O VELIKOJ GORICI - Grad Velika Gorica

Grad Velika Gorica 

MATERIJALI ZA PRIPREMU USMENOG DIJELA ISPITA 

ZA AUTOTAKSI VOZAČA 

[Lipanj 2011.]

Sadržaj: 

O VELIKOJ GORICI ............................................................................................................................................. 3 

Grad Velika Gorica ............................................................................................................................................ 3 

Zračna luka Zagreb na velikogoričkom Plesu ........................................................................................ 3 

Velika Gorica – Grad prijatelj djece ............................................................................................................ 4 

Općina Orle .......................................................................................................................................................... 4 

Općina Kravarsko .............................................................................................................................................. 4 

Općina Pokupsko ……………………………………………………………………………………………………….5 

Borba za Lukavec .............................................................................................................................................. 6 

Novi statut, pečat i grb .................................................................................................................................... 6 

Turopoljci protiv Ilirizma, a za Horvatstvo ............................................................................................ 7 

Prirodna bogatstva Turopolja ...................................................................................................................... 7 

Obnova POT – a 1991. godine ...................................................................................................................... 8 

Tradicijska turopoljska obilježja ................................................................................................................ 8 

Grb grada Velike Gorice .................................................................................................................................. 8 

Grb Plemenite općine Turopoljske ............................................................................................................ 8 

Pečat Plemenite općine turopoljske .......................................................................................................... 8 

Nošnje .................................................................................................................................................................... 8 

Ženska nošnja ..................................................................................................................................................... 9 

Muška nošnja ...................................................................................................................................................... 9 

ZNAMENITOSTI ................................................................................................................................................. 9 

Muzej Turopolja ................................................................................................................................................. 9 

Vrata od krča ....................................................................................................................................................... 9 

Andautonija ...................................................................................................................................................... 10 

Stari grad Lukavec ......................................................................................................................................... 10 

Drveno graditeljstvo Turopolja ................................................................................................................ 11 

Drvene kapele .................................................................................................................................................. 11 

Kurije ................................................................................................................................................................... 14 

Čardaci ................................................................................................................................................................ 14 

SAKRALNI SPOMENICI ................................................................................................................................ 15 

KULTURNE INSTITUCIJE ............................................................................................................................ 16 

PUČKO OTVORENO UČILIŠTE ................................................................................................................... 16 

GRADSKA KNJIŽNICA VELIKA GORICA ................................................................................................. 16 

GALERIJA GALŽENICA.................................................................................................................................. 17 

JAVNI SPOMENICI .......................................................................................................................................... 17 

GOLUBICA – spomenik poginulim braniteljima u domovinskom ratu .................................... 18 

MANIFESTACIJE: ............................................................................................................................................ 19 

Važne informacije za putnike koji koriste usluge Zračne luke Zagreb ................................... 19 

NOVE MJERE ZAŠTITE NA AERODROMIMA EU ................................................................................ 21 

TURISTIČKA PONUDA .................................................................................................................................. 22 

SMJEŠTAJ ........................................................................................................................................................... 22 

HOTEL ................................................................................................................................................................. 22 

PRENOĆIŠTA .................................................................................................................................................... 22 

RESTORANI: ..................................................................................................................................................... 24 

PIZZERIA: .......................................................................................................................................................... 25 

Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica Stranica 1

Suvenirnice ....................................................................................................................................................... 26 

Korisne informacije ....................................................................................................................................... 26 

LJEKARNE ......................................................................................................................................................... 27 

POŠTE ................................................................................................................................................................. 27 

BANKE ................................................................................................................................................................ 28 

Stanovništvo ..................................................................................................................................................... 30 

Kretanje broja stanovnika .......................................................................................................................... 30 

Struktura stanovništva prema starosnoj dobi ................................................................................... 30 

Zaposlenost....................................................................................................................................................... 31 

Prometni položaj Grada Velike Gorice .................................................................................................. 32 

Cestovna infrastruktura .............................................................................................................................. 39 

Prometni tokovi .............................................................................................................................................. 40 

Cestovni prometni tokovi ........................................................................................................................... 41 

Tranzitni, ulazno izlazni i urbani prometni tokovi .......................................................................... 42 

Ostale značajke prometnih tokova ......................................................................................................... 44 


O VELIKOJ GORICI 

Grad Velika Gorica 

Grad Velika Gorica nalazi se 16 km južno od Zagreba i središte je područja od 552 kvadratna 

kilometra. Do 1990. Velika Gorica je bila općina, a od tada je u sastavu Zagreba. Status grada 

Velika Gorica je dobila 1995. godine. Na području nekadašnje Općine Velika Gorica danas su i tri 

novoosnovane općine - Kravarsko, Orle i Pokupsko. 

Naselje Velika Gorica prvi se put spominje 1228. godine kao sjedište župe. Riječ gorica označava 

šumu ili vinograd. Arheološka nalazišta govore da je na njezinu području bilo života i u pradavno 

vrijeme. Primjer za to je rimsko nalazište Andautonija. Spomenimo i kamenu sjekiru u Mraclinu 

te grobna polja sa žarama iz doba prapovijesti u središtu Velike Gorice. 

Zračna luka Zagreb na velikogoričkom Plesu 

Svojom tradicijom i neprestanim razvitkom Zračna luka Zagreb najznačajnija je zračna luka ne 

samo u Hrvatskoj, već u široj regiji. Brojnim stranim posjetiteljima upravo Zračna luka Zagreb 

prvi je doticaj s Hrvatskom, njezinom kulturom i folklornim koloritom. 

Interakcija Velike Gorice i Zračne luke Pleso proizlazi iz same lokacije. Blizina našeg grada jednostavno 

mami mnoge putnike, bili oni turisti, poslovni ljudi, političari, umjetnici, sportaši ili 

naši sunarodnjaci koji žive ili rade u inozemstvu, da u stanci između leta svrate u Veliku Goricu i 

isprobaju neke od naših autohtonih turopoljskih "oblizeka" koje nude velikogorički restorani, 

potraže osvježenje u kafiću ili pak posjete neko događanje u našem gradu. 

Zračna luka Zagreb 

Pleso bb 

Tel: 4562-222 

www.zagreb-airport.hr 

Grad Velika Gorica, u konkurenciji 5300 europskih gradova, osvojila je Srebrni cvijet Europe, 

renomiranu nagradu europske Asocijacije za cvijeće i okoliš Entente Florale koja je dodijeljena 9. 

rujna 2004. godine u Francuskoj. 

Na europskoj svečanosti u nazočnosti 500 uzvanika iz svih zemalja Europe, Hrvatska je osvojila 

dvije srebrne medalje. Grad Velika Gorica osvojio je srebrnu medalju Entente Florale (Srebrni 

cvijet) za očuvanje svojih turopoljskih šuma, rimskih termi u Šćitarjevu (arheološko nalazište 

Andautonia), obnove turopoljske tradicijske arhitekture te zbog toga što je kao legislativno mlad 

grad izvrsno isplanirala svoje parkove, travnjake,organizirala natjecanja svih svojih stanovnika 

u ljepoti privatnih vrtova i okućnica. 


Entente Florale je prestižno europsko natjecanje koje organizira Europska asocijacija za cvijeće i 

okoliš. Natjecanje je prvi put održano 1975. g. između Francuske i Velike Britanije kojima se 

sljedeće godine pridružila Belgija. Danas u natjecanju sudjeluje 11 zemalja. Hrvatska je u članstvo 

primljena 8. ožujka 2003. godine. Temeljni cilj je unapređenje kvalitete života za stanovništvo 

u gradovima i naseljima. Promovira se zeleniji okoliš, ekološki razvoj i radi se na edukaciji i 

komunikaciji. 

Velika Gorica – Grad prijatelj djece 

Grad Velika Gorica dobio je službenu titulu Grada – prijatelja djece 2006. godine. Svake godine 

obilježimo Tjedan djece i Dan djece Grada Velike Gorice – 11. listopada. Toga dana u školama ne 

zvoni zvono i ne daju se ocjene – to je Dan bez zvona i ocjena. Cijeli taj tjedan posvećujemo djeci, 

njihovim pravima, a odabire se i neka tema o kojoj djeca pišu, govore i raspravljaju. 

Općina Orle 

"Da bih stigao u Posavinu, krećem iz Velike Gorice prema istoku. Skrećem lijevo prema Novom 

Čiču, prolazim uz jezero Čiče, pa potom kroz Novo Čiče, Jagodno, Ribnicu, Želin... Prelazim preko 

nekoliko manjih mostova ispod kojih teku veći potoci stvoreni od niza izvora i manih potočića i 

svi zajedno tvore rijeku Odru. Iza desnog odvojka za Čičku Poljanu čeka nas tabla s grbom općine 

Orle..." 

Današnje upravno područje općine Orle obuhvaća 10 naselja s ukupno 2.071 stanovnikom. Najveće 

naselje je Veleševec s 493 stanovnika, a zatim slijede Bukevje koje ima 398, Drnek 297, 

Ruča 246, Vrbovo Posavsko 159, Suša 158, Čret Posavski 98, Orle 89, Stružec Posavski 68 i Obed 

65 stanovnika. 

Općina Kravarsko 

Kravarsko - općina na pola puta između Velike Gorice i Pokupskog. Putujući prema jugozapadu 

općina počinje na mjestu gdje se spajaju ceste iz Velike Gorice i Buševca. Od buševske strane 

počinje iza Novog Sela i obuhvaća dio šume i selo Barbarići. Prva cesta lijevo vodi u Pustike, jedno 

od sela te općine. Uspon prema Kravarskom.Uz cestu livada, pa udolje s manjom šumicom,pa 

bregovi s vinogradima i šljivicima, a na vrhu kuće poredane kao iz dječje igre iznad kojih dominira 

crkva uz koju je smješteno i groblje. Nedaleko općine je i školska zgrada koja odolijeva klizištu 

na kojem je izgrađena. Nasuprot škole na brijegu je župni dvor.Brijeg iznad župnog dvora 

jedan je od najviših vrhova Vukomeričkih gorica, preko dvije stotine četrdeset metara. Pogled na 

brižno uređene vinograde, pokoju vikendicu,šume koje izgledaju kao da čitave cvatu kada cvate 

pitomi kesten. Put prema jugu vodi u općinu Pokupsko. Na samoj granici dviju općina nalazi se 

škola Hruševec Gornji, koja nosi ime Slavka Kolara,pisca čija djela najčešće obrađuju ljude i običaje 

Vukomeričkih gorica,žitelje današnjih općina Kravarsko i Pokupsko. 

Općina Kravarsko broji 2.069 stanovnika. Središte općine Kravarsko ima 519 stanovnika, Donji 

Hruševec 389, Gornji Hruševec 261, Gladovec Kravarski 199, Barbarić Kravarski 151, Pustike 

151, Novo Brdo 133, Čakanec 98, Podvornica 89 i Žitkovčica 79 stanovnika. 


Općina Pokupsko 

Susret s općinom Pokupsko počinje kod škole u Hruševcu Gornjem, gdje je granica s općinom 

Kravarsko. Vijugava cesta u usponu, nekoliko starih jabuka sa sitnim plodovima, koje nitko ne 

bere. Školska jednokatna zgrada poznata po tome što je u njoj svojevrsno službovao Slavko Kolar, 

autor proslavljenih romana "Breza" i "Svoga tela gospodar". Pored nje ostaci nekad, očito 

bogatog gospodarstva, velika drvena katnica i dio gospodarskih zgrada, sve u ruševnom stanju - 

nijemi svjedoci prohujalog vremena. 

Upravno područje općine Pokupsko obuhvaća 14 naselja i broji ukupno 3.245 stanovnika. Najnaseljenije 

Lukinić Brdo ima 482, Lijevi Štefanki 402, Roženica 388, Pokupsko 347, Hotnja 312, 

Auguštanovec 232, Opatija 229, Gladovec Pokupski 220, Strezojevo 188, Cerje Pokupsko 142, 

Šestak Brdo 113, Lijevi Degoj 107, Zgurić Brdo 53 i Cvetnić Brdo 30 stanovnika. 

Povijest Velike Gorice i Turopolja 

Ime Turopolje, češće Turovo polje, nadjenuli su slavenski prastanovnici po divljem govedu tur 

koje im je poznato već iz prethodne domovine. Ono ujedno svjedoči i o postojanju dubokih naplavnih 

hrastovih šuma koje su do najnovijeg doba pokrivale veći dio Turopolja. U dokumentima 

se do 17. st. turopoljski prostor naziva Zagrebačkim poljem ( Campus Zagrabiensis). Njihovim 

krčenjem i lovom uzrokovan je nestanak tura u 17. stoljeću. Njegovi srodnici žive još u Poljskoj. 

Prvi spomen na Turopolje, kao Campus Turou, je u listini iz 1334. godine. 

