Radio HRS 1/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez
Radio HRS 1/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez
Radio HRS 1/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
zamjetna je, osobito pri prijamu slabijih<br />
amaterskih stanica.<br />
Pri postavljanju antene, makar i<br />
privremene, jer o antenama za 136 kHz<br />
bit će govora u jednom od idućih nastavaka,<br />
ako to mikrolokacija dozvoljava,<br />
treba birati mjesta što udaljenija od<br />
vodova električne mreže. Radi smanjenja<br />
prijenosa smetnji iz električne mreže<br />
bilo bi dobro prijamnik ili konvertor napajati<br />
iz baterija ili akumulatora. Svjedoci<br />
smo sve većeg zagađenja električne<br />
mreže signalima različitih podrijetla, prevladavaju<br />
smetnje od strojeva i raznih<br />
impulsnih sklopova. Na KV-u, gdje su<br />
signali u pravilu znatno snažniji nego na<br />
136 kHz, ove se smetnje toliko ne zamjećuju,<br />
dok na 136 kHz prijam slabijih<br />
amaterskih signala zbog lošeg položaja,<br />
osobito vertikalno polarizirane antene<br />
može biti potpuno onemogućen.<br />
Mnoge će vjerojatno zanimati što sam<br />
do sada čuo na 136 kHz. Do sada sam<br />
na CW-u slušao amatere iz I, OE, HA,<br />
OM, OK, S5, DL, YU, T9 i OH. Prva<br />
stanica koju ćete čuti bit će vjerojatno<br />
OM2TW koji s 400 W izlazne snage, a<br />
najavio je i skoro puštanje u rad novog<br />
odašiljača od 1000 W, dolazi do S7.<br />
Samo da naglasim da se od tih 400 ili<br />
1000 W zbog niske učinkovitosti antene<br />
ne izrači više od 1 W, unatoč tome što<br />
ova stanica ima odličan antenski sustav.<br />
Aktivan je i često se može čuti s neobično<br />
snažnim signalom, ponekad i do<br />
599 + 10 dB, YU7AR. Do sada nisam<br />
čuo nikoga iz 9A. Najviše stanica ima<br />
subotom i nedjeljom, osobito u ranim<br />
jutarnjim satima kada je šum najniži. Ako<br />
u početku ne čujete nikoga na normalnoj<br />
telegrafiji to ne znači da je opseg pust i<br />
bez ikakve radioamaterske aktivnosti.<br />
Na QRSS-u sam “gledao” dosta<br />
zemalja i čitljivost je u pravilu znatno<br />
bolja nego na normalnoj telegrafiji.<br />
Vjerojatno ćete prvo vidjeti izuzetno<br />
snažne signale RN6BN-a, a često je s<br />
prilično snažnim signalima na opsegu<br />
prisutan i HA6PC. Stalni “gost” na QRSS<br />
je i S52AB s odličnim signalom. Za prijam<br />
“normalne telegrafije” koristim veoma<br />
selektivan RX nastao u samogradnji<br />
uz dodatak opisanog NF filtra, dok za<br />
prijam “spore telegrafije” rabim Windowse<br />
XP, program Spectran i opisani<br />
konvertor za prijam “spore telegrafije”.<br />
Iako razlika u snazi signala između<br />
dana i noći nije tako izražena kao na npr.<br />
160 m, ili na difuznom srednjevalnom<br />
području, ipak postoji zamjetno<br />
poboljšanje prijama po noći. Zanimljivo<br />
je da se pri prijamu veoma dalekih farova<br />
iz VK, PY i JA između 130 i 140 kHz<br />
opažaju vrlo izraženi maksimumi (i do +<br />
30 dB), obično prije izlaska ili zalaska<br />
Sunca (ali nije pravilo), koji ponekad<br />
mogu trajati svega 5 - 10 minuta.<br />
Pri održavanju veza “sporom telegrafijom”<br />
veza je prilično “ogoljena”, nešto<br />
poput ZMZ veza. Ne daje se uobičajena<br />
DV<br />
ocjena čitljivosti već se čujnost ocjenjuje<br />
slovima.<br />
O = savršena čitljivost<br />
M = može se čitati<br />
T = uočava se prisutnost signala<br />
Zanimljivo je da se na signalu DBF 39<br />
na 139.100 kHz ponekad javlja luksemburški<br />
efekt što može stvarati dosta<br />
smetnji pri prijamu amaterskih signala.<br />
Luksemburški efekt podsjeća na križanu<br />
modulaciju, ali se od nje razlikuje po<br />
tome što križana modulacija nastaje u<br />
prijamniku, dok luksemburški efekt nastaje<br />
izvan prijamnika. Kada snažan<br />
odašiljač u blizini drugog, slabijeg<br />
odašiljača, modificira propagacijske<br />
karakteristike jonosfere dolazi do prijenosa<br />
modulacije na slabiji nemodulirani<br />
signal. Jednostavnije rečeno, luksemburški<br />
efekt je jonosferska ukrštena modulacija.<br />
Ovo sam spomenuo samo zato<br />
da ako ponekad čujete AM na opsegu<br />
ne krivite odmah prijamnik ili konvertor<br />
i svoju “lošu samograditeljsku sreću”, što<br />
opet ne znači da križana modulacija ne<br />
može nastajati i u nekom od ulaznih<br />
sklopova prijamnika, osobito ako je VF<br />
pojačanje suviše veliko. Moguće je s<br />
kvalitetnim prijamnikom i bez posebnih<br />
antena u području od 130 do 140 kHz<br />
