Radio HRS - 4 - Hrvatski Radioamaterski Savez
Radio HRS - 4 - Hrvatski Radioamaterski Savez
Radio HRS - 4 - Hrvatski Radioamaterski Savez
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ISSN 1330-0407<br />
ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA<br />
godište 13. Broj 4 (106) rujan 2004.<br />
cijena 15 kuna<br />
TEME BROJA:<br />
HAMRADIO 2004<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
5-elementna Yagi antena za 21 MHz<br />
Intermodulacijske smetnje<br />
Što su keplerijani?<br />
9A0HQ opet u akciji
Kron Telekom, d.o.o.<br />
Koroška cesta 20<br />
4000 Kranj, Slovenija<br />
Tel. centrala: 00 386 4 2800 450<br />
Fax: 00 386 4 2800 455<br />
Yeasu prodaja: 00 386 4 2800 422<br />
Yeasu servis: 00 386 4 2800 417<br />
e-mail: kron.telekom@kron-telekom.si<br />
web: www.kron-telekom.si<br />
Nakon udruženja tvrtke Teleset d.o.o. iz Ljubljane s tvrtkom Kron Telekom iz Kranja<br />
preuzeli smo kompletnu prodaju i servisiranje proizvoda YAESU-VERTEX STANDARD.<br />
Nudimo vam radiostanice i pribor za profesionalnu i radioamatersku upotrebu.<br />
KV i multiband program:<br />
FT-1000 MP MARK V Field, KV postaja najvišeg ranga i kvalitete,<br />
RX = 100 kHz do 30 MHz, TX = 160 m do 10m<br />
FT-847, multiband, all mode, frekvencijska područja: KV + 6 m - 100 W, 2 m - 50 W output,<br />
70 cm - 20 W output<br />
FT-857, multiband, all mode, frekvencijska područja: KV + 6 m - 100 W, 2 m - 50 W output,<br />
70 cm - 20 W output<br />
FT-817, multiband, all mode prijenosna postaja, frekvencijska područja: KV, 6 m, 2 m, 70 cm,<br />
5 W output<br />
Mobilne i ručne radiopostaje<br />
Dodatna oprema: ispravljači, SWR metri, antene i drugo.<br />
Garancija i servis u sjedištu firme.<br />
FT-1000 MP MARK-V
nakladnik<br />
HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ<br />
Dalmatinska 12, p.p. 149<br />
HR - 10002 ZAGREB<br />
Hrvatska / Croatia<br />
Uvodnik<br />
E-mail: 9a0hrs@hamradio.hr<br />
Web: www.hamradio.hr<br />
Uredništvo i administracija:<br />
HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ<br />
Dalmatinska 12<br />
p.p. 149<br />
HR - 10002 ZAGREB<br />
Hrvatska / Croatia<br />
Telefon: + 385 (0)1 48 48 759<br />
Telefaks: + 385 (0)1 48 48 763<br />
E-mail: 9a0hrs@hamradio.hr<br />
Glavni urednik<br />
Zlatko Matičić, 9A2EU,<br />
zmaticic@inet.hr<br />
Urednički kolegij<br />
Vijesti iz <strong>HRS</strong>-a<br />
mr.sc. Petar Miličić, dipl.ing., 9A6A<br />
9a6a@hamradio.hr<br />
Mate Botica, ing., 9A3PA<br />
9a3pa@hamradio.hr<br />
Povijest radioamaterizma<br />
mr.sc. Zvonimir Jakobović, 9A2RQ<br />
zjakob@lzmk.hr<br />
Elektronika za mlade<br />
mr.sc. Božidar Pasarić, 9A2HL<br />
bozidar.pasaric@ri.htnet.hr<br />
IARU<br />
mr.sc. Željko Ulip, dipl.ing., 9A2EY<br />
zeljko.ulip@ina.hr<br />
Elektronika<br />
Antun Dretvić, 9A3PX<br />
9a3px@hamradio.hr<br />
KV aktivnosti<br />
Zlatko Matičić, 9A2EU<br />
zmaticic@inet.hr<br />
Diplome<br />
Vladimir Pavlica, ing., 9A9R<br />
9a9r@hamradio.hr<br />
IOCA program<br />
Emir Mahmutović, prof., 9A6AA<br />
emir-9a6aa@inet.hr<br />
UKV aktivnost<br />
Željko Dražić-Karalić, 9A4FW<br />
zeljko@telesat.hr<br />
Digitalne komunikacije<br />
Branko Plazanić, dipl.ing., 9A3PM<br />
9a3pm@hamradio.hr<br />
CW aktivnost<br />
Milan Drlić, 9A2WJ<br />
milan.drlic@zg.htnet.hr<br />
Informiranje i mali oglasi<br />
Ljiljana Božak, 9A5BL<br />
9a0hrs@hamradio.hr<br />
Lektorica<br />
Tihana Nakomčić, 9A6PBT<br />
tihanakom@net.hr<br />
Tehnički urednik<br />
Romildo Vučetić, 9A4RV<br />
romildo.vucetic@inet.hr<br />
Poštovani čitatelji,<br />
Za nama je ljeto koje je bilo zanimljivo i ispunjeno događanjima i vremenskim<br />
nepogodama. Na početku ljeta održano je državno ARG prvenstvo, a vikend iza toga<br />
prisustvovali smo sajmu HAMRADIO u Friedrichshafenu. <strong>HRS</strong> je po prvi put organizirao<br />
odlazak hrvatskih radioamatera autobusom na ovaj sajam. Naš savez je po peti<br />
puta organizirano sudjelovao u IARU KV natjecanju kao 9A0HQ i ostvario zapažen<br />
rezultat u međunarodnim okvirima. Više o svemu tome možete pročitati i vidjeti<br />
na fotografijama ovog broja <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong>-a. Dva tjedna poslije IARU KV natjecanja,<br />
održano je IOTA natjecanje u kojemu je sudjelovao veliki broj 9A postaja. Prostiranja<br />
u natjecanju su bila prosječna, ali su naše postaje prema prijavljenim rezultatima<br />
ponovo ostvarile zapažene rezultate u nekoliko kategorija. Više o tome moći ćete<br />
pročitati u narednim brojevima časopisa. Na zadnjoj stranici omota možete pročitati<br />
program već tradicionalnog Zagreb <strong>Radio</strong> Festa koji se održava 18. i 19. rujna na<br />
jezeru Jarun u Zagrebu.<br />
U ovom broju možete pročitati zanimljive članke u svim našim stalnim rubrikama.<br />
Nadam se da će svatko naći nešto što će ga zanimati.<br />
Još vas jednom pozivam da svojim prilozima doprinesete kvaliteti sadržaja<br />
časopisa. Molim sve suradnike da slike i crteže ne “ubacuju” u tekst, nego da ih šalju<br />
zasebno u *.jpg formatu. Za sve informacije oko slanja slika i crteža obratite se<br />
direktno tehničkom uredniku časopisa Romildu, 9A4RV, e-mailom ili telefonom pa<br />
će vam on dati detaljna uputstva oko slanja istih.<br />
Ugodno čitanje i prelistavanje želi vam<br />
Zlatko Matičić, 9A2EU,<br />
glavni urednik<br />
CJENIK OGLASNOG PROSTORA U ČASOPISU RADIO <strong>HRS</strong><br />
Za oglašivače izvan Hrvatske (Euro)<br />
Za oglašivače u Hrvatskoj (kn)<br />
- 1/1 stranica 160,00 1.200,00<br />
- 1/2 stranice 110,00 700,00<br />
- 1/4 stranice 70,00 450,00<br />
- Omotna stranica osim naslovne 270,00 2.000,00<br />
- 1/2 omotne stranice osim naslovne 150,00 1.100,00<br />
Za polugodišnji ugovor odobrava se 20% popusta.<br />
Za godišnji ugovor odobrava se 30% popusta.<br />
Časopis izlazi svaka dva mjeseca - 6 brojeva u godini.<br />
Rukopisi i ilustracije se ne vraćaju.<br />
Časopis je ubilježen u Ministarstvu kulture Republike<br />
Hrvatske 19. ožujka 2004. god., pod brojem<br />
532-03-3/04-02.<br />
Priprema za tisak: Romildo Vučetić, 9A4RV<br />
Tisak: Printel, Nova Ves 45, Zagreb<br />
Poštarina plaćena u Pošti 10000 Zagreb.<br />
Godišnja pretplata sa članarinom <strong>HRS</strong>-a: .......... 150 kn<br />
Cijena pojedinog primjerka: .................................. 15 kn<br />
Godišnja pretplata: ............................................ 100 kn<br />
Cijena pojedinog primjerka za inozemstvo: ........ 3,5 eura<br />
Godišnja pretplata za inozemstvo: ...................... 20 eura<br />
Pretplata u kunama uplaćuje se u korist žiro-računa:<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>Radio</strong>amaterski <strong>Savez</strong>, Zagreb<br />
2360000-1101561569<br />
poziv na broj 12 + JMBG uplatitelja.<br />
Devizna pretplata uplaćuje se u korist računa <strong>HRS</strong>-a kod<br />
Zagrebačke banke: 30101-601-16-2500-3222756<br />
(svrha doznake: Pretplata na <strong>Radio</strong>-<strong>HRS</strong>)<br />
Tijela upravljanja <strong>HRS</strong>-a (mandat: 2003 - 2007.)<br />
Predsjednik <strong>HRS</strong>-a:<br />
mr.sc. Petar Miličić, dipl.ing., 9A6A, 9a6a@hamradio.hr<br />
Dopredsjednik <strong>HRS</strong>-a:<br />
Mate Botica, ing., 9A3PA, 9a3pa@hamradio.hr<br />
Tajnik <strong>HRS</strong>-a:<br />
Vladimir Severinac, 9A6ISV<br />
Administrativni tajnik:<br />
Ljiljana Božak, 9A5BL, 9a0hrs@hamradio.hr<br />
Članovi Izvršnog odbora <strong>HRS</strong>-a:<br />
Željko Dražić-Karalić, 9A4FW, zeljko@telesat.hr<br />
Zvonimir Karnik, 9A3LG, zvonimir.karnik@bj.htnet.hr<br />
Zlatko Matičić, 9A2EU, zmaticic@inet.hr<br />
Miljenko Morović, ing., 9A4ML, miljenko.morovic@zg.htnet.hr<br />
Branko Pavlaković, 9A3LD, branko.pavlakovic@power.alstom.com<br />
Vladimir Pavlica, ing., 9A9R, 9a9r@hamradio.hr<br />
Stjepan Španić, 9A4SS, stjepan.spanic@os.htnet.hr<br />
Nadzorni odbor <strong>HRS</strong>-a:<br />
Zdenko Blažičević, ing.el. 9A2HI, zdenko.blazicevic@zg.htnet.hr<br />
Conjo Diankov, 9A2CD, conjod@yahoo.com<br />
Biserko Spudić, dipl.ing., 9A3FR, biserko.spudic@ka.htnet.hr<br />
Sud časti <strong>HRS</strong>-a:<br />
Stojan Cerovac, ing.el., 9A3OL, ibis@europronet.hr<br />
Antun Jelčić, 9A5JA, chip@hi.htnet.hr<br />
Boris Jugović, ing. 9A2EI, boris.jugovic@sb.htnet.hr<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004<br />
3
SADRŽAJ<br />
9A0HQ - natjecateljska ekipa<br />
2004. godine<br />
str. 5<br />
str. 8<br />
str. 28<br />
str. 33<br />
Uvodnik .............................................................................................................. 3<br />
HAMRADIO 2004 .............................................................................................. 5<br />
HAMFEST POŽEGA 2004. ................................................................................ 8<br />
Prvih 10 godina <strong>Radio</strong>amaterskog kluba Bjelovar, 9A1CDD, iz Bjelovara ...... 9<br />
Europska računalna diploma ............................................................................ 10<br />
Aktivnosti u <strong>Radio</strong>klubu slijepih “Louis Braille” ............................................ 11<br />
Elektronika za mlade - 4. nastavak .................................................................. 12<br />
5-elementna Yagi antena za 21 MHz ................................................................ 14<br />
Orijentacija antenskih sistema .......................................................................... 16<br />
AVR assembler .................................................................................................. 18<br />
Intermodulacijske smetnje (1. dio) .................................................................... 19<br />
Pravila KV natjecanja ........................................................................................ 22<br />
Rezultati KV natjecanja .................................................................................... 26<br />
<strong>Radio</strong>amaterske aktivnosti na hrvatskim otocima ............................................ 28<br />
Mediterranean Islands Award (MIA) Contest .................................................. 32<br />
Diplome.............................................................................................................. 33<br />
Što su keplerijani?.............................................................................................. 35<br />
EME veze iz Hrvatske ...................................................................................... 39<br />
Rezultati UKV natjecanja .................................................................................. 42<br />
Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-u ............................................................ 43<br />
Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-u ............................................................ 44<br />
11. susreti ZRHB u Risovcu .............................................................................. 45<br />
Zajednica radioamatera Herceg-Bosne: jučer, danas, sutra .............................. 45<br />
DX i QSL informacije........................................................................................ 46<br />
Mali HAM oglasi .............................................................................................. 46<br />
str. 35<br />
4 <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004
vijesti iz <strong>HRS</strong>-a<br />
Piše: Emir Mahmutović, 9A6AA<br />
HAMRADIO 2004<br />
Baviti se radiomaterstvom i to bilo<br />
kojim njegovim oblikom, a ne otići<br />
barem jedanput na najveći europski<br />
radioamaterski sajam u Friedrichshafen<br />
gotovo je nezamislivo. Prigoda je to za<br />
susret sa starim prijateljima s kojima ste<br />
se dotada toliko puta čuli u eteru,<br />
upoznavanje s novim radioamaterskim<br />
proizvodima i pomagalima, kao i prigoda<br />
za saznati iz prve ruke o najnovijim ekspedicijama,<br />
ili, pak, prošetati se uvijek<br />
zanimljivim “buvljakom”, na kojem nemašto-nema.<br />
One, koji iz samo njima<br />
znanih razloga, do sada nisu dali svoj<br />
obol ovom impozantnom radioamaterskom<br />
okupljalištu, uvjeravam da neće<br />
pogriješiti ako to učine sljedeće godine.<br />
Postoji samo jedna opasnost: kada<br />
jednom odu, teško će se od toga<br />
odviknuti. A sajam se održava već više<br />
od 50 godina ...<br />
I moj ovogodišnji, šesti za redom<br />
odlazak u Friedrichshafen, rezultat je<br />
toga “ovisništva”. Kako i ne bi kada se<br />
nakon svakog susreta s prijateljima<br />
pozdravljamo s “Doviđenja do sljedeće<br />
godine!”.<br />
Skupni odlazak na ovogodišnji sajam<br />
iniciralo i organiziralo je novo rukovodstvo<br />
Hrvatskoga radioamaterskog saveza.<br />
Ta “povijesna” odluka njegovog Izvršnog<br />
odbora, pokazala se dobrom, općeprihvatljivom.<br />
Čini se da smo bili jedina<br />
organizacija koja je došla grupno i čiji<br />
su članovi pokazali zavidan nivo zajedništva.<br />
Sve je počelo 24. lipnja, okupljanjem<br />
kod zagrebačkog Glavnog kolodvora.<br />
Pedeset radioamatera na jednom mjestu<br />
nije mala stvar. Da je samo ovo zagrebačko<br />
okupljanje bio rezultat aktivnosti<br />
rukovodstva <strong>HRS</strong>-a, mnogi bi bili zadovoljni.<br />
Bili su tu radioamateri iz Zagreba,<br />
Siska, Labina, Splita, Čakovca, Pazina,<br />
Donjeg Miholjca, Daruvara, Duge Rese,<br />
Murskog Središća, Brdovca, Požege,<br />
Zaprešića, Vinkovaca, ... Većina od nas<br />
po prvi puta srela je neke od onih o kojima<br />
su prije toga puno puta slušali.<br />
Trebalo je sada objediniti: pozivnu<br />
oznaku, predodžbu o nekoj osobi i - nju<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004<br />
Dio kampa u sklopu sajma<br />
samu. A tu uvijek<br />
griješimo ...<br />
Kada se vođa<br />
puta, Mate, 9A3PA,<br />
uvjerio da li smo svi<br />
na okupu, mogli<br />
smo poći.<br />
Putovanje do<br />
Friedrichshafena ne<br />
traje baš kratko.<br />
Kroz “deželu” i Alpe<br />
pa preko Salzburga<br />
i Minchena, valja<br />
“potrošiti” 12 sati.<br />
Ako zanemarimo<br />
uobičajeno “europsko”<br />
ponašanje slovenskih<br />
pograničnih<br />
organa, putovanje je, uz šale i dosjetke,<br />
proteklo brzo i zanimljivo. Ne treba<br />
zaboraviti ni vozačev doprinos: vozio je<br />
odlično.<br />
Neposredno pred Friedrichshafenom<br />
uspostavili smo radiovezu s našom<br />
prethodnicom, odnosno službenom delegacijom,<br />
u kojoj su bili: Petar, 9A6A,<br />
Zlatko, 9A2EU, i Miljenko, 9A4ML, koji<br />
su došli dan ranije. Poželjeli su nam<br />
dobrodošlicu, obavještavajući nas da je<br />
naš štand već spreman. Predstojalo<br />
nam je pronaći zgodno mjesto te<br />
podignuti šator, koji će nam biti baza<br />
sljedeća dva dana. Angažiranjem<br />
Zdenka, 9A2HI (njegovom zaslugom<br />
smo ga i dobili), ali i svih nazočnih, ubrzo<br />
je, na čuđenje mnogih promatrača, naš<br />
novi dom poprimio prave obrise.<br />
Mogli smo krenuti na “osvajanje”<br />
sajma. No, prva prepreka na ulazu:<br />
redovi na svim šalterima koji su napravili<br />
prvi posjetitelji, obeshrabrili su mnoge.<br />
No, zahvaljujući snalažljivosti Mate,<br />
9A3PA, i Emira, 9A6AA, i taj je problem<br />
riješen na čuđenje uposlenika kada je<br />
zatražena skupna ulaznica za 100<br />
osoba (dva dana po 50). Ubrzo smo se,<br />
prema svojim afinitetima, utopili u nepreglednu<br />
masu posjetitelja ...<br />
Koncepcija sajma ostala je nepromijenjena:<br />
radioamaterske organizacije i<br />
poznate tvrtke s izlošcima iz naše “problematike”<br />
smješteni su zajedno u jednoj<br />
