Radio HRS 1/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez

More documents

Recommendations

Info

Ukoliko bi pri prijamu bržih telegrafskih signala dolazilo do stapanja signala zbog suviše visokog Q faktora filtra morat će se kondenzatori od C1 do C4 zamijeniti s kondenzatorima od oko 15 nF. To će nešto smanjiti Q faktor filtra i omogućiti lakši prijam bržih CW signala. Preporučam uporabu keramičkih kondenzatora s nultim temperaturnim koeficijentom (oznaka NPO ili crna točka na tijelu kondenzatora). U protivnom će se pri većim kolebanjima temperature znatnije mijenjati i srednja frekvencija filtra, što može biti dosta nezgodno. Svi kondenzatori od C1 do C4 moraju biti istog tipa i istog temperaturnog koeficijenta. Sve sklopove, osim NF filtra, preporučljivo je ugraditi u metalnu kutiju. Na shemama su, pored zavojnica, navedene i potrebne induktivnosti svake zavojnice što je znatno korisniji podatak nego navođenje broja zavoja. Osobine tijela za namatanje mogu se od amatera do amatera znatno razlikovati, pa nerado dajem podatke tipa “broj zavoja zavojnice L1 je x zavoja” i slično. “Diper”, mjerila induktivnosti, kapacitivnosti, frekvencije, Q faktora, itd. morali bi postati sastavni dijelovi svake ozbiljnije samograditeljske radionice. Ugađanje Kao izvor signala za ugađanje titrajnih krugova na 136 kHz najbolje je rabiti pouzdani signalni generator odgovarajuće impedancije. Jedino u slučaju kada odgovarajući signalni generator nije dostupan za ugađanje se mogu koristiti i dovoljno snažni i stabilni signali s opsega. U tom se slučaju antena preko kondenzatora od 33 pF-100 pF spaja na G1 MOS FET-a, a ugađa(ju) se titrajni krug(ovi) u krugu drain elektrode. Potom se antena preko istog kondenzatora priključuje na “vrući kraj” antenske zavojnice pa se na najbolji prijam ugađa zavojnica na koju je prethodno bila spojena antena. Nakon toga se antena (bez kondenzatora) spaja na antenski konektor i sve se zavojnice još jednom ugode na najveći otklon S-metra prijamnika. Ugađanje nije teško i svatko tko je do sada napravio i ugodio bar nekoliko KV prijamika ili konvertora za prijam nekog od KV amaterskih opsega s lakoćom će ugoditi i ove uređaje. Ipak, ovakvo se ugađanje ne preporučuje, osobito ne manje iskusnim konstruktorima, pa treba uvijek, ako postoji mogućnost, za ugađanje koristiti signalni generator. VF napon na G2 mješačkog tranzistora (sl. 4. i sl. 14.) neka bude između 3 do 4 Vvv (vrh - vrh). Ukoliko se ta vrijednost ne može postići, otpor otpornika R7 u oscilatoru treba mijenjati sve dok se ne postigne potreban napon. Da bi se samograditelji lakše snašli pri ugađanju sagrađenog uređaja u tablici 2. navedene su frekvencije na koje je potrebno ugoditi pojedine titrajne krugove. DV Ukoliko bi snažan signal na 1. MF smetao pri prijamu signala na 136 kHz može se uključiti filtar za gušenje ometajućeg signala prema sl. 9. Induktivnost zavojnice LP namješta se sve dok signal ometajuće stanice potpuno ne nestane ili se ne smanji na prihvatljivu razinu. I za ovo ugađanje najbolje je rabiti pouzdani signalni generator, a u nuždi za ugađanje može poslužiti i ometajući signal. Pri radu s konvertorom, unatoč velikom gušenju u pojasnom filtru nerijetko se na 1. MF mogu čuti snažni signali koje nije moguće ukloniti nikakvim sredstvima. To je pouzdani znak da KV signali u prijamnik ulaze preko napona napajanja. Niskopropusni filtar u krugu mrežnog napona otklonit će i tu smetnju. Istosmjerni napon između D elektrode Q2 na sl. 14. i “mase” neka ne bude viši od 9 V niti niži od 5 V. Potreban se napon u slučaju potrebe namješta promjenom otpora otpornika R5. Ugađanje VF sklopova opisanih uređaja nije teško i ako netko ne bi mogao ugoditi sagrađeni uređaj može mi na moju e-mail adresu (milan_catri@yahoo .com) poslati opis problema i ja ću mu rado odgovoriti. Ugađanje NF filtra (sl. 12.) također je veoma jednostavno. Na ulaznu utičnicu dovodi se signal iz NF generatora