 51 - - - - - - 02/1995 

13. 9A2DI JN95 261 47 - - - - - - 02/1995 

14. 9A1CHI JN95 260 47 1182 1768 2243 2176 1485 - 01/2004 

15. 9A2TE JN85 223 37 - - - - - - 02/1995 

16. 9A4VM JN85 215 41 812 1503 2239 2118 1515 - 02/2004 

17. 9A1CRJ JN95 207 47 - - - - - - 02/1995 

18. 9A2OM JN95 185 41 1341 - 2706 - - - 04/2004 

19. 9A3ZK JN75 122 21 839 - 1794 - 1164 - 03/2004 

20. 9A3KR JN75 31 15 973 - 1693 - - - 03/2004 

21. 9A2GA JN75 22 7 589 - - - - - 07/2004 


R.b. Poz. znak LOC BRP DXCC TR AU MS EME Prijava 

1. 9A2SB JN95 82 17 1415 1821 - - 01/2004 

2. 9A1AAX JN65 68 18 1397 - - - 04/2004 

3. 9A1CCY JN85 65 14 884 - - - 03/2004 

4. 9A3AT JN75 64 16 - - - - 02/1995 

5. 9A1KDE JN95 57 13 - - - - 02/1995 

6. 9A2KK JN85 54 14 - - - - 01/2004 

7. 9A2DG JN95 52 15 - - - - 02/1995 

8. 9A1CDD JN75 48 12 - - - - 01/2004 

9. 9A2DI JN95 45 12 - - - - 02/1995 

10. 9A2EY JN75 41 12 - - - - 02/1995 

11. 9A1EZA JN86 41 9 - - - - 02/1995 

12. 9A1BIJ JN75 39 12 - - - - 02/1995 

13. 9A1CBE JN86 34 13 - - - - 02/1995 

14. 9A1CDS JN95 33 12 - - - - 02/1995 

15. 9A1CCB JN85 32 6 - - - - 02/1995 

16. 9A4VM JN85 23 7 577 - - - 02/2004 


www.hamradio.hr 31

UKV 

REKORDI 9A POSTAJA U VHF/UHF/SHF NATJECANJIMA 

OŽUJAK (od 2001. god. - PHK, do 2000. god. - 1. per. HMM, 

Požega UKV contest) 

Freq Ktg P. oznaka Qth loc. Rezultat God. 

144 MHz VO 9A5Y JN85OO 177 265 1999. 

144 MHz JO 9A2RD JN65VG 137 844 2003. 

144 MHz YL 9A3ND JN95FQ 26 605 1997. 

145 MHz FM 9A7IEX/p JN75RS 15 122 2002. 

432 MHz VO 9A3B JN95FQ 16 939 1995. 

432 MHz JO 9A2SB JN95GM 15 619 1994. 

1.3 GHz VO 9A1B JN85OV 1146 2002. 

1.3 GHz JO 9A2SB JN95GM 3130 1995. 

2.3 GHz JO 9A3AQ JN75WS 88 2002. 

TRAVANJ (do 2000. godine samo 2. period Maratona) 


144 MHz VO 9A5Y JN85OO 70 158 1995. 

144 MHz JO 9A2AE JN86HF 76 709 1995. 

144 MHz YL 9A6IBU JN85BW 17 039 1998. 

144 MHz VO - FM 9A1AYZ JN75XT 14 094 1998. 

144 MHz JO - FM 9A2RP JN85IL 22 379 1998. 

SVIBANJ (Libertas VHF Open, do 2000. god. - Zagrebačko UKV 

natjecanje) 


50 MHz VO 9A5Y JN85OO 23 852 1999. 

50 MHz JO 9A8A JN86EH 133 652 2000. 

144 MHz VO 9A5Y JN85OO 178 547 1995. 

144 MHz JO 9A2AE JN86HF 183 286 2000. 

144 MHz YL 9A3ND JN95FQ 9774 1999. 

144 MHz VO - FM 9A1FAB JN95HN 11 333 1999. 

144 MHz JO - FM 9A7GJV JN85FV 15 015 1999. 

432 MHz VO 9A7A JN86BE 43 243 1998. 

432 MHz JO 9A2SB JN95GM 31 876 1998. 

1.3 GHz VO 9A7A JN86BE 10 738 1999. 

1.3 GHz JO 9A6A JN83GD 10 596 1999. 

2.3 GHz JO 9A2SB JN95GM 1211 1998. 

5.7 GHz JO 9A3AQ JN75XV 15 1993. 

10 GHz JO 9A2RK JN75XV 2836 2000. 

IARU I. region 50 MHz Contest 


50 MHz VO 9A5Y JN85PO 819 851 2002. 

50 MHz JO 9A6A JN83GD 600 656 2000. 

LIPANJ (ranije - 4. per. HMM, LZ UKV Contest) 


144 MHz VO 9A2KK JN74RK 120 111 1993. 

144 MHz JO 9A2WV JN74LT 139 894 1994. 

144 MHz YL 9A7JKL JN85FV 17 792 1999. 

144 MHz VO - FM 9A0V JN95MI 12 366 1999. 


432 MHz VO 9A1CAL JN86EL 16 717 1998. 

432 MHz JO 9A2SB JN95GM 11 617 1998. 

1.3 GHz VO 9A7D JN95CI 2 532 1998. 

1.3 GHz JO 9A2SB JN95GM 4 194 1998. 

2.3 GHz JO 9A2SB JN95GM 219 1998. 

ALPE ADRIA UHF/SHF CONTEST 


432 MHz A 9A2AE JN86BE 39 525 1998. 

1.3 GHz B 9A5Y JN85OO 8543 1998. 

2.3 GHz C1 9A2SB JN95GM 1975 1999. 

5.7 GHz C2 9A3AQ JN75XV 3510 1999. 

10 GHz D 9A2RK JN75XV 706 1999. 

9A3AQ JN75XV 706 1999. 