Stanovnici i rimska civilizacija 

Do 5. st. prije Krista Turopolje su nastanjivali Iliri, koje tada pokoravaju Kelti, prodrijevši iz Galije 

(današnja Francuska). Kelte pobjeđuje prvi rimski imperator Oktavijan August 39. godine 

stare ere. Rimljani na mjestu današnjeg Ščitarjeva, uz Savu, izgrađuju Andautoniju kao visokocivilizirani 

grad. Hrvati dolaze u Turopolje na prijelazu iz 6. u 7. stoljeće. U neposrednoj blizini, u 

Sisku, tada stoluje hrvatski knez. Najpoznatiji je ustanički Ljudevit Posavski, kojeg nakon višegodišnjih 

vojni ipak pobjeđuju Franci. Nakon franačke vlasti u 8. i 9. st. ponovno se uspostavlja 

hrvatska vlast, a onda u 10. i 11. st. Turopoljem prolaze Tomislavove i mađarske čete. Pod Arpadovićima, 

nakon Pacta convente s Kolomanom, uspostavlja se državni sustav «sistema castri» s 

kraljevskim županijama i sjedištima kraljevske vlasti u županijskim gradovima. Turopoljci obnašaju 

dužnost «čuvara grada» Zagreba, kao sjedišta kraljeve županijske uprave. 

Turopoljci postaju plemići 

Godine 1225. hrvatski kralj Bela III., izuzimlje nekolicinu Turopoljaca iz služnosti gradu Zagrebu, 

prevodeći ih tako iz statusa slobodnih građana u stalež plemića. Ustrojstvo, samoupravu i 

svakogodišnji izbor župana, kao njihovo prastaro pravo, priznaje im i utvrđuje Slavonsko – hrvatski 

sabor u Zagrebu 1278. godine. O tom im ban Nikola sljedeće godine dodjeljuje ispravu, 

koja onda služi kao poznati statut. Kralj Ladislav IV. 1279. godine potvrđuje statut Plemenite 

općine Turopoljske, prema kojem turopoljski župan može postati samo onaj plemić kojeg zajednički 

izaberu turopoljski plemići, pa se to može smatrati prvim spomenom spravišča. Spravišče 

je bilo sastanak turopoljskih plemića na kojem su oni birali svog župana i donosili važne odluke. 

To spravišče se održavalo na dan sv. Jurja sve do početka 17. st. kada se spravišča počinju održavati 

na dan sv. Lucije 13. prosinca. Prvi poznati župan je Vojislav iz 1257. godine. Među mnogobrojnim 

poveljama kraljeva i banova, najznačajnija je ona poznatog kralja Matije Korvina iz 

1225. godine. Time joj daje kraljevski odlučujuću snagu i vjerodostojnost pri sudskom otporu 

Turopoljaca medvedgradskim gospodarima, u njihovom svojatanju Lukavca grada i nastojanju 

pokmećivanja Turopoljaca. Kraljevskim sudom 1524. godine dosuđuje se Turopoljcima status 

pravih plemića kraljevstva u političkom, upravnom, vojnom, gospodarskom i poreznom smislu. 


Borba za Lukavec 

Prve provale Turaka u Turopolje bile su 1422. godine. Plemići, Turopoljci bili su dužni ratovati i 

za rat se pripremati. Stoga grade drvenu utvrdu u Lukavcu Donjem 1479. godine. Vojno im pomaže 

i medvedgradski vlastelin Tuz. Nakon neposredne opasnosti on odbija povući svoje vojnike 

iz utvrde i povratiti je Turopoljcima. Iako je Tuz zbog prevrtljivosti prognan, Lukavec grad 

nije povraćen. Slijedom osobitih feudalnih pravno – političkih i vlasničko – posjedovnih odnosa, 

prodaja, darovanja i dugovanja, Lukavec grad je dolazio u posjed banova i velikaša Ivaniša Korvina, 

njegove udovice Beatrice, pa njezinog supruga Jurja Branderbuškog, Ivana Torkvata Karlovića 

te konačno Nikole Zrinskog. Konačno je 1553. godine uspjela sudska nagodba s Nikolom 

Zrinskim Sigetskim. On je predao Lukavec grad, a Turopoljci su mu oprostili ubojstva, otimačinu 

i svakovrsna nasilništva. 

Obnova turopoljskog bratstva 1560. godine 

Turopoljci su odoljeli raznolikom sustavu pokmećivanja u 6. st. te su odlučili da bratstvo još više 

učvrste obnovom i razradom unutarnjih odnosa. To je učinjeno 1560. godine. Ovim statutom 

utvrdiše bratsku povezanost «kao da proističu svi iz jedne košnice» tako da je valjano nasljeđivanje 

jedino unutar njih, pa je zajednička imovina neotuđiva i ne može pripasti ni državi dok je 

ijedan Turopoljac živ. Utvrdiše i žensko nasljedno pravo na četvrtinu, a ako je jedinica na cijeli 

imetak. Utvrđen je postupak biranja župana, a podrobno i cjelokupna sudbenost po kojem je 

župan obvezatni sudac u prvoj molbi. Sve su odredbe dobile provedbenu i zakonsku snagu potvrdom 

kralja Rudolfa 1582. godine. Time je Plemanita općina turopoljska zadobila status posebnosti 

i osobitosti, koju su kasnije vojne zasluge samo povećale. 

Gospodarski oporavak i kulturni razvitak 

Već od pobjede nad Turcima pod Siskom 1593. godine, a pogotovo nakon zadnjeg poraza Turaka 

pod Bečom 1683. godine, bitno su umanjene neposredne opasnosti od njihovih provala. Stoga 

su mnoga sela obnovljena i nanovo naseljena. Velikaši na turopoljske posjede dovode kmetove. 

Započela se razvijati i trgovina pa POT u Velikoj Gorici 1602. god. dobiva sajmišno pravo, a 

1614. god. u Velikoj Gorici se gradi općinska kuća koja je ujedno i utvrda. Godine 1617. prvi put 

se spominje škola. Gospodarski oporavak je omogućio da se početkom 18. st. gradi zidani Lukavec 

grad, a 1765. god. turopoljski grad (vijećnica) u Velikoj Gorici. Od tada se Velika Gorica osim 

kao trgovačko – prometno središte razvija i kao obrtničko, upravno i kulturno središte Turopolja. 

Tijekom 17. i 18. st. gradi se širom Turopolja i većina drvenih crkava. Razvojem pismenosti i 

školstva postaju Turopoljci sve češće značajnim kulturnim radnicima i javnim djelatnicima Hrvatske. 

Spomenimo samo Jurja Habdelića u 16. st., braću Petra i Nikolu Škrleca u 18. st., te Zdenčaje, 

Mikšiće, Poglediće i Josipoviće u 19. st. Ban Josip Jelačić isto je tako iz kurilovečke loze Jelačić. 

Novi statut, pečat i grb 

U 18. stoljeću Plemenita opčina turopoljska je na vrhuncu svoje neosporne vojne i javnopravne 

važnosti u Hrvatskoj. Turopoljskim je dužnosnicima priznavana visoka čast, pa su i svakogodišnji 

izbori dobili na žestini. To je ban Josip Esterhazy morao spriječiti te je 1736. god. donio novi 

izborni red po kojem se na 22 sučijska izborna spravišča obavljaju kandidature, a na Lucijskom 

izbornom spravišču POT – a sudjeluju samo suci i dužnosnici. Ovom se odlukom ujedno Turopoljci 

obvezuju da u miru drže četu od 120, a u ratu do 33 vojnika. U to vrijeme to je bila respektabilna 

vojna sila. Viši javno – pravni značaj dobio je POT 1737. godine kada mu kralj Karlo VI. 

dodjeljuje pečat i grb. 


Turopoljci protiv Ilirizma, a za Horvatstvo 

Potpadanjem pod Napoleonovu Iliriju 1809. god., Turopoljci gube autonomiju, te politički, sudbeni 

i gospodarski status. Nakon Napoleonova pada, sada austrijanska, Ilirija sa službenim njemačkim 

jezikom i sa sjedištem u Ljubljani do 1822. god. Razvija se podozrivost spram Bečkog 

dvora i njemačkog jezika. U početku su Turopoljci bili blagonakloni prema preporodnim idejama, 

družili se s Gajem koji o njima pohvalno piše. No, nakon inzistiranja na ilirskom imenu i 

štokavici, oni se usprotiviše. Postali su udarnom snagom horvatsko – ugarske stranke. Tek nastupom 

bana Josipa Jelačića i otvorenim ratnim sukobom s Mađarima 1848. godine, ogromna se 

većina Turopoljaca uključuje u banske redove. Ipak, Turopoljcima je ostao pogrdni biljeg mađaronstva. 

Prirodna bogatstva Turopolja 

Jugoistočno područje Zagreba između rijeka Save i Kupe zapremaju plodna ravnica Turopolja ili 

Zagrebačko polje i blago uzdignuto nisko gorje - Vukomeričke gorice ili Vrhovlje. Nizinsko područje 

Turopolja bilo je močvarno, obraslo gustim šumama, u kojima je živjelo pragovedo tur po 

kojemu je Turopolje dobilo ime. U nizinskim predjelima uspijeva odlična hrastovina, dok su Vukomeričke 

gorice prekrivene bukovim i brezovim šumama, te lijepim vinogradima. Za svoje 

potrebe uzgajali su ljudi voće i povrće, bavili se pčelarstvom, a uz rijeke ribarstvom. Ogromni 

predjeli prekrasnih hrastovih šuma dali su karakteristiku cijelom ovom kraju, a kroz povijest su 

bile osnovni materijal u graditeljstvu. Turopoljci su svoje prostrane domove gradili od odlične 

hrastovine; visoka stabla obarana su i od njih je tesana građa za gradnju kuća. 

U 13. st. u Turopolju se razvilo svinjogojstvo u osnovnu granu poljoprivrede. Iako se smatra da 

je već u razdoblju neolita pripitomljena vrsta krškodolske svinje, kao i pragovedo tur, vjerojatno 

je upravo u srednjem vijeku uzgojena lokalna rasa svinja „turopoljka“, šarena, bijelo – crna svinja 

i to križanjem sjevernoeuropske svinje s postojećom krškodolskom svinjom, čiji je izvorni 

oblik bio mediteranska svinja. Pripitomljeno dugorogo govedo tur izumrlo je do 16. stoljeća. 

Ono je, inače, bilo tijesno vezano s ratarstvom. 

Turopoljsko svinjogojstvo dio je jedne šire posavsko – pokupske zone. Kako je isključivi preduvjet 

razvoja ekstenzivnoga svinjogojstva bio šumska ispaša, razumljivo je da su turopoljske šume 

pružale izvanredne uvjete za njegov razvoj. Svinje su se žirile u prostranom, gotovo kontinuiranom 

šumskom kompleksu od Stupničke, Brezovičke, Hrašćanske šume, Šiljakovačke dubrave do 

Turopoljskog luga. Izvori svjedoče da su se žirili čopori do 160 svinja. Turopoljske svinje danas 

se ponovo uzgajaju u Turopoljskom lugu. 

Jedno od bogatstava Turopolja svakako je i izrada tkanine. Za potrebe izrade tkanine uzgajali su 

u Turopolju većinom konoplju, a u Posavini lan. Obrada lana i konoplja bila je na visokom stupnju 

razvoja jer su sve uporabne predmete od tkanine proizvodili sami. 

Od zakona o uređenju POT – a 1895. do oduzimanja imovine 

Nakon ukinuća feudalnih odnosa, POT je izgubio pravo sudovanja i umanjen mu je politički značaj. 

Zajednička imovina ostaje nedjeljivom i neotuđivom, a župan se bira na deset godina. Izrađuju 

se pravilnici za sve sučije (sela) i Općinu i utemeljuju zemljišne knjige. Uspostavom Nezavisne 

Države Hrvatske uvedena je prinudna uprava u Općinu i sučije. Nemilice su haračene šume. 

Godine 1945. vraća se stara uprava POT – a, ali bez stvarne samoupravne samostalnosti. 

U travnju 1947. godine POT je prestao djelovati. Od tada su ovlaštenici mogli samo s tugom gledati 

neprimjereno upravljanje njihovom imovinom. 


Obnova POT – a 1991. godine 

Uspostavom politički slobodnijeg ozračja krajem 80 – ih godina, započelo se promišljati i na 

obnovu turopoljske tradicije. Začetnik ideje, organizator i provoditelj obnove je Zdravko pl. Lučić. 

Lučić je na osnovu arhivskih dokumenata i zapisa rekonstruirao «Turopoljsko spravišče» 

koje je kao pučki običaj i kazališna predstava izvedena 15. prosinca 1989. godine u Galeriji Galženica, 

prvi put poslije 1947. godine. Spravišče je ponovo izvedeno 14. prosinca 1990. godine. 