hali pa sam tamo prvo i krenuo.<br />
Na 9A štandu već je gužva. Dolaze<br />
mnogi, i znani i neznani. Dečki su uredili<br />
naš prostor ispunjavajući ga neizbježnim<br />
materijalima Hrvatske turističke zajednice.<br />
To je vrlo tražena “roba”. Naših<br />
turističkih zemljovida nikad dovoljno.<br />
Novi ukusni plakati HTZ-a prava su mala<br />
umjetnička djela. Tu je i veliki poster<br />
načinjen u <strong>Radio</strong>klubu Zagreb, kojim se<br />
obavještava o 80. obljetnici našeg najstarijeg<br />
<strong>Radio</strong>kluba. Zapažena su i naša<br />
Gužva na 9A štandu<br />
radioamaterska tiskana izdanja. Mnoge<br />
inozemne operatore zanima rad na 70<br />
MHz, tako da je ta publikacija dosta<br />
tražena, poglavito jer je uz nju i odgovarajuća<br />
tiskana pločica. Očigledno,<br />
jezik nije prepreka.<br />
Tu je već i Božo, 9A6AJK, iz Švicarske,<br />
koji nas redovito posjećuje. I ovaj<br />
put donio je pivo za 9A ekipu te se kao<br />
prevoditelj odmah uključio u promidžbu<br />
Hrvatske. “Predivno je družiti se s vama,<br />
tako da iduće godine moram dulje ostati<br />
na Sajmu” - kaže Božo. Oduševila me<br />
lakoća kojom govori taj “svoj” švicarski<br />
jezik. I operatori iz HB9 koji su došli na<br />
naš štand, ugodno su iznenađeni.<br />
Najavio je i ovogodišnji dolazak u<br />
Hrvatsku te rad s otoka Vira ... Tu su i<br />
dečki iz 9A1A-tima, Nikša, 9A5W, i Emil,<br />
9A9A. Naravno, Španga, 9A4SS, i<br />
Kruno, 9A2OM, neizostavni su “inventar”<br />
sajma. Na žalost, ove godine nema Ive,<br />
9A5I ... I Marinko, 9A3JB, ima pune ruke<br />
posla. Valja razdijeliti više od 100 kg<br />
QSL-kartica koje je donio sa sobom<br />
iz 9A, ali i prikupiti desetak kilograma<br />
QSL-ki koje predstavnici pojedinih organizacija<br />
ostavljaju na našem štandu.<br />
Oko nas lutaju dečki iz “dežele”. Ove<br />
godine nemaju štanda, zbog problema u<br />
njihovoj nacionalnoj udruzi ...<br />
S prijateljima ispred 9A štanda<br />
5
Mene, kao IOCA menadžera, posebno<br />
su razveselili susreti s prijateljima i<br />
simpatizerima tog našeg otočnog programa:<br />
Georges, F5BKU, Dov, 4Z4DX,<br />
Gerhard, DK2UA, Richard, 9A5PH, Feri,<br />
HA5AZZ i njegova xyl Aniko, HA5TAA,<br />
zatim, Laci, HA1AG, Ric, DL2VFR,<br />
Laszlo, HA3NU, Gianluca, IV3WMI ...<br />
Većina od njih traže IOCA majice, kojih,<br />
nažalost, ove godine nema. Nudimo im<br />
nove, ukusno izrađene majice s <strong>HRS</strong>ovim<br />
logom, a oni ih prihvaćaju sa simpatijama.<br />
Izraelcu Dovu, 4Z4DX, koji je<br />
prije četiri godine, kao prvi inozemni<br />
lovac osvojio temeljnu IOCA diplomu<br />
(br. 2.), uručujem i IOCA plaketu (br. 5.).<br />
Vidno uzbuđen, on se zahvaljuje te se<br />
ispričava što zbog obiteljskih razloga<br />
ove godine, kao što je obećao, nije<br />
došao u Hrvatsku kako bi radio s nekog<br />
od naših otoka. “Zato iduće godine<br />
dolazim sigurno” - kaže on.<br />
Veseo susret starih prijatelja: tu je<br />
“njemački dio” ekipe uspješnih ekspedicija<br />
na otoke Sušac, Palagružu i Pločicu<br />
s kojih smo radili kao 9A0CI: Fredy,<br />
DE0MST, Sven, DF9MV, Chris,<br />
DL9CHR, i Dieter, DL1SDN, sa suprugama.<br />
Razmjenjujemo poklone. Ubrzo, sa<br />
zemljovidima na stolu, dogovaramo plan<br />
za sljedeću godinu. Odluka je pala:<br />
lanterna Struga na otoku Lastovu. Kao<br />
WLH Country assistant, upoznajem ih s<br />
promjenama u World Lighthouse programu<br />
te ih obavještavam da sam poslao<br />
zahtjev o uvrštavanju tog otoka (tj. njegove<br />
lanterne) na WLH popis. Očekujući<br />
pozitivno rješenje, to je razlog više za<br />
naš odlazak.<br />
QSL wall<br />
Zanimljivo mjesto na sajmu je tradicionalni<br />
QSL Wall, niz spojenih panoa<br />
na koje posjetitelji ostavljaju svoju QSLkarticu<br />
na posebnoj samoljepljivoj traci.<br />
Ako nisi stavio svoju karticu - kao da i<br />
nisi bio! Pred tom šarenom kolekcijom,<br />
mnogi se znatiželjno zadržavaju<br />
uzdišući...<br />
Nedaleko od našeg štanda nalaze se<br />
i predstavnici RSGB IOTA programa.<br />
Naravno, tu je i Roger Balistar, G3KMA,<br />
IOTA menadžer, najpozvaniji kada je u<br />
pitanju ovaj (nakon DXCC) najpoznatiji<br />
projekt. Pozdravljam se s njim, a on me<br />
pita “Kada ćemo piti?” Ugodno me iznenadio<br />
jer sam shvatio da ni ove godine<br />
nije zaboravio na moj rođendan koji je<br />
vijesti iz <strong>HRS</strong>-a<br />
IOTA razgovori<br />
upravo - danas. Razgovor nastavljamo<br />
popodne, a nakon prijateljskog ćaskanja<br />
prešli smo i na ozbiljniju temu: nezadovoljstvo<br />
naših operatora radom<br />
sadašnjeg IOTA checkpointa za<br />
Hrvatsku (Istvan-Steve, HA0DU).<br />
Prenosim mu mišljenja naših operatora.<br />
Gosp. Balister smješka se (kao i uvijek),<br />
ali je svjestan naših argumenata.<br />
Priznaje mi da zna za prigovore kako<br />
Steve to radi presporo. Nakon dužeg<br />
razgovora (dok ostali čekaju na red za<br />
razgovor s Rogerom), dobivam(o)<br />
zeleno svjetlo glede odabira novog IOTA<br />
checkpointa iz redova 9A operatora, i to<br />
ne samo za našu, već i susjedne zemlje.<br />
Roger, G3KMA, mi pojašnjava uvjete<br />
koje RSGB postavlja pred potencijalnog<br />
kandidata za taj posao. Neočekivano, on<br />
otvara mogućnost da odredimo i osobu<br />
koja bi bila IOTA Country assistant.<br />
Predlažem gosp. Balisteru susret s<br />
predsjednikom <strong>HRS</strong>-a, Petrom, 9A6A,<br />
te razgovor nastavljamo za pola sata<br />
na našem štandu u “jačem” sastavu<br />
(tu je još i Zlatko, 9A2EU). Roger i njima<br />
ponavlja već rečeno te razgovor završavamo<br />
vrlo zadovoljni. Treba imati na<br />
umu da u svijetu ima 15 IOTA checkpointa<br />
i 8 IOTA Country assistanta te da<br />
je ovo velika čast za našu zemlju.<br />
I mlađi su aktivni: na poziv BCC, Hrle,<br />
9A6XX, kao jedan od osnivača WWYC,<br />
održao je predavanje o tom klubu koji<br />
sada broji 450 članova, upoznajući<br />
nazočne o njegovoj povijesti i aktivnostima.<br />
“Sala u Hall A2 bila je puna i sve<br />
je prošlo odlično” - zadovoljno će nakon<br />
toga Hrle, ne krijući zadovoljstvo što su<br />
naišli na razumijevanje kod novog<br />
rukovodstva <strong>HRS</strong>-a. Osim međusobnih<br />
susreta na tom predavanju, mnogi<br />
WWYC članovi posjetili su i 9A šator te<br />
Hrle, 9A6XX<br />
se navečer pridružili našem zapaženom<br />
9A-hamfestu.<br />
Ovaj sajam prigoda je da potvrdite<br />
neku od “egzotičnih” ekspedicija, odnosno<br />
dobijete QSL-kartice za koje biste<br />
inače trebali posegnuti dublje u džep.<br />
Osim što uživo vidite i upoznate članove<br />
takvih rijetkih ekspedicija, osjećajući i<br />
tako dah i duh dalekih otoka i zemalja,<br />
lijepo je upotpuniti osobnu kolekciju<br />
karticama na kojima su pozivne oznake:<br />
T33C, HK0GU, VK9NB, VK9NL,<br />
A45WD, YI1BGD, K1B, 9N7DX, ...<br />
Nažalost, do informacije “gdje i kada se<br />
nešto dijeli” dolazite vlastitom snalažljivošću<br />
ili usmenim obavijestima, koje se,<br />
ipak, brzo šire.<br />
Mogućnost “čekiranja” QSL-kartica<br />
važan je sadržaj svakog sajma pa i<br />
ovoga. Većina strastvenih sakupljača<br />
kartica za DXCC, radije će zbog toga<br />
doći na sajam nego riskirati te ih slati<br />
poštom. Kartice ste mogli ostaviti na<br />
ARRL-ovom štandu pa poslije doći po<br />
njih ili sačekati u redu za to. Odabrao<br />
sam ovo drugo te za Rafa, 9A3KR, to<br />
“ponosno” obavio. Znam da je to “kićenje<br />
tuđim perjem”, ali nisam ja kriv što<br />
nitko ne zna da to nisu moje kartice.<br />
T33C checking<br />
A Raf je imao zemalja “kao u priči” i to na<br />
svim mogućim bandovima. Većini onih<br />
koji su čekali iza mene, zapele su za oko<br />
njegove QSL-kartice za potvrđene<br />
entitete na 50 MHz ... “Čekirati” QSL-ke<br />
za nekoga drugoga, uobičajena je stvar.<br />
Nerijetko jedan operator donese QSLkartice<br />
za više svojih prijatelja, što se<br />
uvijek poprati negodovanjem onih koji<br />
čekaju iza njega. Poslije Rafovih, htio<br />
sam progurati još samo dvije kartice za<br />
čije me “čekiranje” zamolio Zlatko,<br />
9A4A. Ne mogu opisati nelagodu i šok<br />
kada sam otkrio da mi nedostaju te<br />
rijetke QSL-ke (VP6DI i P5/4L4FN) ...<br />
Strah i neizvjesnost trajali su sve do<br />
povratka u Zagreb. Obavit ću to drugi<br />
puta.<br />
Predsjednik <strong>HRS</strong>-a, Petar, 9A6A, ima<br />
pune ruke posla. Posjetili su ga predsjednici<br />
desetak saveza iz Europe te je<br />
imao priliku upoznati s problemima u<br />
drugim radioamaterskim udrugama.<br />
Slični problemi koje smo imali zadnjih<br />
nekoliko godina, potresaju i druge<br />
radioamaterske organizacije, koje se i<br />
dalje suočavaju s lošim radom svoga<br />
6 <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004
vodstva, što rezultira velikim osipanjem<br />
članstva. Rad novog vodstva <strong>HRS</strong>-a,<br />
kao i pokrenute aktivnosti mnogi su uzeli<br />
kao primjer dobrog i kvalitetnog rada koji<br />
dugoročno osigurava opstojnost radioamaterskog<br />
pokreta u Hrvatskoj.<br />
U službeni posjet Hrvatskom štandu<br />
došao je i David G. Sumner, K1ZZ, tajnik<br />
IARU-a. Na sastanku s predsjednikom<br />
<strong>HRS</strong>-a, koji je trajao preko sat vremena<br />
razgovarao je o aktivnostima <strong>HRS</strong>-a te o<br />
problemima u ovoj svjetskoj radioamaterskoj<br />
organizaciji. Petar, 9A6A,<br />
detaljno je izložio rad novog rukovodstva<br />
<strong>HRS</strong>-a te predočio aktivnosti usmjerene<br />
pomlađivanju članstva i popularizaciji<br />
radioamaterizma u Hrvatskoj. Bilo je<br />
mnogo razgovora oko rješavanja pitanja<br />
nelegalnog korištenja hrvatskog prefiksa<br />
9A u Bosni i Hercegovini. Predsjednik<br />
<strong>HRS</strong>-a predložio je najprihvatljivije<br />
rješenje o kojem je već bilo govora u<br />
IARU-u, kao i u Bosni. Gospodin<br />
Sumner je obećao lobiranje za to, tj., da<br />
se za Bosnu i Hercegovinu dodjeli još<br />
jedan prefiks te da svi radioamateri BiH<br />
imaju pravo izbora prefiksa. O tom prijedlogu<br />
bi se trebalo još dogovoriti sa<br />
službenim predstavnicima ARA,<br />
hrvatskog i srpskog naroda u BIH, predstavnicima<br />
<strong>Savez</strong>a SiCG te s predstavnicima<br />
IARU-a. (“Neće politika u<br />
moju butigu” - reče davno poštar u<br />
Malom Mistu ...)<br />
Predsjednik <strong>HRS</strong>-a pozvao je gosp.<br />
Sumnera u službeni posjet Hrvatskoj što<br />
je on sa zadovoljstvom prihvatio. Za<br />
sljedeću godinu već je rezervirao ljetovanje<br />
na jednom od naših otoka pa će u<br />
sklopu tog puta posjetiti i <strong>HRS</strong>. Nadam<br />
se da ćemo ga čuti kao IOCA “aktivatora”.<br />
Na rastanku je kao poklon dobio<br />
nekoliko majica sa znakom <strong>HRS</strong>-a, a<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004<br />
Na 9A štandu 9A6A & K1ZZ<br />
Sa sajma uređaji stari ...<br />
vijesti iz <strong>HRS</strong>-a<br />
gosp. Sumner je obećao da će ih nositi<br />
na radioamaterskom sajmu u Daytonu.<br />
<strong>Hrvatski</strong> štand posjetio je i gosp.<br />
Paolo Rosa, šef marketinga sajma u talijanskome<br />
Pordenoneu. Ovo je nastavak<br />
razgovora započetih prije dva mjeseca u<br />
Pordenoneu. Bilo je riječi o organiziranju<br />
Zagreb <strong>Radio</strong>festa koji će se održati<br />
na Jarunu 18. i 19. rujna 2004. godine.<br />
Gospodin Rosa je predložio suradnju<br />
<strong>Radio</strong>amaterskog sajma u Pordenoneu i<br />
ZRF-a. Zajednički je zaključak da ZRF<br />
već sljedeće godine treba prerasti u<br />
vodeći regionalni radioamaterski sajam<br />
u ovom dijelu Europe, a da će nam<br />
stručnjaci za marketing iz Pordenonea u<br />
tome pomoći. Također su zainteresirani<br />
za što veći dolazak hrvatskih radioamatera<br />
na njihov sajam u Italiji. <strong>HRS</strong> će<br />
pokušati sljedeće godine organizirati<br />
zajednički jednodnevni odlazak na taj<br />
sajam.<br />
Prvi dan brzo je prošao. S vrećicama<br />
svih mogućih sadržaja, žurilo se prema<br />
našem šatoru. Organizatori su ustrojili<br />
besplatnu brzu minibus liniju Sajam -<br />
Camp, koja ide svakih par minuta.<br />
Izvrsno rješenje. I naš smještaj u<br />
poljskim uvjetima, za većinu je bio pravi<br />
izazov. Ogroman šator plijenio je svačiju<br />
pozornost. Vidio se iz daleka. A kada je<br />
IOCA menadžer iz svoje torbe izvadio<br />
hrvatski stijeg, slika je bila kompletna.<br />
Naravno, to je prilika za skupni snimak.<br />
Tu je i roštilj, koji je organizirao Mate,<br />
9A3PA. I piće je tu. Bravo Mate!<br />
Pokazao se kao odličan vođa puta. Zak,<br />
9A3XM, i Pepi, 9A4RJ, bili su najzaslužniji<br />
za praktično ostvarenje ove<br />
ideje, pa su se najviše i “nadimili”.<br />
Ugodan miris daleko se osjetio i spuštao<br />
do glavnog campa, tako da su nas posjećivali<br />
i znani i neznani. Mnogi od nas<br />
prisjetili su se mlađih dana kada su kampirali<br />
pod sličnim uvjetima. No, sada je<br />
valjalo pomiriti breme godina koje su iza<br />
nas sa željom da se opet bude mlad.<br />
Nakon zajedničkog druženja ispred<br />
našeg ogromnog šatora u petak u<br />
večernjim satima te razmjene pokrivača<br />
i podmetača, bilo kakav ležaj<br />
dobrodošao je. Ipak, u pitanju je samo<br />
jedna noć pa je mladost koja još uvijek<br />
Druženje 9A ekipe<br />
tinja u nekima od nas, nadjačala<br />
nespretnost, zbunjenost i nesnalažljivost<br />
pojedinaca. No, ništa nije moglo nadjačati<br />
QRM koji su tijekom noći pravila<br />
dvojica u mojoj blizini ... I dok smo se<br />
umotavali u pokrivače, razmišljali smo o<br />
sljedećem danu. Sutra je subota. Valja<br />
ujutro složiti šator te ga s našom opremom<br />
ugurati u prtljažnik autobusa i biti<br />
spreman za pokret.<br />
Povratak za Zagreb dogovoren je za<br />
rano popodne. Trebalo je do tada obaviti<br />
ono što se nije stiglo jučer. Još jedan<br />
dan, svima bi nam dobrodošao… “Na<br />
greškama se uči”, reče netko. Svatko od<br />
nas zna kako se sljedeći put još bolje<br />
pripremiti. Već su i nove ideje tu: dulji<br />
boravak na Sajmu i postavljanje kratkovalne<br />
postaje. Bez obzira na umor i<br />
(ne)komfornost boravka, stječe se<br />
dojam da su svi zadovoljni.<br />
Skupni snimak<br />
Ipak, sajam u Friedrichshafenu je<br />
jedan!<br />
Tamo kanim i iduće godine. A vi?<br />
Priprema roštilja<br />
7
vijesti iz <strong>HRS</strong>-a<br />
Piše: Ivan Maruszki, 9A3ZM<br />
HAMFEST POŽEGA 2004.<br />
7. susreti radioamatera Europe u<br />
Velikoj!<br />
Na obroncima Papuka, nekadašnjeg<br />
otoka Panonskoga mora, u predivnoj<br />
prirodi uz rječicu Dubočanku i okolnih<br />
gora, Krndije, Dilja, Požeške Gore i<br />
Psunja, 12. lipnja 2004. god. održani su<br />
sedmi susreti radioamatera Europe u<br />
organizaciji <strong>Radio</strong>amaterskog kluba<br />
VALLIS AUREA 9A1BTU/9A4P Požega,<br />
a povodom dodjele priznanja i pehara za<br />
osvojena mjesta u međunarodnom<br />
radioamaterskom natjecanju na KV i<br />
UKV području. Natjecanje je održano<br />
pod pokroviteljstvom grada Požege u<br />
ožujku ove godine, a službeni su rezultati<br />
objavljeni putem Interneta te pismenog<br />
izvješća. Na sastanku Izvršnog<br />
odbora RK pripremljene su diplome i<br />
pehari te zaključeno da se za HAMFEST<br />
“okrenu” (čitaj ispeku) dva janjca i skuha<br />
“kotal čobanca”, za kojega je u šali predsjednik<br />
RK Vallis Aurea Krešo, 9A4KM,<br />
rekao da mu je “srnjak” slučajno podletio<br />
pred auto za bolju aromu. Koje li lovačke<br />
priče uz piće …<br />
Dan “D”, iskrcavanje na obale panonskog<br />
mora i plaže rječice Dubočanke<br />