HRVATSKI LJETNI KUP 


50 MHz VO 9A5Y JN85PO 619 382 2001. 

50 MHz JO 9A5RR JN83KR 603 220 2001. 

144 MHz VO 9A3PA JN85EG 277 476 2002. 

144 MHz JO 9A9R/p JN74LT 175 959 1996. 

144 MHz YL 9A3ND JN95FQ 34 302 2000. 

144 MHz VO - FM 9A770N JN95BL 9975 1999. 

144 MHz JO - FM 9A2UI JN95FQ 46 054 2003. 

432 MHz VO 9A5Y/p JN86BE 237 015 2003. 

432 MHz JO 9A2VR JN95FQ 42 879 2001. 

1.3 GHz VO 9A5Y/p JN85EG 202 810 2003. 

1.3 GHz JO 9A3AQ JN75CG 23 020 2003. 

2.3 GHz VO 9A5Y/p JN85EG 20 360 2003. 

2.3 GHz JO 9A3AQ JN75CG 13 600 2003. 

5.7 GHz JO 9A2RK JN75XV 1 151 1998. 

10 GHz VO 9A5Y/p JN85EG 57 840 2003. 

10 GHz JO 9A2RK JN75XV 31 890 2003. 

GEN.PL. VO 9A5Y/p JN85EG 782 029 2003. 

GEN.PL. JO 9A2VR JN95FQ 332 276 2001. 

PRIJELAZNI TROFEJ - GENERALNI POBJEDNIK 2003. 

9A5Y - JN85OO - Radioklub “Jan Hus” iz Daruvara 

782 029 bodova 

ALPE ADRIA VHF CONTEST 


144 MHz A 9A2AE JN86HF 161 130 1998. 

144 MHz B 9A2KK JN85OV 61 927 1999. 

144 MHz C 9A5A JN74LT 133 446 2001. 

144 MHz D 9A2U JN74LT 64 331 1998. 

IARU I. region VHF CONTEST 


144 MHz VO 9A5Y JN85RO 283 953 1999. 

144 MHz JO 9A3PA JN85EG 205 637 1999. 

144 MHz YL 9A3ND JN95FQ 49 101 2000. 

144 MHz VO - FM 9A1DAB JN95BL 6805 1998. 


IARU I. region UHF/SHF CONTEST 


432 MHz VO 9A2L JN86HF 73 689 1998. 

432 MHz JO 9A2AE JN86HF 57 128 2000. 

1.3 GHz VO 9A5Y/p JN85RO 21 621 1999. 

1.3 GHz JO 9A2SB JN95GM 12 623 1995. 

2.3 GHz JO 9A2RK JN75VU 3013 1997. 

2.3 GHz VO 9A7S JN85EG 935 2002. 

5.7 GHz JO 9A2RK JN75XV 1756 1999. 

10 GHz JO 9A2RK JN75XV 1997 1999. 

10 GHz VO 9A7S JN85EG 1115 2002. 

9A CW VHF CONTEST - MARCONI MEMORIAL 


144 MHz VO 9A5Y JN85OO 144 097 1998. 

144 MHz JO 9A3PA JN85EG 146 426 2001. 

9A ACTIVITY CONTEST 

Freq Ktg P. oznaka Rezultat God. 

144 MHz VO 9A3B 319 808 2001. 

144 MHz JO 9A5KK 320 871 2002. 

144 MHz YL 9A6PBT 143 339 2003. 

145 MHz FM 9A7IEX 113 707 2001. 

Podaci su aktualizirani zaključno s 2003. godinom. 