primiti više od 20 različitih farova (mnogi<br />
od njih su i s drugih kontinenata).<br />
Nekoliko riječi o besplatnim<br />
programima za prijam QRSS i<br />
PSK31<br />
Jedan od boljih i popularnijih besplatnih<br />
programa za prijam “spore telegrafije”<br />
je Spectrum Lab, proizvod tvrtke<br />
Spectrum Laboratory, a može se lako<br />
pronaći na mnogim Internet stranicama.<br />
To nije program za početnike jer je za<br />
ispravno namještanje brojnih opcija<br />
potrebno poznavanje FFT-a. Autor je<br />
poznati njemački amater DL4YHF. Treba<br />
napomenuti da ovaj program nema<br />
ugrađenu opciju za odašiljanje, već<br />
samo za prijam signala, nešto poput<br />
QRSS viewera. Po nekima najbolji<br />
program za prijam QRSS je Argo koji<br />
lako možete “skinuti” na adresi<br />
www.weaksignals.com. Samo da napomenem<br />
da je i veza ZL - VE ostvarena<br />
uporabom upravo ovoga programa. Ja<br />
ga također zbog izvrsnih osobina preporučujem<br />
svakome tko je zainteresiran za<br />
ozbiljan DX rad na 136 kHz. Na adresi<br />
http://www.qsl.net/padan/spectran.html<br />
može se “skinuti” Spectran, po meni<br />
jedan od boljih NF analizatora, izuzmemo<br />
li neke shareware ili komercijalne<br />
programe.<br />
Na adresi http://www.dxzone.com/<br />
catalog/Software/Spectrum_analyzers/<br />
pronaći ćete mnoštvo sličnih freeware i<br />
nekoliko shareware programa. Popularna<br />
vrsta rada na 136 kHz je i PSK 31,<br />
a na adresi http://www.dxzone.com/<br />
catalog/Software/PSK31/ možete naći<br />
mnoštvo besplatnih i dobrih programa<br />
za rad za ovu vrstu emisije. Na adresi<br />
http://www.digipan.net može se lako<br />
“skinuti” odličan istoimeni besplatni<br />
program za rad s PSK 31. Obavezno<br />
treba posjetiti i stranicu DL9QJ na adresi<br />
http://www.muenster.de/~welp/sb.htm<br />
gdje ćete pronaći velik broj programa<br />
(packet, SSTV, RTTY, DSP, Hell, CW,<br />
itd.) sa zvučnom karticom.<br />
“Skinuo” sam i ispitao velik broj raznih<br />
programa za QRSS i neke digitalne<br />
vrste rada i svi su programi, uglavnom,<br />
zadovoljili. Međutim, htio bih upozoriti<br />
na opasnost od spybotova i trojana, jer<br />
sam u nekoliko besplatnih programa<br />
pronašao spomenute “napasti”. Možda<br />
očekujemo da radioamateri, jer autori<br />
većine tih programa su aktivni radioamateri,<br />
neće kolegama s opsega podmetnuti<br />
takvo što, ali se ipak događa.<br />
Nerijetko se programi ne “skidaju” s<br />
autorove stranice nego sa stranica ljudi<br />
koji nemaju puno veze s radioamaterizmom.<br />
Zato svaki program treba prije<br />
instaliranja obavezno provjeriti pouzdanim<br />
antivirusnim programom. Vjerujem<br />
da velika većina korisnika Interneta to<br />
i čini, ali nije naodmet upozoriti još<br />
jednom.<br />
Spectrum Lab, Spectran, Argo i<br />
Digipan ne zahtijevaju nikakav modem<br />
već se signal dovodi na LINE utičnicu<br />
na zvučnoj kartici ili na mikrofonski ulaz<br />
ako je signal iz prijamnika nedovoljan.<br />
Zbog mogućeg stvaranja petlje preko<br />
uzemljenja nije dobro da “šasije” prijamnika<br />
i računala budu izravno spojene<br />
preko opleta koaksijalnog voda. Svi<br />
signali lako postanu modulirani s 50<br />
ili 100 Hz što stvara dojam o velikom<br />
broju signala na opsegu razmaknutih<br />
50 ili 100 Hz. Znatno je bolje i sigurnije<br />
prijamnik s računalom spojiti preko<br />
razdvojnog transformatora u odnosu<br />
transformacije 1:1 do 1:2 (sl. 18.). Za<br />
nuždu, jer radi se o frekvencijama do<br />
najviše 2.5 kHz, može poslužiti i minijaturni<br />
transformator iz “mrežnog adaptera”<br />
za napajanje manjih trošila. Na<br />
izlazu većine “mrežnih adaptera” obično<br />
dobivamo od 3 do 15 V i oko 300 mA<br />
istosmjerne struje.<br />
Budući da se sekundarna zavojnica<br />
(tj. ona na kojoj se dobije 12 V ili 6 V<br />
izmjeničnog napona) spaja na zvučničku<br />
utičnicu prijamnika trebalo bi obavezno<br />
između primarne zavojnice (one koja se<br />
normalno spaja na 220 V) i utičnice na<br />
zvučnoj kartici ugraditi jednostavan<br />
otporni oslabljivač koji će mogući suviše<br />
visoki napon smanjiti da se izbjegne<br />
oštećenje zvučne kartice. Naime, većina<br />
KV prijamnika ima prilično snažna NF<br />
pojačala i vršni napon na sekundarnoj<br />
zavojnici, zbog odnosa transformacije<br />
1:12 i više, lako može dostignuti i preko<br />
100 V što može biti kobno za zvučnu<br />
karticu.<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 1/20<strong>05</strong><br />
www.hamradio.hr 29