17.12.2013 Views

Radio HRS 1/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez

Radio HRS 1/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez

Radio HRS 1/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

zamjetna je, osobito pri prijamu slabijih<br />

amaterskih stanica.<br />

Pri postavljanju antene, makar i<br />

privremene, jer o antenama za 136 kHz<br />

bit će govora u jednom od idućih nastavaka,<br />

ako to mikrolokacija dozvoljava,<br />

treba birati mjesta što udaljenija od<br />

vodova električne mreže. Radi smanjenja<br />

prijenosa smetnji iz električne mreže<br />

bilo bi dobro prijamnik ili konvertor napajati<br />

iz baterija ili akumulatora. Svjedoci<br />

smo sve većeg zagađenja električne<br />

mreže signalima različitih podrijetla, prevladavaju<br />

smetnje od strojeva i raznih<br />

impulsnih sklopova. Na KV-u, gdje su<br />

signali u pravilu znatno snažniji nego na<br />

136 kHz, ove se smetnje toliko ne zamjećuju,<br />

dok na 136 kHz prijam slabijih<br />

amaterskih signala zbog lošeg položaja,<br />

osobito vertikalno polarizirane antene<br />

može biti potpuno onemogućen.<br />

Mnoge će vjerojatno zanimati što sam<br />

do sada čuo na 136 kHz. Do sada sam<br />

na CW-u slušao amatere iz I, OE, HA,<br />

OM, OK, S5, DL, YU, T9 i OH. Prva<br />

stanica koju ćete čuti bit će vjerojatno<br />

OM2TW koji s 400 W izlazne snage, a<br />

najavio je i skoro puštanje u rad novog<br />

odašiljača od 1000 W, dolazi do S7.<br />

Samo da naglasim da se od tih 400 ili<br />

1000 W zbog niske učinkovitosti antene<br />

ne izrači više od 1 W, unatoč tome što<br />

ova stanica ima odličan antenski sustav.<br />

Aktivan je i često se može čuti s neobično<br />

snažnim signalom, ponekad i do<br />

599 + 10 dB, YU7AR. Do sada nisam<br />

čuo nikoga iz 9A. Najviše stanica ima<br />

subotom i nedjeljom, osobito u ranim<br />

jutarnjim satima kada je šum najniži. Ako<br />

u početku ne čujete nikoga na normalnoj<br />

telegrafiji to ne znači da je opseg pust i<br />

bez ikakve radioamaterske aktivnosti.<br />

Na QRSS-u sam “gledao” dosta<br />

zemalja i čitljivost je u pravilu znatno<br />

bolja nego na normalnoj telegrafiji.<br />

Vjerojatno ćete prvo vidjeti izuzetno<br />

snažne signale RN6BN-a, a često je s<br />

prilično snažnim signalima na opsegu<br />

prisutan i HA6PC. Stalni “gost” na QRSS<br />

je i S52AB s odličnim signalom. Za prijam<br />

“normalne telegrafije” koristim veoma<br />

selektivan RX nastao u samogradnji<br />

uz dodatak opisanog NF filtra, dok za<br />

prijam “spore telegrafije” rabim Windowse<br />

XP, program Spectran i opisani<br />

konvertor za prijam “spore telegrafije”.<br />

Iako razlika u snazi signala između<br />

dana i noći nije tako izražena kao na npr.<br />

160 m, ili na difuznom srednjevalnom<br />

području, ipak postoji zamjetno<br />

poboljšanje prijama po noći. Zanimljivo<br />

je da se pri prijamu veoma dalekih farova<br />

iz VK, PY i JA između 130 i 140 kHz<br />

opažaju vrlo izraženi maksimumi (i do +<br />

30 dB), obično prije izlaska ili zalaska<br />

Sunca (ali nije pravilo), koji ponekad<br />

mogu trajati svega 5 - 10 minuta.<br />

Pri održavanju veza “sporom telegrafijom”<br />

veza je prilično “ogoljena”, nešto<br />

poput ZMZ veza. Ne daje se uobičajena<br />

DV<br />

ocjena čitljivosti već se čujnost ocjenjuje<br />

slovima.<br />

O = savršena čitljivost<br />

M = može se čitati<br />

T = uočava se prisutnost signala<br />

Zanimljivo je da se na signalu DBF 39<br />

na 139.100 kHz ponekad javlja luksemburški<br />

efekt što može stvarati dosta<br />

smetnji pri prijamu amaterskih signala.<br />

Luksemburški efekt podsjeća na križanu<br />

modulaciju, ali se od nje razlikuje po<br />

tome što križana modulacija nastaje u<br />

prijamniku, dok luksemburški efekt nastaje<br />

izvan prijamnika. Kada snažan<br />

odašiljač u blizini drugog, slabijeg<br />

odašiljača, modificira propagacijske<br />

karakteristike jonosfere dolazi do prijenosa<br />

modulacije na slabiji nemodulirani<br />

signal. Jednostavnije rečeno, luksemburški<br />

efekt je jonosferska ukrštena modulacija.<br />

Ovo sam spomenuo samo zato<br />

da ako ponekad čujete AM na opsegu<br />

ne krivite odmah prijamnik ili konvertor<br />

i svoju “lošu samograditeljsku sreću”, što<br />

opet ne znači da križana modulacija ne<br />

može nastajati i u nekom od ulaznih<br />

sklopova prijamnika, osobito ako je VF<br />

pojačanje suviše veliko. Moguće je s<br />

kvalitetnim prijamnikom i bez posebnih<br />

antena u području od 130 do 140 kHz<br />

primiti više od 20 različitih farova (mnogi<br />