HRS UKV menadžer 




UKV 

Kalendar UKV natjecanja za 2005. godinu 

nadnevak UTC natjecanje opseg 

SIJEČANJ 16. 1. 0700-1200 9A Activity Contest - 1. period 144 MHz 

VELJAČA 20. 2. 0700-1200 9A Activity Contest - 2. period 144 MHz 

20. 2. 0700-1200 Bljesak 2005. 144 MHz 

OŽUJAK 5 - 6. 3. 1400-1400 Proljetni HRS-ov kup 2005. 144 i viši 

20. 3. 0700-1200 9A Activity Contest - 3. period 144 MHz 

20. 3. 0700-1200 Požega 2005. 144 MHz 

TRAVANJ 2 - 3. 4. 1400-1400 Zagreb FM Contest - 1. period 144 MHz 


SVIBANJ 7 - 8. 5. 1400-1400 9A VHF/UHF/SHF contest 50, 144 i viši 

7 - 8. 5. 1400-1400 Zagreb FM Contest - 2. period 144 MHz 


22. 5. 0700-1200 Pokuplje 2005. 144 MHz 

LIPANJ 4 - 5. 6. 1400-1400 Zagreb FM Contest - 3. period 144 MHz 

18 - 19. 6. 1400-1400 IARU I. region 6 m Contest 50 MHz 

19. 6. 0700-1500 Alpe Adria UHF/SHF Contest 432 i viši 


19. 6. 0700-1200 Antunovo 2005. 144 MHz 

SRPANJ 2 - 3. 7. 1400-1400 Hrvatski ljetni kup 2005. 50, 144 i viši 



17. 7. 0700-1200 Pregrada 2005. 144 MHz 

KOLOVOZ 6 - 7. 8. 1400-1400 Zagreb FM Contest - 5. period 144 MHz 

7. 8. 0700-1500 Alpe Adria VHF Contest 144 MHz 


21. 8. 0700-1200 Lipik 2005. 144 MHz 

RUJAN 3 - 4. 9. 1400-1400 IARU I. region VHF Contest 144 MHz 



18. 9. 0700-1200 Voloderske jeseni 2005. 144 MHz 

LISTOPAD 1 - 2. 10. 1400-1400 IARU I. region UHF/SHF Contest 432 i viši 


16. 10. 0700-1200 Ruka prijateljstva 2005. 144 MHz 

STUDENI 5 - 6. 11. 1400-1400 9A CW VHF Contest 144 MHz 

5 - 6. 11. 1400-1400 Marconi Memorial VHF CW Contest 144 MHz 

19 - 20. 11. 1400-1400 Marconi Memorial 6 m CW Contest 50 MHz 


20. 11. 0700-1200 Koprivnica 2005. 144 MHz 

Kalendar natjecanja u 2005. godini nam donosi dva nova 

natjecanja u sklopu 9A Activity Contesta. U drugom je periodu 

novost natjecanje Bljesak 2005., dok je u devetom periodu 

novo natjecanje - Voloderske jeseni 2005. Bitna promjena u 

kalendaru za 2005. godinu je pomicanje svih perioda activity 

kontesta s treće nedjelje u mjesecu na treću nedjelju punog 

vikenda u mjesecu. 

HRS preuzima organizaciju svibanjskog kontesta pa je njegov 

novi naziv - 9A VHF/UHF/SHF contest. 

Budući da HRS prvi puta nakon 7 godina bilježi porast 

članstva, nadam se da će i aktivnost 9A postaja u UKV natjecanjima 

biti veća. Naravno, ne zaboravite poslati vaše 

dnevnike nakon natjecanja bez obzira na broj veza. 

Do slušanja u UKV natjecanjima 2005. godine! 


HRS-ov UKV menadžer 


www.hamradio.hr 33

UKV 

Rezultati UKV natjecanja 

HRVATSKI LJETNI KUP 2004. - SLUŽBENI REZULTATI 

A1 - 50 MHz - jedan op. 

Mj. Pozivna oznaka Bodova Veza 

1. 9A8A 47 566 78 

2. 9A2EY 6 521 25 

A2 - 50 MHz - više op. 


1. 9A5Y 89 416 112 

2. 9A4D 50 272 78 

3. 9A1B 45 920 75 

4. 9A1CIG 41 337 64 

5. 9A6V 32 917 35 

6. 9A2U 31 716 63 

7. 9A1CEP 10 560 22 

8. 9A4U 3 414 18 

B1 - 144 MHz - jedan op. 


1. 9A2AE 193 776 500 

2. 9A4VM 62 019 216 

3. 9A4NP 60 443 245 

4. 9A5AB 41 514 181 

5. 9A3BT 14 865 75 

6. 9A1DL 12 754 80 

7. 9A2EY 7 784 79 

8. 9A3Z 6 567 59 

9. 9A3AQ 6 467 40 

10. 9A6C 5 886 26 

11. 9A2TK 4 445 29 

12. 9A2GA 4 131 38 

B2 - 144 MHz - više op. 


1. 9A2U 180 425 489 

2. 9A4C 169 925 452 

3. 9A1B 131 041 393 

4. 9A1C 114 554 309 

5. 9A1CIG 81 664 193 

6. 9A1CCH 50 852 116 

7. 9A1W 50 498 182 

8. 9A0R 49 780 212 

9. 9A0V 36 554 120 

10. 9A6V 8 132 31 

B3 - 145 MHz - samo FM 


1. 9A2UI 18 059 125 

2. 9A6PTJ 11 260 92 

3. 9A5AC 11 220 103 

4. 9A6KKD 8 925 85 

5. 9A6NKN 8 741 83 

6. 9A1RC 8 297 85 

7. 9A4U 8 277 78 

8. 9A7BWJ 6 083 49 

9. 9A5ANB 4 946 72 

10. 9A3ACK 4 874 48 

11. 9A6PDH 3 987 37 

12. 9A1RKG/P 3 573 35 

13. 9A7PTZ 3 360 44 

14. 9A7AWA 2 332 19 

15. 9A4MF 2 057 23 

16. 9A6PKZ 1 999 24 

17. 9A1AP 1 963 21 

18. 9A1COE 1 894 21 

19. 9A6GWF 1 777 16 

20. 9A6DJX 1 387 17 

21. 9A6DTP 604 7 

B4 - 144 MHz - YL 


1. 9A4DI 8 963 107 

2. 9A7GVA 4 236 45 

3. 9A3ND 4 051 33 

4. 9A3ZO 2 121 26 

C1 - 432 MHz - jedan op. 


1. 9A2HW 122 780 89 

2. 9A2EY 41 105 40 

3. 9A3AQ 36 165 39 

4. 9A4VM 11 875 15 

5. 9A2AE 5 770 7 

C2 - 432 MHz - više op. 


1. 9A3B 260 460 137 

2. 9A2U 138 050 86 

3. 9A1B 91 560 63 

4. 9A6V 14 945 11 

5. 9A1W 6 350 14 

D1 - 1.3 GHz - jedan op. 


1. 9A2HW 157 620 59 

2. 9A3AQ 25 470 17 

3. 9A2EY 9 160 12 

4. 9A2TK 3 430 6 

D2 - 1.3 GHz - više op. 


1. 9A1B 47 030 22 

2. 9A2U 37 280 18 

E1 - 2.3 GHz - jedan op. 


