17.12.2013 Views

Radio HRS 1/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez

Radio HRS 1/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez

Radio HRS 1/05 - Hrvatski Radioamaterski Savez

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

zamjetna je, osobito pri prijamu slabijih<br />

amaterskih stanica.<br />

Pri postavljanju antene, makar i<br />

privremene, jer o antenama za 136 kHz<br />

bit će govora u jednom od idućih nastavaka,<br />

ako to mikrolokacija dozvoljava,<br />

treba birati mjesta što udaljenija od<br />

vodova električne mreže. Radi smanjenja<br />

prijenosa smetnji iz električne mreže<br />

bilo bi dobro prijamnik ili konvertor napajati<br />

iz baterija ili akumulatora. Svjedoci<br />

smo sve većeg zagađenja električne<br />

mreže signalima različitih podrijetla, prevladavaju<br />

smetnje od strojeva i raznih<br />

impulsnih sklopova. Na KV-u, gdje su<br />

signali u pravilu znatno snažniji nego na<br />

136 kHz, ove se smetnje toliko ne zamjećuju,<br />

dok na 136 kHz prijam slabijih<br />

amaterskih signala zbog lošeg položaja,<br />

osobito vertikalno polarizirane antene<br />

može biti potpuno onemogućen.<br />

Mnoge će vjerojatno zanimati što sam<br />

do sada čuo na 136 kHz. Do sada sam<br />

na CW-u slušao amatere iz I, OE, HA,<br />

OM, OK, S5, DL, YU, T9 i OH. Prva<br />

stanica koju ćete čuti bit će vjerojatno<br />

OM2TW koji s 400 W izlazne snage, a<br />

najavio je i skoro puštanje u rad novog<br />

odašiljača od 1000 W, dolazi do S7.<br />

Samo da naglasim da se od tih 400 ili<br />

1000 W zbog niske učinkovitosti antene<br />

ne izrači više od 1 W, unatoč tome što<br />

ova stanica ima odličan antenski sustav.<br />

Aktivan je i često se može čuti s neobično<br />

snažnim signalom, ponekad i do<br />

599 + 10 dB, YU7AR. Do sada nisam<br />

čuo nikoga iz 9A. Najviše stanica ima<br />

subotom i nedjeljom, osobito u ranim<br />

jutarnjim satima kada je šum najniži. Ako<br />

u početku ne čujete nikoga na normalnoj<br />

telegrafiji to ne znači da je opseg pust i<br />

bez ikakve radioamaterske aktivnosti.<br />

Na QRSS-u sam “gledao” dosta<br />

zemalja i čitljivost je u pravilu znatno<br />

bolja nego na normalnoj telegrafiji.<br />

Vjerojatno ćete prvo vidjeti izuzetno<br />

snažne signale RN6BN-a, a često je s<br />

prilično snažnim signalima na opsegu<br />

prisutan i HA6PC. Stalni “gost” na QRSS<br />

je i S52AB s odličnim signalom. Za prijam<br />

“normalne telegrafije” koristim veoma<br />

selektivan RX nastao u samogradnji<br />

uz dodatak opisanog NF filtra, dok za<br />

prijam “spore telegrafije” rabim Windowse<br />

XP, program Spectran i opisani<br />

konvertor za prijam “spore telegrafije”.<br />

Iako razlika u snazi signala između<br />

dana i noći nije tako izražena kao na npr.<br />

160 m, ili na difuznom srednjevalnom<br />

području, ipak postoji zamjetno<br />

poboljšanje prijama po noći. Zanimljivo<br />

je da se pri prijamu veoma dalekih farova<br />

iz VK, PY i JA između 130 i 140 kHz<br />

opažaju vrlo izraženi maksimumi (i do +<br />

30 dB), obično prije izlaska ili zalaska<br />

Sunca (ali nije pravilo), koji ponekad<br />

mogu trajati svega 5 - 10 minuta.<br />

Pri održavanju veza “sporom telegrafijom”<br />

veza je prilično “ogoljena”, nešto<br />

poput ZMZ veza. Ne daje se uobičajena<br />

DV<br />

ocjena čitljivosti već se čujnost ocjenjuje<br />

slovima.<br />

O = savršena čitljivost<br />

M = može se čitati<br />

T = uočava se prisutnost signala<br />

Zanimljivo je da se na signalu DBF 39<br />

na 139.100 kHz ponekad javlja luksemburški<br />

efekt što može stvarati dosta<br />

smetnji pri prijamu amaterskih signala.<br />

Luksemburški efekt podsjeća na križanu<br />

modulaciju, ali se od nje razlikuje po<br />

tome što križana modulacija nastaje u<br />

prijamniku, dok luksemburški efekt nastaje<br />

izvan prijamnika. Kada snažan<br />

odašiljač u blizini drugog, slabijeg<br />

odašiljača, modificira propagacijske<br />

karakteristike jonosfere dolazi do prijenosa<br />

modulacije na slabiji nemodulirani<br />

signal. Jednostavnije rečeno, luksemburški<br />

efekt je jonosferska ukrštena modulacija.<br />

Ovo sam spomenuo samo zato<br />

da ako ponekad čujete AM na opsegu<br />

ne krivite odmah prijamnik ili konvertor<br />

i svoju “lošu samograditeljsku sreću”, što<br />

opet ne znači da križana modulacija ne<br />

može nastajati i u nekom od ulaznih<br />

sklopova prijamnika, osobito ako je VF<br />

pojačanje suviše veliko. Moguće je s<br />

kvalitetnim prijamnikom i bez posebnih<br />

antena u području od 130 do 140 kHz<br />

primiti više od 20 različitih farova (mnogi<br />