od njih su i s drugih kontinenata).<br />

Nekoliko riječi o besplatnim<br />

programima za prijam QRSS i<br />

PSK31<br />

Jedan od boljih i popularnijih besplatnih<br />

programa za prijam “spore telegrafije”<br />

je Spectrum Lab, proizvod tvrtke<br />

Spectrum Laboratory, a može se lako<br />

pronaći na mnogim Internet stranicama.<br />

To nije program za početnike jer je za<br />

ispravno namještanje brojnih opcija<br />

potrebno poznavanje FFT-a. Autor je<br />

poznati njemački amater DL4YHF. Treba<br />

napomenuti da ovaj program nema<br />

ugrađenu opciju za odašiljanje, već<br />

samo za prijam signala, nešto poput<br />

QRSS viewera. Po nekima najbolji<br />

program za prijam QRSS je Argo koji<br />

lako možete “skinuti” na adresi<br />

www.weaksignals.com. Samo da napomenem<br />

da je i veza ZL - VE ostvarena<br />

uporabom upravo ovoga programa. Ja<br />

ga također zbog izvrsnih osobina preporučujem<br />

svakome tko je zainteresiran za<br />

ozbiljan DX rad na 136 kHz. Na adresi<br />

http://www.qsl.net/padan/spectran.html<br />

može se “skinuti” Spectran, po meni<br />

jedan od boljih NF analizatora, izuzmemo<br />

li neke shareware ili komercijalne<br />

programe.<br />

Na adresi http://www.dxzone.com/<br />

catalog/Software/Spectrum_analyzers/<br />

pronaći ćete mnoštvo sličnih freeware i<br />

nekoliko shareware programa. Popularna<br />

vrsta rada na 136 kHz je i PSK 31,<br />

a na adresi http://www.dxzone.com/<br />

catalog/Software/PSK31/ možete naći<br />

mnoštvo besplatnih i dobrih programa<br />

za rad za ovu vrstu emisije. Na adresi<br />

http://www.digipan.net može se lako<br />

“skinuti” odličan istoimeni besplatni<br />

program za rad s PSK 31. Obavezno<br />

treba posjetiti i stranicu DL9QJ na adresi<br />

http://www.muenster.de/~welp/sb.htm<br />

gdje ćete pronaći velik broj programa<br />

(packet, SSTV, RTTY, DSP, Hell, CW,<br />

itd.) sa zvučnom karticom.<br />

“Skinuo” sam i ispitao velik broj raznih<br />

programa za QRSS i neke digitalne<br />

vrste rada i svi su programi, uglavnom,<br />

zadovoljili. Međutim, htio bih upozoriti<br />

na opasnost od spybotova i trojana, jer<br />

sam u nekoliko besplatnih programa<br />

pronašao spomenute “napasti”. Možda<br />

očekujemo da radioamateri, jer autori<br />

većine tih programa su aktivni radioamateri,<br />

neće kolegama s opsega podmetnuti<br />

takvo što, ali se ipak događa.<br />

Nerijetko se programi ne “skidaju” s<br />

autorove stranice nego sa stranica ljudi<br />

koji nemaju puno veze s radioamaterizmom.<br />

Zato svaki program treba prije<br />

instaliranja obavezno provjeriti pouzdanim<br />

antivirusnim programom. Vjerujem<br />

da velika većina korisnika Interneta to<br />

i čini, ali nije naodmet upozoriti još<br />

jednom.<br />

Spectrum Lab, Spectran, Argo i<br />

Digipan ne zahtijevaju nikakav modem<br />

već se signal dovodi na LINE utičnicu<br />

na zvučnoj kartici ili na mikrofonski ulaz<br />

ako je signal iz prijamnika nedovoljan.<br />

Zbog mogućeg stvaranja petlje preko<br />

uzemljenja nije dobro da “šasije” prijamnika<br />

i računala budu izravno spojene<br />

preko opleta koaksijalnog voda. Svi<br />

signali lako postanu modulirani s 50<br />

ili 100 Hz što stvara dojam o velikom<br />

broju signala na opsegu razmaknutih<br />

50 ili 100 Hz. Znatno je bolje i sigurnije<br />

prijamnik s računalom spojiti preko<br />

razdvojnog transformatora u odnosu<br />

transformacije 1:1 do 1:2 (sl. 18.). Za<br />

nuždu, jer radi se o frekvencijama do<br />

najviše 2.5 kHz, može poslužiti i minijaturni<br />

transformator iz “mrežnog adaptera”<br />

za napajanje manjih trošila. Na<br />

izlazu većine “mrežnih adaptera” obično<br />

dobivamo od 3 do 15 V i oko 300 mA<br />

istosmjerne struje.<br />

Budući da se sekundarna zavojnica<br />

(tj. ona na kojoj se dobije 12 V ili 6 V<br />

izmjeničnog napona) spaja na zvučničku<br />

utičnicu prijamnika trebalo bi obavezno<br />

između primarne zavojnice (one koja se<br />

normalno spaja na 220 V) i utičnice na<br />

zvučnoj kartici ugraditi jednostavan<br />

otporni oslabljivač koji će mogući suviše<br />

visoki napon smanjiti da se izbjegne<br />

oštećenje zvučne kartice. Naime, većina<br />

KV prijamnika ima prilično snažna NF<br />

pojačala i vršni napon na sekundarnoj<br />

zavojnici, zbog odnosa transformacije<br />

1:12 i više, lako može dostignuti i preko<br />

100 V što može biti kobno za zvučnu<br />

karticu.<br />

<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 1/20<strong>05</strong><br />

www.hamradio.hr 29

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!