počelo je u subotu u jutro oko 07.00<br />
GMT. U prvoj liniji prihvaćanja pridošlih<br />
“komandosa” (gostiju) na ulazu u bazu,<br />
uz zujanje pčela, bumbara i komaraca<br />
te let “eskadrile” raznih ptica i žubor<br />
rječica Veličanke i Dubočanke, YL-ke<br />
Mirjana, 9A6NAX, Kata, 9A6NBA, i<br />
Nada, 9A7GMJ, pružale su “prvu<br />
pomoć” pridošlima umornima od puta<br />
da se osvježe i raskuže šljivovicom te<br />
“privežu” dušu sendvičem (made by<br />
9A2XF) do glavne “fešte”. Dečki su<br />
pripremili stolove i klupe, a za dobro<br />
raspoloženje po starom običaju pobrinuo<br />
se Darko, 9A7GMB (“Gembać” od<br />
milja), čija Honda tiho iza zgrade ronda i<br />
stvara električnu struju za razglas i<br />
muziku za ples. Boris, 9A3TN, i Dado,<br />
9A3TG, stavljaju duoband antenu na<br />
debeli jošić za radiostanicu koju spajaju<br />
za navođenje dolazećih<br />
grupa prema mjestu<br />
iskrcavanja. Tajnik Miki,<br />
9A9AU, s “prezidentom”<br />
Krešom, 9A4KM, slažu<br />
na stol diplome i pehare<br />
te boce Klezingerove<br />
Graševine za osvojena<br />
prva tri mjesta u svakoj<br />
kategoriji. Vrijeme je<br />
“šućmurasto”, gledamo<br />
u nebo, a pravi reumatičari<br />
govore - “provuć<br />
ćemo se, padat će šale i<br />
vicevi umjesto kiše”.<br />
Mobilne ekipe dolaze sa<br />
svih strana, a moja<br />
malenkost navodi Darka, 9A4NP, sa<br />
svojom posadom kao i Josipa i Zlatka,<br />
9A6AZV i 9A7PTZ, kako da se i gdje<br />
iskrcaju. Dolaze posade iz Slovenije,<br />
Trbovlja, iz BiH, Zenice, Njemačke i<br />
gotovo cijele Hrvatske, i to Vukovara,<br />
Osijeka, Čepina, Slavonskog Broda,<br />
Nove Gradiške, Novske, Našica,<br />
Lipovljana, Garešnice, Ivanić Grada,<br />
Zagreba, Samobora, Varaždina,<br />
Ludbrega, Križevaca, Bjelovara<br />
Garčina i Hrstova. Nema nikoga<br />
iz Pakraca i Lipika te Mađarske,<br />
valjda ih je nešto ozbiljno spriječilo.<br />
Uvijek su nam uvijek bili dragi<br />
gosti.<br />
Dubočanka je svojim žuborom i<br />
tokom “glumila” hladnjak i hladila<br />
piće. Kako je koja ekipa pristizala,<br />
nastajale su se grupice koje su<br />
živo razgovarale i odražavale<br />
ushićenje u druženju starih prijatelja.<br />
Uz temelje jednog građevinskog<br />
objekta buduće “verande”,<br />
stvorila se “mala Arizona” - “buvljak”.<br />
Ponuda - potražnja, ovo za ono i<br />
“daj što daš ak' imaš”, a sve u dobrom<br />
raspoloženju u duhu HAM - spirita. Bilo<br />
je tu svega, od ratnih trofejnih stanica i<br />
slušalica, lampica, kablova pa do zadnjih<br />
krikova tehnike, ali isto tako i stvari<br />
dobrog ručnog kova, 70 MHz stanica<br />
transverter, nova. Prije podne je<br />
prohujalo i nakon okupljanja svih<br />
sudionika 7. hamfesta Požega<br />
2004. u Velikoj, predsjednik RK<br />
Vallis Aurea 9A1BTU/9A4P Krešo,<br />
9A4KM, pozdravio je drage goste,<br />
kao i bivšeg gradonačelnika<br />
Požege, Zdravka Ronka te uz<br />
pomoć Borisa, 9A3TN podijelio<br />
diplome, pehare i tzv. “lampaše”<br />
(vino) za prva tri mjesta u svakoj<br />
kategoriji. Uz puno pljeska i navijanja<br />
slavodobitnici su veselo nosili<br />
trofeje, a neki su odmah isprobali<br />
pehare.<br />
Iza toga uslijedio je glavni dio.<br />
Šljivovica, Vilijamovka koju je nudio<br />
Antun, 9A4PT, i piva koja je isprala<br />
utrobu, pripremila je teren za jelo.<br />
“Čobanac” koji je zamirisao cijelom<br />
livadom, a pogotovo nasječena pečena<br />
janjetina i mladi luk, pozvali su prisutne<br />
da se bace u boj do posljednje žlice i<br />
kosti. Ohlađenim pićem bogato je zalijevano<br />
jelo, a za stolovima se samo čuo<br />
ugodan žamor i zveket pribora za jelo.<br />
Neki prolaznici, izletnici, najradije bi<br />
nam se bili pridružili u poslu. Druženje u<br />
dobrom raspoloženju nastavljeno je do<br />
kasno popodne što je nama, organizatorima,<br />
bila najbolja zahvala za uložen<br />
trud. Zavisno od udaljenosti mjesta<br />
stanovanja ekipe su pomalo napuštale<br />
teren zadovoljne i širokog osmjeha uz<br />
73 i 88. S rukama punim trofeja sretni<br />
su krenuli svojim kućama. Mi smo ih<br />
pratiti u mislima zadovoljni što smo im<br />
omogućili još jedan divan susret i<br />
druženje za dugo sjećanje. Ovaj članak<br />
namijenjen je svim našim dragim YLkama<br />
i radioamaterima koji nisu mogli<br />
biti ovdje kao poziv da nam se idućih<br />
godina pridruže i podjele radost s nama.<br />
I što reći na koncu? Priči je kraj i dođite<br />
nam opet.<br />
8 <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004
vijesti iz <strong>HRS</strong>-a<br />
Piše: Alen Kuten, 9A4WW<br />
Prvih 10 godina <strong>Radio</strong>amaterskog<br />
kluba Bjelovar, 9A1CDD, iz Bjelovara<br />
O početku rada<br />
<strong>Radio</strong>amaterski klub Bjelovar<br />
osnovan je prije 10 godina na<br />
inicijativu grupe radioamatera,<br />
pripadnika Hrvatske vojske,<br />
tadašnjih članova <strong>Radio</strong> kluba<br />
Nikola Tesla iz Bjelovara.<br />
Osnivačka Skupština održana je<br />
9. svibnja 1993. godine, inicijativom<br />
grupe građana koju je<br />
činilo 10 radioamatera, osnivača<br />
Kluba. To su bili: Duško<br />
Šimić, Đuro Valentak, Ivan<br />
Polančec, Siniša Rietković,<br />
Vilim Levak, Vladimir Matulović,<br />
Mara Fištrović, Pavao Šporčić,<br />
Mario Vinković i Mladen<br />
Marošević.<br />
Na osnivačkoj skupštini<br />
održanoj u prostorijama Društva<br />
energetičara Bjelovar, za predsjednika<br />
je bio izabran Vilim<br />
Levak, 9A6RLS, potpredsjednika<br />
Đuro Valentak, 9A2YY, te<br />
tajnika Vladimir Matulović,<br />
9A6DUL.<br />
O našim aktivnostima<br />
I prije osnutka Kluba članovi<br />
su bili aktivni u VHF natjecanjima, pa je<br />
tako u svibnju 1993. zabilježena<br />
aktivnost s Velebita, tada pod pozivnom<br />
oznakom 9A2KK. U to vrijeme nije bilo<br />
riješeno pitanje pozivne oznake za Klub,<br />
a zanimljivo je da rezultat u tom natjecanju<br />
još uvijek predstavlja rekord u tom<br />
periodu. Već tada Klub je usmjerio<br />
aktivnosti ka konstrukciji antena za sve<br />
VHF i neke UHF opsege, a opremu su u<br />
natjecanjima posuđivali članovi. U dogovoru<br />
s RK Nikola Tesla i <strong>HRS</strong>-om Klub je<br />
dobio pozivnu oznaku 9A1CDD.<br />
Iako beskućnik, Klub je zahvaljujući<br />
9A2YY na njegovoj adresi pospremao<br />
antene i ostali pribor.<br />
Tih godina nije bilo brijega i mjesta na<br />
Bilogori i Moslavačkoj gori s kojega<br />
nismo radili u natjecanjima, a sve u<br />
potrazi za najboljom lokacijom ...<br />
Tih godina s lokacije na Kamenitovcu,<br />
JN85LW, radili smo i u nekoliko MS<br />
natjecanja te u EME natjecanju u kojem<br />
smo iako skromnom opremom uspjeli<br />
odraditi nekoliko veza refleksijom od<br />
mjeseca... Zanimljivo je da je u tom<br />
natjecanju za određivanje kuta elevacije<br />
antenskog sustava korišten komercijalni<br />
multifunkcionalni uređaj Pitagora 2000.<br />
Vlado, 9A6DUL, i autor ovog teksta<br />
nebrojeno su puta tijekom noći “ciljali”<br />
mjesec ...<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004<br />
nerijetko pomažu u našim akcijama.<br />
U goste su nam dolazili i<br />
pomagali i Leon, 9A2KL, Buki,<br />
9A3TF, Pero, 9A6A, Filip,<br />
9A7IPF, i drugi.<br />
Klub je dobio na uporabu i<br />
pozivnu oznaku 9A1B pod kojom<br />
radi u natjecanjima na VHF i UHF<br />
opsezima, a povremeno i na HF.<br />
Kako je 9A2KK kupio klijet na<br />
lokaciji Kladarski brijeg (JN85OV)<br />
nedaleko Pitomače, odlučili smo<br />
zajedničkim snagama urediti<br />
lokaciju, postaviti stup i antene<br />
te uživati u blagodatima zajedničkog<br />
rada u natjecanjima.<br />
Plodove rada možete vidjeti i na<br />
sljedećoj fotografiji.<br />
S početkom rada na 6<br />
metarskom opsegu, ustanovili<br />
smo da bi bilo najbolje pronaći<br />
drugu lokaciju za rad na 6 m.<br />
Tako je lokacija u Visovima<br />
(JN85JX) bila idealna za takvu<br />
aktivnost zbog relativne blizine<br />
gradu i, naravno, zbog postojanja<br />
električne energije na lokaciji.<br />
Redoviti smo učesnici u svim<br />
većim VHF i UHF natjecanjima.<br />
Antenski stup i antene na JN85OV<br />
Organizirali smo i malu ekspediciju<br />
na otok Murter tijekom<br />
Duško, 9A2KK, je već i prije radio sa<br />
lokacije JN85OV, pa smo ustanovili da IARU Reg. 50 MHz natjecanja 2001.<br />
je to ipak najbolja lokacija za natjecanje, godine.<br />
iako je lokacija bez električne energije i Iz godine u godinu broj članova se<br />
udaljena sat vremena vožnje od mijenjao, ali su jezgra i glavni pokretači<br />
Bjelovara. Nerijetko, mještani okolnih klupskih akcija ostali Duško, 9A2KK,<br />
sela u čudu su gledali kako se vozimo Đuro, 9A2YY, Vilim, 9A6RLS, Vlado,<br />
put lokacije u autima natovarenim 9A6DUL, i Alen, 9A4WW. Od nedavno<br />
hrpom antena, agregatom i ostalom imamo i nekoliko članova iz Zadra,<br />
opremom. Iako su u početku bili sumnjičavi,<br />
uskoro smo stekli i prijatelje s I dalje smo aktivni u natjecanjima sada<br />
Biograda, Murtera, Vinkovaca i Sesveta.<br />
kojima i danas surađujemo i koji nam uz pomoć Vlade, 9A3CY, Jima, 9A2SD,<br />
i Hrvoja, 9A4EW. I dalje<br />
smo beskućnici....<br />
Klub ima i web stranicu<br />
na kojoj možete<br />
saznati gotovo sve o<br />
nama. Potražite nas na<br />
www.qsl.net/9a1cdd, a<br />
sva pitanja i prijedloge<br />
šaljite našem webmasteru<br />
Vladi, 9A3CY.<br />
Naravno, dobrodošli su<br />
svi dobronamjerni radioamateri<br />
...<br />
Do slušanja!<br />
Zalazak sunca na JN73TT<br />
9
vijesti iz <strong>HRS</strong>-a<br />
Europska računalna diploma<br />
Svijet je jedan, informatička pismenost pripada svima.<br />
Kao što je Gutenbergovo tiskano<br />
slovo kroz proteklih pet stoljeća<br />
obilježilo svijet pisane komunikacije,<br />
tako je informatička tehnologija kroz<br />
proteklih šest desetljeća (prvo elektroničko<br />
digitalno računalo nastalo je<br />
1943., John Vincet Atanosoff, SAD) u<br />
rekordnom vremenu stvorila novi svijet<br />
suvremenih globalnih komunikacija.<br />
Računalna pismenost uvjet jesvakog<br />
oblika života u novoj eri: privatnog,<br />
radnog, poslovnog, zdravstvenog, zabavnog<br />
i sportskog. Oni koji neće savladati<br />
“abecedu računalne pismenosti” još u<br />
našim danima bit će smatrani nepismenima,<br />
a to je u razvijenom svijetu rigidna<br />
naznaka zaostajanja.<br />
Nerazmjer između potrebe za korištenjem<br />
računala i nedostatne osposobljenosti<br />
(informatičke nepismenosti) korisnika,<br />
sve države Europske unije i mnoge<br />
države svijeta rješavaju provođenjem<br />
ECDL programa.<br />
Europska računalna diploma<br />
ECDL (European Computer Driving<br />
Licence) je međunarodno priznati certifikat<br />
za korištenje osobnog računala,<br />
dizajniran s ciljem uspostavljanja standarda<br />
za provjeru osposobljenosti za rad<br />
na računalu.<br />
Provodi se u 135 zemalja svijeta, a do<br />
sada je više od 4 milijuna osoba položilo<br />
14 milijuna testova. Od 2003. godine<br />
ECDL se provodi i u Hrvatskoj.<br />
ECDL program donosi značajne<br />
prednosti poslodavcima, posloprimcima<br />
i društvu u cjelini:<br />
- povećava produktivnost zaposlenika<br />
i njihovu bolju poslovnu<br />
interakciju, kvalitetniji rad i uštedu<br />
vremena,<br />
- omogućava objektivnu procjenu<br />
informatičke pismenosti temeljem<br />
međunarodno standardiziranih<br />
testova,<br />
- olakšava poslovnu komunikaciju s<br />
inozemstvom,<br />
- omogućava lakše zapošljavanje i<br />
napredovanje u poslu,<br />
- ECDL je kvalitetna osnova<br />
za daljnje usavršavanje u<br />
informatičkim vještinama,<br />
- ECDL je putovnica za informatičko<br />
društvo znanja.<br />
Primjena ECDLa u Hrvatskoj<br />
Vlada Republike Hrvatske uvrstila<br />
je ECDL u “Operativni plan provedbe<br />
programa e-Hrvatska 2007. za 2004.<br />
godinu” koji je donesen u lipnju 2004.<br />
Operativnim planom određuje se primjena<br />
ECDL programa u informacijskom<br />
obrazovanju službenika i namještenika u<br />
državnoj upravi te nastavnog osoblja u<br />
osnovnim i srednjim školama.<br />
U travnju ove godine Hrvatska zajednica<br />
tehničke kulture postala je ovlašteni<br />
testni centar za ECDL.<br />
Kome je namijenjen ECDL?<br />
Svakome tko već rabi ili će rabiti računalo<br />
na poslu i u svakodnevnom životu.<br />
Ukratko, ECDL je namijenjen svima bez<br />
obzira na spol, dob, nacionalnost, obrazovanje<br />
uključujući i osobe s posebnim<br />
potrebama.<br />
Zašto ECDL?<br />
Nositelj Europske računalne diplome<br />
- ECDL, dobiva imidž digitalno pismenog<br />
čovjeka 21. stoljeća. Bez obzira na<br />
kojem radnom mjestu radio ili će raditi<br />
ECDL korisniku računala donosi najrasprostranjeniju<br />
internacionalno priznatu<br />
računalnu kvalifikaciju.<br />
Verifikacija digitalne pismenosti<br />
putem ECDLa posebno se preporuča:<br />
- zaposlenicima svih profesija na<br />
svim nivoima hijerarhijske ljestvice,<br />
- nezaposlenima koji žele upotpuniti<br />
svoje znanje i olakšati traženje<br />
posla,<br />
-učenicima i studentima koji<br />
započinju graditi svoju profesionalnu<br />
karijeru.<br />
Za stjecanje međunarodno standardizirane<br />
informatičke pismenosti<br />
potrebno je savladati 7 ECDL modula:<br />
1. Osnovni koncepti informacijske<br />
tehnologije;<br />
2. Korištenje računala i upravljanje<br />
datotekama;<br />
3. Obrada teksta;<br />
4. Tablične kalkulacije;<br />
5. Baze podataka;<br />
6. Prezentacije;<br />
7. Informacije i komunikacije.<br />
Kako do ECDL certifikata?<br />
INDEKS<br />
Prije polaganja ispita obavezno je prijaviti<br />
se u ovlaštenom testnom centru i<br />
kupiti ECDL indeks u koji se upisuje<br />
svaki položeni ispit. Ispiti se moraju<br />
položiti u roku od tri godine, u protivnom<br />
je potrebno kupiti novi indeks.<br />
PREDISPITI<br />
Prije službenog testiranja možete<br />
provjeriti razinu svog znanja rješavanjem<br />
predispita* za svaki modul. Ako<br />
smatrate da nemate zadovoljavajuću<br />
razinu znanja upišite se na informatički<br />
tečaj.<br />
INFORMATIČKI TEČAJ<br />
U Hrvatskoj zajednici tehničke kulture<br />
iskusni instruktori, nosioci ECDL<br />
diplome pripremit će vas za polaganje<br />
ECDL ispita (tečaj nije obavezan).<br />
ISPITI<br />
Ukoliko raspolažete znanjem koje<br />
propisuje ECDL nastavni plan*, ispite<br />
možete polagati proizvoljnim redom čim<br />
kupite indeks. Ispit za prvi modul je teoretski,<br />
a za sve ostale module polaže se<br />
praktični ispit. Za polaganje svakog ispita<br />
plaća se naknada testnom centru.<br />
DIPLOMA<br />
Fleksibilni koncept ECDLa omogućava<br />
izbor:<br />
- ECDL start diploma dobiva se<br />
nakon četiri položena ispita,<br />
- ECDL puna diploma dobiva se<br />
nakon položenih sedam ispita.<br />
Podignite svoj indeks u Hrvatskoj<br />
Zajednici Tehničke Kulture<br />
Zagreb, Dalmatinska 12,<br />
tel: 01 48 48 633, 01 48 48 758<br />
*Nastavni plan i predispite potražite<br />
na www.hztk.hr<br />
ZNAK U KOJEM ĆETE POBJEĐIVATI<br />
Ako se koristi znanjem digitalna<br />
tehnologija je oštrica konkurentnosti<br />
poduzeća.<br />
Norvežani su mjerodavno utvrdili da<br />
prosječan korisnik koji rabi računalo u<br />
svakodnevnom radu tjedno izgubi 2 sata<br />
i 51 minutu vremena na traženju pomoći<br />
pri rješavanju problema vezanih za rad s<br />
računalom. Toliko isto izgubili su i oni<br />
koji su pozvani da pruže pomoć.*<br />
Ukratko: tjedno se gubi oko 3<br />
radna sata ili 12 radnih sati mjesečno,<br />
tj. gotovo 20 dana godišnje!<br />
Pomnožite izgubljeno vrijeme s<br />