1. 9A3AQ 12 020 6 

E2 - 2.3 GHz - više op. 


1. 9A2U 18 300 6 

G1 - 10 GHz - jedan op. 


1. 9A3AQ 22 080 5 

G2 - 10 GHz - više op. 


1. 9A2U 106 110 14 

Generalni plasman - jedan operator 

Mj. Poz. oznaka Ukupno 144 MHz 432 MHz 1.3 GHz 2.3 GHz 10 GHz 

1. 9A2HW 280 400 122 780 157 620 

2. 9A2AE 199 546 193 776 5 770 

3. 9A3AQ 102 202 6 467 36 165 25 470 12 020 22 080 

4. 9A4VM 73 894 62 019 11 875 

5. 9A4NP 60 443 60 443 

6. 9A2EY 58 049 7 784 41 105 9 160 

7. 9A5AB 41 514 41 514 

8. 9A2UI 18 059 18 059 

9. 9A3BT 14 865 14 865 

10. 9A1DL 12 754 12 754 

11. 9A6PTJ 11 260 11 260 

12. 9A5AC 11 220 11 220 

13. 9A4DI 8 963 8 963 

14. 9A6KKD 8 925 8 925 

15. 9A6NKN 8 741 8 741 

16. 9A1RC 8 297 8 297 

17. 9A2TK 7 875 4 445 3 430 

18. 9A3Z 6 567 6 567 


19. 9A7BWJ 6 083 6 083 

20. 9A6C 5 886 5 886 

21. 9A5ANB 4 946 4 946 

22. 9A3ACK 4 874 4 874 

23. 9A7GVA 4 236 4 236 

24. 9A2GA 4 131 4 131 

25. 9A3ND 4 051 4 051 

26. 9A6PDH 3 987 3 987 

27. 9A7PTZ 3 360 3 360 

28. 9A7AWA 2 332 2 332 

29. 9A3ZO 2 121 2 121 

30. 9A4MF 2 057 2 057 

31. 9A6PKZ 1 999 1 999 

32. 9A1AP 1 963 1 963 

33. 9A6GWF 1 777 1 777 

34. 9A6DJX 1 387 1 387 

35. 9A6DTP 604 604 



UKV 

Generalni plasman - više operatora 


1. 9A2U 480 165 180 425 138 050 37 280 18 300 106 110 

2. 9A1B 269 631 131 041 91 560 47 030 

3. 9A3B 260 460 260 460 

4. 9A4C 169 925 169 925 

5. 9A1C 114 554 114 554 

6. 9A1CIG 81 664 81 664 

7. 9A1W 56 848 50 498 6 350 

8. 9A1CCH 50 852 50 852 

9. 9A0R 49 780 49 780 

10. 9A0V 36 554 36 554 

11. 9A6V 23 077 8 132 14 945 

12. 9A4U 8 277 8 277 

13. 9A1RKG/P 3 573 3 573 

14. 9A1COE 1 894 1 894 

Dnevnik za kontrolu: 9A2RK. 

Čestitke pobjednicima u svim kategorijama. 

Iako se u ovogodišnjem natjecanju nitko nije uspio približiti prošlogodišnjem 

rekordu postaje 9A5Y, drugi pokazatelji o sudjelovanju 9A 

postaja su vrlo dobri. Evo kratke usporedbe između dva posljednja 

HLJK-a: 

Godina Br. SOP Br. MOP Ukup. bodova 

2003. 20 9 5.187.886 

2004. 36 17 2.946.231 

Razlika: + 80% + 90 % - 43 % 

Operatori na klupskim postajama: 

9A0R: 9A9R, Gregor, Teo, Dario; 

9A0V: 9A2YO, 9A4LW; 

9A1B: 9A2KK, 9A2SD, 9A2YY, 9A3CY, 9A4EW, 9A4FW, 

9A4WW; 

9A1C: 9A2BD, 9A3LD, 9A4LT, 9A6JWF, 9A7DAQ; 

9A1CCH: 9A2PU, 9A2MF, 9A6NBP; 

9A1CIG: 9A3MR, 9A5DI, 9A5AAN, 9A6KWN, 9A7ZZ, 9A8RA; 

9A1RKG/P: 9A6PJD, 9A6PHS, 9A6PDH; 

9A1W: 9A3WP, 9A4DB, 9A5MR, 9A5ASZ, 9A6AQK, 9A6NCZ, 

9A9AA, Zvonimir; 

9A2U: 9A2KD, 9A2R, 9A3PA, 9A3ZA, 9A5EX, 9A6PBT, 9A7KNB, 

9A7R; 

9A3B: 9A2VR; 

9A4C: 9A3JB, 9A3RU, 9A3TF, 9A3ZV, 9A7W; 

9A4D: 9A7DX; 

9A4U: 9A6NHS; 

9A6V: 9A2ZH, 9A3EO, 9A4BO, 9A6CM, 9A6NND, 9A6NNK. 

Iako je broj postaja gotovo dvostruko porastao, broj ukupno osvojenih 

bodova je 43% manji u 2004. godini. Razlog su vrlo loši uvjeti 

na 6m tijekom trajanja ovogodišnjeg kontesta u kojem su sve 9A 

postaje zajedno osvojile 359.639 bodova, dok je na istom bandu 

2003. godine ostvareno ukupno 3.113.372 bodova. Zbog velikog 

povećanja aktivnosti 9A postaja doći će do izmjene pravila ovog i 

drugih natjecanja koja organizira HRS. Najveće promjene će se 

odnositi na rubriku “Nagrade natjecateljima”. 

Do slušanja u Hrvatskom ljetnom kupu 2005. 