Ovoga puta umjesto profesionalnih i amaterskih glumaca, nastupili su isključivo nasljednici turopoljskih 

plemića. Nakon dugih priprema i rekonstrukcije ovlaštenika Plemenite općine turopoljske, 

obavljen je veliki posao vjerodostojnog popisivanja ovlaštenika i pravovaljane obnove 

22 sučije Plemenite općine turopoljske. Sročena je i na pergamentu potpisana Povelja bratstva 

turopoljskoga kao i moralna obnova ponovne uspostave Turopoljskog bratstva. Obnoviteljsko 

spravišče POT - a održano je 7. srpnja 1991. godine. 

Tradicijska turopoljska obilježja 

Grb grada Velike Gorice 

U nazivu Turopolje i u grbu grada Velike Gorice nalazi se «tur», ime i lik dugorogoga goveda. 

Postoji mišljenje da se naziv Turovo polje, odnosno Turopolje izvodi od staroslavenske riječi 

«tur» koja je označavala dugorogo govedo, a imala je značenje»oploditelja» i «Boga Sunca». 

Grb Plemenite općine Turopoljske 

Na zamolbu turopoljskog župana Škrlca kralj Karlo III. je u Beču 1737. godine dodijelio općini 

turopoljskoj autentičan pečat i grb. Na grbu se nalazi kula grada Lukavca iz koje vire dva topa, a 

sa svake strane stoji vojnik u crvenoj odjeći. Na kuli je ruka s isukanom sabljom, s lijeve strane 

nalaze se tri šesterokratke zvijezde, a s desne polumjesec. Štit je modre boje i na njemu se nalazi 

okrunjena kaciga na kojoj stoji okrunjeni orao koji drži zastave Hrvatske i Slavonije. 

Pečat Plemenite općine turopoljske 

Čuva se u Muzeju Turopolja. 

Nošnje 

Nošnja, odnosno odjeća seoskog stanovništva, po svojim najbitnijim sastavnim dijelovima, kao i 

materijalu ne izlazi iz okvira ostalih nošnji sjeverozapadnog dijela Panonije. Glavne su joj karakteristike: 

načinjena je od platna tkanog na tkalačkom stanu 

to je nekrojeno ruho sastavljeno od pravokutnih komada i tada nabirano 

načinjena je od mnogo materijala 


Ženska nošnja 

Obavezni dijelovi ženskog ruha bile su suknja rubača, pregača fertun i bluza sa širokim rukavima 

oplečje ili košulja s uskim rukavima švabica. Poculica je oglavlje koje su nosile udate 

žene u Turopolju. 

Muška nošnja 

Osnovna muška odjeća sastoji se od košulje zvane rubača i hlača zvanih gaće ili pantalone. 

Košulja seže do polovine bedra, a nosi se preko hlača. Gaće imaju široke nogavice, u struku su 

skupljene i vežu se. Na završetku nogavica su vrlo tanke rese, a iznad je uski red ažura. Pantalone 

su nošene za svečane prigode, od debljeg su konopljinog platna. Svečani izgled Turopoljaca 

upotpunila je podgutnica, ukras od kupovne šarene vrpce složen u dva ili četiri pera 

i ukrašen perlicama, koji se smatra pretečom današnje kravate. 

ZNAMENITOSTI 

Muzej Turopolja 

Već pedeset godina Muzej Turopolja nezaobilazna je točka svakome tko želi nešto više saznati o 

povijesti ovog kraja. Lijepo obnovljena zgrada muzeja smještena u središtu Velike Gorice na 

istočnom dijelu gradskog parka i sama je dio burne povijesti ovog kraja jer je bila nekadašnja 

vijećnica Plemenite općine turopoljske. Jednokatna kuća s arkadama u prizemlju sagrađena je 

1765. godine i u njoj su se od 1848. godine održavala «spravišća» (skupštine) u velikoj dvorani 

na prvom katu. Prostorije uz dvoranu bile su "arkiv" gdje su se čuvale važne isprave Plemenite 

općine. U prizemlju su nekoć bili zatvori, a kasnije je prostor iznajmljivan. Muzej Turopolja je 

osnovan 1960. godine. U njemu se čuva arheološka, etnografska i kulturno-povijesna građa velikogoričkog 

područja. 

Trg kralja Tomislava 1 

Tel: 6221-325 

www.muzej-turopolja.hr 

Vrata od krča 

Jedinstveni su spomenik ljudskom radu, podignut u šumi zvanoj Turopoljski lug. Bogatstvo velikogoričkog 

kraja – šume, naročito hrasta danas su ostatak samo nepreglednih šuma što su prije 

više stoljeća bile glavno obilježje ovog područja. Šume su donosile veliki prihod Plemenitoj općini 

turopoljskoj, tako da su bile brižno čuvane i održavane. Ali Turopoljci su bili prisiljeni krčiti 

šumu kako bi stvorili više obradive površine i prostora za livade. Nakon jednog takvog krčenja u 

Turopoljskom lugu koje je trajalo od 1774. do 1779. godine, zemlja je podijeljena na 1600 jednakih 

parcela prema ovlaštenim pravima. U čast ovom zajedničkom uspjehu na granici krčevine 

i ostatka šume Turopoljci su podigli tzv. «vrata od krča» - dva drvena stupa preko kojih je pružena 

velika greda. Za vrijeme velike poplave 1914. godine vrata su srušena. Ponovo su obnov- 


ljena i postavljena 1916. godine. Tako i danas stoje zanimljiva i lijepa kao spomenik stare slave 

turopoljske. 

Andautonija 

U posavskom selu Šćitarjevu koje se nalazi na desnoj obali Save, 12 km jugoistočno od Zagreba i 

8 km od Velike Gorice, iskopine su rimskoga grada Andautonije. Andautonija je izgrađena na 

rimskoj državnoj cesti Siscia - Poetovio (Sisak - Ptuj) u neposrednoj blizini tzv. Savske magistrale, 

druge rimske državne ceste koja je od Emone (Ljubljane) vodila do Siska i dalje na istok. 

Andautonija je bila sagrađena u obliku izduženih šesterokuta s vodovodom i kupalištem u gradu 

te riječnom lukom na Savi. Propala je nakon seobe naroda. Za svog vremena, od I. do IV. stoljeća, 

bila je upravni, politički i kulturni centar područja između Medvednice na sjeveru, Vukomeričkih 

gorica na jugu, Stenjevca na zapadu te rijeke Save na istoku. 

Andautonija je bila sjedište ilirskog plemena Andautonijaca i rimski municipij Gornje Panonije. 

Smatra se da su odbjegli Andautonijci osnivači današnjeg Zagreba. 

Prva arheološka istraživanja započeo je Ivan pl. Bojničić sjeverno od današnje crkve sv. Martina 

u Šćitarjevu na području tzv. Gradišća još 1880 - tih godina. U međuvremenu su vidljivi arhitektonski 

ostaci nestali jer je kamen služio kao građevni materijal. Pronađena su dva dijela nekadašnjeg 

grada - sjeverni dio Gradišće i južni dio - Savišće. 

Od 1969. godine Arheološki muzej u Zagrebu u suradnji s Muzejom Turopolja iz Velike Gorice 

provodi sondažna istraživanja, a od 1981. sustavno se istražuje dvorište i vrt župnog ureda. 

Dugogodišnja arheološka istraživanja pružila su uvid u izgled i organizaciju rimskog grada. Otkrivene 

su ceste, gradske ulice, sistem kanalizacije te javne i stambene zgrade. Kanalizacija je 

bila provedena na cijelom području gradskog središta. Od javne arhitekture najpotpunije je poznato 

gradsko kupalište (terme) s polukružnim bazenom, nizom četverokutnih prostorija, hodnicima, 

kanalima za dovod vode te sustavom zagrijavanja prostorija. Prilikom istraživanja pronađen 

je raznovrstan arheološki materijal – zidne slikarije, kockice mozaika, mramorna zidna 

oplata, žrvnjevi keramičke i staklene posude, brončani nakit, rimski novac i razni drugi predmeti 

za svakodnevnu uporabu. Unutar prostora grada pronađeni su i rimski grobovi, npr. ostaci 

gradskog groblja ispod zgrade gradskog kupališta. Dosadašnjim istraživanjima otkriven je tek 

dio rimskog grada, odnosno pojedini njegovi elementi, pa se istraživanja nastavljaju radi potpunijeg 

sagledavanja gradskog života sa svim njegovim sadržajima. Arheološki park «Andautonija» 

u Ščitarjevu, otvoren je 1994. godine. 

Stari grad Lukavec 

Kad uđete preko praga ulaznih vratiju na kojima dva lava drže grb Plemenite općine turopljske, 

naći ćete se u starom gradu u kojem se branila i pisala povijest ovoga kraja. Prvi put se spominje 

1256. godine kao "caput Lukavez", no točna godina kao ni mjesto izgradnje nisu poznati. Prvobitna 

građevina bila je od drveta sa svrhom utvrde za obranu od Turaka. Godine 1481. utvrda dolazi 

u ruke medvedgradskog gospodara Ivana Tusza. 

Tek 1553. godine Turopoljci su ponovo došli u posjed svog grada koji je tada već bio ruševina. 

Plemenita općina turopoljska darovala je lukavečku razvalinu Matiji Slatinskom, tadašnjem turopoljskom 

županu. Nakon njega i sina mu Đore grad Lukavec dolazi u ruke Turopoljaca koji su 

ga 1612. godine ponovo podigli u drvetu. Na svetu Luciju 13. prosinca 1613. godine tamo je 


odžano prvo turopoljsko spravišće. Zidani grad kakav danas poznajemo podignut je u 18. stoljeću 

i jedina je zidana utvrda u Turopolju. 

Dvorac je sagrađen u obliku nepravilnog kvadrata s četiri kvadratične kule. Nad ulaznim vratima 

dvorca uklesan je grb Plemenite općine turopoljske s postranim lavovima i natpisom Insignia 

Universitatis nobilium campi Turopolya 1752. 

U prizemlju su bile prostorije za zatvorenike, stan gradskog čuvara te staje. Na I. katu bila je 

kapelica sv. Lucije, zatim puškarnice i velika dvorana u kojoj su se održavala plemenitaška 

"spravišča" - skupštine. 

Dvorac pripada tipu ravničarskog kaštela opkoljenog vodom s kulama za bočnu obranu. 

Od 1749. godine u dvorcu se čuvaju turopoljske povlastice i pečat, opkopi oko grada uređeni su 

1762. godine, a odranski župnici služe mise u kapelici sv. Lucije na I. katu. 

Drveno graditeljstvo Turopolja 

Drvene kapele 

KAPELA SV. BARBARE – Velika Mlaka 

Kapela sv. Barbare, kao usidrena korablja u turopoljskoj ravnici stoji ne ostavljajući nikoga ravnodušnim 

svojom ljepotom koju je u drvetu stvorila ruka domaćih majstora. Predstavlja najatraktivniji 

primjerak barokne drvene sakralne arhitekture u Hrvatskoj. Brojkama urezanim na 

«pristašeku», 1642. (gradnja kapele) i 1912. (dogradnja trijema), urezana je 270 godišnja tradicija 

turopoljskog tesanja i gradnje u drvu. U unutrašnjosti je sačuvano oko 150 oslikanih ploha 

na tabulatu i stijenama. Pozornost privlači i mala drvena komora za čuvanje žita, ostatak nekadašnjeg 

crkvenog gospodarstva. Kad je 1976. godine u Velikoj Mlaki osnovana župa, kapela sv. 

Barbare postaje župnom crkvom. Pokraj kapele prenesen je turopoljski čardak koji služi kao 

župni dvor. 

Adresa : Velika Mlaka 10 408, Školska 33, ( Župni ured sv. Barbare ) 

Telefon : 01 6234 761 

web adresa : www.tzvg.hr 

KAPELA RANJENOG ISUSA – Pleško polje 

Kapela Ranjenog Isusa smjestila se na osami polja. Podigla ju je i opremila udovica plemića Ladislava 

Plepelića 1757. godine. Od hrastovih je greda s tri oltara posvećena Ranjenom Isusu, Žalosnoj 

Majci Božjoj i Isusovom krunjenju trnovom krunom. Današnja kapelica izuzetna je zbog 

dekoracije pročelja na kojem je bojom bila ispisana godina gradnje, 1896. I danas stoji na osami 

i svojom ljepotom i skladom plijeni pažnju mnogobrojnih putnika koji dolaze i odlaze iz zračne 

luke Zagreb. 