cijenom rada i brojem zaposlenika koji u<br />
radu koriste računalo i shvatit ćete da se<br />
zbog neznanja gubi mnogo novaca.<br />
10 <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004
vijesti iz <strong>HRS</strong>-a<br />
Jeste li znali da je usvajanjem programa<br />
ECDL (European Computer<br />
Driving Licence - Europska računalna<br />
diploma) moguće riješiti više od 80%<br />
problema na kojima se gubi najviše<br />
vremena tijekom rada na računalu? *<br />
ECDL dokazano pospješuje vašu<br />
produktivnost i kreativnost!<br />
* Izvor: CAP Gemini Ernst & Young study,<br />
Norveška, 2001.<br />
Piše: Savo Golić, 9A2GS<br />
Aktivnosti u <strong>Radio</strong>klubu slijepih<br />
“Louis Braille”<br />
Novi radioamateri<br />
Nakon višemjesečnog tečaja, u četvrtak,<br />
27. svibnja, u <strong>Radio</strong>klubu<br />
slijepih održani su ispiti za početnički<br />
razred. Ispitu je pristupilo četvero kandidata<br />
koje je pripremao Savo, 9A2GS.<br />
Svi kandidati - od srednjoškolaca<br />
Davora Bunića i Damira Škalje, preko<br />
mladog Josipa Stepinca i dvadesetak<br />
godina starijeg Ivana Rebselja -<br />
pokazali su veliko znanje. Predsjednik<br />
ispitnog povjerenstva gospodin Željko<br />
Ulip, 9A2EY, čestitajući novim radiomaterima<br />
na položenom ispitu, između<br />
ostalog je rekao: “Kandidati su pokazali,<br />
bez obzira na malo treme kod dva kandidata,<br />
zavidno znanje poznavanja teoretskih<br />
pitanja, ali i nekih stvari koje će biti<br />
kasnije praksa pri održavanju radioveze.<br />
Drago mi je da su radioamateri tako<br />
ozbiljno shvatili potrebu da se nešto<br />
nauči i drago mi je da su to kvalitetno<br />
pokazali na samom ispitu. Ja se nadam<br />
da će oni biti vrlo kvalitetni radioamateri,<br />
u praksi steći još znanja i da će im to<br />
omogućiti izlazak na radiomaterski ispit<br />
A razreda, i da time praktično imaju čitav<br />
svijet na dlanu. Iskrene čestitke novim<br />
radioamaterima i <strong>Radio</strong>klubu slijepih<br />
‘Louis Braille’, koji je vrlo kvalitetno svoje<br />
članove pripremio za ovaj ispit.”<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004<br />
Članovi komisije i novi radiooperatori<br />
Državno prvenstvo<br />
U Zaprešiću je 19. i 20. lipnja održano<br />
Državno prvenstvo u amaterskoj radiogoniometriji<br />
na kojem su u posebnoj<br />
kategoriji nastupili slijepi takmičari.<br />
Na terenu konjičkog kluba nastupilo<br />
je 18 natjecatelja iz Buzeta, Koprivnice,<br />
Rijeke, Siska, Vinkovaca i Zagreba.<br />
Staza je bila nešto kraća nego inače<br />
(samo 350 metara), ali je teren bio<br />
ravan, a trava pokošena. Prvo mjesto u<br />
generalnom plasmanu je osvojio Mato<br />
Bošnjak ispred Emila Punoša i Žarka<br />
Dadasovića iz Rijeke. Njih trojica su<br />
i najbolji seniori, dok je u kategoriji<br />
veterana pobijedio Ratko Nonković iz<br />
Vinkovaca, koji je nadmašio Milana<br />
Bunčića i Savu Golića iz Zagreba. U<br />
konkurenciji juniora pobijedio je Novica<br />
Dražetić ispred Dražena Dražetića i<br />
Tihomira Brankovića. Po prvi puta je<br />
nastupila Sanja Stefanović iz Rijeke i<br />
vrlo brzo otkrila svih pet odašiljača, pa<br />
je u generalnom plasmanu osvojila odlično<br />
sedmo mjesto.<br />
Ovo je deveta godina za redom da na<br />
državnom prvenstvu videćih nastupamo<br />
u posebnoj kategoriji, ali je prvi put bila<br />
loša organizacija i nekorektan<br />
glavni sudac.<br />
Šteta što je bilo problema,<br />
jer da toga nije bilo,<br />
bilo bi to još jedno<br />
uspješno državno prvenstvo<br />
održano na lijepom<br />
terenu po prekrasnom<br />
sunčanom danu. No, bez<br />
obzira na navedeno,<br />
ugodno sam se iznenadio<br />
i obradovao što smo<br />
se svi mi slijepi, uz<br />
podršku naših pratilaca,<br />
izjasnili jedinstveno kad<br />
je trebalo zauzeti stav<br />
zbog nastalih problema.<br />
Natjecanje u Koprivnici<br />
Naš Klub od svog osnivanja pa do<br />
danas uporno djeluje na širenju radioamaterskoga<br />
pokreta i tehničke kulture<br />
među slijepima Zagreba i naše zemlje.<br />
Često odlazimo u druge gradove kako<br />
bismo privukli slijepe u veliku radioamatersku<br />
obitelj. Tako smo i ove godine<br />
po treći put za redom u Koprivnici,<br />
zajedno s Udrugom slijepih Koprivničkokriževačke<br />
županije, organizirali natjecanje<br />
u amaterskoj radiogoniometriji<br />
za slijepe. U subotu, 3. srpnja, na pomoćnom<br />
terenu NK “Slaven Belupo” okupilo<br />
se petnaestak natjecatelja iz Koprivnice<br />
i Zagreba. Posebno nas<br />
raduje što su među<br />
domaćim natjecateljima<br />
nastupili mladi od 10 do<br />
18 godina.<br />
U konkurenciji domaćih<br />
natjecatelja pobijedio<br />
je dvanaestogodišnji<br />
Matija Podravec, ispred<br />
srednjoškolaca Dražena<br />
Dražetića i Igora Švarca.<br />
Desetogodišnjem Ivanu rukovanje<br />
goniometrom objašnjava<br />
srednjoškolac Novica Dražetić<br />
Natjecatelji Otvorenog prvenstva Koprivničkokriževačke<br />
županije u ARG-u za slijepe<br />
Nakon natjecanja<br />
podijeljene su medalje<br />
i diplome najboljima i<br />
uz zajednički ručak<br />
nastavljeno je ugodno<br />
druženje.<br />
11
elektronika za mlade<br />
Piše: Božidar Pasarić, 9A2HL<br />
Elektronika za mlade - 4. nastavak<br />
Iako u točki 1.3. Programa (Snaga i<br />
energija) u zagradi piše “matematički<br />
odnosi napona, struje i otpora”, što je<br />
sve obuhvaćeno Ohmovim zakonom,<br />
ovdje ne možemo ne spomenuti električnu<br />
snagu i energiju jer se s njima<br />
svakodnevno susrećemo.<br />
Snaga je općenito sposobnost obavljanja<br />
neke radnje; u elektrotehnici to je<br />
umnožak napona i struje, a izražava se<br />
u vatima (W):<br />
P = U x I (W)<br />
Vat je jedinica za električnu snagu,<br />
prema engleskom izumitelju Jamesu<br />
Wattu (1736-1819.). Električna snaga<br />
označava se velikim slovom P (prema<br />
engleskom power, snaga). Analogno<br />
drugim izvedenim jedinicama u uporabi<br />
je i kilovat (kW) i megavat (MW). Simboli<br />
elektrotehničkih jedinica pišu se kurzivom,<br />
dok se same jedinice pišu uspravnim<br />
slovima. Prema tome, uobičajeni<br />
“trokut za lakše pamćenje” za snagu<br />
izgleda ovako:<br />
P<br />
U x I<br />
Na slici 1. vidimo dvije žarulje. Lijeva<br />
od njih izrađena je za napon od 125 V<br />
i troši struju od 0.8 A. Desna od njih<br />
predviđena je za napon od 12.5 V i struju<br />
od 8 A. I jedna i druga imaju snagu od<br />
100 W jer 125 x 0.8 = 12.5 x 8 = 100.<br />
“Trokut za pamćenje” izgleda ovako:<br />
W<br />
P x t<br />
Energija (W): Ws ili kWh<br />
Snaga (P): W ili kW<br />
Vrijeme (t): s (sekunde) ili h (sati)<br />
Svaka vrsta energije se prije ili kasnije<br />
pretvara u toplinu. U novom sustavu<br />
jedinica (SI), umjesto nekadašnje kalorije,<br />
danas imamo jedinicu joule (J) - čitaj<br />
džul. Jedan džul je točno jedna vatsekunda,<br />
tako da su preračunavanja vrlo<br />
jednostavna: 1 Ws = 1 J.<br />
Poglavlje 2.<br />
Komponente<br />
2.1. Otpornik<br />
(fizikalne osobine, serijski i<br />
paralelni spoj otpornika)<br />
Otpornik je najčešća komponenta u<br />
elektroničkim spojevima. Kao što sama<br />
riječ kaže, on pruža otpor prolazu električne<br />
struje. Njegova opća oznaka je R<br />
koja je sastavni dio Ohmova zakona.<br />
Prvi otpornici izrađivali su se od otporne<br />
žice (kromnikla, kantala) namotane na<br />
keramičku cijev. Danas se češće rade<br />
od ugljene mase, pa čak i od tankih metalnih<br />
slojeva. Simbol za otpornik u<br />
Europi je pravokutnik, a u američkim<br />
shemama cik-cak linija (slika 2.).<br />
Prva dva kruga označuju prvu i drugu<br />
znamenku, dok treći krug označuje broj<br />
ništica (slika 3.). Na desnom kraju<br />
otpornika nalazi se i nešto udaljeniji,<br />
četvrti krug. On označuje toleranciju,<br />
tj. točnost napisane vrijednosti. Tu su<br />
najčešće srebrna i zlatna boja. Srebrna<br />
boja znači moguće odstupanje od<br />
± 10%, a zlatna ± 5% od označene<br />
vrijednosti. Prema tome, ako na<br />
otporniku piše 100 Ω ± 10%, on može<br />
imati između 90 i 110 Ω. Naime, smatra<br />
se da moguće odstupanje od ± 10% u<br />
većini slučajeva neće ugroziti ispravnost<br />
rada uređaja u koji je otpornik ugrađen.<br />
Stvarne vrijednosti otpornika u okviru<br />
njihove tolerancije se “dodiruju”. To je<br />
tzv. Renardov niz. Npr. 10%-tni niz ima<br />
12 vrijednosti (tzv. niz E-12). Njihove<br />
srednje vrijednosti jesu: 1 - 1.2 - 1.5 - 1.8<br />
- 2.2 - 2.7 - 3.3 - 3.9 - 4.7 - 5.6 - 6.8 - 8.2<br />
Ω. Ove vrijednosti sada možete množiti<br />
s 10, 100, 1000, itd. Npr. ako trebate<br />
otpornik od 2000 Ω, uzet ćete najbližu<br />
vrijednost, dakle onaj od 1800 ili 2200 Ω.<br />
Boja<br />
Vrijednost<br />
Smeđa 1<br />
Crvena 2<br />
Narančasta 3<br />
Žuta 4<br />
Zelena 5<br />
Modra 6<br />
Ljubičasta 7<br />
Siva 8<br />
Bijela 9<br />
Crna 0<br />
Srebrna toler. ± 10%<br />
Zlatna toler. ± 5%<br />
Tablica 1. Označavanje otpornika bojama<br />
Slika 1. - Snaga je umnožak napona i struje.<br />
Rad je utrošena energija. Energija je<br />
primjena snage u nekom vremenu,<br />
dakle umnožak snage i vremena:<br />
W = P x t. (W je skraćeno od engleske<br />
riječi work, ali u uporabi je također i A<br />
prema njemačkome Arbeit). Osnovna<br />
jedinica za električnu energiju jest vatsekunda<br />
(Ws). Kako jedan sat ima 3600<br />
sekunda, a kilovat 1000 vata, najčešća<br />
izvedena jedinica za energiju - kilovatsat<br />
(kWh) ima 3 600 000 Ws (vatsekunda).<br />
Slika 2. - Simboli za razne vrste otpornika<br />
Danas se vrijednosti otpornika<br />
najčešće označuju krugovima u boji na<br />
njegovu tijelu. Tablica 1. prikazuje taj<br />
sustav. <strong>Radio</strong>amateri ga znaju napamet.<br />
Slika 3. - Označavanje otpornika bojama<br />
12 <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004
elektronika za mlade<br />
Kod izbora otpornika valja pripaziti i<br />
na njegovu snagu. Kako smo već rekli,<br />
to je umnožak napona i struje s kojima<br />
će biti opterećen. Sva električna energija<br />
u otporniku pretvara se u toplinu.<br />
Zato takve, “čiste” otpornike nazivamo<br />
omskima ili termogenima. Danas se u<br />
elektroničkim uređajima najčešće rabe<br />
otpornici snage od 1/4 ili 1/8 W.<br />
Preopterećeni otpornik najprije će se<br />
pregrijati, a zatim izgorjeti. Da se to ne<br />
dogodi, uzet ćemo jači otpornik prema<br />
prethodnom proračunu, npr. od 1 W.<br />
Serijski i paralelni spoj otpornika.<br />
Otpornike u strujnome krugu možemo<br />
spojiti serijski ili paralelno (slika 4.).<br />
Serijski vezani otpornici imaju po jednu<br />
zajedničku točku, dok ih paralelno<br />
vezani imaju po dvije.<br />
Kod serijski spojenih otpornika njihov<br />
otpor se zbraja: R uk = R1 + R2 + R3 + ...<br />
itd. Prema tome, ukupan otpor triju serijski<br />
vezanih otpornika u slici 4a iznosi:<br />
8 + 3 + 5 = 16 Ω. Njih možemo i zamijeniti<br />
jednim otpornikom od 16 Ω.<br />
Međutim, kod paralelno spojenih<br />
otpornika (slika 4b) njihov ukupni otpor<br />
se smanjuje, jer sada više ne zbrajamo<br />
njihove otpore, već vodljivosti.<br />
Vodljivost je pojam recipročan otporu:<br />
što je otpor manji, vodljivost je veća.<br />
Vodljivost se označava slovom G i mjeri<br />
se u simensima (S). Dakle:<br />
G =<br />
1<br />
R<br />
1<br />
S; R = Ω<br />
G<br />
Otpornik od 2 Ω ima vodljivost od 0.5<br />
S. Otpornik vodljivosti 0.2 S ima otpor od<br />
1/0.2 = 5 Ω. (Praktični Amerikanci umjesto<br />
simensa upotrebljavaju izraz mho,<br />
što je ohm čitano unazad.) Kako se kod<br />
paralelno spojenih otpornika prolaz električnoj<br />
struji “širi” i ukupna vodljivost<br />
povećava, možemo napisati:<br />
G uk = G1 + G2 + G3 ...<br />
Kako je G = 1/R, možemo također<br />
napisati:<br />
1<br />
R = 1 R1 + 1 R2 + 1 R3<br />
To je opći izraz za sve paralelno vezane<br />
otpornike. Npr. koliki je zajednički<br />
otpor triju paralelno vezanih otpornika:<br />
R1 = 2 Ω, R2 = 3 Ω, R3 = 5 Ω?<br />
Rješenje:<br />
1<br />
R = 1 2<br />
1<br />
R<br />
R =<br />
+<br />
1<br />
3<br />
+ ... itd.<br />
Vidimo da je kod paralelnog spajanja<br />
otpornika ukupni otpor manji i od najmanjeg<br />
otpornika u toj skupini. Kada se<br />
radi o paralelnom spoju dvaju otpornika,<br />
možemo primijeniti i lakši, izvedeni<br />
obrazac:<br />
+<br />
= 0.5 + 0.33 + 0.2 = 1.03<br />
1<br />
1.03 = 0.968 Ω<br />
Slika 4. - Serijski i paralelni spoj otpornika<br />
1<br />
5<br />
;<br />
R =<br />
R1 x R2<br />
R1 + R2<br />
Npr. R1 = 6 Ω, R2 = 12 Ω.<br />
Rješenje:<br />
6 x 12<br />
R =<br />
6 + 12<br />
=<br />
72<br />
18<br />
= 4 Ω.<br />
Možemo lako izračunati da dva jednaka,<br />
paralelno spojena otpornika daju<br />
polovicu svoje naznačene vrijednosti.<br />
Npr. ako nemamo otpornik od 50 Ω,<br />
možemo uzeti dva komada od po 100 Ω<br />
i spojiti ih paralelno. Provjerite!<br />
Ovaj put obrađeni su sljedeći pojmovi:<br />
- snaga, P;<br />
- jedinica za snagu, W;<br />
- energija i rad, W;<br />
- jedinica za energiju, Ws;<br />
- otpornici;<br />
- označavanje bojama;<br />
- tolerancija;<br />
- vodljivost, G;<br />
- serijski i paralelni spoj otpornika.<br />
Sljedeći put na redu su kondenzatori i<br />
zavojnice.<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004<br />
13
antene<br />
Piše: Goran Grubišić, 9A6C<br />
5-elementna Yagi antena za 21 MHz<br />
Narodna poslovica veli da jedno zlo<br />
nikad ne dolazi samo. I to je istina.<br />
Nakon prvotnog oduševljenja malom<br />
troelementnom yagi antenom (2), počeo<br />
sam razmišljati o nečem mnogo većem.<br />
Kad godinama radite s vertikalnim antenama<br />
ili dipolima i usput čitate kako<br />
vrhunski operatori koriste nekakve<br />
goleme antene pa još i sisteme takvih<br />
antena, osim blage zavisti javi se i želja<br />
da i sami jednom pokušate tako nešto.<br />
Odabir je pao na 15-metarski opseg<br />
gdje su fizičke dimenzije antene još uvijek<br />
pristupačne. Na pogodnoj lokaciji<br />
stup visine 12-15 metara omogućava<br />
pristojan signal u svim smjerovima, a što<br />
je najvažnije - može je okretati rotator<br />
relativno skromnih osobina.<br />
Slika 1. - 9A4W u završnoj fazi montaže<br />
Kao kriterij za izračun postavljeni su<br />
pojačanje veće od 10 dB u odnosu na Izbor obujmica za stezanje cijevi na<br />
izotropno zračilo i odnos naprijed-natrag elementima jako je važan, a nije loše<br />
reda 20 dB. Kao najznačajniji kriterij predvidjeti i po dvije obujmice na svakom<br />
postavljena je impedancija antene u točki spoju. Mnoge od njih mogu preživjeti<br />
napajanja od 50 oma. Vrlo je važno ostvariti<br />
dobro prilagođenje i dobar odnos Sve izmjere su dane u tablici 1. uz<br />
samo jednu upotrebu.<br />
stojnih valova (premda on sam po sebi napomenu da se odnose samo na<br />
nije osobit pokazatelj kvalitete antene). polovicu elementa.<br />
Pa tko bi svaki čas dizao i spuštao takvu Za optimizaciju antene korišten je<br />
antenu sa stupa da popravi SWR? računalni program Yagi Optimiser (YO),<br />
Želja mi je bila da antenu napajam autora K6STI, na 21.200 MHz kao<br />
direktno koaksijalnim kabelom bez transformatora<br />
impedancije poput gamma-<br />
frekvencijama.<br />
središnjoj te 21.000 i 21.450 kao rubnim<br />
prilagođenja ili sličnog.<br />
Nakon kraćeg vremena, odabrao sam<br />
Uobičajene dužine aluminijskih cijevi inačicu čiji su dijagrami prema horizontu<br />
Slika 2. - Dijagram zračenja po horizontu<br />
u našoj maloprodaji su obično 5, a ponegdje<br />
i 6 metara pa je odabrana dužina sve tri proračunske frekvencije nazna-<br />