HRS-ov UKV menadžer 

Službeni rezultati UKV natjecanja “Ruka prijateljstva 2004.” 

Kategorija A - pojedinci 

Mj. Pozivna oznaka Bodova 

1. 9A4VM 32321 

2. 9A4MF 28013 

3. 9A5AB 7557 

4. 9A2EY 6134 

5. 9A2EA 5125 

6. 9A5AC 3472 

7. 9A5SO 2493 

8. 9A2GA 1469 

9. 9A3BT 1219 

Kategorija B - više operatora 


1. 9A7D 36242 

2. 9A3B 28773 

3. 9A4P 27552 

4. 9A1C 15152 

5. 9A1FBC 7712 

6. 9A1CTZ 854 

7. S50DIG 324 

Kategorija C - FM postaje 


1. 9A1DL 11229 

2. 9A6NKN 10251 

3. 9A7GJV 7206 

4. 9A6KKD 7129 

5. S56LPM 7079 

6. 9A2UI 5989 

7. 9A1RC 4876 

8. 9A7KJI 4024 

9. 9A7PTZ 3755 

10. 9A5ANB 3073 

11. 9A5ZA 2626 

12. 9A5TJ 2397 

13. 9A6IBT 2357 

14. S56WZP 2340 

15. 9A6GWF 1601 

16. 9A2VK 1343 

17. 9A6LRY 819 

18. S57HPY 568 

Kategorija D - žene 


1. 9A7JKL 7057 

2. 9A6IBU 3986 

3. 9A7GVA 3505 

4. S56CLI 2409 

5. 9A3ND 1897 

Kategorija slijepih 

Pojedinci 


1. 9A2GS 5462 

2. 9A4DI 4767 

3. T92SNV 4571 

4. 9A6NDN 3178 

5. T95LMB 2990 

6. 9A4HS 2924 

7. 9A3ADB 2593 

8. 9A6APT 2528 

9. 9A6JWM 2303 

10. 9A3ASA 2250 

11. 9A6NJD 2017 

12. 9A6LZT 1386 

13. 9A7JAV 333 

Klubovi 


1. 9A1CBT 4758 

2. 9A1CJV 2808 

3. 9A1CKZ 2340 

Članovi Radiokluba slijepih “Louis Braille”, 9A1CBT, zahvaljuju 

se svim radioamaterima koji su sudjelovali u natjecanju “Ruka prijateljstva 

2004.” 

Svi oni koji su poslali dnevnike pružili su veliku podršku integraciji 

i afirmaciji slijepih ljudi. 

Žao nam je što nismo mogli uvrstiti dnevnik koji je elektronskom 

poštom stigao tek nakon objave neslužbenih rezultata. 

Nismo primili niti jednu žalbu. Uvažili smo molbu postaje 9A1CTZ, 

koja je prijavila krivu kategoriju. Uvrstili smo i nekoliko dnevnika koji 

su poslani u roku redovnom poštom. 

Izvršni odbor 

Radiokluba slijepih “Louis Braille” 


www.hamradio.hr 35

UKV 

IARU I. REGION 50 MHz CONTEST 2004. 

Rezultati 9A postaja 

JEDAN OPERATOR 

9A Mj. Poz. oznaka QRA Lokator Rezultat Veza ODX Poz.oznaka ODX Lokator QRB (km) RX/TX Antena 

1. 9A4K JN86FJ 117 456 101 OH8K KP44HE 2115 IC 706 7 ELY 

2. 9A2TK JN76WA 76 098 81 MM0CWJ IO67HC 2008 TS 2000 5 ELY 

VIŠE OPERATORA 

9A Mj. Poz. oznaka QRA Lokator Rezultat Veza ODX Poz.oznaka ODX Lokator QRB (km) RX/TX Antena 

1. 9A5Y JN85PO 243 967 218 CN8TW IM63EN 2504 FT 920 10 ELY 

2. 9A4D JN85OO 130 536 116 MM0CWJ IO67HC 2113 IC 7400 6 ELY 

3. 9A0M JN86EK 120 056 115 CT1ANO IN51RE 2074 TS 690 7 ELY 

4. 9A1B JN85JX 107 383 110 CN8TW IM63EN 2486 TS 690 7 ELY 

5. 9A6V JN74OC 66 462 63 MM5AHO IO87LN 1956 

6. 9A7D JN95EH 57 231 48 OH8K KP44HE 2193 TS 690 4 ELY 

7. 9A1CEP JN75SK 1 313 11 S52G JN66VC 155 

Operatori na postajama s više operatora: 

9A0M - 9A8A, 9A2F, 9A1Z; 

9A1B - 9A4WW, 9A2YY, 9A2KK, 9A5YA; 

9A6V - 9A6CM, 9A3EO, 9A4BO; 

9A7D - 9A2SD; Željko Dražić-Karalić, 9A4FW 

9A4D - 9A2AJ. HRS-ov UKV menadžer 

Piše: Oto Predanić, 9A4OP 

Prijedlog rada ARG radne grupe HRS-a 

Radna grupa za amatersku radiogoniometriju koja je 

potvrđena od IO HRS-a 19. 11. 2005. u sastavu Predanić 

Oto, Ulip Željko, Kosar Branko, Vinko Branimir i Brzaj Dražen, 

u 2005. godini trebala bi organizirati ili biti suorganizator 

minimalno pet natjecanja u amaterskoj radiogoniometriji i 

Otvorenog prvenstva Hrvatske u amaterskoj radiogoniometriji. 

Preporuča se da se organizira natjecanje na oba opsega istovremeno. 