izlaznog napona 400 mV - 800 mV. Na izlaznu utičnicu spaja se bilo kakav NF milivoltmetar ili obične slušalice impedancije više od 100 Ω. Frekvencija NF generatora namješta se na oko 600 Hz (ili prema želji graditelja). Umjesto R2 i R9 treba privremeno zalemiti trimerske otpornike otpora do 2 kΩ. Namještanjem otpora trimerskih otpornika mora se na milivoltmetru dobiti najveći otklon. Potom se frekvencija NF generatora namješta na 20-ak Hz višu (ili nižu) frekvenciju i namještanjem trimerskog otpornika koji je zalemljen na mjesto R9 postiže se najveći otklon na NF milivoltmetru. Nakon toga trimerski se otpornici mogu zamijeniti standardnim otpornicima. Ugađanje se može izvesti i slušanjem signala pomoću slušalica, ali se, zbog logaritamske karakteristike uha, ne preporučuje. Nekoliko napomena Kada se dovrši bilo koja samogradnja prva je želja svakoga samograditelja da nakon uloženog truda (i novca) nešto i posluša (ili pogleda) na opsegu. Budući da odgovarajuća antena najvjerojatnije još nije podignuta i pravilno ugođena obično se pokušava s provizornom antenom (obično se za to koristi dipolna antena za 80 metara). To nije dobro rješenje. Antena obavezno mora biti ugođena. U protivnom će uslijediti razočaranje jer, osim atmosferskoga šuma i šuma kojeg proizvodi čovjek, malo što će se, mislim tu na amaterske stanice, čuti. Kako ugoditi antenu? Veoma jednostavno. Za prve pokuse odlično može poslužiti feritni štapić sa zavojnicom za DV iz starih AM tranzistorskih prijamnika. U nedostatku takve zavojnice može se na feritni štapić promjera 8 - 10 mm, dužine 8 - 12 cm namotati u dva sloja ukupno: 200 - 350 namotaja žicom promjera 0.2 mm. Najbolje je na samom konektoru oplet i unutarnji vod antenskoga koaksijalnog voda kratko spojiti, na taj spoj priključiti jedan kraj zavojnice, a drugi kraj zavojnice spojiti u antensku priključnicu VF pojačala ili konvertora. Pri uvlačenju ili izvlačenju feritnog štapića iz zavojnice promjena u snazi šuma vrlo je izražena. Za prijam može poslužiti i UKV antena ako je dobro izolirana od noseće konstrukcije. Kućište prijamnika mora biti spojeno s dobrim uzemljenjem. Amateri koji rade s antenama tipa LW ili obrnuto L prilagodnu zavojnicu stavljaju na mjestu spoja unutarnjeg voda koaksijala i antenske žice, naravno, ako za napajanje tih antena koriste oklopljeni vod. Antena je pravilno ugođena kada je šum iz zvučnika prijamnika najjači ili kada se na S metru postigne najveći otklon pri prijamu nekog od farova u blizini 135 kHz. Pri kratkom spajanju zavojnice šum ili otklon na S-metru pri prijamu fara, primjetno opadnu. Još će se bolji rezultati postići primjenom jednostavnoga antenskog prilagođivača (sl. 11.). Razlika u prijamu, čak i s ovako jednostavnim prilagođivačem, u odnosu na prijam bez ikakvog prilagođivača Slika 11. - Jednostavan antenski prilagođivač oznaka zavojnice sklop u kojemu se slika na shemi ugađa se na nalaze titrajni krugovi 1 L10, L11, L12 136 kHz VF pojačalo 4 L22, L23 MF konvertor 4 L20, L21 136 kHz konvertor 9 LP MF konvertor 14 L10, L11, L12, L13 136 kHz konvertor za prijam spore telegrafije Tablica 2. 28 www.hamradio.hr Radio HRS - 1/2005
zamjetna je, osobito pri prijamu slabijih amaterskih stanica. Pri postavljanju antene, makar i privremene, jer o antenama za 136 kHz bit će govora u jednom od idućih nastavaka, ako to mikrolokacija dozvoljava, treba birati mjesta što udaljenija od vodova električne mreže. Radi smanjenja prijenosa smetnji iz električne mreže bilo bi dobro prijamnik ili konvertor napajati iz baterija ili akumulatora. Svjedoci smo sve većeg zagađenja električne mreže signalima različitih podrijetla, prevladavaju smetnje od strojeva i raznih impulsnih sklopova. Na KV-u, gdje su signali u pravilu znatno snažniji nego na 136 kHz, ove se smetnje toliko ne zamjećuju, dok na 136 kHz prijam slabijih amaterskih signala zbog lošeg položaja, osobito vertikalno polarizirane antene može biti potpuno