prikazani na slici 2. Unutar dijagrama za<br />
nosača antene od 10.5 m, zato što sam čeno je pojačanje, odnos naprijed-natrag<br />
takve cijevi imao pri ruci. Promjer nosača i impedancija antene te SWR.<br />
je 50 mm, a sastoji se od cijevi dužine Kako se vidi, postavljeni ciljevi su i<br />
5 i 5.7 metara. Spaja ih ploča s obujmicama.<br />
Simulacijom stvarnih radnih uvjeta<br />
ostvareni, a malo i premašeni.<br />
Za elemente su upotrebljene aluminijske<br />
cijevi različitih promjera. Takva telegram<br />
sa slike 3.<br />
antene na 12 m visine dobiven je dijaskopska<br />
cijev lakša je i otpornija na Poznavanje dijagrama u obje ravnine<br />
opterećenja, a manje se i savija. Svi elementi<br />
imaju unutrašnje cijevi uglavnom se time antena može optimalno koristiti.<br />
i širine snopa zračenja je važno, zato što<br />
istih izmjera, a mijenja se jedino dužina Pravilnim izborom smjera zračenja mogu<br />
najtanje vanjske cijevi (slika 5), jednako se eliminirati smetnje na opsegu ili<br />
kao i kod antene iz (2). Odabrane izmjere omogućiti da nas na nekom sporednom<br />
omogućavaju najekonomičnije iskorištenje<br />
postojećih cijevi.<br />
ne isplati okretati antenu i zvati.<br />
snopu čuju stanice iz smjerova gdje se Slika 3. - Dijagram zračenja u okomitoj ravnini<br />
Tome<br />
Cijev 12 mm s Cijev 12 mm s<br />
Udaljenost Cijev Cijev elementima izoliranim elementima na<br />
Element od reflektora 20 mm 16 mm od nosača pločici 50x110 mm<br />
Reflektor 0,0 1.000 1.600 988,2 993,2<br />
Zračilo 2.142,1 1.000 1.150 1.330,8 1.330,8<br />
Direktor 1 2.999,2 1.000 1.150 1.230,6 1.241,6<br />
Direktor 2 6.536,4 1.000 1.150 1.190,5 1.195,0<br />
Direktor 3 10.464,4 1.000 1.150 1.142,5 1.151,5<br />
Sve izmjere su u mm. Radna visina antene: 12 m.<br />
Tablica 1. - Razmak i izmjere elemenata po proračunu<br />
14 <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004
antene<br />
imam zahvaliti vezu s<br />
YD3EDF dok sam zvao<br />
prema USA, a i neke druge.<br />
Budući da YO kod proračuna<br />
elemenata podrazumijeva<br />
da su oni izolirani<br />
od nosača, o tome treba<br />
voditi računa kod njihovog<br />
pričvršćivanja. Izbor zavisi<br />
od želja i dostupnog materijala.<br />
Ako su elementi izolirani,<br />
na sredinu svakog od<br />
njih treba navući OKITEN<br />
cijev dužine 10-15 cm.<br />
Ja sam koristio pločice<br />
od aluminijskog lima<br />
debljine 5 mm izmjera<br />
50x110 mm i nisam izolirao<br />
pasivne elemente od<br />
nosača. Mogu se nabaviti u<br />
obliku trake širine 50 mm od koje se<br />
pilom odsijeku željeni komadi, a elementi<br />
su direktno pričvršćeni na njih obujmicama.<br />
Za izolirane elemente trebalo bi izraditi<br />
pločice izmjera bar 100x100 m od<br />
lima iste debljine, a nisam ga mogao<br />
nabaviti. Pogledati u članku (3).<br />
Napajanje i pasivni elementi su izvedeni<br />
kao kod (2). Za izradu “baluna”,<br />
zapravo pet zavoja koaksijalnog kabela<br />
unutrašnjeg promjera oko 9 cm, koristio<br />
sam polukruti koaksijalni kabel RG142 s<br />
teflonskom izolacijom. Unatoč promjeru<br />
od svega 5 mm može izdržati 1.000 W<br />
na kratkim valovima, a k tome težim.<br />
“Balun” je važan i nužan, jer je zračilo<br />
otvoreni dipol, dakle simetrični element<br />
koji se napaja asimetričnim koaksijalnim<br />
kabelom pa postoji mogućnost da opletom<br />
kabela poteku VF struje, koje uz<br />
smetnje okolini mogu poremetiti zračenje<br />
antene.<br />
Budući da je antena duga preko 10 m,<br />
a kvaliteta aluminija nije osobita, treba<br />
predvidjeti da cijev iz rotatora strši bar<br />
jedan metar iznad antene kako bi se<br />
krajevi konopcima ovjesili na njen vrh<br />
kao na slici 4. Za spajanje dva dijela<br />
nosača i cijele antene na rotator iskoristio<br />
sam ploču s obujmicama “pokojne”<br />
MOSLEY CL-33 antene (tnx 9A2AA), a<br />
može se izraditi i u vlastitoj “režiji”.<br />
Debljina lima bi trebala biti barem 6 mm,<br />
a izmjere 400x150 mm.<br />
Ono što me uvijek kopkalo - kako će<br />
se proračun slagati s izmjerenim rezultatima<br />
- riješeno je u srijedu prije CQ WPX<br />
CW ove godine. Uz pomoć Ivana, 9A4LI<br />
Frekvencija (MHz) SWR<br />
21.000 1.0<br />
21.100 1.2<br />
21.200 1.4<br />
21.300 1.8<br />
21.400 2.4<br />
21.450 2.7<br />
Tablica 2. - Odnos stojnih valova izmjeren na anteni<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004<br />
Slika 4. - Antena na vrhu 12 m visokog stupa.<br />
Konopci koji vise služe za sidrenje na tlu.<br />
(“zalutao” na Vidovu Goru čak iz Južnoafričke<br />
Republike!) i Tome, 9A4W, a<br />
zapravo i najvećim dijelom njegovim<br />
trudom, antena se pojavila na vrhu<br />
otoka Brača. Odmah sam izmjerio odnos<br />
stojnih valova i dobio rezultate kao u<br />
tablici 2. Nije se baš slagalo s očekivanjima,<br />
ali je bilo sasvim dobro pa nije bilo<br />
razloga za skidanje i namještanje, jer je u<br />
spomenutom natjecanju cilj bio raditi<br />
telegrafijom.<br />
Na brzinu smo napravili nekoliko<br />
veza, progurali se u nekoliko gužvi i imali<br />
osjećaj da je antena više nego dobra. Sa<br />
svega 50 W dobivali smo odlične raporte<br />
od svih sugovornika.<br />
U samom natjecanju odradio sam<br />
malom snagom 1.155 veza i sakupio<br />
nešto preko milijun bodova. Nije to neki<br />
rezultat, ponajviše zbog mog neiskustva<br />
i nepoznavanja prilika na opsegu. Još<br />
sam u dilemi kamo treba okrenuti antenu<br />
da bih odradio neke postaje, gdje je<br />
long path, a gdje nije i tome slično. Ali<br />
mlad sam i tek sam počeo pa ću valjda i<br />
naučiti.<br />
Tokom natjecanja u trenutku dokolice<br />
isprobao sam antenu na prijemu slušajući<br />
JY9QJ, udaljen oko 2.000 km. Kad<br />
je antena bila okrenuta prema njemu<br />
njegov je raport po S-metru bio 599+10<br />
dB, a u suprotnom smjeru nije podizao<br />
kazaljku, iako se čuo za 589-599. Kad<br />
je antena bila prema njemu okrenuta<br />
bočno pod 90 stupnjeva, nije se čuo<br />
uopće ili skoro uopće.<br />
Znači da je dijagram iz proračuna<br />
blizak stvarnom. Zanemarimo sada teoriju<br />
po kojoj jedna “S”-jedinica iznosi 6 dB,<br />
moj “S-metar” očito ne misli tako.<br />
Iako je sve proteklo u redu, ipak sam<br />
želio utvrditi kako je došlo do promjene<br />
rezonantne frekvencije antene i njenog<br />
“klizanja” naniže. Pomogao mi je<br />
Andreja, YU1QT, iskusan u korištenju<br />
programa za optimizaciju antena. Prema<br />
njegovim riječima, radi se o posljedicama<br />
skin-efekta zbog kojih kod<br />
optimizacije treba kao<br />
ciljnu odrediti frekvenciju<br />
za oko 1% višu od željene.<br />
Iskustvom je došao do<br />
konkretnih faktora za svaki<br />
opseg, a budući da su mi<br />
sve njegove antene do<br />
sada radile prema očekivanju,<br />
vjerujem mu i ovom<br />
prilikom. No, kako se radi o<br />
mojoj prvoj pravoj anteni,<br />
korekcije ću izvršiti drugom<br />
zgodom.<br />
Uglavnom, da bi se<br />
rezonantna frekvencija<br />
antene dovela unutar<br />
opsega, trebalo bi sve<br />
krajnje cijevi od 12 mm<br />
skratiti za oko 65 mm. A<br />
odnos stojnih valova bi bio<br />
svuda manji od 1:2, što će<br />
zadovoljiti i najgorljivije perfekcioniste.<br />
Dobar izvor aluminijskih cijevi i limova<br />
za izradu ove antene su prodavaonice<br />
“Strojoprometa”, a obujmice se nađu u<br />
prodavaonicama dijelova za kamione.<br />
Ukupna cijena materijala za izradu<br />
kreće se oko 600 kuna, a zadovoljstvo je<br />
nemjerljivo. Za jedan vikend uz malo<br />
ručnog alata i stalak za bušilicu antena je<br />
gotova.<br />
Posebno je zadovoljstvo pri tome<br />
uživati u društvu dragih kolega, što je moj<br />
najveći dobitak, veći od 11 dBi.<br />
Za okretanje antene koristili smo prastari<br />
rotator kojem se više ne zna ni ime.<br />
Nismo sigurni da li je to bio AR44 ili<br />
CD44, ali je sigurno da nema kočnicu pa<br />
sam predvidio sidrenje antene za tlo s po<br />
dva konopca na “krmi” i “pramcu”. Bura<br />
je vrag čak i u svibnju, ali s 12 m visine<br />
na kojoj se antena nalazi nije bilo problema.<br />
Preporučujem kvalitetne konopce<br />
namijenjene jedriličarima.<br />
S korištenim cijevima za nosač antena<br />
nije baš zgodna za prijevoz pa se<br />
nosač može izraditi iz tri dijela dužine<br />
oko 3.5 metra, a tome treba prilagoditi i<br />
odabrani materijal. Spojevi će malo<br />
posložiti izradu, a možda i oslabiti<br />
antenu. Jasno, umjesto okruglih cijevi<br />
mogu se rabiti i cijevi kvadratnog presjeka.<br />
Bit će mi neizmjerno zadovoljstvo ako<br />
ovaj članak potakne nekog na gradnju.<br />
Potencijalnim graditeljima, kao i obično,<br />
stojim na raspolaganju.<br />
Literatura:<br />
1. ARRL ANTENNA BOOK,<br />
17-to izdanje<br />
2. Troelementna yagijeva antena za<br />
17-15-12 i 10 m opseg,<br />
RADIO <strong>HRS</strong> 97-98-99<br />
3. 5-elementna yagijeva antena za<br />
6 m, RADIO <strong>HRS</strong> 100<br />
15
antene<br />
Piše: Dušan Malobabić, 9A2MD<br />
Orijentacija antenskih sistema<br />
Kod završene gradnje antena i antenskih<br />
sistema u koje je utrošeno<br />
mnogo truda i novaca pojavljuje se<br />
problem njihova orijentiranja. Naročito je<br />
to izraženo kod rada preko Mjeseca,<br />
satelita te pogotovo kod mikrovalnih<br />
veza. Mnogi usmjerenje antena pokušavaju<br />
riješiti pomoću magnetnog<br />
kompasa. S magnetnim kompasom<br />
(za radioamatere) teško je postići zadovoljavajuće<br />
usmjerenje antena. Ne<br />
ulazeći dublje u teoriju Zemljinog magnetizma<br />
i teorije kompenzacije, svu težinu<br />
takvog pristupa najjednostavnije vidimo<br />
na slici 1.<br />
Np = sjever pravi (N)<br />
Nm = sjever magnetski<br />
Nk = sjever kompasni<br />
Slika 1. - Odstupanje magnetnog kompasa<br />
Iz slike 1. izvlačimo ove zaključke:<br />
magnetna igla uvijek pokazuje sjever<br />
kompasni. Nas zanima sjever pravi.<br />
Sjeverni i magnetni pol se ne poklapaju.<br />
Postoje dvije kutne veličine, a to su:<br />
Var = magnetna varijacija i d = magnetna<br />
devijacija.<br />
Magnetna varijacija je promjenjiva<br />
veličina, koja može biti pozitivna, istočna<br />
(E), i negativna, zapadna (W). Magnetna<br />
devijacija (d) je kut između meridijana<br />
magnetnog i smjera kojega pokazuje<br />
magnetna igla, a ona pokazuje sjever<br />
kompasni. Devijacija može biti pozitivna i<br />
negativna. Ovoj zamršenosti dodamo<br />
naš željezni stup koji je ležao u vrtu i u<br />
kojem se inducirao zemljin magnetizam<br />
sa svojim poprečnim, uzdužnim i vertikalnim<br />
magnetizmom. Pripojimo tome<br />
magnetnu varijaciju (Var) koja nije jednaka<br />
u Puli, Zagrebu i Daruvaru. Ona može<br />
biti pozitivna i negativna. Varijaciju možemo<br />
dobiti sa specijalnih karata i s godinom<br />
kada je ta karta izdana. Obično je to<br />
desetak godina unazad te je moramo<br />
dovesti (izračunati) za sadašnju godinu.<br />
Ovih nekoliko argumenata uvjerljivo<br />
dokazuju svu težinu za radioamatere koji<br />
pokušavaju koristiti kompas. Za one koji<br />
su uporni i ovi argumenti nisu<br />
dovoljni treba reći da im može<br />
dogoditi da se parametri urote<br />
protiv njih. Tada se mogu pojaviti<br />
greške reda 7 do 10 stupnjeva.<br />
Iz slike 1. možemo postaviti<br />
njihov međusobni odnos:<br />
Np = Wp;<br />
Nk = Wk;<br />
Wp = Wk + ( _+ KU);<br />
KU = ( _+Var) + ( _+ d).<br />
gdje je:<br />
Wp = azimut pravi;<br />
KU = ukupna korekcija;<br />
Var = magnetna varijacija;<br />
d = magnetna devijacija;<br />
Wk = azimut kompasni.<br />
Sve ovo napisano nije usmjereno<br />
protiv kompasa, već zato<br />
da se pokaže sva težina za<br />
radioamatere koji prilaze takvom<br />
rješenju. Namjera ovoga članka<br />
je da pokaže kako se pomoću<br />
nebeskih tijela može izvršiti<br />
usmjerenje antena. Taj problem<br />
se može riješiti pomoću amplitude<br />
nebeskih tijela. Koristit<br />
ćemo Sunce i njegove amplitude<br />
iz razloga što u toku dana<br />
možemo imati dva smjeranja na<br />
njega. Prvi put kada izlazi i drugi<br />
put kada zalazi (ovdje se govori<br />
o prividnom kretanju Sunca koje<br />
nastaje uslijed rotacije Zemlje).<br />
Amplitude Sunca su odstupanja<br />
kod izlaza od pravog istoka<br />
(E odstupanja) kod zalaza od<br />
pravog zapada (W). To sve nastaje<br />
zbog promjene sunčeve<br />
deklinacije (δ). Samo dva puta<br />
godišnje Sunce izlazi na istoku i<br />
azimut na njega je Wp = 90° i<br />
tako isto samo dva puta Sunce<br />
zalazi na zapadu, kada je<br />
azimut na njega Wp = 270°.<br />
To se događa 21. ožujka i 23.<br />
rujna, kada je njegova deklinacija<br />
0° stupnjeva. Maksimalna<br />
pozitivna deklinacija (23.5°) je<br />
22. lipnja, a maksimalna negativna<br />
deklinacija (- 23.5°) je 22. prosinca.<br />
Sada nam ostaje da se pozabavimo<br />
proračunom amplituda (A). Za izračunavanje<br />
amplituda potrebno je znati<br />
geografsku širinu (ϕ) i deklinaciju (δ)<br />
Sunca. Kada znamo te podatke lako je<br />
izračunati amplitudu:<br />
sin A = sin δ sec ϕ<br />
gdje je:<br />
δ = deklinacija Sunca, a<br />
ϕ = geografska širina.<br />
Na osnovu tih funkcija izračunata je<br />
tablica 1.<br />
Deklinacija (d)<br />
Geografska širina<br />
u stupnjevima 42° 43° 44° 45° 46°<br />
0.0 0.0 0.0 0.0<br />
0.5 0.7 0.7 0.7<br />
1.0 1.3 1.4 1.4<br />
1.5 2.0 2.1 2.2<br />
2.0 2.7 2.8 2.9<br />
2.5 3.4 3.5 3.6<br />
3.0 4.0 4.2 4.3<br />
3.5 4.7 4.9 5.0<br />
4.0 5.4 5.4 5.8<br />
4.5 6.1 6.3 6.5<br />
5.0 6.7 7.0 7.2<br />
5.5 7.4 7.7 7.9<br />
6.0 8.1 8.4 8.7<br />
6.5 8.8 9.1 9.4<br />
7.0 9.4 9.8 10.1<br />
7.5 10.1 10.5 10.8<br />
8.0 10.8 11.2 11.6<br />
8.5 11.5 11.9 12.3<br />
9.0 12.1 12.6 13.0<br />
9.5 12.8 13.3 13.7<br />
10.0 13.5 14.0 14.5<br />
10.5 14.2 14.7 15.2<br />
11.0 14.9 15.4 15.5<br />
11.5 15.6 16.1 16.7<br />
12.0 16.2 16.5 16.8 17.1 17.4<br />
12.5 16.9 17.2 17.5 17.8 18.2<br />
13.0 17.6 17.9 18.2 18.5 18.9<br />
13.5 18.3 18.6 18.9 19.3 19.6<br />
14.0 19.0 19.3 19.7 20.0 20.4<br />
14.5 19.7 20.0 20.4 20.7 21.1<br />
15.0 20.4 20.7 21.1 21.5 21.9<br />
15.5 21.1 21.4 21.8 22.2 22.6<br />
16.0 21.8 22.1 22.5 22.9 23.4<br />
16.5 22.5 22.9 23.3 23.7 24.1<br />
17.0 23.2 23.6 24.0 24.4 24.9<br />
17.5 23.9 24.3 24.7 25.2 25.7<br />
18.0 24.6 25.0 25.4 25.9 26.4<br />
18.5 25.3 25.7 26.2 26.7 27.2<br />
19.0 26.0 26.4 26.9 27.4 27.9<br />
19.5 26.7 27.2 27.6 28.2 28.7<br />
20.0 27.4 27.9 28.4 28.9 29.5<br />
20.5 28.1 28.6 29.1 29.7 30.3<br />
21.0 28.8 29.3 29.9 30.5 31.1<br />
21.5 29.5 30.1 30.6 31.2 31.8<br />
22.0 30.3 30.8 31.4 32.0 32.6<br />
22.5 31.0 31.6 32.1 32.8 33.4<br />
23.0 31.7 32.3 32.9 33.5 34.2<br />
23.5 32.5 33.0 33.7 34.3 35.0<br />
Amplitude sunca u stupnjevima<br />
Tablica 1.<br />
Budući da se Hrvatska nalazi između<br />
geografske širine max. 46.5° N i min.<br />
42.5° N proračun ϕ je vršen za svaki<br />
stupanj, znači za 42°, 43°, 44°, 45° i 46°<br />
stupnjeva. Deklinacija je računata s<br />
točnošću 0.5°. Da dijagram odgovara<br />
svrsi, najbolji su dokaz dnevne promjene<br />
deklinacije Sunca u solsticiju (22. lipnja i<br />
22. prosinca maksimalne deklinacije),<br />
svega 0.2 lučka minuta. U ekvinociju<br />
dnevne promjene su 21.8 lučkih minuta,<br />
a kada to pretvorimo u stupnjeve to<br />
16 <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004
iznosi 0.36°. Budući da nam je potrebna<br />
deklinacija kod izlaza i zalaza (prosječno<br />
05.30 do 19.00 sati) tada su te promjene<br />
još i manje od navedenih. To je dokaz da<br />
nama ne treba veća preciznost za deklinaciju<br />
od navedenih 0.5°. S takvom deklinacijom<br />
i geografskom širinom od 1°<br />
dobivamo azimute točnosti 0.2°, a to je i<br />