Nakon svakog natjecanja predlaže se da se sastane radna 

grupa te analizira netom završeno natjecanje, potvrdi osvojene 

bodove, planira daljnja natjecanja i rješava sve tekuće probleme. 

Kako su tri člana radne grupe za ARG iz Zagreba, po jedan 

iz Pule, Ludbrega, Rijeke, Bjelovara i Murskog Središća (ovisi 

gdje se odvija natjecanje), za odlazak na sastanke članovima 

radne grupe potrebno je nadoknaditi putne troškove u ukupnom 

iznosu od otprilike 1.500,00 kuna po jednom sastanku. 

Za samu organizaciju natjecanja radne grupe za ARG 

potrebno je financirati sljedeće: 

1. Kup Zagreba, sastanak radne grupe 

...................................................................... 1.500,00 kn 

2. Otvoreno prvenstvo Bjelovara, sastanak radne grupe 

...................................................................... 1.500,00 kn 

3. Otvoreno prvenstvo Zagreba, sastanak radne grupe 

...................................................................... 1.500,00 kn 

4. Otvoreno prvenstvo Ludbrega, sastanak radne grupe 

...................................................................... 1.500,00 kn 

5. Otvoreno prvenstvo Međimurja, sastanak radne grupe 

...................................................................... 1.500,00 kn 

6. Otvoreno prvenstvo Hrvatske, sastanak radne grupe 

.................................................................... 25.500,00 kn 

7. Odlazak s mladima u Karlove Vary 

na europsko prvenstvo ................................ 25.000,00 kn 

8. Priprema reprezentacije u Bjelovaru ili Kraljevici 3 dana 

.................................................................... 15.000,00 kn 

9. Odlazak reprezentacije HRS-a na 15. prvenstvo 

1. regiona IARU .......................................... 97.350,00 kn 

10. Park ARG u Zagrebu, sastanak rane grupe, 

izvještaji o natjecanjima ................................ 1.500,00 kn 

11. Odlazak instruktora na tečajeve 

...................................................................... 5.000,00 kn 

12. Tečajevi iz ARG-a u Kraljevici 

Ukupno .................................................... 176.850,00 kn 

Uz sva natjecanja članovi radne grupe i drugi članovi 

ARG-a koji imaju znanja i mogućnosti odlazili bi u druge 

klubove van svog mjesta stanovanja održavati tečajeve iz 

amaterske radiogoniometrije gdje bi sâm tečaj održavali 

besplatno ili bi im ti klubovi plaćali tečaj, dok bi HRS trebao 

barem participirati troškove prijevoza. Na tim tečajevima bi se 

okupljali mladi od 10 do 18 godina koji bi se osposobljavali za 

natjecanja i uvodili u svijet tehnike i radioamaterizma. Također 

bi se održao i tečaj za nacionalne suce u ARG-u, gdje bi 

klubovi i udruge poslali svoje kandidate koji bi do zvanja 

nacionalnog suca prolazili kroz pismeni i radni dio. 

Također bi svaki član radne grupe unutar svoje specijalnosti 

za koju su određeni, pokušao na ARG natjecanjima 

prenijeti svoja iskustva i znanje te osposobiti nekoliko novih 

mlađih članova. 

Iako su elaborati za nastup naših reprezentacija mladih u 

Češkoj i starijih u Srbiji predani 18. 10. 2004. godine, stručna 

služba HRS-a je odgovorila da se planom za 2005. godinu 

neće moći pokriti troškovi natjecanja na međunarodnim natjecanjima. 

Ostaje na stručnim službama HRS-a, Izvršnom 

odboru HRS-a, predsjedniku HRS-a, voditelju grupe ARG-a 

HRS-a i radnoj grupi ARG-a HRS-a da pronađe izvore financiranja 

međunarodnih natjecanja u obliku sponzora ili donatora. 

Svaka dobronamjerna sugestija je dobrodošla. 

Na sastanku predsjednika HRS-a i predložene radne grupe 

ARG-a HRS-a rečeno je da bismo 2005. godine konačno mogli 

dobiti novac za kupnju toliko potrebne opreme za provođenje 

natjecanja. Napravit ćemo popis opreme koja nam je potrebna 

i nadamo se realizaciji istog. 

Pozivaju se svi klubovi Hrvatske koji bi željeli aktivirati ili 

reaktivirati ARG u svom klubu i okolici da se jave HRS-u ili 

voditelju grupe ARG-a HRS-a kako bismo dogovorili vrijeme i 

dinamiku tečaja ARG-a diljem lijepe naše. 



Na temelju čl. 42. Statuta Hrvatskoga radioamaterskog saveza od 10. siječnja 1998. i čl. 3. Pravilnika o 

članarini od 25. veljače 2000., Izvršni odbor HRS-a donosi 

O D L U K U 

O VISINI ČLANARINE ZA 2005. GODINU 

I. 

Od 1. siječnja 2004. godine uveden je novi sustav podmirenja članarine i to na način da postoji više modela 

plaćanja. 

Članovi samostalno odlučuju o modelu koji im odgovara sukladno vlastitim afinitetima i potrebama. 

II. 

Određuje se visina članarine za redovite članove u udrugama građana udruženim u HRS-u (radioklubovima) 

u 2005. godini i to: 

Naziv Opis do 31. 3. 2005. od 1. 4. 2005. 