od njih su i s drugih kontinenata).<br />

Nekoliko riječi o besplatnim<br />

programima za prijam QRSS i<br />

PSK31<br />

Jedan od boljih i popularnijih besplatnih<br />

programa za prijam “spore telegrafije”<br />

je Spectrum Lab, proizvod tvrtke<br />

Spectrum Laboratory, a može se lako<br />

pronaći na mnogim Internet stranicama.<br />

To nije program za početnike jer je za<br />

ispravno namještanje brojnih opcija<br />

potrebno poznavanje FFT-a. Autor je<br />

poznati njemački amater DL4YHF. Treba<br />

napomenuti da ovaj program nema<br />

ugrađenu opciju za odašiljanje, već<br />

samo za prijam signala, nešto poput<br />

QRSS viewera. Po nekima najbolji<br />

program za prijam QRSS je Argo koji<br />

lako možete “skinuti” na adresi<br />

www.weaksignals.com. Samo da napomenem<br />

da je i veza ZL - VE ostvarena<br />

uporabom upravo ovoga programa. Ja<br />

ga također zbog izvrsnih osobina preporučujem<br />

svakome tko je zainteresiran za<br />

ozbiljan DX rad na 136 kHz. Na adresi<br />

http://www.qsl.net/padan/spectran.html<br />

može se “skinuti” Spectran, po meni<br />

jedan od boljih NF analizatora, izuzmemo<br />

li neke shareware ili komercijalne<br />

programe.<br />

Na adresi http://www.dxzone.com/<br />

catalog/Software/Spectrum_analyzers/<br />

pronaći ćete mnoštvo sličnih freeware i<br />

nekoliko shareware programa. Popularna<br />

vrsta rada na 136 kHz je i PSK 31,<br />

a na adresi http://www.dxzone.com/<br />

catalog/Software/PSK31/ možete naći<br />

mnoštvo besplatnih i dobrih programa<br />

za rad za ovu vrstu emisije. Na adresi<br />

http://www.digipan.net može se lako<br />

“skinuti” odličan istoimeni besplatni<br />

program za rad s PSK 31. Obavezno<br />

treba posjetiti i stranicu DL9QJ na adresi<br />

http://www.muenster.de/~welp/sb.htm<br />

gdje ćete pronaći velik broj programa<br />

(packet, SSTV, RTTY, DSP, Hell, CW,<br />

itd.) sa zvučnom karticom.<br />

“Skinuo” sam i ispitao velik broj raznih<br />

programa za QRSS i neke digitalne<br />

vrste rada i svi su programi, uglavnom,<br />

zadovoljili. Međutim, htio bih upozoriti<br />

na opasnost od spybotova i trojana, jer<br />

sam u nekoliko besplatnih programa<br />

pronašao spomenute “napasti”. Možda<br />

očekujemo da radioamateri, jer autori<br />

većine tih programa su aktivni radioamateri,<br />

neće kolegama s opsega podmetnuti<br />

takvo što, ali se ipak događa.<br />

Nerijetko se programi ne “skidaju” s<br />

autorove stranice nego sa stranica ljudi<br />

koji nemaju puno veze s radioamaterizmom.<br />

Zato svaki program treba prije<br />

instaliranja obavezno provjeriti pouzdanim<br />

antivirusnim programom. Vjerujem<br />

da velika većina korisnika Interneta to<br />

i čini, ali nije naodmet upozoriti još<br />

jednom.<br />

Spectrum Lab, Spectran, Argo i<br />

Digipan ne zahtijevaju nikakav modem<br />

već se signal dovodi na LINE utičnicu<br />

na zvučnoj kartici ili na mikrofonski ulaz<br />

ako je signal iz prijamnika nedovoljan.<br />

Zbog mogućeg stvaranja petlje preko<br />

uzemljenja nije dobro da “šasije” prijamnika<br />

i računala budu izravno spojene<br />

preko opleta koaksijalnog voda. Svi<br />

signali lako postanu modulirani s 50<br />

ili 100 Hz što stvara dojam o velikom<br />

broju signala na opsegu razmaknutih<br />

50 ili 100 Hz. Znatno je bolje i sigurnije<br />

prijamnik s računalom spojiti preko<br />

razdvojnog transformatora u odnosu<br />

transformacije 1:1 do 1:2 (sl. 18.). Za<br />

nuždu, jer radi se o frekvencijama do<br />

najviše 2.5 kHz, može poslužiti i minijaturni<br />

transformator iz “mrežnog adaptera”<br />

za napajanje manjih trošila. Na<br />

izlazu većine “mrežnih adaptera” obično<br />

dobivamo od 3 do 15 V i oko 300 mA<br />

istosmjerne struje.<br />

Budući da se sekundarna zavojnica<br />

(tj. ona na kojoj se dobije 12 V ili 6 V<br />

izmjeničnog napona) spaja na zvučničku<br />

utičnicu prijamnika trebalo bi obavezno<br />

između primarne zavojnice (one koja se<br />

normalno spaja na 220 V) i utičnice na<br />

zvučnoj kartici ugraditi jednostavan<br />

otporni oslabljivač koji će mogući suviše<br />

visoki napon smanjiti da se izbjegne<br />

oštećenje zvučne kartice. Naime, većina<br />

KV prijamnika ima prilično snažna NF<br />

pojačala i vršni napon na sekundarnoj<br />

zavojnici, zbog odnosa transformacije<br />

1:12 i više, lako može dostignuti i preko<br />

100 V što može biti kobno za zvučnu<br />

karticu.<br />

<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 1/20<strong>05</strong><br />

www.hamradio.hr 29

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!