Adresa : Velika Gorica 10 410, Jurja Dobrile 70, ( Župni ured Blaženog Alojzija Stepinca ) 

Telefon : 01 6222 170 


KAPELA SV. IVANA KRSTITELJA – Buševec 

Kapela sv. Ivana Krstitelja prvi put se spominje 1668. godine, ali se pretpostavlja da je postojala 

i ranije. Sačuvani su srebrni kalež iz 1635. godine, zvono iz 1662. godine i glavni klasicistički 

oltar posvećen sv. Ivanu Krstitelju iz 1696. godine koji je nakon obnove premješten te se čuva u 


novoj zidanoj kapeli koja je također posvećena sv. Ivanu Krstitelju. Uz Kapelu sv. Barbare, najvrednija 

je drvena sakralna građevina. Barokna kapela je do danas više puta obnavljana, pa je na 

njoj vidljivo nekoliko slojeva izvornog građenja drvom. 

Adresa : 10 419 Vukovina, Juraja Habdelića 14, Staro Čiče, ( Župni ured Pohoda 

Blažene Djevice Marije ) 

Ključ : Katarina Detelić, Tel.: 01 6255 822 

Telefon : 01 6230 300 


KAPELA DUHA SVETOGA – Lučelnica 

Kapela Duha svetoga izgrađena je 1935. godine, na osam profiliranih hrastovih stupova, s tornjićem 

sa šindrom i ulaznim trijemom. Pisani izvori spominju ovu kapelu još 1678. godine. U izvornom 

obliku postojala je do 1704. godine kada je srušena, a na njezinom mjestu podignuta je 

nova, veća i prostranija s predvorjem i zvonikom. Kapela nosi prepoznatljiv stil turopoljskog 

drvenog graditeljstva. U kapeli se nalaze kipovi sv. Florijana i sv. Jurja, omiljenih svetaca zaštitnika 

u Turopolju, te Križni put naivnog kipara iz Turopolja Mate Mihinice. 

Adresa : 10 418 Dubranec, Dubranec 3, ( Župni ured Majke Božje Snježne ) 

Ključ : Caffe bar Sunčev zračak, Lučelnica 39, 10 451 Pisarovina, Tel.: 01 6277 541 

Telefon : 01 6267 407 


KAPELA SV. ANTUNA PADOVANSKOG – Gustelnica 

Kapela s. Antuna Padovanskog smjestila se na šumovitom brežuljku. Neobična je drvena kapela 

posve različita od ostalih budući da je nisu gradili domaći majstori, a razlikuje se od tradicionalnih 

drvenih kapela lakšom konstrukcijom. Građena je, kako narod kaže, «na žale», a između njih 

su složene «platnice» - daske. Na mjestu kapele koja se prvi put spominje 1678. godine sada se 

nalazi kapela podignuta 1888. godine. Od inventara je sačuvan žrtvenik iz 1723. godine. 


Ključ : Tomo Feljan, Tel.: 01 6267 509 

Telefon : 01 6267 407 


KAPELA SV. ROKA – Cvetković Brdo 

Kapela sv. Roka, na malenom brežuljku, sakrivena je borovima i brezama. Posvećena je sv. Roku. 

Prema pisanim izvorima postojala je već 1678. godine, a budući da je bila premalena, 1720. godine 

je srušena, a umjesto nje je podignuta nova i veća. Zbog dotrajalosti i ta je srušena, a na 

njenim temeljima započeta je gradnja nove kapele koja je trajala do 1888. godine. Uz glavni oltar 

sv. Roka, tu je i bočni rezbareni oltar posvećen sv. Vidu, djelo samoukog kipara Josipa Markusa 

iz Roženice. 


Ključ : Magečić Stjepan, Tel.: 01 6264 769 

Telefon : 01 6267 407 


KAPELA SV. IVANA KRSTITELJA – Lukinić Brdo 

Kapela sv. Ivana Krstitelja okružena je hrastovima i borovima. Podignuta je na mjestu gdje je još 

1660. godine stajala stara drvena kapela o čemu svjedoči natpis na zvoniku. Današnju crkvu 


sagradili su 1908. godine majstori tesarske družbe Marka i Jure Jankovića iz Čičke Poljane. Unutrašnjost 

i pročelje kapele krase mnogobrojne rezbarije. Nedavno je uređena unutrašnjost kapele, 

a ispred, u borovoj sjeni, postavljena je drvena klupica sa koje možete uživati u predivnom 

vidikovcu. 


Ključ : Mijo Lukinić, Tel.: 01 6264 564 

Telefon : 01 6267 407 


KAPELA SV. JURJA – Lijevi Štefanki 

Kapela sv. Jurja jedna je od najstarijih i najvrednijih kapela Turopolja. Mala rustična crkva, sagrađena 

je 1677. godine. 1704. godine je rastavljena, preseljena i iznova podignuta na pogodnijem 

mjestu u Lijevim Štefankima, na kojem stoji i danas. Zbog očuvanosti svog izvornog oblika 

zauzima posebno mjesto među drvenim crkvama. Njezine masivne temeljne grede, vezane starinskim 

hrvaškim vuglom, položene su na podnožje od nabijene zemlje i kamena. 

Adresa : 10 414 Pokupsko, Pokupsko bb, ( Župni ured Uznesenja Blažene Djevice Marije ) 

Ključ : Božica Hrvojić, Tel.: 01 6264 768 

Telefon : 01 6266 046 


KAPELA SV. PETRA I PAVLA – Cerje Pokupsko 

Kapela sv. Petra i Pavla smještena na širokom travnatom brežuljku, izgrađena je 1932. godine u 

tradicionalnom stilu, s ulaznim trijemom na četiri stupa s urezanim ukrasima i inicijalima te 

godinom gradnje. Prerađivani oltarić iz 17. st. svjedoči o mnogo starijem podrijetlu ove kapele. 

Od inventara posebno je vrijedno ulje na platnu Krist predaje ključeve sv. Petru nepoznatog 

pučkog slikara. 


Ključ : Zdravko i Ana Sučec, Tel.: 01 6266 150 

Telefon : 01 6266 046 


KAPELA SV. ILIJE – Auguštanovec 

Kapela sv. Ilije minijaturna je crkvica, sagrađena kao zvonara oko 1926. godine. Proširena je i 

popravljana 1975. godine, a ponovno obnovljena 2004. godine. Za jedne vremenske nepogode 

1953. godine u zvonaru je udario grom i usmrtio zvonara koji je zvonio na uzbunu. Nakon te 

nesreće zvonaru su posvetili sv. Iliji, zaštitniku od groma, pa od tada mještanima služi kao kapelica. 


Ključ : Nikola Crnolatec, Tel.: 01 6227 833 

Telefon : 01 6266 046 


KAPELA SV. TROJSTVA – Gladovec Pokupski 

Kapela sv. Trojstva smještena na brežuljku obraslom šumom, podignuta je 1874. godine i najstarija 

je u nizu drvenih kapela koja je sačuvana u izvornom obliku. Građena je od hrastovih 

planki, a temeljito je obnovljena 2001. godine. Na stijenama vise četiri slike na platnu: Krunjenje 


Bogorodice, Bičevanje Kristovo, Bogorodica s djetetom i sv. Trojstvo. Pogodna je za odmor, okoliš 

je opremljen klupicama, istovremeno lijep vidikovac. 

Adresa : 10 414 Pokupsko, Pokupsko bb, , ( Župni ured Uznesenja Blažene Djevice Marije ) 

Ključ : Banić Ivan, Tel.: 01 6266 348 

Telefon : 01 6266 046 


Kurije 

Kurije ili dvorovi primjer su autohtone stambene gradnje bogatijih ljudi u Turopolju i nekad ih 

je bilo dosta po turopoljskim naseljima. Ti objekti na kat pretežno su građeni od drveta, ali ih je 

bilo i djelomično zidanih. U prizemlju kurije bile su gospodarske prostorije, a na katu su se nalazile 

sobe. Tek ih je nekoliko ostalo sačuvano do danas - kurija obitelji Alapić u Vukovini, župni 

dvor u Starom Čiču i najbolje sačuvana kurija Modić - Bedeković u Donjoj Lomnici. 

KurijaModić-Bedeković, Donja Lomnica 

Modići su stara plemenitaška obitelj čiji je potomak turopoljski asesor Petar Modić 1806. godine 

dao sagraditi danas najsačuvaniju kuriju u Turopolju.Kurija je u privatnom vlasništvu nasljednika, 

ali je data na upravljanje Muzeju Turopolje. Tranutno je u fazi detaljne obnove unutarnjeg 

prostora, pa je zatvorena za javnost. 

Kurija Alapić, Vukovina 

Alapićeva kurija pripadala je obitelji Alapić koja je u naše krajeve došla iz Mađarske. Imanje u 

Vukovini kupio je Baltazar Alapić od hercega Ivaniša Korvina 1496. godine. Prema povijesnim 

podacima u njoj su sve do smrti boravili Baltazar Alapić (umro u Vukovini 1520. godine) i Gašpar 

Alapić (umro 1584. godine također u Vukovini). 

Budući da je kurija uništena nebrigom i neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, u novije 

vrijeme Konzervatorski zavod provodi zaštitne radove i sanaciju na očuvanju ovog objekta. U 

dijelu kurije nalazi se atelje kipara Mladena Mikulina čiji radovi krase i veliko dvorište i park 

ispred kuće. 

Čardaci 

Čardaci su drvene kuće građene na kat s prekrasno izrezbarenim trijemovima i vanjskim stubištima. 

U prostorijama u prizemlju obično su se nalazile gospodarske prostorije, a na katu, do kojeg 

se dolazilo vanjskim stubištem, nalazile su se prostorije za boravak članova obitelji. 

Preostali primjerci ovog graditeljstva koji se nalaze po selima Turopolja govore o vječnoj čovjekovoj 

težnji da ukrasi svoj dom i učini ga udobnim, a turopoljski majstori kao da su se nadmetali 

tko će u tome biti uspješniji. Odolijevaju godinama, bore se s crvotočinama, ali stoje kao spomenici 

ljudskoga rada i mašte. Oni su drvene čipke muških ruku. 


SAKRALNI SPOMENICI 

Crkva navještenja blažene djevice Marije, Velika Gorica 

Kad iz bilo kojeg pravca dolazite u Veliku Goricu, iznad svih krovova uvijek će vam se pogled 

prvo zaustaviti na tornju župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije. 

Stoljeća prolaze, a ona uspravno stoji, čuvajući povijest u svojim zidovima, upirući s vrha svog 

tornja zaštitnički pogled po ravnom Turopolju. Povijest župne crkve usko je povezana s poviješću 

ljudi koji su tu živjeli. Velika Gorica kao naselje spominje se 1288. g., a župna crkva 1334. 

godine u popisu župa Zagrebačke biskupije, iako je postojala i ranije. Bila je to mala drvena kapela 

koja je u 16. st. stradala za vrijeme turskih provala. Kad je opasnost minula, bila je obnovljena, 

ali je ubrzo postala premalena za potrebe župljana. Godine 1679. sagrađeno joj je predvorje. 

Nova crkva sagrađena je do 1700. godine. Kad je brigu o uzdržavanju župne crkve preuzela 

Plemenita općina turopoljska, ona je 1757. godine donijela odluku da se crkva proširi dogradnjom 

dviju bočnih kapela sv. Antuna Padovanskog i Srca Isusova. Radovi su završeni 1781. godine. 

Kad je 1800. godine Zagreb i okolicu pogodio potres, stradala je i velikogorička crkva. Obnova 

je povjerena zagrebačkom arhitektu Hermanu Bolleu koji joj je podario novi izgled unutrašnjosti. 

On je tada barokni zvonik zamijenio osmerokutnim s piramidalnim tornjem koji se vitkošću 

uzdizao iznad turopoljske ravnice. Velika obnova crkve učinjena je nakon 2. svjetskog 

rata, ali se nije poštivala izvornost u obnovi. Temeljito uređenje uz vraćanje prvobitnog izgleda 

sa svim detaljima završeno je 1997. godine kada je zablistala u svoj svojoj ljepoti. 

Crkva svetog Petra i Pavla, Velika Gorica 

Adresa: Kneza Porina 50, Velika Gorica 

Crkva blaženog Alojzija Stepinca 

Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić 10. listopada 2003, godine posveti je novu župnu 

crkvu i oltar u naselju Cibljanica u Velikoj Gorici, te dosadašnju crkvu Ranjenog Isusa preimenovao 

u župu blaženog Alojzija Stepinca. 

Adresa: dr. Jure Dobrile 70, Velika Gorica 

Crkva pohoda Blažene Djevice Marije, Vukovina 

Na mjestu današnje župne crkve nalazila se do sredine 17. stoljeća mala drvena kapela sa zvonikom 

posvećena Blaženoj Djevici Mariji, ali se već 1630. godine spominje kao proštenjarska kapela. 