Model A .................................................................................................. 40,00 kn 50,00 kn 

- administrativne i savjetodavne usluge stručne službe 

- podmirenje članskih obveza prema IARU-u 

Model B .................................................................................................. 80,00 kn 100,00 kn 



- korištenje usluga QSL službe 

- e-mail adresa tipa: znak@hamradio.hr 

Model C ................................................................................................ 150,00 kn 180,00 kn 



- korištenje usluga QSL službe 

- e-mail adresa tipa: znak@hamradio.hr 

- prostor za smještaj web stranica na serveru HRS-a 

- godišnja pretplata na časopis Radio HRS (6 brojeva) 

Model D 

Doživotna članarina za članove u dobi (Model C): 

od 41. - 50. godine starosti .................................................. 2.500,00 2.500,00 

od 51. - 60. godine starosti .................................................. 2.000,00 2.000,00 

od 61. godine starosti i više .................................................. 1.500,00 1.500,00 

Strani državljani članarinu mogu plaćati putem neke od udruga udruženih u HRS po jedinstvenoj naknadi od 

400,00 Kn i imaju mogućnost dobivanja pozivne oznake po Pravilniku za dodjelu pozivnih oznaka. 

III. 

Određuje se visina članarine za radioklubove: 

1. Radioklubovi .................................................................................................. 500,00 kn 

2. Radioklubovi koji uz osnovnu pozivnu oznaku imaju i 

oznaku s jednim slovom u sufiksu ........................................................ 1.000,00 kn 

3. Radioklubovi slijepih ...................................................................................... 250,00 kn 

IV. 

100% invalidi imaju mogućnost plaćanja članarine po svim modelima s popustom od 50%. 

V. 

Članarina za 2005. godinu uplaćuje se putem matičnih radioklubova najkasnije do 31. ožujka 2005. 

Od 1. travnja 2005. članarina se povisuje, osim za nove članove HRS-a koji su u 2005. položili ispit za 

radioamatere. 

VI. 

S ciljem povratka članova u HRS, radioamateri koji su svoj status izgubili jer nisu podmirivali obaveze, 

određuje se da se za ponovni upis ne plaća naknada. 

VII. 

Ova Odluka bit će objavljena u časopisu Radio HRS, na web stranicama HRS-a i dostavljena svim klubovima. 

U Zagrebu, 19. studenog 2004. 

Predsjednik HRS-a 

mr.sc. Petar Miličić, 9A6A

DX i QSL info 

Piše: Krešimir Kovarik, 9A5K 

DX i QSL informacije 

5T, Mauritania - F6GDC, F6CQX i 

F5SSM radit će iz ovog entiteta od 26. 

prosinca 2004. do 09. siječnja 2005. kao 

5T5DY. QSL via F6GDC. 

ZD7, St. Helena - G3ZAY je zatražio 

pozivnu oznaku ZD7ZA te bi trebao biti 

aktivan iz ovog DXCC entiteta od 24. 

prosinca 2004. do 1. siječnja 2005. 

godine. 

ZD8, Ascension Island - G3ZAY je 

zatražio pozivnu oznaku ZD8ZA te bi 

trebao biti aktivan od 3. siječnja do 7. 

siječnja 2005. godine. 

KP2, Virgin Islands - W2AZK i 

KF2HC bit će aktivni kao KP2/W2AZK, 

odnosno KP2/KF2HC, na opsezima 160 

- 6 m, i to SSB i CW vrstama rada. 

Također će biti aktivni i na WARC opsezima. 

QSL via buro ili direktno na 

W2AZK, odnosno KF2HC. 

3G0, Easter Island - Grupa operatora 

iz Norveške (LA) bit će aktivni kao 

3G0YM (CW/digital), odnosno 3G0YP 

(SSB), od 8. siječnja do 18. siječnja 

2005. godine. 

XU, Cambodia - NO2R radit će kao 

XU7ACY od 9. siječnja do 20. siječnja 

2005. godine na opsezima 160, 80 i 40 

m, CW i SSB vrstama rada. QSL via 

K2NJ. 

3Y, Peter I - Međunarodna radioamaterska 

ekipa radit će u periodu od 21. 

siječnja do 5. veljače 2005. godine na 

svim opsezima kao 3Y0X. QSL via K4YL 

(direktno), a više informacija o ekspediciji 

možete pronaći na web stranici 

http://www.peterone.com. 

KG4, Guantanamo Bay - N4BBA i 

N4SIA radit će kao KG4SB, odnosno 

KG4AS, na opsezima 160 - 6 m i to CW, 

RTTY te ostalim digitalnim vrstama rada 

i to od 18. siječnja do 25. siječnja 2005. 

godine. QSL za KG4SB via N4BBA, za 

KG4AS via N4SIA. 

QSL via: 