više nego što nama treba. Ovaj put je<br />
izostavljeno objašnjenje deklinacije i<br />
geografske širine jer je o tome bilo riječi<br />
u autorovom članku “Što su keplerijani?”.<br />
Tako polako teoretska objašnjenja<br />
privodimo kraju. Ostaje još da se praktično<br />
pozabavimo s dijagramom deklinacije<br />
i tablicama amplituda.<br />
Dijagram deklinacije izračunat je za<br />
geografsku širinu 45°N i za dužinu 14°E.<br />
Ova pozicija je uzeta zbog autorovih<br />
praktičnih razloga. Na iks (X) osi su<br />
naneseni dani u mjesecu, a na ipsilon (Y)<br />
osi deklinacije, sjeverna (N), pozitivna i<br />
južna (S), negativna. Krivulje su izračunate<br />
za svaki mjesec i tako ucrtavane.<br />
U dijagram se ulazi s danom i iz njega<br />
diže okomica do sjecišta krivulje za<br />
traženi mjesec. Na y osi očita se deklinacija.<br />
Na primjer: koja je deklinacija<br />
Sunca za 17. kolovoz i 10. veljače?<br />
U prvom slučaju deklinacija je 13.5°, u<br />
drugom slučaju deklinacija je -14.5°.<br />
Primjeri su na dijagramu u oba slučaja<br />
prikazani crtkano.<br />
antene<br />
Sada treba prikazati korištenje tablice<br />
1. koja nam daje amplitude Sunca. Na<br />
primjer: za 10. veljače treba izračunati<br />
azimut izlaza i zalaza Sunca za Daruvar.<br />
Kako Daruvar leži na 45.5°N geografske<br />
širine, zaokružit ćemo na 46°. Za 10. veljače<br />
našli smo deklinaciju -14.5°. U ovim<br />
tablicama ne treba još voditi računa o<br />
predznaku deklinacije. Ulazimo s deklinacijom<br />
i u horizontalnom smjeru pod<br />
46° očitamo amplitudu 21.1°. Tako isto<br />
radimo za Pulu, gdje tražimo azimute<br />
izlaza i zalaza Sunca, gdje je geografska<br />
širina Pule 45° i to za 17. kolovoz.<br />
Deklinaciju smo našli i ona iznosi 13.5°.<br />
S tom deklinacijom ulazimo u tablice i u<br />
horizontalnom smjeru povlačimo liniju od<br />
13.5° do amplitude pod 45°, a to je 19.3.<br />
Amplitude nam pokazuju kolika je razlika<br />
između prvog istoka (E) i prividnog izlaska<br />
Sunca, kao i razlika između pravog<br />
zapada (W) i prividnog zalaska Sunca.<br />
Kod izlaza Sunca amplitudu (A) dodajemo<br />
ili oduzimamo od 90°, što zavisi od<br />
predznaka deklinacije. To isto činimo i<br />
kod zalaza Sunca, s tom razlikom što se<br />
amplituda (A) dodaje ili oduzima od 270°.<br />
Sada možemo pisati:<br />
AKO JE DEKLINACIJA POZITIVNA<br />
AZIMUT IZLAZA = 90° - A<br />
AZIMUT ZALAZA = 270° + A<br />
AKO JE DEKLINACIJA NEGATIVNA<br />
AZIMUT IZLAZA = 90° + A<br />
AZIMUT ZALAZA = 270° - A<br />
Kada smo pregledno prikazali što<br />
treba raditi, vratimo se u Daruvar i dovršimo<br />
nas izračun. Za 10. veljače, deklinacija<br />
= -14.5°, amplituda A = 21.1, pa<br />
imamo:<br />
AZIMUT IZLAZA = 90° + A =<br />
90 + 21.1 = 111,1°<br />
AZIMUT ZALAZA = 270° - A =<br />
270 - 21.1 = 248.9°<br />
U OVOM PRIMJERU DEKLINACIJA<br />
NEGATIVNA<br />
Za Pulu imamo: 17. kolovoz, deklinacija<br />
= 13.5°, A= 19.3°.<br />
AZIMUT IZLAZA = 90° - A =<br />
90 - 19.3 = 70,7°<br />
AZIMUT ZALAZA = 270° + A =<br />
270 + 19.3 = 289.3°<br />
U OVOM SLUČAJU DEKLINACIJA<br />
POZITIVNA<br />
Primijetili ste da nigdje nema godine i<br />
to znači da su dijagrami i tablice vječni.<br />
Ovo je brza i pouzdana metoda za<br />
određivanje pravih smjerova. Naročito je<br />
pogodan u portablu, gdje za nekoliko<br />
minuta možemo izvršiti proračun i usmjeriti<br />
antene. Preciznost proračuna je veća<br />
no što nam je potrebna, a to je reda 0.2°.<br />
Veća preciznost može se dobiti<br />
interpolacijom u tablici broj 1.<br />
Prikazani proračun, grafikon<br />
i tablica amplituda vrijede i za<br />
zemlje kada pođemo prema<br />
zapadu, tj. za Sloveniju, Italiju,<br />
Francusku, Španjolsku,<br />
Sjevernu Ameriku, Japan, Kinu,<br />
Rusiju, preko Rumunjske,<br />
Srbije i sve do Hrvatske.<br />
Drugim riječima, za sve zemlje<br />
koje leže između 46° i 42° sjeverne<br />
geografske širine. Pored<br />
velike preciznosti i lakoće proračuna<br />
i ovo iznijeto čini ga<br />
univerzalnim. Da je gore navedeno<br />
točno, vidljivo je iz odnosa<br />
sin A. = sin δ sec ϕ. Prema<br />
tome, nigdje nema ovisnosti o<br />
geografskoj dužini (λ).<br />
Kod smjeranja Sunca treba<br />
koristiti: ciljnike, zatamnjena<br />
stakla, tamne naočale, itd. Tu<br />
će do izražaja doći radioamaterska<br />
mašta. Kod izlaza<br />
Sunca treba ga smjerati kada<br />
izađe donjim rubom na razmak<br />
3/4 svoga radijusa od vidljivog<br />
horizonta. Tako isto treba postupiti<br />
i kod zalaza. Uvijek treba<br />
smjerati središte Sunca.<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004<br />
Slika 2. - Dijagram deklinacije<br />
17
praktična elektronika<br />
Piše: Dušan Bilandžić, 9A3DQ<br />
AVR assembler<br />
Nakon upoznavanja osnovne arhitekture<br />
mikrokontrolera slijedi opis<br />
programatora i AVR assemblera. Nakon<br />
toga slijedit će serija jednostavnijih projekata,<br />
kroz koju će biti lakše razumjeti<br />
rad mikrokontrolera.<br />
AVR assembler<br />
AVR assembler je programski jezik<br />
kojim se služimo za programiranje AVR<br />
8-bitnih mikrokontrolera. U ovom dijelu<br />
bit će opisan rad s razvojnim alatom<br />
AVR studio 3.5 za programiranje 8-bitnih<br />
AVR mikrokontrolera.<br />
Preduvjeti za korištenje ovim alatom<br />
je posjedovanje PC računala i priključak<br />
za Internet. Najprije je potrebno otići na<br />
stranicu tvrtke ATMEL i “skinuti” program<br />
AVR studio 3.5 (postoji novija verzija, ali<br />
bih preporučio ovu stariju). Program je<br />
besplatan. Točna adresa stranice na<br />
kojoj se nalazi ovaj program je:<br />
www.atmel.com/dyn/products/tools.asp?family_id=607.<br />
Nakon što je<br />
program snimljen na disk potrebno ga je<br />
instalirati. Instalacija se vrši pokretanjem<br />
datoteke SETUP. Nakon što je program<br />
instaliran, potrebno ga je pokrenuti. Kao<br />
što se može vidjeti na slici 1., to je<br />
klasičan Windows program.<br />
U ovom tekstu bit će opisane<br />
samo osnovne naredbe programa.<br />
Kada želimo započeti novi<br />
projekt, potrebno je pomoću<br />
Windows Explorera kreirati radni<br />
direktorij u koji ćemo smjestiti<br />
radne datoteke i datoteke s nastavkom<br />
INC, koje se nalaze u<br />
direktoriju APPNOTES. U ovom<br />
primjeru direktorij ćemo nazvati<br />
RADNIAVR. Nakon toga ćemo<br />
otvoriti program AVR studio<br />
(prikazano na slici 1.). Potom<br />
otvaramo izbornik PROJECT, a<br />
unutar ovog izbornika kliknemo<br />
na NEW, nakon čega se otvori<br />
prozor kao na slici 2.<br />
Slika 1. - Program AVR studio<br />
U prozoru (Select new project)<br />
Project upisujemo ime projekta,<br />
koji će se zvati “semafor”.<br />
U donjem dijelu izbornika<br />
odaberemo opciju AVR assembler<br />
i kliknemo “OK”. Ovime<br />
smo otvorili novi projekt naziva<br />
“semafor” i smjestili ga u direktorij<br />
radniavr. Unutar jednog<br />
projekta može biti jedna ili<br />
više tekstualnih datoteka. Prvu<br />
datoteku ćemo otvoriti tako da<br />
kliknemo na izbornik project<br />
unutar kojeg otvorimo prozor<br />
Create New File. Nakon toga se otvara<br />
prozor. U njemu ispod Name upisujemo<br />
ime tekstualne datoteke s nastavkom<br />
“.asm”, u ovom slučaju je to<br />
“semafor.asm” i kliknemo na tipku “OK”<br />
(slika 3.).<br />
Ovime smo otvorili tekstualnu<br />
datoteku pod nazivom “semafor.asm”<br />
unutar projekta semafor. U datoteku<br />
“semafor.asm” se upisuje program.<br />
Na kraju rada treba snimiti projekt<br />
otvaranjem izbornika File, Save.<br />
Treba napomenuti da u jednom<br />
projektu može biti više “*.asm”<br />
datoteka. Prilagođavanje parametara<br />
projekta vrši se na<br />
izborniku Project,<br />
Settings. Kada mišem<br />
kliknemo na settings,<br />
otvara se prozor kao na<br />
slici 4.<br />
Na ovom prozoru je<br />
potrebno postaviti<br />
“stazu” za direktorij u<br />
kojem se nalazi<br />
“avrasm32.exe” (ukoliko<br />
je “staza” već navedena<br />
ovo treba ostaviti). Promjena<br />
“staze” se vrši pritiskom na gumb<br />
koji ima na sebi tri točkice. Na isti<br />
način se vrši postavljanje “staze”<br />
za “asm” datoteku koja treba biti<br />
prevedena u “hex” oblik. U ovom<br />
slučaju je to “semafor.asm”.<br />
Slika 2. - Otvaranje novog projekta<br />
Slika 3. - Otvaranje semafor.asm datoteke<br />
unutar projekta semafor<br />
U donjem dijelu prozora se nalazi<br />
izbornik iznad kojeg piše Output file<br />
format. Otvaranjem ovog izbornika<br />
određujemo u koji oblik će biti preveden<br />
naš program (“semafor.asm”). Za početak<br />
treba postaviti Intel Intellec 8/MDS<br />
(intel hex). Ovim je završeno prilagođavanje<br />
programa.<br />
Kada smo završili pisanje programa<br />
potrebno je izvršiti prevođenje programa<br />
u oblik koji možemo upisati u mikrokontroler.<br />
Ovo prevođenje se vrši otvaranjem<br />
izbornika Project unutar kojeg<br />
kliknemo Build and run, nakon čega<br />
računalo (PC) kreira datoteku “semafor.hex”<br />
koju pomoću programatora<br />
upisujemo u flash memoriju mikrokontrolera.<br />
Program ima još mogućnosti<br />
koje će biti opisane tijekom izrade<br />
konkretnih projekata. Potrebno je<br />
naglasiti da ovaj program ima pregledan<br />
simulator koji je vrlo koristan kod<br />
traženja grešaka u programu.<br />
Nastavlja se ...<br />
Slika 4. - Ugađanje projekta<br />
18 <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004
praktična elektronika<br />
Piše: Nikola Kolundžić, 9A2FW<br />
Intermodulacijske smetnje (1. dio)<br />
Uzroci, posljedice i mjere otklanjanja<br />
1. Uvod<br />
<strong>Radio</strong> postaja može ometati prijam ne<br />
samo u okolišu svoga kanala, već i na<br />
frekvencijama dodijeljenim drugim<br />
radioslužbama.<br />
Ometanje može biti:<br />
- IZRAVNO<br />
- istokanalno (najčešće namjerno);<br />
- harmoničkom frekvencijom koja<br />
upada u tuđi kanal;<br />
- NEIZRAVNO<br />
- križnom modulacijom ili<br />
- preko intermodulacijskog<br />
produkta za čije je stvaranje<br />
potreban najmanje još jedan<br />
dovoljno jaki signal.<br />
Razmatrat će se samo intermodulacijski<br />
produkti: kako nastaju, koje su<br />
posljedice te kojim se mjerama mogu<br />
odstraniti ili barem njihov utjecaj ublažiti.<br />
Intermodulacijski produkti nastaju u<br />
sklopovima s nelinearnom prijenosnom<br />
karakteristikom ako se takvome sklopu<br />
privede dva ili više signala. Miješanjem<br />
tih signala i njihovih harmonika na izlazu<br />
sklopa javljaju se novonastale frekvencijske<br />
komponente kojih na ulazu nije bilo.<br />
Ovo će se na nelinearnome sklopu<br />
dogoditi i u slučaju kada se privedeni<br />
signali spektralno potpuno čisti.<br />
Amplitude novonastalih signala ovisit<br />
će o jakosti originalnih signala i mjeri<br />
nelinearnosti sklopa na koji su privedeni.<br />
Nelinearni sklop je na primjer ulazni<br />
sklop prijamnika, koji je za male signale<br />
linearan, ali ne i za dovoljno velike signale,<br />
izlazni stupanj odašiljača na koji<br />
je priključena antena i koja će primati<br />
signal od drugog odašiljača u neposrednoj<br />
blizini ili neki vanjski nelinearni<br />
element koji ne mora pripadati radiouređaju.<br />
Zapravo je svaki sustav radioveza<br />
“napadnut” signalima iz raznih izvora,<br />
različitih frekvencija i amplituda.<br />
Općenito će se smatrati ometajućim<br />
signalima, a hoće li i u kojoj mjeri oni<br />
stvarno ometati sustav, ovisit će o njihovim<br />
frekvencijama i jakostima te<br />
otpornosti sustava na intermodulaciju.<br />
Intermodulacijom smatramo proces<br />
stvaranja novonastalih frekvencijskih<br />
komponenata zajedničkom spregom<br />
na nelinearnome sklopu. Novonastale<br />
frekvencijske komponente nazivaju se<br />
intermodulacijskim produktima.<br />
2. Intermodulacijski produkti<br />
Nelinearni će sklop od privedenih<br />
signala generirati harmonike i produkte<br />
miješanja temeljnih frekvencija i njihovih<br />
harmonika. Ako su signali modulirani i<br />
novonastali produkti bit će modulirani.<br />
Model je predstavljen na slici (slika<br />
1.). Na općem prikazu prijenosne krivulje<br />
zamjećuju se, osim linearnoga,<br />
područje zasićenja i kvadratično područje.<br />
Oni su najodgovornija za stvaranje<br />
intermodulacijskih produkata.<br />
Budući je prijenosna krivulja neprekinuta<br />
monotona funkcija, može se<br />
prikazati Taylorovim redom: y = a 0 + a 1 x<br />
+ a 2 x 2 + a 3 x 3 + ……..+ a n x n<br />
Rigorozna analiza prijenosne funkcije<br />
uključila bi neizmjerni broj članova viših<br />
redova pa je Taylorov red odlična<br />
aproksimacija.<br />
Slika 1. - Model nelinearnoga sklopa i primjer<br />
nelinearne prijenosne karakteristike<br />
Ako je ulazni signal samo jedan, U i =<br />
E i sin ω 1 t, izlazni signal će biti: U 0 = K 1 U i<br />
= E 1 U 1 sinω 1 t dokle god vrijedi linearnost.<br />
Porastom amplitude ulaza, izlaz više nije<br />
direktno proporcionalan ulazu te se na<br />
izlazu započinju javljati frekvencijske<br />
komponente viših redova. Tako će kvadratni<br />
član stvarati komponente drugoga<br />
reda, kubni trećega, itd.<br />
Komponente drugoga reda će biti:<br />
U 0 = K 2 (E 1 sin ω 1 t) 2<br />
što se uz pomoć trigonometrijske jednadžbe<br />
može pisati kao:<br />
2<br />
K<br />
2E1<br />
U<br />
0<br />
1<br />
cos 2<br />
t<br />
2<br />
<br />
Zapaža se da izlazni signal, uz<br />
temeljnu komponentu (E 1 sin ω 1 t), posjeduje<br />
istosmjernu komponentu (K 2 E 12<br />
/2)<br />
i komponentu drugoga harmonika:<br />
<br />
<br />
<br />
K E<br />
2 2 1<br />
2<br />
<br />
cos 2<br />
t<br />
<br />
<br />
Praktički to znači slijedeće:<br />
Mjerimo li struju kolektora pojačala koje<br />
radi u klasi “A”, možemo zamijetiti promjenu<br />
te struje kada dovoljno povećamo<br />
ulazni signal. To je znak ulaska u nelinearno<br />
područje, a promjena je proporcionalna<br />
kvadratu ulazne amplitude.<br />
Ulazna snaga je također proporcionalna<br />
kvadratu ulaznoga napona pa će<br />
povećanje ulaza za 3 dB (dupla snaga),<br />
rezultirati dvostrukom istosmjernom<br />
komponentom. Ovo je temelj kvadratičnoga<br />
detektora, kada se nelinearni<br />
element (najčešće dioda) namjerno<br />
koristi upravo da bi se dobila spomenuta<br />
istosmjerna komponenta koja se može<br />
mjeriti. VF komponente se lako filtriraju.<br />
Spomenuta promjena kolektorske struje<br />
pojačala rezultat je superpozicije<br />
napona novonastale istosmjerne komponente<br />
i napona kojim je određena<br />
radna točka pojačala. Konačni je učinak<br />
pomicanje radne točke dublje ka nelinearnom<br />
području, stvaranje još većih<br />
izobličenja i promjena pojačala. Vrlo jaki<br />
signal može stvoriti toliku istosmjernu<br />
komponentu da dovede pojačalo u stanje<br />
blokiranja.<br />
Drugi član je komponenta dvostruke<br />
frekvencije pa se može reći da je pojačalo<br />
počelo raditi kao dubler. Ako se ti i<br />
želi, onda se titrajnim krugom izdvaja<br />
signal dvostruke frekvencije.<br />
Složeniji postaje slučaj kada su na<br />
ulazu prisutna dva signala različitih<br />
frekvencija i amplituda:<br />
U i = E 1 sin ω 1 t + E 2 sin ω 2 t<br />
Tada će komponente drugoga reda biti:<br />
U 0 = K 2 (E 1 sin ω 1 t + E 2 sin ω 2 t ) =<br />
= K 2 (E 12<br />
sin 2 ω 1 t + E 22<br />
sin 2 ω 2 t +<br />
2E 1 E 2 sin ω 1 t sin ω 2 t)<br />
Prva dva člana isti su kao u slučaju<br />
jednoga signala i vode na istosmjerne<br />
komponente i dublirane frekvencije,<br />
odnosno druge harmonike ulaznih signala.<br />
Treći član (2K 2 E 1 E 2 sin ω 1 t sin ω 2 t)<br />