Iz pisanih izvora poznato je da je još 1520. godine imala svog upravitelja radi znamenitosti 

proštenja iako je pravno spadala pod župu Staro Čiče. Zapisano je da je 1574. godine na zagrebačkoj 

sinodi uz župnika staročičkog bio i Juraj Dalmata (svećenik glagoljaš) za kojeg se izrijekom 

kaže da je «plebanus in Vukovina». Već 1668. godine u zapisima nalazimo podatak da su 

kapela i zvonik zidani. Crkva je imala puno zavjetnih darova od ljudi kojima je Majka Božja Vukovinska 

pomogla. Crkva je tijekom vremena puno puta dograđivana. Danas je to jednobrodna 

kasnobarokno – klasicistička crkva. Na brodu ima kupolu s lanternom, zaobljenu apsidu svetišta 

i do njega sakristiju. Zvonik je prigrađen. Inventar je iz doba pregradnje i baroka. Temeljito je 

izvana obnovljena 1988. godine, a nakon deset godina i unutrašnjost čiji vitraji i freske plijene 

svojom ljepotom. 


Crkva Majke Božje Snježne, Dubranec 

Kapela Majke Božje u Dubrancu podignuta je 1650. godine i u njoj se služilo bogoslužje u zimskom 

razdoblju kad je zbog snijega pristup župnoj crkvi sv. Katarine bio otežan. Tijekom vremena 

dograđivana je i njezin inventar se obogaćivao, pa je kanonski vizitator 1726. godine zapisao 

da ju je našao u lijepom stanju. Nekoliko puta je temeljito popravljana i obnavljana, da bi se 

1881. godine prišlo novom uređenju pod vodstvom dr. Hermana Bollea i dr. Izidora Kršnjavoga. 

Slikarije u crkvi napravio je majstor Clausen iz Austrije, oltare je po nacrtima Bollea u romanskom 

slogu napravio I. Wagmeister, slikani prozori naručeni su u Beču, a pročelje s kipom raspetog 

Spasitelja do kojeg stoje Marija i Ivan isklesao je profesor zemaljske obrtne škole Morak. 

Prema njihovim nacrtima i nastojanjima župa je dobila lijepu crkvu, na lijepom humku, odakle 

zvonjava zove župljane sa svih strana pod svoje okrilje. 

KULTURNE INSTITUCIJE 

PUČKO OTVORENO UČILIŠTE 

Utemeljeno je 1960. godine, a na svoj bogat i sadržajan razvojni put krenulo je iz bivše gostionice 

koja se nalazila preko puta današnje domicilne zgrade ove ustanove u Zagrebačkoj 37. U godini 

utemeljenja pripojena mu je već postojeća ustanova Narodna knjižnica, a tri godine kasnije, 

1963. pridružuje im se Kino poduzeće "Prosvjeta" i svi zajedno nastavljaju djelovanje u zgradi 

nekadašnjeg Zadružnog doma. 

Danas se u Pučkom otvorenom učilištu odvijaju vitalne kulturne djelatnosti (kazališna, galerijska, 

koncertna, nakladnička, kinematografska) koje uistinu svakodnevno udahnjuju dušu našem 

gradu. Zgrada Pučkog otvorenog učilišta preuređena je i adekvatno tehnički opremljena. U POU 

djeluje škola stranih jezika i drugi povremeni obrazovni projekti. U podrumu zrade nalazi se 

disco KLUB 100. 

Zagrebačka 37 

Tel: 6259-800 

www.pouvg.hr 

GRADSKA KNJIŽNICA VELIKA GORICA 

Knjižnice i čitaonice u Turopolju imaju dugu tradiciju. Skrb za knjigu i ljubav prema knjizi duboko 

su ukorijenjeni u ovim prostorima. Gradska knjižnica Velika Gorica tradicijska je sljednica 

Čitaonice u Velikoj Gorici osnovane 1886. godine. Od listopada 1999. godine djeluje samostalno 

na dvije lokacije: Središnja knjižnica Zagrebačka 37 (u zgradi POU) i Područna knjižnica Galženica, 

Trg S. Radića 5. 


Tel: 6253-338 

www.knjiznica-vg.hr 


GALERIJA GALŽENICA 

S radom je počela 1980. u sklopu novog multimedijskog kompleksa Doma kulture Galženica. 

Reprezentativnošću izložbenog prostora i svojom lokacijom na središnjem gradskom Trgu Stjepana 

Radića, u arhitektonski i urbanistički novoizgrađenoj gradskoj zoni Galženica, galerija je 

širom otvorila vrata ne samo istaknutim imenima iz svijeta moderne i suvremene likovne umjetnosti, 

nego i likovnim umjetnicima lokalnog, regionalnog značaja. Djeluje u sklopu Pučkog otvorenog 

učilišta. 

Trg S.Radića 5 

Tel: 6221-122 

www.galerijagalzenica.com.hr 

JAVNI SPOMENICI 

Usporedo s urbanističkim razvitkom i naglim bujanjem novih stambenih naselja i čitavih gradskih 

četvrti koncem sedamdesetih rasla je i svijest i potreba za likovno – estetskim uređenjem 

gradskog okoliša, odnosno opremanjem javnih prostora i zelenih površina sadržajima umjetničke 

prirode. 

Skulptura «Legenda», postavljena 1985. na travnjaku uz glavnu prometnicu u Ulici Matice hrvatske, 

reprezentativno je djelo akademskog kipara Šime Vulasa, akademika i profesora na Akademiji 

likovnih umjetnosti u Zagrebu, jednog od klasika hrvatskog modernog kiparstva druge 

polovice 20. st. Skulptura je modelirana u drvu 1980. godine, apstraktne predodžbe i originalni 

je primjerak po kojem je napravljen odljev u bronci postavljen u Ludbregu. 

Skulptura "Razlistalo drvo" Dore Kovačević 

Postavljena je 1982. u zgradi općinske uprave, danas Uprave Grada Velike Gorice. Svojim razlistalim 

apstraktno-geometrijskim formama barokne izražajnosti, prostorno odmjerena i skladno 

komponirana arhitektura kipa, pretpostavlja ozbiljnost i estetsku ravnotežu dojmljivog ambijentalnog 

iskustva dostojno javnosti mjesta i njegove društvene funkcije. 

Bronačani kup Bombaš (Park dr. Franje Tuđmana) 

U kontekstu memorijalne plastike svakako zaslužuje pozornost prvi spomenik palim borcima u 

Velikoj Gorici, robustan i golijatski nadmoćno impostiran brončani kip Bombaš monumentalnih 

pretenzija kipara Emila Bohutinskog. Postavljen je u poluklečećem položaju na visoko uzdignutom 

betonskom postolju u parku pored zgrade Pučkog otvorenog učilišta 1951. godine. Ovaj 

umjetnik studirao je na akademiji u Zagrebu, a usavršavao se na Accademia di belle arti u Rimu. 

Treba svakako spomenuti brončanu bistu, spomen obilježje velikom hrvatskom književniku 

i pjesniku Vladimiru Nazoru, postavljenu 1984. godine na mramornom postolju između Kolareve 

i Magdalenićeve ulice. Čvrstom i snažnom modelacijom plastički naglašenih karakternih 

crta lica i općenito misaonom karakterizacijom lika nameće se kvalitetom rad akademske kiparice 

Marije Ujević, akademkinje i profesorice na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. 

Brončana figura koja je formom i sadržajem bliska djeci, ukrašava vrtnu hortikulturnu površinu 

dviju specijaliziranih dječjih ustanova, a također je rad kiparice Marije Ujević. Na poziv i u organizaciji 

Centra za odgoj i obrazovanje djece i mladeži u Zagrebačkoj ulici, a povodom obilježavanja 

50 godina rada te ustanove, umjetnica je u stilski prepoznatljivoj maniri obradila temu te 

odlila u bronci zanimljivu kiparsku priču «Ivana Brlić Mažuranić, Gita i Hlapić», umanjenu 


grupnu kompoziciju s centralnom sjedećom figurom slavne književnice i njenim literarnim junacima. 

Na drugom kraju grada u dvorištu Dječjeg vrtića «Ciciban» postavljen je 1984. godine brončani 

kip «Dječak s guskom», tematski i kompozicijski djeci primjeren rad velikogoričkog akademskog 

kipara Smiljana Holya. Djelo karakterizira iskrenost i jednostavnost mekog naturalističkog 

prikaza motiva, čistih linija i oblika koji u najboljoj akademskoj maniri slikovito izražava dopadljivu 

dječju igru. 

Treba spomenuti i kiparsku intervenciju na otvorenom prostoru pored zgrade Pošte u Kolarevoj 

ulici. Naime, u suradnji s djecom predškolskog uzrasta mladi velikogorički akademski kipar 

Mladen Mikulin, oblikovao je u hrastovom drvu skulpturu «Ptica na zemlji» (visoka 1.80 m). 

Na širem području u prigradskim naseljima i lokacijama moglo bi se istaknuti još neka vrijedna 

kiparska ostvarenja kao što su: «Fontana», skulptura komponirana od geometrijski stiliziranih 

drvenih ploški u formi studenca, rad poznatog akademskog kipara Zlatka Zlatića, postavljen 

1981. godine u tvorničkom krugu povodom obilježavanja 70 godina poslovanja DI «Turopolje»; 

zatim suvremeno kiparsko spomen – obilježje na mjestu formiranja Turopoljsko – posavskog 

odreda u Čičkoj Poljani, autorski rad istaknutog hrvatskog akademskog kipara Ante Jakića 

– Sonya i Mladena Pejakovića, akademskog slikara i profesora na Akademiji likovnih umjetnosti 

u Zagrebu. 

GOLUBICA – spomenik poginulim braniteljima u domovinskom ratu 

Lokacija: Zagrebačka ulica i Ulica Jurja Dobrile uz pristup Gradskom groblju 

Autor skulpture: akademski kipar Mladen Mikulin 

Oblik i veličina obuhvata: Površina pravokutnog oblika, veličine cca 2 240 m2, uređena je kao 

parkovna površina. 

Opis skulpture: 

Spomenik je oblikovan kao skladna kompozicija simbola vrata (Krčka vrata u Turopoljskom 

lugu) i simbola golubice. 

Skulptura Golubice postavljena je na gredu koju nose dva stupa međusobno nagnuta jedan prema 

drugom. Stupovi su izvedeni od granita, paljenih i neravno obrađenih ploha, visine od 5m. 

Na gredi stoji golubica raširenih krila promjera cca 590cm i ukupne visine 3,40m. Sveukupno 

spomenik je visine 7,40m. Golubica i greda na kojoj stoji izvedeni su od nehrđajućeg lima. 

Ispred spomenika postavljen je još jedan slobodnostojeći element, monolit s proširenjem u gornjem 

dijelu koji mu daje oblik križa. Monolit je također od granita ali ravnih ploha i pravocrtnih 

bridova. Na monolitu su uklesana su imena 121 poginulog branitelja. 

Autor: Mladen Mikulin, rođen 1958.g. u Velikoj Gorici. Živi i radi u naselju Vukovina. Diplomirao 

je 1986. g. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na katedri za kiparstvo. 

Dobitnik je nagrade Sedam sekretara SKOJ-a 87.g., nagrade na Salonu mladih 87.g., II. nagrade 

na Trienalu hrvatskog kiparstva 88.g. te više natječajnih nagrada za izvedbu javnih spomenika. 

Izlagao je u Grande Palaisu u Parizu 1992.g.. Autor je spomenika kardinalu Stepincu u Minchenu 

i Melbournu te spomenika Bartolu Kašiću u Rimu. Izradio je nadgrobni spomenik s portretom 

Jima Morrisona na pariškom groblju PERE LA CHAISE. Izveo je preko 30 javnih skulptura u Hrvatskoj. 


MANIFESTACIJE: 

Turopoljski Fašnik 

veljača/ ožujak 

Međunarodna turopoljska trka 

ožujak 

Turopoljsko Jurjevo 

travanj 

Proljetni sajam 

svibanj 

Festival urbane kulture - FUK 

svibanj 

Brass Festival 

svibanj 

Ivanje u Buševcu 

lipanj 

Međunarodni festival folklora Velika Gorica 

lipanj/ srpanj 

Turopoljska šetnica 

srpanj 

Goričke večeri 

srpanj 

Žirovinsko spravišće 

kolovoz 

Svjetski Dan turizma 

kolovoz 

Međunarodni festival tradicijskih glazbala - Buševec rujan 

Gastro Turopolja 

listopad 

Susreti pučkih kazališta KAJ BUŠ 

studeni 

Martinje 

studeni 

Susret generacija 

prosinac 

Međunarodni festival malih vokalnih sastava 

prosinac 

VGF Festival 

prosinac 

Božićni koncert 

prosinac 

Dani svete Lucije – Dan Grada 

prosinac 

Doček Nove godine – Trg S. Radića 31.12./01.01. 