onemogućen. Mnoge će vjerojatno zanimati što sam do sada čuo na 136 kHz. Do sada sam na CW-u slušao amatere iz I, OE, HA, OM, OK, S5, DL, YU, T9 i OH. Prva stanica koju ćete čuti bit će vjerojatno OM2TW koji s 400 W izlazne snage, a najavio je i skoro puštanje u rad novog odašiljača od 1000 W, dolazi do S7. Samo da naglasim da se od tih 400 ili 1000 W zbog niske učinkovitosti antene ne izrači više od 1 W, unatoč tome što ova stanica ima odličan antenski sustav. Aktivan je i često se može čuti s neobično snažnim signalom, ponekad i do 599 + 10 dB, YU7AR. Do sada nisam čuo nikoga iz 9A. Najviše stanica ima subotom i nedjeljom, osobito u ranim jutarnjim satima kada je šum najniži. Ako u početku ne čujete nikoga na normalnoj telegrafiji to ne znači da je opseg pust i bez ikakve radioamaterske aktivnosti. Na QRSS-u sam “gledao” dosta zemalja i čitljivost je u pravilu znatno bolja nego na normalnoj telegrafiji. Vjerojatno ćete prvo vidjeti izuzetno snažne signale RN6BN-a, a često je s prilično snažnim signalima na opsegu prisutan i HA6PC. Stalni “gost” na QRSS je i S52AB s odličnim signalom. Za prijam “normalne telegrafije” koristim veoma selektivan RX nastao u samogradnji uz dodatak opisanog NF filtra, dok za prijam “spore telegrafije” rabim Windowse XP, program Spectran i opisani konvertor za prijam “spore telegrafije”. Iako razlika u snazi signala između dana i noći nije tako izražena kao na npr. 160 m, ili na difuznom srednjevalnom području, ipak postoji zamjetno poboljšanje prijama po noći. Zanimljivo je da se pri prijamu veoma dalekih farova iz VK, PY i JA između 130 i 140 kHz opažaju vrlo izraženi maksimumi (i do + 30 dB), obično prije izlaska ili zalaska Sunca (ali nije pravilo), koji ponekad mogu trajati svega 5 - 10 minuta. Pri održavanju veza “sporom telegrafijom” veza je prilično “ogoljena”, nešto poput ZMZ veza. Ne daje se uobičajena DV ocjena čitljivosti već se čujnost ocjenjuje slovima. O = savršena čitljivost M = može se čitati T = uočava se prisutnost signala Zanimljivo je da se na signalu DBF 39 na 139.100 kHz ponekad javlja luksemburški efekt što može stvarati dosta smetnji pri prijamu amaterskih signala. Luksemburški efekt podsjeća na križanu modulaciju, ali se od nje razlikuje po tome što križana modulacija nastaje u prijamniku, dok luksemburški efekt nastaje izvan prijamnika. Kada snažan odašiljač u blizini drugog, slabijeg odašiljača, modificira propagacijske karakteristike jonosfere dolazi do prijenosa modulacije na slabiji nemodulirani signal. Jednostavnije rečeno, luksemburški efekt je jonosferska ukrštena modulacija. Ovo sam spomenuo samo zato da ako ponekad čujete AM na opsegu ne krivite odmah prijamnik ili konvertor i svoju “lošu samograditeljsku sreću”, što opet ne znači da križana modulacija ne može nastajati i u nekom od ulaznih sklopova prijamnika, osobito ako je VF pojačanje suviše veliko. Moguće je s kvalitetnim prijamnikom i bez posebnih antena u području od 130 do 140 kHz primiti više od 20 različitih farova (mnogi od njih su i s drugih kontinenata). Nekoliko riječi o besplatnim programima za prijam QRSS i PSK31 Jedan od boljih i popularnijih besplatnih programa za prijam “spore telegrafije” je Spectrum Lab, proizvod tvrtke Spectrum Laboratory, a može se lako pronaći na mnogim Internet stranicama. To nije program za početnike jer je za ispravno namještanje brojnih opcija potrebno poznavanje FFT-a. Autor je poznati njemački amater DL4YHF. Treba napomenuti da ovaj program nema ugrađenu opciju za odašiljanje, već samo za prijam signala, nešto poput QRSS viewera. Po nekima najbolji program za prijam QRSS je Argo koji lako možete “skinuti” na adresi www.weaksignals.com. Samo da napomenem da je i veza ZL - VE ostvarena uporabom upravo ovoga programa. Ja ga također zbog izvrsnih osobina preporučujem svakome tko je zainteresiran za ozbiljan DX rad na 136 kHz. Na adresi http://www.qsl.net/padan/spectran.html može se “skinuti” Spectran, po meni