CALL MANAGER CALL MANAGER CALL MANAGER CALL MANAGER 

CQ WW SSB 2004 

4K7Z 

UA3FDX B4TB BA4TB GJ2A K2WR 

5U7JB ON5NT 4L8A 

OZ1HPS BV0J 

BW0IR HC8N W5UE 

7P8Z ZS4TX 4M5X W4SO C6AKQ N4BP HS72B E20NTS 

8P1A NN1N 5U5Z G3SXW C6AQQ ND3F J79A 

K7GK 

9Y4ZC DK1MM 6W1RW F6BEE C6ATP OK1TD J7OJ 

KU9C 

C5ACA ON4ACA 7P8ZZ ZS6WPX C6AWS W6SJ JW5NM LA5NM 

C6AUR W3MMM 8P5A NN1N C91F AA4NN MJ0ASP F5SHQ 

C6AVV K1JB 8Q7DV UA9CLB CN2KM SM2EKM OD5/DJ5CL DJ5CL 

D4B 

K1BV 9G5ZS ZS6EGB CN2R W7EJ P40L 

K5WW 

FP/VE7SV N7RO 9M6NA JE1JKL CO8LY EA7ADH P40Q K0DQ 

HC8L W5UE 9N7BCC DK7YY CO8TW IZ8CCW P40W N2MM 

9Y4ZC DL6FBL CP6CW W0ZR PJ2T 

N9AG 

CQ WW CW 2004 

AH2R JH7QXJ CW2A SM4DHF S9A 

OH2TA 

3D2XA WA4WTG AT0B VK2BNG D4B 

K1BV SU8BHI HA3JB 

3E1A DL6MYL 

Direct EY8CQ DJ1MM 

Direct 

3V8SF/p DJ7IK B1Z 

EA7FTR EY8MM K1BV SU9NC OM2SA 

TF3CW LX1NO 

TO4A VE3HO 

Mali HAM oglasi 

UK8OM IK2QPR 

V26G N2ED 

V26K AA3B 

V31RM KN5H 

V51/DL5XL DL5XL 

U ovoj rubrici možete objaviti svoj 

oglas i to posve besplatno. Jedini 

uvjet je da je sadržaj oglasa HAM 

naravi. Oglase šaljite e-mailom 

ALINCO DR-130, UKV-FM, 50 W, 

nov (neraspakiran), prodajem za 250 

eura, "vertikalku", kolinearnu grupu 

visine 3 m, za 70 cm, SIGMA-Ireland, 

dobit 25 dB, za 150 eura, "vertikalku" 

za 70 cm za 30 eura, auto-antenu 2m/ 

VK9AA 

VK9NW 

VK9XG 

VO2AAA 

DL8YR 

K9NW 

W0YG 

Direct 

K8DD 

CBA 

na 9a0hrs@hamradio.hr ili se 70cm, "DIAMOND" za 100 eura. 

VP2MLA LA9VDA 

osobno javite Ljiljani, 9A5BL, i Otkupljujem stare vojne ispravne ili neispravne 

uređaje. 

VP5W W7TSQ 

VP2MZM K2DM 

dogovorite način dostave. 

Ponude na tel. 098/363-000. 

VP8WWW W5PF 

VP9I 

KQ1F 

Prodajem UKV postaju "Standard 2E 

FE C8600" s ispravljačem. Nazvati na 

tel. 01/2421-292, Franciska Pancer. 

WH2A 

WP2Z 

WP3F 

XU7ADE 

KG6DX 

KU9C 

DK8ZB 

E21EIC 

Prodajem kratkovalnu radiopostaju 

ICOM - IC 751, 100 W (neispravan prijamnik) 

za 150 eura i ICOM - IC 745 

(neispravan) za 100 eura. 

Informacije na tel. 098/807-700. 

XU7ADF 

XU7ADI 

YE0X 

ZK1DRA 

ZL6QH 

AA4XR 

SM5GMZ 

OK1JN 

W7DRA 

ZL2AOH 



BAND PLAN 

432 MHz 

Frekvencija 

(MHz) Vrsta emisije Uporaba 

430.000 430.025 - 430.375 NBFM simpleksni kanali 

430.400 - 430.575 digitalne veze 

430.600 - 430.925 digitalne veze, s mogućnošću dupleksnog 

FM 

razmaka 7.6 MHz 

430.925 - 431.025 kanali za pokuse s novim vrstama prijenosa 

431.050 - 431.825 repetitorski ulazni kanali, razmak kanala 25 kHz, 

dupleksni razmak 7.6 MHz 

432.000 431.825 - 431.975 NBFM simpleksni kanali 

432.000 432.000 - 432.025 EME - isključivo 

telegrafija 432.050 telegrafija - središte aktivnosti 

432.100 432.088 PSK31 središte aktivnosti 

432.100 432.200 SSB - središte aktivnosti 

telegrafija, SSB 432.350 povratni poziv za mikrovalne veze 

432.399 432.370 FSK441 slučajni poziv 

432.400 telegrafija, MGM radijski farovi isključivo 

432.490 

432.490 zaštitni pojas 

432.500 

432.500 432.500 uskopojasna SSTV 

432.500 - 432.600 linearni transponderi - ulaz 

sve vrste emisija 432.600 RTTY (ASK/PSK) 

432.700 FAX (ASK) 432 

432.994 432.600 - 432.800 linearni transponderi - izlaz 

432.994 433.000 - 433.575 simpleksni kanali 

NBFM 433.400 SSTV (FM/AFSK) 

433.594 433.500 pozivna frekvencija za pokretne veze 

433.600 433.600 RTTY (FM/AFSK) 

433.625 - 433.775 kanali za digitalne veze 

sve vrste emisija 433.700 FAX (FM/AFSK) 

434.000 središnja frekvencija za pokuse sa širokopojasnom 

434.000 emisijom (WBFM) za digitalne veze 

434.000 sve vrste emisija i ATV 434.250 ATV nositelj slike 

434.594 

434.594 FM i ATV 434.800 - 435.000 za pokuse sa širokopojasnom emisijom (WBFM) 

434.981 za digitalne veze 

435.000 sve vrste emisija i ATV satelitske veze 

438.000 

438.000 438.025 - 438.175 kanali za digitalne veze 

438.200 - 438.525 digitalne veze s mogućnošću dupleksnog razmaka 

7.6 MHz 

438.550 - 438.625 kanali za pokuse s novim vrstama prijenosa 

FM i ATV 438.650 - 439.425 repetitorski izlazni kanali, razmak kanala 25 kHz, 

dupleksni razmak 7.6 MHz 

439.750 ATV nositelj tona 

439.800 - 439.975 digitalne veze 

440.000 439.875 POCSAG pozivanje 

OPASKA: MGM - Machine Generated Mode

Radio HRS 1/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?