Važne informacije za putnike koji koriste usluge Zračne luke Zagreb 

Vrijeme prijave 

Šalter za registraciju putnika otvoren je na međunarodnim letovima 120 minuta, a na domaćim 

letovima 90 minuta prije polijetanja zrakoplova. Molimo cijenjene putnike da se na vrijeme registriraju 

kako bi se izbjegla eventualna kašnjenja. 

Kiosci za registraciju putnika 

Kiosci za registraciju putnika služe za putnike koji lete zrakoplovima Croatia Airlines-a, Lufthanse 

i Austrian Airlines-a, te su kupili elektronsku kartu, tzv. e-ticket. Putnici sa sobom smiju 

imati samo osobnu prtljagu, u suprotnom trebaju se registrirati na redovnom šalteru za registraciju 

putnika i prtljage. Identifikacija se obavlja pomoću osobne kreditne kartice. 

Rezervacije i otkaz rezervacije 

Mjesto za svoj let pravodobno osigurajte u putničkoj agenciji ili u poslovnici zrakoplovnog prijevoznika. 

Ne iskoristi li se rezervirano mjesto, zrakoplovni prijevoznik ima pravo otkaza svih 

sljedećih veza i povratnih rezervacija. Ako rezervirano mjesto ne otkažete najkasnije 24 sata u 


domaćem i 48 sati u međunarodnom prometu prije leta, prijevoznik ima pravo zadržati dio novca 

uplaćenoga za putnu kartu. 

Kako bismo osigurali odgovarajuće usluge, potrebno je prilikom rezervacije putničke karte naglasiti 

kategoriju putnika npr.: dijete bez pratnje, osobe s posebnim potrebama, osobe kojima je 

potrebna tuđa pomoć, osoba koja putuje s kućnim ljubimcem i dr. 

Prtljaga 

U Zračnoj luci Zagreb postoje uređaji za omatanje prtljage u zaštitnu foliju, a nalaze se ispred 

šaltera za registraciju putnika. Cijena te usluge iznosi 40 kuna, odnosno 6 eura. 

Predana prtljaga 

To je prtljaga koju putnik predaje pri prijavi leta, a prevozi se u prtljažnom djelu zrakoplova. 

Ograničenja za predanu prtljagu 

Svaki odrasli putnik ili dijete koje plaća kartu s određenim popustom imaju pravo na sljedeće 

količine besplatnog prijevoza prtljage: 

Međunarodni letovi: 

poslovni razred 30 kg (66 lbs) 

ekonomski razred 20 kg (44 lbs) 

Domaći letovi: 

poslovni razred 20 kg (44 lbs) 

ekonomski razred 15 kg (33 lbs) 

Ručna prtljaga 

Prtljaga koju putnik nosi sa sobom u putničku kabinu zrakoplova. Zrakoplovni prijevoznik određuje 

do kolike težine i kojeg opsega može biti ručna prtljaga koju putnik može unijeti u zrakoplov. 

U ručnoj prtljazi NIJE DOPUŠTENO unositi u kabinu zrakoplova: 

- igračke u obliku oružja i replike oružja, 

- noževe bilo koje dužine i od bilo kojeg materijala (uključujući metalne turpijice za nokte), 

- škarice bilo koje veličine, 

- pletaće igle, 

- britvice (ulošci dvostrani) za brijaće aparate, 

- pikada, 

- noževe za otvaranje pisama, 

- metalni pribor za jelo, 

- vadičep, 

- sportske baseball, golf i slične palice, 

- obrtnički alat koji se može iskoristiti kao učinkovito oružje, 

- bilo koji drugi predmet koji se može iskoristiti za nanošenje ozljeda 

... ALI JE DOPUŠTEN njihov transport u predanoj prtljazi, stoga Vas molimo da ih spakirate u 

prtljagu koja se prevozi u prtljažnom djelu zrakoplova. 

U Zračnoj luci Zagreb postoje uređaji za omatanje prtljage u zaštitnu foliju, a nalaze se ispred 

šaltera za registraciju putnika. Cijena te usluge iznosi 40kn, odnosno 6 eura. 


NOVE MJERE ZAŠTITE NA AERODROMIMA EU 

Od 6. studenoga 2006. na svim aerodromima u EU, Norveškoj, Islandu i Švicarskoj, primjenjuju 

se nova pravila prilikom zaštitnog pregleda putnika i njihove ručne prtljage. 

U cilju zaštite putnika u zračnom prometu EU je uvela ograničenje količina tekućine koja se smije 

unijeti u kabinu zrakoplova - kao ručna prtljaga - zbog moguće uporabe tekućina kao eksploziva. 

Iste mjere zaštite zračnog prometa obavezne su i u Republici Hrvatskoj. 

Upozorenje 

putnicima 

Prilikom pakiranja u ručnoj prtljazi možete ponijeti samo manju količinu tekućina. Tekućine su 

dozvoljene za prijevoz u ručnoj prtljazi ukoliko pojedinačna pakiranja ne prelaze kapacitet (zapreminu) 

veći od 100 ml ili 100 g, te je spremljena u prozirnu plastičnu vrećicu sa zatvaračem. 

Maksimalni kapacitet (zapremina) vrećice je 1 litra. Sadržaj plastične vrećice mora biti prikladno 

spremljen te vrećica mora biti u potpunosti zatvorena. 

U tekućine se ubrajaju: gelovi, paste, losioni, mješavine tekućina i čvrstih tvari, sadržaji boca pod 

tlakom, npr. paste za zube, gelovi za kosu, pića, sirupi, parfemi, pjena za brijanje, dezodoransi i 

ostali predmeti sličnog 

Avio-kompanije čiji zrakoplovi slijeću na pistu Zračne luke Zagreb: 

AEROFLOT 

AIR FRANCE / KLM 

AUSTRIAN AIRLINES 

CROATIA AIRLINES 

ČSA 

EasyJet 

GERMANWINGS 

LUFTHANSA 

MALEV- Hungarian Airlines 

Spanair 

TAP Portugal Representative Croatia and Slovenia 

TURKISH AIRLINES 

WIZZ Air 


TURISTIČKA PONUDA 

SMJEŠTAJ 

HOTEL 

Hotel GARNI 

Mikulčićeva 7a, 10 410 Velika Gorica 

Tel. 6253 600. Fax:6253 601 

E-mail: 

info@hotel-garny.hr 

hotel.garny@zg.t-com.hr 

Web: www.hotel-garny.hr 

Kategorija: *** 

(sobe: 8/2; 12/1) 

PRENOĆIŠTA 

PRENOĆIŠTE BIJELA RUŽA 

Trg kralja Tomislava 39, 10 410 Velika Gorica 

Tel. 6221 358, Fax: 6221 400 

E-mail: 

gorica@zg.t-com.hr 

bijela.ruza@zg.t-com.hr 

Web:www.hotel-gorica.hr 

Kategorija: ** 

(sobe: 5/4; 12/2) 

PRENOĆIŠTE BARBA NIKO 

Pleška 125, 10 410 Velika Gorica 

Tel/Fax: 6265 573 

E-mail: barbaniko.08@gmail.com 

Web:www.barba-niko.hr 

Kategorija: prenoćište 

(sobe: 4/2; 2/1, 1/3 ) 

PRENOĆIŠTE IKAR 

Klarići 46, Rakarje, 10 410 Velika Gorica 

Tel/Fax: 6223 302, Mob. 091 5672 823 

E-mail: prenociste@net.amis.hr 

Web: www.ikar.com.hr 

Kategorija: prenoćište 

(sobe: 3/3; 1/2) 


PRENOĆIŠTE-BUFFET PLEŠKA 

Pleška 46, 10 410 Velika Gorica 

Tel./Fax: 6265 277 

E-mail: info@pleska.hr 

Web: www.pleska.hr 

(sobe: 2/3; 3/2) 

PHOENIX GORICA d.o.o. 

Velikogorička 10b; 10419 Staro Čiče 

Tel: 6230 335; 6230 442 

(sobe: 3/2) 

PRENOĆIŠTE SAN 

Rakarska 57, Velika Gorica 

Tel: 6227-089; 6223-145 

(sobe:5/2; 2/3) 

Iznajmljivanje soba u kućanstvu DIVNA 

Zagrebačka 6, Velika Mlaka 

Tel: 6234 714, 6218 825 

Mob. 099/6234 714 , 091/6234 714 

E-mail: divna@zg.t-com.hr 

(sobe:4/1,1/3) 

Ugostiteljski obrt „IVAC“ 

Šandora Brešćenskog 1, Velika Gorica 

Mob.091/5693-567 

Web: www.ivac.hr 

(sobe:4/1) 

DREAM PRENOĆIŠTE 

Fausta Vrančića 12, Velika Gorica 

Tel: 6215-344 info@dreamvg.hr 

SOBE PLESO 

Vladimira Nazora 8, Velika Gorica 

Tel: 6265-048 

Mob: 091/544-2500; 091/6265-048 

IZLETIŠTE KLJUČIĆ BRDO – OBITELJI MATKOVIĆ 

Izletište KLJUČIĆ BRDO (www.kljucic-brdo.hr) obitelji Matković u Kravarskom smješteno je na 

prekrasnim brežuljcima Vukomeričkih gorica i jedno je od najbližih turističko rekreacijskih centara. 

Kompleks izletišta obuhvaća brojne brežuljke, pašnjake, šume, voćnjake,vinograde, a raznolike 

mogućnosti za odmor i rekreaciju omogućit će i najzahtjevnijima ugodan odmor i bijeg od 

stresa. U sklopu izletišta nalazi se i zoo park gdje možete pogledati uzgajališta divljih svinja,konja,muflona,srna,jelena,fazana,divljih 

patki i domaćih životinja. 


Adresa: Ključićka cesta bb, Ključić Brdo 

telefon: 091/9653 144 ili 098/477 660 

radno vrijeme: petak: 13.00-03.00; subota: 11.00-03.00; nedjelja: 11.00-22.00 

IZLETIŠTE ODRANSKI RIBIČ 

Na obali rijeke Odre u stoljetnoj šumi turopoljskog kraja, samo desetak kilometara od Velike 

Gorice, nalazi se izletište ODRANSKI RIBIČ – mjesto odmora i rekreacije, idealno za obiteljske 

izlete. U toplom ambijentu i prekrasnoj prirodi provedite ugodne trenutke sa svojom obitelji, 

prijateljima ili poslovnim partnerima.U sklopu izletišta nalazi se i dječje igralište, a uz svakodnevna 

jela s roštilja i ostale delicije, ljubazno osoblje restorana poziva vas da ih posjetite i uvjerite 

se u njihovu ljubav prema tradiciji. 

Adresa: Čička poljana bb, 

telefon: 01/6236 096, 

Mobitel: 098/9721 607 

RESTORANI: 

RESTORAN MON AMI 

Adresa: Trg kralja Tomislava 26,Velika Gorica 

Telefon: 6213-333,6220-710 

Radno vrijeme: 8,30-23,00, nedjeljom zatvoreno 

RESTORAN GROF 

Adresa: Malobunska c.35,10 413 Mala buna 

Telefon: 6230-830 

Radno vrijeme: 7,00-23,00, vikendom 9,00 do 03,00 

RESTORAN GORIČKA KLET 

Adresa: Braće Radića1, Velika Gorica 

Telefon: 6218-323 

Radno vrijeme: 8,00-23,00, nedjeljom zatvoreno 

RESTORAN CRNI GROZD 

Adresa: Kurilovečka 130, Velika Gorica 

Telefon: 6218-286 

Radno vrijeme: pon-pet 7,00-24,00, pet 7,00-02,00, 

sub 7,00-03,00, nedjeljom zatvoreno 

RESTORAN PHOENIX 

Adresa: Velikogorička 10b, Staro Čiče 

Telefon: 6230-335 

Radno vrijeme: 6,00-22,00, subotom 6,00-01,00, 

nedjeljom zatvoreno 

RESTORAN BABRIGA 

Adresa: Josipovićeva 56, Velika Gorica 


Telefon: 6217-864 

Radno vrijeme: 7,00-23,00 

RESTORAN REGATA 

Jagodno 80a, Jagodno 

Telefon: 6233-616 

Radno vrijeme: 8,00 -23,00 

RESTORAN ZA VAŠU DUŠU 

Okuje bb, Velika Gorica 

Telefon: 6226-652 

Radno vrijeme: 11,00-23,00; vikendom :11,00-03,00 

RESTORAN ZLATNI ZMAJ 

Šetalište Franje Lučića 11, Velika Gorica 

Telefon: 6227-889 


PIVNICA TUROPOLJE 

Trg kralja P. Krešimira IV 29, Velika Gorica 

Telefon: 6221-321 


KONOBA BUKARA 

Adresa: Hrvatske bratske zajednice 41a, Velika Gorica 

Telefon: 6224-505 


PIZZERIA: 