jedan od boljih NF analizatora, izuzmemo li neke shareware ili komercijalne programe. Na adresi http://www.dxzone.com/ catalog/Software/Spectrum_analyzers/ pronaći ćete mnoštvo sličnih freeware i nekoliko shareware programa. Popularna vrsta rada na 136 kHz je i PSK 31, a na adresi http://www.dxzone.com/ catalog/Software/PSK31/ možete naći mnoštvo besplatnih i dobrih programa za rad za ovu vrstu emisije. Na adresi http://www.digipan.net može se lako “skinuti” odličan istoimeni besplatni program za rad s PSK 31. Obavezno treba posjetiti i stranicu DL9QJ na adresi http://www.muenster.de/~welp/sb.htm gdje ćete pronaći velik broj programa (packet, SSTV, RTTY, DSP, Hell, CW, itd.) sa zvučnom karticom. “Skinuo” sam i ispitao velik broj raznih programa za QRSS i neke digitalne vrste rada i svi su programi, uglavnom, zadovoljili. Međutim, htio bih upozoriti na opasnost od spybotova i trojana, jer sam u nekoliko besplatnih programa pronašao spomenute “napasti”. Možda očekujemo da radioamateri, jer autori većine tih programa su aktivni radioamateri, neće kolegama s opsega podmetnuti takvo što, ali se ipak događa. Nerijetko se programi ne “skidaju” s autorove stranice nego sa stranica ljudi koji nemaju puno veze s radioamaterizmom. Zato svaki program treba prije instaliranja obavezno provjeriti pouzdanim antivirusnim programom. Vjerujem da velika većina korisnika Interneta to i čini, ali nije naodmet upozoriti još jednom. Spectrum Lab, Spectran, Argo i Digipan ne zahtijevaju nikakav modem već se signal dovodi na LINE utičnicu na zvučnoj kartici ili na mikrofonski ulaz ako je signal iz prijamnika nedovoljan. Zbog mogućeg stvaranja petlje preko uzemljenja nije dobro da “šasije” prijamnika i računala budu izravno spojene preko opleta koaksijalnog voda. Svi signali lako postanu modulirani s 50 ili 100 Hz što stvara dojam o velikom broju signala na opsegu razmaknutih 50 ili 100 Hz. Znatno je bolje i sigurnije prijamnik s računalom spojiti preko razdvojnog transformatora u odnosu transformacije 1:1 do 1:2 (sl. 18.). Za nuždu, jer radi se o frekvencijama do najviše 2.5 kHz, može poslužiti i minijaturni transformator iz “mrežnog adaptera” za napajanje manjih trošila. Na izlazu većine “mrežnih adaptera” obično dobivamo od 3 do 15 V i oko 300 mA istosmjerne struje. Budući da se sekundarna zavojnica (tj. ona na kojoj se dobije 12 V ili 6 V izmjeničnog napona) spaja na zvučničku utičnicu prijamnika trebalo bi obavezno između primarne zavojnice (one koja se normalno spaja na 220 V) i utičnice na zvučnoj kartici ugraditi jednostavan otporni oslabljivač koji će mogući suviše visoki napon smanjiti da se izbjegne oštećenje zvučne kartice. Naime, većina KV prijamnika ima prilično snažna NF pojačala i vršni napon na sekundarnoj zavojnici, zbog odnosa transformacije 1:12 i više, lako može dostignuti i preko 100 V što može biti kobno za zvučnu karticu. Radio HRS - 1/2005 www.hamradio.hr 29
Page 1 and 2: ISSN 1330-0407 ÈASOPIS HRVATSKOGA
Page 3 and 4: nakladnik HRVATSKI RADIOAMATERSKI S
Page 5 and 6: vijesti iz HRS-a Piše: Mate Botica
Page 7 and 8: nosti od potreba uspostavljanja i p
Page 9 and 10: elektronika za mlade su označeni b
Page 11 and 12: antene ncije. Efikasnost se smanjuj
Page 13 and 14: malih dimenzija moguće ih je zalem
Page 15 and 16: praktična elektronika Pišu: Vladi
Page 17 and 18: najnižih vrijednosti do najviših.
Page 19 and 20: Izmjena RS(T) i država za SAD, pro
Page 21 and 22: Najaktivniji dio WLOTA rukovodstva
Page 23 and 24: DV 100 % amplitudna modulacija nose
Page 25 and 26: Treba obavezno rabiti tijela s mali
Page 27: DV Slika 17. - Signal mađarskog am
Page 31 and 32: UKV 9A UKV rang lista 9A UKV rang l
Page 33 and 34: UKV Kalendar UKV natjecanja za 2005
Page 35 and 36: UKV Generalni plasman - više opera
Page 37 and 38: Na temelju čl. 42. Statuta Hrvatsk
Page 40: BAND PLAN 432 MHz Frekvencija (MHz)

Radio HRS 1/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?