predstavlja zbroj i razliku frekvencija<br />
ulaznih signala, odnosno komponente<br />
miješanja, što je vidljivije ako se primjeni<br />
trigonometrijska jednadžba i napiše:<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004<br />
19
praktična elektronika<br />
K 2 E 1 E 2 [cos (ω 1 -ω 2 ) t - cos (ω 1 +ω 2 ) t ]<br />
Ove komponente izdvajamo na izlazu<br />
mješača, kada ih namjerno želimo dobiti<br />
(poznata međufrekvencija kod prijamnika).<br />
Vidi se da je izlazna amplituda<br />
umnožak (produkt) ulaznih amplituda E 1<br />
i E 2 pa otuda i naziv za mješače s<br />
kvadratičnom karakteristikom, množitelj<br />
(engl. multiplier) ili “produkt detektor”.<br />
Slično se određuju komponente<br />
trećega reda.<br />
Za jedan signal na ulazu, bit će izlaz<br />
komponenta trećega reda:<br />
U 0 = K 3 E 13<br />
sin 3 ω 1 t<br />
što se može pisati kao:<br />
3<br />
K3E1<br />
U0 3sin<br />
1<br />
t sin 3 1<br />
t<br />
4<br />
Ovo je slučaj utrostručivača frekvencije.<br />
Vidi se da je signal temeljne<br />
frekvencije tri puta veće amplitude od<br />
trećega harmonika. Kod triplera to zahtijeva<br />
veću selektivnost na izlazu.<br />
Za slučaj dva signala na ulazu, izlazni<br />
signal će sadržavati osim temeljnih<br />
signala, još i komponente trećega reda:<br />
U 0 = K 3 (E 1 sin ω 1 t + E 2 sin ω 2 t) 3 =<br />
= K 3 (E 13<br />
sin 3 ω 1 t + E 23<br />
sin 3 ω 2 t +<br />
3E 12<br />
E 2 sin 2 ω 1 t sin ω 2 t +<br />
3E 1 E 22<br />
sinω 1 t sin 2 ω 2 t)<br />
Prva dva člana su superiponirani<br />
pojedinačni ulazni signali. Treći i četvrti<br />
član čine produkte koji se mogu pisati:<br />
2<br />
3E1<br />
E<br />
2K<br />
2<br />
3<br />
odnosno,<br />
2<br />
3E1<br />
E<br />
2K<br />
2<br />
3<br />
1<br />
2<br />
sin<br />
t sin2<br />
t<br />
sin2<br />
<br />
2<br />
1<br />
2<br />
1<br />
sin<br />
t sin2<br />
t<br />
sin2<br />
<br />
2<br />
1<br />
2<br />
2<br />
<br />
Zamjećuje se da ukupne oscilacije na<br />
jednoj frekvenciji ovise o amplitudi na<br />
drugoj frekvenciji, što predstavlja efekt<br />
tzv. križne modulacije.<br />
Intermodulacijske komponente su<br />
(2ω 1 ± ω 2 ) i (2ω 2 ± ω 1 ) ili pisane kao<br />
frekvencije 2f 1 ± f 2 i 2f 2 ± f 1 .<br />
Članovi zbroja nemaju velikoga utjecaja,<br />
budući da padaju daleko van krivulje<br />
selektivnosti. Međutim, članovi razlike<br />
2f 1 - f 2 i 2f 2 - f 1 padaju unutar propusnoga<br />
pojasa i jednom, stvoreni uslijed<br />
nelinearnosti, ne mogu se odstraniti. Na<br />
temelju ovih komponenata definira se<br />
linearnost pojačala snage, a kod prijamnika,<br />
tzv. dinamika prijamnika, kao i<br />
ulazni ili izlazni IP (intercept point).<br />
Provedba ovih mjerenja poznata je kao<br />
“dvotonska metoda”.<br />
Slično razmatranje može se provesti<br />
za slučaj tri signala na ulazu. Ne ulazeći<br />
dalje i matematičku analizu, treba reći<br />
da će štetnih intermodulacijskih komponenti<br />
biti još više i da će naročito nepovoljne<br />
biti one koje će padati u okoliš<br />
promatranoga signala, odnosno u promatrani<br />
kanal. To će opet biti komponente<br />
neparnoga reda (petog, sedmog,<br />
devetog,…). Amplitude brzo opadaju s<br />
porastom reda, tako da se komponente<br />
iznad sedmoga reda najčešće mogu<br />
zanemariti.<br />
Izrazito nepovoljan slučaj je produkt<br />
trećega reda oblika f 1 +f 2 -f 3 . U daljnjem<br />
razmatranju će se koristiti jednostavnije<br />
i razumljivije izražavanje preko frekvencija<br />
koje će se označavati kao A, B, C i<br />
D. Zbroj koeficijenata uz A, B, C, D čini<br />
intermodulacijski “red”.<br />
2.1. Produkti drugoga reda<br />
To su produkti zbroja ili razlike dviju<br />
frekvencija (A + B).<br />
Na primjer:<br />
A = 145500 KHz B = 144675 KHz<br />
Produkti će se pojaviti na A - B = 825<br />
KHz i A + B = 290175 KHz. Selektivnost<br />
prijamnika na tim frekvencijama je takova<br />
da se prisutnost tih intermodulacijskih<br />
produkata neće niti zamijetiti.<br />
Općenito, svi intermodulacijski produkti<br />
parnih redova bit će frekvencijski<br />
udaljeni i neće proizvoditi visoke razine<br />
smetnji. Ako se i dogode, rješavaju se<br />
jednostavnim filtrom na mjestu smetnji.<br />
U blizini jakih radiodifuznih odašiljača,<br />
moguća je pojava i jakih produkata<br />
parnih redova.<br />
1<br />
1<br />
2.2. Produkti trećega reda<br />
Najlakše nastaju, a najteže<br />
2<br />
2<br />
t<br />
t<br />
se otklanjaju. Nastaju kao produkti<br />
dviju frekvencija 2A - B,<br />
odnosno 2B - A ili kao produkti<br />
tri frekvencije A + B - C, gdje<br />
A, B ili C može biti bilo koja<br />
od razmatranih izvornih frekvencija.<br />
Problemi nastaju stoga što<br />
izvorne frekvencije imaju laki pristup<br />
nelinearnim sklopovima uređaja koji je<br />
ometan. Ulazna selektivnost obično nije<br />
dostatna, a produkti trećega reda padaju<br />
u propusni pojas (kanal) prijamnika.<br />
<strong>Radio</strong>amater koji istodobno prima<br />
jake signale na kanalima K20 i K21,<br />
neće moći, bez smetnji, koristiti kanale<br />
K22 ili K19 na kojima će se pojaviti produkt<br />
trećega reda budući je:<br />
2 · 145500 - 145525 = 145475 (K19)<br />
2 · 145525 - 145500 = 145550 (K22)<br />
(kanali su poredani u nizu od 1 …… N s<br />
međusobnim razmakom od 25 KHz).<br />
Niti jedan normalni filtar neće u<br />
ovome slučaju pomoći pa treba odabrati<br />
čisti kanal ili počekati da jedan od<br />
uzročnika smetnje prestane s odašiljanjem<br />
ili promjeni frekvenciju.<br />
Kod repetitora, budući da ne mijenjaju<br />
frekvenciju, situacija je nepovoljnija.<br />
Moguće je povećati ulaznu selektivnost<br />
prijamnika ugradnjom oštroga monolitarskog<br />
filtra ispred antenskog ulaza.<br />
Tipične karakteristike takvoga filtra jesu:<br />
- širina u propustu 14 do 19 KHz,<br />
- prigušenje u propustu 6 do 7 dB,<br />
- prigušenje susjednih kanala (25<br />
KHz) veće od 20dB,<br />
- prigušenje na ± 75 KHz, 60 dB ili<br />
veće.<br />
Obično prigušenje u propustu od 6 dB<br />
nije potrebito nadoknađivati budući da<br />
manjom širinom pojasa pada razina<br />
šuma za približno istu mjeru te se ukupna<br />
osjetljivost prijamnika praktički ne<br />
mijenja.<br />
Ovakvi filteri su nažalost skupi, ali su<br />
u nekim slučajevima jedino rješenje.<br />
Takav bi filtar mogao poslužiti u slijedećem<br />
primjeru:<br />
Intermodulacijski produkti tipa A + B -<br />
C = D su također trećega reda. Neka su<br />
frekvencije:<br />
A = 104.7 MHz<br />
B = 145.7 MHz<br />
C = 105.3 MHz<br />
Frekvencije A i C su radiodifuznih<br />
odašiljača, a frekvencija B odašiljačka<br />
radioamaterskoga repetitora kojemu je<br />
prijamna frekvencija za 0.6 MHZ niža.<br />
Nastaje intermodulacijski produkt:<br />
104.7 + 145.7 - 1005.3 = 145.1 MHz,<br />
a to je prijamna frekvencija repetitora<br />
(!!!).<br />
Dok repetitor miruje nema problema,<br />
unatoč tomu što su signali A i C stalno<br />
prisutni na ulazu repetitora. Dovoljno je<br />
da netko aktivira repetitor koji će odašiljati<br />
na frekvenciji B, i koja će uz već<br />
prisutne A i C, stvoriti produkt stalno<br />
istovjetan ulaznoj frekvenciji repetitora i<br />
on će ostati stalno aktivan. Kako signali<br />
A i C potječu od radiodifuznih postaja<br />
koje neprekidno odašilju, repetitor se<br />
više neće prebacivati na prijam dokle<br />
god signali uzročnici postoje. Eventualno<br />
se to može dogoditi u intervalima<br />
velike trenutne devijacije jednoga od FM<br />
odašiljača kada mu se snaga većim<br />
dijelom rasprši u bočne pojaseve, a<br />
amplituda na frekvencijama A, odnosno<br />
C, za trenutak padne ispod kritične<br />
razine.<br />
Za bilo koji slučaj kada su frekvencije<br />
dvaju jakih signala razmaknute za 0.6<br />
MHz (tzv. repetitorski, odnosno dupleksni<br />
razmak u valnom području 2 m),<br />
postojat će smetnja na ulaznoj frekvenciji<br />
repetitora, dočim se odašiljač<br />
repetitora aktivira, bez obzira na izolaciju<br />
dupleksera od, npr. 100 dB. Prijamnik<br />
repetitora ipak osjeća prisutnost<br />
signala vlastitog odašiljača. Na primjer,<br />
ako je odašiljač snage 25 W (44 dBm),<br />
a prigušenje dupleksera, odnosno izolacija<br />
RX-TX 100 dB, onda se na ulazu<br />
RX-a javlja signal od 35 µV ukoliko je<br />
impedancija antenskog ulaza RX-a 50<br />
Ohma na frekvenciji TX-a. RX obično<br />
ima nižu impedanciju na TX frekvenciji<br />
pa će gušenje TX frekvencije biti veće za<br />
barem 40 dB što još uvijek ne mora biti<br />
20 <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004
dovoljno jer će TX generirati na ulazu<br />
RX-a oko 3.5 µV.<br />
Promjena frekvencije repetitora na<br />
neki drugi dupleksni kanal ne daje rezultata,<br />
budući je razmak ostao isti; tj.<br />
0.6 MHz, a njega se ne smije dirati.<br />
Odabrani primjer je konkretan i odnosi<br />
se na lokaciju UČKA. Nedužni krivci su<br />
odašiljači <strong>Radio</strong> Rijeka (104.7) i <strong>Radio</strong><br />
Pazin (105.3). Sada je korisnicima R4<br />
jasniji razlog promjene lokacije na Učkoj.<br />
Postoje zapravo samo tri moguća<br />
rješenja:<br />
1. Promijeniti frekvenciju A ili C tako da<br />
razlika A-C ne bude 0.6 MHz. To<br />
dakako nije moguće kada odašiljači<br />
posjeduju uredne dozvole za rad.<br />
Drugo je pitanje dali su prije dodjele<br />
mogle biti odabrane druge frekvencije.<br />
2. Fizički razmaknuti uređaje. Kako je<br />
repetitor redovito u “podstanarskom<br />
položaju”, jasno je da repetitoru<br />
treba naći drugu lokaciju.<br />
3. Ugraditi oštri filtar koji će dovoljno<br />
prigušiti signale FM odašiljača.<br />
Zaključak je da prije postavljanja<br />
repetitora treba doznati frekvencije na<br />
odabranoj lokaciji, posebice radiodifuzije,<br />
pa unaprijed odlučiti o najpovoljnijoj<br />
mjeri za neometan rad repetitora.<br />
Intermodulacijski produkti trećega reda<br />
mogu u gradovima s gustim radioprometom<br />
također doći do izražaja. Postoji<br />
čitav niz kombinacija, no srećom odašiljači<br />
su samo povremeno aktivni, a<br />
snage relativno male, pa je vjerojatnost<br />
smetnji umanjena.<br />
2.3. Produkti viših redova<br />
Produkti viših parnih redova (četvrti,<br />
šesti, itd.) bit će redovito niske razine,<br />
budući su daleko od korištene frekvencije<br />
te ih potencijalno ometani uređaj sam<br />
po sebi prigušuje.<br />
Od neparnih produkata viših redova<br />
često postaju opasni produkti petoga<br />
reda 3A-2B, odnosno 2A-3B.<br />
Što je red produkata viši, amplitude<br />
su niže. Ipak, u svakom konkretnom<br />
slučaju, treba na temelju poznatih<br />
frekvencija svih potencijalnih uzročnika<br />
intermodulacije najprije računski utvrditi<br />
problem, a potom poduzimati odgovarajuće<br />
mjere.<br />
3. Izvori intermodulacije<br />
U sustavima podložnim intermodulaciji,<br />
uzroke možemo tražiti u četiri<br />
moguća izvora:<br />
- ulazni krugovi prijamnika,<br />
- izlazni stupnjevi odašiljača,<br />
- antenski sustav,<br />
- vanjski izvori.<br />
3.1. Intermodulacija kod prijamnika<br />
Najčešća je vrsta intermodulacije, a<br />
javlja se kada se na ulazu prijamnika<br />
kombiniraju najmanje dvije frekvencije<br />
koje su u određenom odnosu prema<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004<br />
praktična elektronika<br />
frekvenciji prijama. Signali “smetajućih”<br />
frekvencija su dovoljne razine da prodru<br />
u nelinearno područje ulaznih sklopova<br />
prijamnika (VF pojačalo, mješač, zaštitni<br />
ulazni sklopovi).<br />
U prijamnom sustavu antena je sklop<br />
najmanje selektivnosti, pa ulazu prijamnika,<br />
osim željenoga signala, privodi<br />
čitav niz jačih i slabijih signala na<br />
različitim frekvencijama. Gotovo je sigurno<br />
da su u prijamniku prisutni produkti<br />
intermodulacije. Hoće li oni pretpostavljati<br />
smetnju ili ne ovisi o tome da li se<br />
neki od njih poklapaju s prijamnim<br />
kanalom i kolike su razine.<br />
Smanjenje intermodulacije kod prijamnika<br />
postiže se fizičkim razmicanjem<br />
ili povećanjem otpornosti prijamnoga<br />
sustava na intermodulaciju (dodavanje<br />
filtara, usmjeravanje antene, promjena<br />
polarizacije).<br />
3.2. Intermodulacija kod odašiljača<br />
Jaka sprega odašiljačkih antena<br />
uzrokovat će pojavu intermodulacijskih<br />
produkata tako što se VF snaga prenosi<br />
s jednoga odašiljača na drugi. Ako<br />
izlazni stupanj odašiljača radi u klasi C<br />
nelinearnost je znatna. Osim toga,<br />
izlazni stupanj jednoga odašiljača nije<br />
ugođen na frekvenciju drugoga te stoga<br />
amplitude i faze nisu predvidive. Nelinearni<br />
sklop će biti i neki uređaj pridodat<br />
odašiljaču, npr. reflektometar.<br />
Kako bi se spriječila jaka sprega<br />
među antenama treba ih dovoljno<br />
udaljiti jednu od druge. Kod vertikalne<br />
polarizacije vertikalno razmicanje daje<br />
bolje rezultate od horizontalnoga. Na<br />
primjer, za prigušenje od 40 dB vertikalni<br />
razmak među antenama za 2-metarski<br />
band treba biti 2.8 m, dok bi horizontalni<br />
razmak morao biti 26 m.<br />
Jaka sprega ne mora uvijek biti preko<br />
antena. Ona se može ostvariti preko<br />
antenskih vodova, napojnih vodova ili<br />
zbog bliskosti uređaja (odašiljači u<br />
istome kućištu).<br />
3.3. Intermodulacija kod antena<br />
Može zvučati čudno, ali treba znati<br />
da je antena često konstruirana iz više<br />
dijelova i različitih materijala. Kako je<br />
antena redovito izložena različitim<br />
atmosferskim utjecajima može doći do<br />
nelinearnosti strukture, a posebice na<br />
mjestima spajanja različitih dijelova.<br />
Ozbiljni proizvođači i antenske<br />
opreme između ostaloga navode i intermodulaciju<br />
antene kao njenu nelinearnost<br />
antenske strukture. Obično se<br />
navodi intermodulacijski produkt trećeg<br />
reda koji se generira antenom koja je u<br />
polju dva izvora frekvencija f 1 i f 2 .<br />
Produkt trećega reda je 2 f 1 - f 2 i<br />
2f 2 - f 1 , i treba biti bolji od 145 ili 150 dBc<br />
(dB u odnosu na razinu signala bilo<br />
kojega od dva jednaka nositelja; npr. +<br />
43 dBm (20 W)).<br />
Ta dva nositelja mogu biti ili vanjski<br />
izvori ili više izvora (TX-va) koji napajaju<br />
jednu antenu (bazne postaje NMT-a,<br />
GSM-a i sl.).<br />
Uzrok intermodulacije kod tipičnih<br />
antena su obično loši spojevi, kao što su<br />
nedovoljno pritisnuti kontakti ili slobodne<br />
čestice na putanji velike VF struje.<br />
Feromagnetske komponente u VF<br />
dijelu treba izbjegavati, ukoliko nisu<br />
pravilno dimenzionirane po VF snazi.<br />
3.4. Intermodulacija vanjskim<br />
uzročnicima<br />
Ovoj vrsti intermodulacije je glavni<br />
uzročnik uporaba loše izvedenih metalnih<br />
konstrukcija u okolišu odašiljačkih<br />
antena. Na spojevima metal-metal, ako<br />
su prekriveni slojem oksida ispoljava<br />
se diodni efekat. U jakome elektromagnetskom<br />
polju takova dioda postaje<br />
generator harmonika i mješač, a metalna<br />
konstrukcija antena koja tako generira<br />
produkte intermodulacije zrači.<br />
U tome slučaju, sve spojeve treba<br />
očistiti i osigurati dobar električki spoj.<br />
Moguće je i loše spojeve premostiti<br />
što kraćim komadom vodiča. Ako je<br />
moguće, dobro je spojeve zavariti ili<br />
tvrdo lemiti.<br />
4. Uporaba filtara<br />
Ako se ustanovi da se produkti intermodulacije<br />
generiraju u prijamniku, a<br />
štetni su signali frekvencijski dovoljno<br />
daleko, bit će uvijek dobro postaviti filtar<br />
koji će dovoljno prigušiti barem jednu<br />