GAVRAN 

Zagrebačka 122, Velika Gorica 

GRACIJA 

Trg S. Radića 2, Velika Gorica 

KAKTUS 

Kolodvorska 12, Velika Gorica 

MODENA 

Trg kralja Petra Krešimira IV br. 14, Velika Gorica 

MONUMENT 

Andrije Kačića Miošića 67, Velika Gorica 

ZVONIMIR 

Domagojeva 16a, Velika Gorica 


Suvenirnice 

BRIGLJEVIĆ, proizvodnja destiliranih alkoholnih pića 

Braće Radića 35, Velika Gorica 

Telefon: 01/6252-846; 098/9214 766 

HALUGA 

Kolodvorska 12, Velika Gorica 

Radno vrijeme: ponedjeljak-petak 9-12 i 17-20, subota 9-14 

POKLON ATELJE MAJA RADOČAJ 

Hrvatske bratske zajednice 3, Velika Gorica 

Telefon: 6213-464; 091/5500 432 

Radno vrijeme: ponedjeljak-petak 9-12 i 15-19, subota 9-14 

IVANČICA , modni salon i izrada etno suvenira 

Sisačka 11, Velika Gorica 

Telefon: 6225-070; 091/2535 459 

MUZEJ TUROPOLJA Trg kralja Tomislava 1, Velika Gorica 

Korisne informacije 

GRAD VELIKA GORICA 


6269-900 

AUTOBUSNI KOLODVOR 

Trg kralja P. Krešimira IV. bb 

6221-307, 6221-046, 6222-143 

Vozni red pogledajte na www.zet.hr 

ŽELJEZNIČKI KOLODVOR 

Kolodvorska 151 

3782-731 

Vozni red pogledajte na www.hznet.hr 

ZRAČNA LUKA ZAGREB 

Pleso bb, tel. 4562-222, 6265-222 

TAXI SLUŽBA 

970 


6221-294 

099 2499 906 

Stajalište – Autobusni kolodvor u Velikoj Gorici 

MUP 

X POLICIJSKA POSTAJA VELIKA GORICA 

M. Magdalenića 2 

6221-144 

DOM ZDRAVLJA 

Matice hrvatske bb 

6379-700 

LJEKARNE 

LJEKARNA BR. 1 

Matice hrvatske b.b. 

6221-312, 6256-526 

dežurna od 16. do 31. u mjesecu od 0-24 

LJEKARNA BR. 2 

Trg kralja P. Krešimira IV bb 

6221-269 

dežurna od 1. do 15. u mjesecu od 0-24 

LJEKARNE KENFELJ 

Zagrebačka 1, 6227-587 

LJEKARNE FARMAKO 

A. K. Miošića 47 

6225-417 

POŠTE 

S.Kolara 15 

6222-128, 6222-148 


6222-098 


BANKE 

ZAGREBAČKA BANKA 


6221-300 


Trg S.Radića 5 

6221-319 


Kralja Dmitra Zvonimira 5 

6254-200 


Zračna luka, Pleso bb 

4562-316, 4562-414 

ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK 


062/372-510 

HYPO BANKA 

Trg kralja P. Krešimira IV br. 3 

6379-601 

PRIVREDNA BANKA 


6362-381 

PRIVREDNA BANKA 

Trg S. Radića 6 

6228-070 

CENTAR BANKA 

Kurilovečka 5 

6262-000 

RAIFFEISEN BANK 


6238-900 

SPLITSKA BANKA 


6304-920 


VOLKSBANK 


6228-090 

HPB 


6238-600 

BANCO POPOLARE 


062/272-727 


Stanovništvo 

Prema popisu iz 2001. god. u 58 samostalnih naselja Velike Gorice živi 63.517 stanovnika odnosno 

20,5% stanovnika Zagrebačke županije. 

Kretanje broja stanovnika 

Broj stanovnika na području Grada Velike Gorice rastao je i između 1991. i 2001. godine te nastavlja 

rasti stopom od cca. 2,10% godišnje te se očekuje se da će do 2015 godine Grad Velika 

Gorica imati oko 74.500 stanovnika, odnosno broj žitelja biti će 17,13% veći nego u pri popisu 

stanovništva 2001. godine. 

Velikoj Gorici gravitiraju i okolne općine: Pokupsko, Kravarsko i Orle. Ako se u analizu uključe i 

područja susjednih općina koje gravitiraju Velikoj Gorici, ukupan broj stanovnika 2001 bio je 

70.137. 

Struktura stanovništva prema starosnoj dobi 

Prema popisu stanovništva iz 2001 struktura stanovništva Velike 

Gorice prema starosnoj dobi povoljnija je nego u drugim 

dijelovima RH, jer radno sposobno stanovništvo predstavlja 

više od 2/3 odnosno više od 68% ukupnog broja stanovnika, a 

dodatnih 24,52% stanovnika starosne je grupe do 19 godina i 

predstavlja značajan budući potencija. 

Promatrano u okvirima šire regije i uključujući Općine koje 

gravitiraju Velikoj Gorici struktura stanovništva prema starosnoj 

dobi nešto je nepovoljnija jer je odnos mladog i starog stanovništva, 

kao i indeks starosti nepovoljniji. 

U samom naselju Velika Gorica živi najveći broj stanovnika odnosno 

33.130 stanovnika ili 52,25% od ukupnog broja stanovnika 

administrativnog područja Grada. U 9 naselja s brojem 

stanovnika većim od 1.000 živi 21,56% stanovnika Grada, a u 

Struktura 

stanovništva 

prema dobi 

Velika Gorica 

0-19 15.576 

20-29 9.822 

30-39 9.039 

40-49 9.772 

50-59 8.587 

60-69 5.913 

70 i više 4.015 

Nepoznato 793 

Ukupno 63.517 


11 naselja sa brojem stanovnika manjim od 100 živi tek 1,13% stanovnika Grada. Prosječni broj 

stanovnika prosječnog naselja (u prosjek nije uključeno naselje Velika Gorica) iznosi 531. 

U samom naselju Velika Gorica živi najveći broj stanovnika odnosno 33.130 stanovnika ili 

52,25% od ukupnog broja stanovnika administrativnog područja Grada. U 9 naselja s brojem 

stanovnika većim od 1.000 živi 21,56% stanovnika Grada, a u 11 naselja sa brojem stanovnika 

manjim od 100 živi tek 1,13% stanovnika Grada. Prosječni broj stanovnika prosječnog naselja (u 

prosjek nije uključeno naselje Velika Gorica) iznosi 531. 

BROJ STANOVNIKA GRADA (popis 1991.): 56.884 

BROJ STANOVNIKA GRADA (popis 2001.): 63.517 

POVRŠINA GRADA: 328,66 km2 

GUSTOĆA STANOVANJA - 1991.: 173,1 st./km2 

GUSTOĆA STANOVANJA - 2001.: 192,9 st./km2 

BROJ SAMOSTALNIH NASELJA (2001.): 58 100% 

GRADSKO SREDIŠTE (2001.): 1 (52,25%)* 

NASELJE S VIŠE OD 3.000 STANOV- 1 (5,27%)* 

NIKA (2001.): 

NASELJA S 1.000 DO 2.999 STANOV- 8 (16,28%)* 

NIKA (2001.): 

NASELJA S 500 DO 999 STANOVNIKA 14 (14,51%)* 

(2001.): 

NASELJA SA 100 DO 499 STANOVNI- 23 (10,56%)* 

KA (2001.): 

NASELJA S MANJE OD 100 STANOV- 11 (1,13%)* 

NIKA (2001.): 

PROSJEČNI BROJ STANOVNIKA PO NASELJU 531 

(2001.): 

Zaposlenost 

Poslodavci u Velikoj Gorici najviše traže radnike uslužnih i trgovačkih struka s oko 30% (čuvare, 

prodavače i druge), zatim jednostavna zanimanja s oko 26% (radnici bez zanimanja, drvoprerađivački 

radnici i slični), te zaposlenike za pojedinačnu proizvodnju s oko 21% (elektroinstalateri, 

bravari i drugi). Blizina Zagreba pruža jednostavan, logičan i brz pristup velikom tržištu radne 

snage u deficitarnim zanimanjima. 

Broj zaposlenih i nezaposlenih *porezna uprava 

Zaposleni 

Velika Gorica 

2004 13.000 

2005 13.515 

2006 14.822 

2007 14.663 

Prosječan tjedni broj radnih sati 41,4 


Prometni položaj Grada Velike Gorice 

Činjenica kako su se u počecima naseljavanja stanovništva na nekom prostoru birali prostori 

koji su sadržavali potrebne životne resurse, ali i koji su se nalazili na postojećim prometnim 

pravcima. Prometni položaj postajao je sve značajniji s razvojem trgovine. Danas prometni 

položaj i razvijenost prometne infrastrukture predstavlja jedan od posebno značajnih preduvjeta 

razvoje nekog područja. Grad Velika Gorica ima izuzetno povoljan prometni položaj, imajući u 

vidu činjenicu kako njegovim prostorom prolaze značajni cestovni i željeznički koridori, kao i 

činjenicu da se na području Grada nalazi i najznačajnija hrvatska zračna luka. Kada se govori o 

prometnom položaju nužno je analizirati položaj nekog području u odnosu na europske prometne 

koridore, državne prometne koridore i lokalni prometni značaj u okviru postojećih prirodnih 

regija te županija. Na slici 1. prikazan je položaj Grada Velike Gorice u odnosu na postojeće 

europske prometne koridore Vb i X. Iz prikaza na slici 1. i 2. očigledno je kako se područje Grada 

Velike Gorice nalazi u okviru ili ga navedeni prometni koridori presijecaju. Predmetno predstavlja 

jedan od bitnih čimbenika koji garantira da će područjem Grada Velike Gorice proći najznačajniji 

cestovni i željeznički pravci. Presijecanje prometnih koridora Vb i X na području Grada 

Velika Gorica ukazuje na činjenicu kako će se na tom području (njegova neposredna blizina) 

formirati i najznačajnije hrvatsko prometno čvorište – Zagreb. Pri tom treba istaknuti i činjenicu 

kako još uvijek nije u cijelosti riješen problem sisačkog prometnog pravca koji od Zagreba, preko 

Velike Gorice i Siska vodi prema Bosni i Hercegovini i dalje prema Dalmaciji. 

Slika 1. Položaj Grada Velika Gorica u odnosu na paneuropski koridor X 


Slika 2. Položaj Grada Velika Gorica u odnosu na paneuropski koridor Vb 

Ovakav prometni položaj Grada Velike Gorice u odnosu na paneuropske prometne koridore X i 

Vb ukazuje na činjenicu da će i u okviru Hrvatske Grad Velika Gorica imati povoljan prometni 

položaj. Predmetnom doprinosi pružanje E-cesta i glavnih pružnih pravaca područjem Grada 

Velika Gorica, kojim se osigurava izravno povezivanje Grada Velike Gorice u hrvatski i europski 

prometni sustav. 

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj [5] iz 1992. godine, 

ustrojena je Općina Velika Gorica koja je obuhvaćala 59 naselja. Godine 2006. 

Novim Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj [6], Općina Velika 

Gorica dobiva status grada (slika 2.1.). Iako se po prostornim značajkama i naseljima 

Iz priloga na slici 3. vidi se radi o heterogenom prostoru na kojem se izdvajaju tri zemljopisne 

cjeline i to: 

1. Turopoljska nizina u središnjem dijelu, 

2. Vukomeričke Gorice u jugozapadnom dijelu i 

3. Prisavlje u sjeveroistočnom dijelu. 


Slika 3. Prikaz naselja Grada Velika Gorica po zemljopisnim cjelinama 

Kada se govori o prometnom položaju nužno je analizirati položaj nekog području u odnosu na 

europske prometne koridore, državne prometne koridore i lokalni prometni značaj u okviru 

postojećih prirodnih regija te županija. 

Kvalitetno uključivanje Grada Velike Gorice u hrvatski cestovni prometni sustav osigurava autocesta 

A3 (Zagrebačka zaobilaznica) koja prolazi sjevernim dijelom Grada Velike Gorice (smjer 

istok-zapad) s tim da se planiranom izgradnjom autoceste A11 (Zagreb-Sisak) osigurava prometna 

veza sjever-jug, što područje Grada Velike Gorice u cijelosti integrira u glavnu prometnu 

mrežu Republike Hrvatske. 

Zračna luka Zagreb, koja se nalazi na području Grada Velike Gorice, trenutno je državnom cestom 

408 uključena u prometni sustav RH, s tim da se u budućnosti kvaliteta prometne povezanosti 

Zračne luke planira osigurati spojem na autocestu A3 kao i izgradnjom suvremenog putničkog 

terminala koji uključuje cestovnu i tračničku komponentu. 

Prostornim planom Zagrebačke županije definirani su slijedeći prometni infrastrukturni objekti 

koji prolaze ili uključuju dijelove Grada Velike Gorice, a državnog su ili županijskog značaja: 


a) autoceste: 

- Zagrebačka zaobilaznica, 

- Autocesta Zagreb-Sisak, 

b) brze ceste: 

- Zagreb-Velika Gorica, 

c) ostale državne ceste 

- Velika Gorica-Petrinja-Hrvatska Kostajnica (D30) 

- Velika Gorica-Kravarsko-Pukupsko-Viduševac (D31) 

- Velika Gorica-Zračna luka Zagreb (D408), 

- Čvor Kosnica-Čvor Velika Gorica jug (istočna obilaznica Velike Gorice) 

d) županijske ceste 

- Kuče Veleševec-Pešćenica, 

- Mičevec-Ščitarjevo-Strmec Bukevski-Veleševec, 

- Zračna luka Zagreb, 

Grad Velika Gorica smještena je uz prometni čvor Zagreb u koji je uključena izravnom željezničkom 

vezom, kao i sa dva čvora na autocesti A3 te Zračnom lukom Zagreb koja se nalazi na području 

sjevernog dijela Grada. 

Kada se govori o efektivnosti postojećeg prometnog sustava na području Grada Velike Gorice 

moraju se posebno cijeniti slijedeći elementi: 

- granska povezanost u prometnom sustavu, 

- povezanost u kopnenom prometnom sustavu, 

- rješenje prijevoza putnika u gradskom i međugradskom prijevozu, 

- raspodjela tereta po granama prijevoza, 

- upravljanje i vođenje prometnih tokova, 

- kvaliteta prometne infrastrukture, 

- kvaliteta urbanog prijevoza putnika, 

- promet u mirovanju i promet osoba s poteškoćama u kretanju, 

- sigurnost prometa, 

- ekološki pokazatelji prometnog sustava i 

- ostali čimbenici prometnog sustava. 

Ne ulazeći u elemente koji su izvan utjecaja Grada Velike Gorice, odnosno Zagrebačke županije i 

Zagreba, a koji utječu na razvoj prometnog sustava Grada Velike Gorice, može se konstatirati 

kako težište razvoja treba usmjeriti na funkcionalni prometni sustav. 

Postojećim prostornim planom uređenja Grada Velike Gorice definirana je namjena površina 

(slika 4.) kao osnovni preduvjet urbanizacije navedenog prostora. U prometnoj analizi 

poseban značaj i ulogu ima prometna infrastruktura (slika 4.). 


Slika 4. Prometna infrastruktura predviđena prostornim planom 

Iz prikaza na slici 4. očigledno je kako se Prostornim planom uređenja Grada Velike Gorice 

planira značajno funkcionalno poboljšanja postojeće mreže cesta, kao i realizacija plovnog 

puta Savom do Sopa Bukevskog gdje je predviđena lokacija riječne luke. 


Slika 5. Generalni urbanistički plan Velike Gorice – promet 

Na slici 5. prikazano je prometno rješenje Velike Gorice unutar granica GUP-a koje pretpostavlja i 

ulaz gradske željeznice (laki tračnički sustav ili tramvaj ) iz smjera Domovinskog mosta u profilu 

istočne obilaznice Velike Gorice te povezivanje s postojećim 

željezničkim kolodvorom. Nije predviđen koridor prema Zračnoj luci. 


Slika 6. Prijedlog nove konfiguracije ulične mreže na području Velike Gorice 

Iz prikaza na slici 6. očigledno je kako nova konfiguracija cestovne mreže na području Grada 

Velika Gorica omogućuje preusmjeravanje kompletnog tranzitnog prometa, kao i prometa koji 

za cilj putovanja ima odredište u Zagrebu, Zagrebačkoj županiji ili izvan tih prostora, na autoceste. 

Ostali cestovni promet ima na raspolaganju funkcionalnu mrežu državni županijskih cesta. 

Produljenjem trase državne ceste 31 (istočna obilaznica Velike Gorice) dobiva se nova prometnica 

za prometovanje smjerom sjever-jug, a nova županijska cesta uz kanal Sava-Odra omogućava 

prometnu vezi smjerom istok-zapad. 


Cestovna infrastruktura 

Cestovna infrastruktura predstavlja najznačajniji dio prometne infrastrukture na području Grada 

Velike Gorice, imajući u vidu orijentaciju na cestovni promet i činjenicu kako je na lokalnoj 

razini cestovni promet najznačajniji oblik prometne veze i dnevne migracije stanovništva. Obzirom 

na činjenicu kako na cestovni promet velik utjecaj imaju interni i tranzitni prometni tokovi, 

potrebno je u analitičkim postupcima sagledati probleme funkcioniranja cestovnog prometnog 

sustava u cijelosti, ali i svaki segment posebno. Pri tom se polazi od činjenice kako bi, u principu, 

tranzitni cestovni promet treba biti usmjeren na autoceste i državne ceste, dok se lokalni promet 

uglavnom oslanja na županijske i lokalne ceste. Međutim, ovakav pojednostavljeni prikaz, 

temeljen na funkcionalnoj podjeli razvrstane cestovne mreže, samo je uvjetno takav. Naime, 

biranje itinerera kretanja u pravilo je individualno uvjetovano i uglavnom proizlazi iz kriterija 

brzine putovanja, razine uslužnosti i ekonomičnosti, pri čemu su kriteriji individualno rangirani. 

Kada se govori o cestovnoj infrastrukturi mora se imati u vidu činjenica kako njezino određenje 

i značajke ovise o činjenici jeli ista izgrađena u urbanim i ruralnim područjima. 

Postojeća klasifikacija cesta polazi od kategorije javnih cesta [18] koje se dijele na: 

- razvrstane i 

- nerazvrstane. 

Kategorija razvrstanih cesta zastupljena je i u urbanim i ruralnim područjima s tim da 

sukladno Zakonu o javnim cestama postoje slijedeće kategorije javnih cesta: 

- autoceste, 

- državne ceste, 

- županijske ceste i 

- lokalne ceste. 

Prema postojećoj klasifikaciji za koju je nadležna Vlada RH, koja i donosi mjerila za razvrstavanje 

javnih cesta i obavlja razvrstavanje cesta u jednu od četiri navedene kategorije, izvan klasifikacije 

ostaje dio cestovne mreže izvan naselja, ali i posebno značajan dio u urbanim područjima 

(ulice). 

Nerazvrstana cestovna mreža izvan naselja predstavljaju ceste i putovi koji se koriste za javnu 

uporabu lokalnog stanovništva, bilo da se radi o poljskim putovima, šumskim putovima ili drugim 

nerazvrstanim cestama. U ovu kategoriju cesta spadaju uglavnom zemljani neuređeni putovi 

koji su osposobljeni samo za kretanje poljoprivredne mehanizacije, odnosno 

mehanizacije koja se koristi u šumarstvu. 

Nerazvrstanu cestovnu mreža u urbanim sredinama predstavljaju, u pravilu, ulice koje po svojim 

značajkama mogu imati geometrijske parametre bilo koje od razvrstanih cesta. Za sve 

javne ceste u urbanim područjima znakovito je kako bi trebale sadržavati i elemente namijenjene 

kretanju pješaka i biciklista. 


Na slici 7. Prikazana je mreža razvrstanih cesta na području Grada Velike Gorice 2009. godine: 

Prometni tokovi 

Prometni tokovi, koji se javljaju na nekom području, indikator su i odraz određeni društvenih 

aktivnosti, bilo da se radi o gospodarskim, kulturnim, sportsko-rekreativnim, obrazovnim ili 

administrativno-upravnim. Naseljenost i standard stanovništva izravno utječu na karakteristike, 

raspodjelu i vrstu prometnih tokova. Ukoliko se neko područje nalazi na raskrižju prometnih 

putova, svemu tome treba pridodati i tranzitne prometne tokove. Područje Grada Velike Gorice, 


na kojoj je locirana Zračna luka Zagreb, magistralna željeznička pruga, kao i važna cestovna 

mreža, karakterizirat će zračni prijevoz i transport s 

njemu pripadajućim tokovima putnika i tereta, tokovi putnika i tereta željeznicom te intenzivni 

prometni tokovi u cestovnom prometu. 

Cestovni prometni tokovi 

Na ulogu i značaj cestovnog prometa i prometne tokove, posebno kada su u pitanju manje administrativne 

cjeline, kakva je i Grad Velika Gorica, bitno utječe prometni položaj, odnosno postojanje 

prometnica velike propusne moći. U tom dijelu ne manji utjecaj ima razvijenost cestovne 

mreže kao i kanaliziranje glavnih prometnih tokova uvjetovano prirodnim ili infrastrukturnim 

zaprekama ili vođenjem prometnih tokova (regulacija). 

Obzirom na mjesto generiranja prometnog toka isti, u odnosu na područje Grada Velike Gorice, 

mogu biti: 

- tranzitni, 

- ulazno-izlazni i 

- lokalni. 

Pod tranzitnim prometnim tokom, polazeći sa stajališta Grada Velike Gorice, podrazumijevaju se 

prometni tokovi koji tranzitiraju područje Grada Velike Gorice. 

Ulazni prometni tok je prometni tok koji se generira izvan područja Grada Velike Gorice i završava 

na području Grada. Izlazni prometni tok je prometni tok koji se generira na području Grada 

Velike Gorice i odredište (cilj putovanja) ima izvan područja Grada Velike Gorice. 

Lokalni prometni tok je prometni tok koji se generira na području Grada Velike Gorice i završava 

na istom području. 

Analiza prometnih tokova može se raditi i za manje cjeline, kao što su primjerice naselja na području 

Grada Velike Gorice, s tim da se u tom slučaju prometni tokovi analiziraju u odnosu na 

konkretno naselje. U tom slučaju pojam lokalnog prometnog toka može se zamijeniti s urbanim 

prometnim tokom. 

Područjem Velike Gorice prolazi i autocesta A3 (Zagrebačka zaobilaznica) koja se u prometni 

sustav Grada Velike Gorice uključuje preko čvorova Velika Kosnica i Buzin. Kako čvor Velika 

Kosnica još uvijek nije u punoj funkciji, to sliku prometnog opterećenja autoceste A3 na prostoru 

Grada Velike Gorice određuje promet na čvoru Buzin. Na slici 8. prikazano je prometno opterećenje 

čvora Buzin temeljem kojeg se određuje prometni tok autocestom A3 u smjeru istoka i 

smjeru zapada. 


Slika 8. Dnevni promet na Čvoru Buzin (Zagrebačka zaobilaznica – A3) 

Tranzitni, ulazno izlazni i urbani prometni tokovi 

Područje Grada Velike Gorice ima karakterističan oblik i cestovnu mrežu koja se uglavnom 

pruža smjerom sjever-jug. Postojeća konfiguracija cestovne mreže unutra Grada Velike Gorice, 

kao i razvijenost naselja uvjetuju prostornu prometnu situaciju u kojoj je svrsishodna 

analiza prometnih tokova na relativno malom broju lokacija (ulazni i izlazni prometni tokovi) 

kao i analiza urbanih tokova samo na području Velike Gorice (slika 8.). 


Slika 9. Lokacije za analizu tranzitnih, ulaznih, izlaznih i urbanih tokova na području Grada Velike 

Gorice 

Temeljem obrade podataka o prometu na području Grada Velike Gorice, neupitna je činjenica 

kako je državna cesta 30 na ulazu u Veliku Goricu iz smjera Zagreba prometno najopterećeniji 

dio svih cesta na području Gada, pa čak i od autoceste A3 (Zagrebačka zaobilaznica) koja prolazi 

područjem Grada Velike Gorice. 

Relativno malo prometno opterećenje (mali do srednji intenzitet prometa) na državnoj cesti 

31, županijskim cestama 1046, 3068 i 3041, kao cestama od posebnog značaja za Grad Veliku 

Goricu, rezultat su činjenice kako je gravitacijsko područje tih cesta ruralnog tipa s niskim prometnim 

potencijalom. 


Slika 10. Raspodjela prometnih tokova na glavnoj cestovnoj mreži Grada Velike Gorice 

Ostale značajke prometnih tokova 

Prometni tok cestovnih vozila predstavlja dinamički sustav vozila u pokretu za koje vrijede 

zajedničke značajke koje opisuju prometni tok. 

Osnovne značajke prometnog toka su: 

- brzina prometnog toka, 

- srednja vremenska i srednja prostorna, 

- gustoća prometnog toka, 

- protok. 


Pritom se mora imati u vidu činjenica kako su navedene značajke u velikoj mjeri u korelaciji s 

značajkama cesta i modelima upravljanja (regulacije) prometom. Ove značajke neposrednog 

okruženja u kojem se odvija promet bitno utječu na njegove temeljne značajke, kao i ostale pokazatelje 

koji opisuju prometni tok kao što su razina uslužnosti, struktura prometnog toka i 

sigurnost cestovnog prometa.

O VELIKOJ GORICI - Grad Velika Gorica

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?