od ometajućih frekvencija. Tada je bolje<br />
filtar postaviti na frekvenciji koja je<br />
udaljenija od frekvencije korisnoga<br />
signala. Tip filtara ovisi o samome sustavu,<br />
veličini prigušenja koje treba postići<br />
i potrebitoj strmini karakteristika filtara,<br />
a može biti zaporni ili usisni.<br />
Intermodulacija kod odašiljača može<br />
se umanjiti uporabom uskih usisnih<br />
filtara na frekvenciji ometajućega odašiljača.<br />
Filtri se ugrađuju u antenske<br />
vodove odašiljača, a dimenzioniraju<br />
prema snazi odašiljača.<br />
Ukoliko filteri ne daju učinka, može se<br />
zaključiti da je uzrokom intermodulacije<br />
neki vanjski činilac. Ne treba zaboraviti<br />
da uzročnikom može biti i radiouređaj<br />
koji je van funkcije, ali je na njemu ostala<br />
priključena antena.<br />
Nastavlja se ...<br />
Otok Petra I. pod snijegom i ledom<br />
21
KV<br />
Pravila KV natjecanja<br />
CQ WW DX Contest<br />
Datum i vrijeme<br />
- SSB dio:<br />
zadnji puni vikend u listopadu<br />
(ove godine to je 30./31. listopada)<br />
od 0000 UTC u subotu<br />
do 2359 UTC u nedjelju;<br />
- CW dio:<br />
zadnji puni vikend u studenom<br />
(ove godine to je 27./28. studeni)<br />
od 0000 UTC u subotu<br />
do 2359 UTC u nedjelju.<br />
Cilj<br />
Za radioamatere širom svijeta: uspostaviti<br />
što veći broj veza s radioamaterima u što<br />
većem broju zona i zemalja.<br />
Opsezi<br />
Svi opsezi od 1.8 do 28 MHz bez WARC<br />
opsega.<br />
Kategorije (izabrati samo jednu)<br />
Za sve kategorije: svi natjecatelji moraju<br />
raditi unutar ograničenja koja pred njih<br />
postavlja izabrana kategorija. Natjecatelji u<br />
svim kategorijama - velika snaga, na bilo<br />
kojem od opsega mogu koristiti maksimalnu<br />
snagu od 1500 W. Odašiljači i prijamnici<br />
moraju biti smješteni unutar kruga 500 metara<br />
ili unutar granica posjeda vlasnika (ovisno što<br />
je veće). Sve antene korištene od strane<br />
natjecatelja moraju biti fizički, žicom, vezane<br />
s prijamnicima i odašiljačima korištenim od<br />
strane natjecatelja. U cilju ostvarivanja što<br />
boljeg rezultata dozvoljena je samo pozivna<br />
oznaka natjecatelja. Različite pozivne oznake<br />
moraju biti korištene za svaki dnevnik poslan<br />
organizatoru (nije dozvoljeno slanje više<br />
dnevnika u kategoriji jedan operator s istom<br />
pozivnom oznakom).<br />
A. Kategorije Jedan operator; jedan<br />
opseg ili svi opsezi<br />
Dozvoljen je samo jedan signal u bilo kojem<br />
trenutku vremena; operator može prelaziti<br />
s opsega na opseg bez ograničenja.<br />
- Jedan operator velika snaga -<br />
jedna osoba radi na postaji i vodi<br />
natjecateljski dnevnik. Korištenje<br />
DX Clustera ili bilo kojeg drugog vida<br />
indirektne pomoći klasificira postaju<br />
u kategoriju jedan operator Assisted.<br />
- Jedan operator mala snaga -<br />
vrijede ista pravila kao i za kategoriju<br />
jedan operator velika snaga, s tim da<br />
izlazna snaga odašiljača ne smije<br />
prelaziti 100 W.<br />
- Jedan operator QRP -<br />
vrijede ista pravila kao i za kategoriju<br />
jedan operator velika snaga s tim da<br />
izlazna snaga odašiljača ne smije<br />
prelaziti 5 W.<br />
B. Jedan operator s DX Spotting<br />
mrežom (Assisted)<br />
Vrijede ista pravila kao i za kategoriju<br />
jedan operator velika snaga s tim da je<br />
dozvoljeno korištenje DX Clustera i drugih<br />
vidova indirektne pomoći (prijavljivanje<br />
samog sebe na DX Cluster nije dozvoljeno).<br />
Kalendar KV natjecanja<br />
RUJAN 2004.<br />
4 - 5. 9. 0000-2400 All Asian DX Contest SSB<br />
4. 9. 0000-2400 Russian “<strong>Radio</strong>” RTTY WW Contest RTTY<br />
4 - 5. 9. 1300-1259 IARU Region 1 Fieldday SSB<br />
11 - 12. 9. 0000-2359 Worked All Europe DX-Contest SSB<br />
18 - 19. 9. 1200-1200 Scandinavian Activity Contest CW<br />
25 - 26. 9. 0000-2359 CQ WW RTTY DX Contest RTTY<br />
25 - 26. 9. 1200-1200 Scandinavian Activity Contest SSB<br />
LISTOPAD 2004.<br />
2 - 3. 10. 0800-0800 OCEANIA DX Contest SSB<br />
2. 10. 1500-1859 EU Sprint SSB<br />
3. 10. 0700-1900 RSGB 21/28 MHz Contest SSB<br />
9 - 10. 10. 1200-1200 OCEANIA DX Contest CW<br />
9. 10. 1500-1859 EU Sprint CW<br />
16 - 17. 10. 0000-2400 JARTS WW RTTY Contest RTTY<br />
16 - 17. 10. 1500-1459 Worked All Germany Contest CW/SSB<br />
17. 10. 0700-1900 RSGB 21/28 MHz Contest CW<br />
30 - 31. 10. 0000-2359 CQ WW DX Contest SSB<br />
C. Kategorije više operatora - svi opsezi<br />
- Jedan odašiljač - samo jedan<br />
odašiljač i jedan opseg su dozvoljeni<br />
u toku trajanja 10-minutnog perioda<br />
koji je započeo prvom odrađenom<br />
vezom na tom opsegu.<br />
Izuzetak: jedan i samo jedan drugi<br />
opseg može biti korišten u toku bilo<br />
kojeg 10-minutnog perioda, ako i<br />
samo ako, je rađena postaja novi<br />
množitelj. Dnevnici u kojima je povrijeđeno<br />
ovo pravilo bit će automatski<br />
prebačeni u kategoriju Multi-Multi.<br />
- Dva odašiljača - dozvoljena su<br />
maksimalno dva emitirana signala na<br />
dva različita opsega u bilo kojem<br />
trenutku vremena. Oba odašiljača<br />
mogu raditi veze bez ikakvog<br />
ograničenja, ali postaja može biti<br />
rađena samo jednom na opsegu<br />
bez obzira koji odašiljač je korišten.<br />
Svaki od dva odašiljača mora voditi<br />
kronološki natjecateljski dnevnik ili<br />
u slučaju da je vođen elektronski<br />
dnevnik (Cabrillo), mora biti jasno<br />
naznačeno koji odašiljač je uradio<br />
vezu. Svaki od odašiljača može u<br />
toku punog sata (od nulte do 59<br />
minute) napraviti najviše 8 promjena<br />
opsega.<br />
- Više odašiljača - nema ograničenja<br />
u pogledu broja odašiljača, ali je<br />
dozvoljen samo jedan signal i jedna<br />
CQ postaja po opsegu.<br />
D. Timsko natjecanje<br />
Tim sadrži pet bilo kojih operatora koji rade<br />
u bilo kojoj od kategorija jedan operator.<br />
Ista osoba može biti samo u jednom timu<br />
istom vrstom rada. Natjecanje u ovoj kategoriji<br />
ne sprječava bilo kojeg člana da svoj<br />
rezultat pribroji rezultatu svog radiokluba.<br />
Ukupan rezultat tima je zbroj pojedinačnih<br />
rezultata njegovih članova. SSB i CW<br />
timovi su odvojeni tako da član jednog<br />
SSB tima može biti članom drugog CW<br />
tima. Lista članova tima mora biti poslana<br />
prije početka natjecanja na: CQ, Att: Team<br />
Contest, 25 Nwewbridge Road, NY 11801,<br />
USA ili FAX 516-681-2926. Najboljem timu<br />
u oba natjecanja (CW i SSB) će biti dodijeljene<br />
diplome.<br />
Izmjena<br />
- SSB - RS + CQ zona (59 15),<br />
-CW - RST + CQ zona (599 15).<br />
Množitelji<br />
Postoje dvije vrste množitelja:<br />
1. Jedan množitelj za svaku različitu CQ<br />
zonu rađenu na svakom opseg posebno.<br />
2. Jedan množitelj za svaku različitu zemlju<br />
rađenu na svakom opsegu posebno. Veze<br />
s vlastitom zemljom su dozvoljene kao<br />
množitelj.<br />
Prilikom određivanja množitelja koriste se<br />
CQ WAZ pravila, važeća DXCC lista zemalja,<br />
WAE lista zemalja i WAC granice kontinenata.<br />
Maritime Mobile (/MM) stanice se računaju<br />
samo kao zona množitelj.<br />
Bodovi<br />
1. Veze između postaja na različitim kontinentima<br />
vrijede tri (3) boda.<br />
2. Veze između postaja na istom kontinentu<br />
vrijede jedan (1) bod.<br />
Izuzetak: Za sjevernoameričke postaje veze<br />
između postaja unutar kontinenta vrijede<br />
dva (2) boda.<br />
22 <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004
3. Veze između postaja unutar iste zemlje<br />
su dozvoljene kao CQ zona ili DXCC/<br />
WAE zemlja množitelj, ali donose nula (0)<br />
bodova.<br />
Ukupan rezultat<br />
Vrijedi za sve postaje - Ukupan rezultat se<br />
dobije zbrajanjem QSO bodova sa svih<br />
opsega i zbroja CQ zona i DXCC/WAE zemalja<br />
množitelja sa svih opsega.<br />
Npr. 1000 QSO bodova X 100 množitelja<br />
(30 zona i 70 zemalja) = 100,000 bodova<br />
(ukupan rezultat).<br />
Nagrade<br />
Diplomama će biti nagrađene prvoplasirane<br />
postaje u svakoj od kategorija pod 3, u<br />
svakoj zemlji i svakoj državi SAD-a, Kanada,<br />
europski dio Rusije i Japan pozivnoj oblasti.<br />
Svi rezultati će biti objavljeni. Da bi se postaja<br />
u kategoriji jedan operator natjecala za<br />
diplomu dnevnik mora pokazati minimalno 12<br />
sati rada u natjecanju. Dnevnik postaja u kategoriji<br />
više operatora mora pokazati najmanje<br />
24 sata rada u natjecanju. Dnevnik s vezama<br />
na samo jednom opsegu može se natjecati za<br />
diplomu samo na tom opsegu. Ako dnevnik<br />
sadrži veze na više opsega bit će klasificiran<br />
u kategoriju svi opsezi (ukoliko nije drugačije<br />
označeno). U zemljama gdje odziv natjecatelja<br />
to opravda dodatne diplome će biti<br />
dodijeljene za postaje plasirane na drugo i<br />
treće mjesto. Sve diplome i plakete će biti<br />
izdate na vlasnika licence korištenog pozivne<br />
oznake.<br />
Plakete i trofeji<br />
Plakete i trofeji su sponzorirani od strane<br />
pojedinaca i organizacija i bit će dodijeljeni<br />
najboljim postajama u velikom broju kategorija.<br />
Važeću listu sponzora možete pogledati na<br />
CQ WEB Stranici. Postaja koja osvoji trofej za<br />
prvo mjesto u svijetu neće dobiti plaketu za<br />
prvo mjesto na kontinentu koja će biti dodijeljena<br />
drugoplasiranoj postaji.<br />
Natjecanje klubova<br />
1. Klub mora biti lokalna grupa, a ne<br />
nacionalno udruženje radioamatera.<br />
2. Sudjelovanje je ograničeno na članove<br />
koji rade unutar kruga promjera 275 km<br />
od sjedišta kluba (s izuzetkom DXekspedicija<br />
posebno organiziranih za rad u<br />
natjecanju).<br />
3. Da bi se klub pojavio u ovoj kategoriji<br />
organizator mora primiti najmanje tri (3)<br />
dnevnika članova kluba i listu sa svim<br />
pozivnim oznakama i rezultatima poslanu<br />
od ovlaštenog predstavnika kluba.<br />
KV<br />
Natjecateljski dnevnik<br />
1. Sva vremena moraju biti u UTC.<br />
2. Svi poslani i primljeni raporti se moraju<br />
nalaziti u dnevniku.<br />
3. Novi množitelji moraju biti jasno označeni<br />
u dnevniku nakon što su prvi put rađeni na<br />
svakom opsegu.<br />
4. Dnevnici moraju biti provjereni na duple<br />
veze i QSO bodovi i množitelji moraju biti<br />
ispravno obračunati. Duple veze moraju<br />
biti jasno označene<br />
5. Organizator želi vaš dnevnik u elektronskom<br />
formatu, dok je obveza svih natjecatelja<br />
koji računaju na visok plasman<br />
dostavljanje dnevnika u elektronskom<br />
obliku.<br />
E-mail natjecateljski dnevnici: organizator<br />
moli natjecatelje da natjecateljski dnevnik<br />
pošalju u Cabrillo formatu koji se dobiva<br />
kao rezultat u svim programima za rad u<br />
radioamaterskim natjecanjima. Dnevnik bi<br />
trebao biti poslan kao prilog e-mail poruke<br />
u čijoj “Subject” liniji treba navesti pozivnu<br />
oznaku i vrstu rada. Prijam vaše e-mail<br />
poruke će biti automatski potvrđen, nakon<br />
čega ćete dobiti i kod kojim ćete se moći<br />
logirati na CQWW WEB stranicu i pregledati<br />
svoj dnevnik i, po završetku provjere,<br />
i UBN izvještaj. SSB dnevnike treba<br />
poslati na e-mail adresu: ssb@cqww.com,<br />
a CW dnevnike na: cw@cqww.com.<br />
Diskete: Contest Committee će prihvatiti<br />
Vaš Cabrillo dnevnik ako je poslan na IBM<br />
MS-DOS kompatibilnoj disketi. Disketu je<br />
potrebno obilježiti s pozivnom oznakom,<br />
listom dokumenata koji se nalaze na njoj i<br />
vrstom rada.<br />
6. Natjecateljski dnevnici na papiru moraju<br />
biti poslani posebno za svaki opseg.<br />
7. Uz svaki natjecateljski dnevnik mora biti<br />
poslan i zbrojni list koji sadržava sve informacije<br />
vezane za rezultat, kategoriju, ime<br />
i adresu natjecatelja napisanu VELIKIM<br />
SLOVIMA i potpisanu izjavu o pridržavanju<br />
propozicija natjecanja i pravila koja<br />
reguliraju rad radiomaterskih postaja u<br />
matičnoj zemlji.<br />
8. Originalni obrasci natjecateljskog dnevnika<br />
i zbrojnog lista, kao i mapa CQ zona se<br />
uz poslanu kuvertu s vlastitom adresom<br />
(SAE) i dovoljno poštarine (2 IRC) mogu<br />
dobiti od CQ Magazina. Ako službeni<br />
dnevnici nisu dostupni natjecatelj može<br />
napraviti svoj vlastiti, formata A4, s 80<br />
veza po stranici.<br />
9. Svi natjecatelji koji svoj natjecateljski<br />
dnevnik pošalju na papiru moraju dostaviti<br />
listu rađenih postaja (dupe-sheet) za<br />
svaki opseg na kome imaju rađeno 200 ili<br />
više veza.<br />
10.Veze s greškom ili one koje ne mogu biti<br />
provjerene povlače brisanje tri naredne<br />
ispravne veze.<br />
11.QRP i postaje koje rade malom snagom<br />
moraju to jasno označiti na svojim zbrojnim<br />
listovima i poslati potpisanu izjavu<br />
da su koristili snagu koja odgovara tim<br />
kategorijama.<br />
Diskvalifikacija<br />
Povreda radiomaterskih propisa u<br />
matičnoj zemlji natjecatelja ili povreda pravila<br />
natjecanja, nesportsko ponašanje, obračunavanje<br />
bodova za duple veze, veze i množitelji<br />
koji ne mogu biti provjereni se smatraju<br />
dovoljnim razlogom za diskvalifikaciju. Pogrešno<br />
primljene pozivne oznake bit će tretirane<br />
kao veze koje se ne mogu provjeriti. Postaja<br />
koju Contest Committee diskvalificira ne<br />
može osvojiti diplomu (kao postaja i kao operator)<br />
u natjecanju za narednu godinu. Ako je<br />
stanica diskvalificirana dva (2) puta u pet (5)<br />
godina onda neće moći osvojiti bilo koju CQ<br />
Contest diplomu u periodu od tri (3) godine.<br />
Korištenje neamaterskih načina komunikacije<br />
(telefon, telegraf, ...), kao i korištenje<br />
DX Clustera u kategorijama gdje to nije<br />
dozvoljeno, a u cilju ostvarivanja veza ili<br />
množitelja tijekom natjecanja, se smatra<br />
dovoljnim razlogom za diskvalifikaciju.<br />
Odluke koje donese CQ Contest<br />
Committee su službene i konačne.<br />
Rok za slanje dnevnika<br />
1. Svi dnevnici moraju biti poslani zaključno<br />
s 1. prosincem za SSB i zaključno s<br />
15. siječnjem za CW dio natjecanja.<br />
U e-mailu, disketi ili kuverti mora biti jasno<br />
označeno radi li se o CW ili SSB vrsti rada.<br />
2. Rok za slanje dnevnika može biti<br />
produžen do jednog mjeseca i to nakon<br />
prijama službenog zahtjeva s obrazloženjem.<br />
Zahtjev mora biti primljen prije<br />
isteka roka za slanje dnevnika i moguće<br />
ga je poslati e-mailom na adresu CQ WW<br />
Contest direktora. Dnevnici primljeni<br />
nakon službenog roka će biti objavljeni u<br />
službenim rezultatima, ali se neće moći<br />
natjecati za diplomu.<br />
Papirnate dnevnike treba poslati na<br />
adresu :<br />
CQ Magazine,<br />
25 Newbridge Road,<br />
Hicksville, NY 11801<br />
USA.<br />
CQ WW RTTY DX Contest<br />
Datum i vrijeme<br />
Natjecanje se održava zadnji vikend u<br />
mjesecu rujnu, od 0000 UTC u subotu do<br />
2359 UTC u nedjelju.<br />
Period rada<br />
Sve postaje mogu raditi svih 48 sati koliko<br />
traje natjecanje.<br />
Cilj<br />
Cilj natjecanja je da radioamateri širom<br />
svijeta uspostave veze s drugim radiomaterima<br />
u što većem broju CQ zona i DXCC<br />
zemalja koristeći RTTY vrstu rada.<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004<br />
Opsezi<br />
U natjecanju mogu biti korišteni opsezi<br />
3.5, 7, 14, 21 i 28 MHz. Rad na 1.8 MHz i<br />
WARC opsezima nije dozvoljen.<br />
Uvjeti natjecanja (za sve kategorije)<br />
Svi natjecatelji moraju raditi u okviru<br />
ograničenja koja pred njih postavlja izabrana<br />
kategorija. Na ovo treba obratiti pažnju prilikom<br />
obavljanja radnji koje mogu utjecati na<br />
prijavljeni rezultat. Svi odašiljači i prijamnici<br />
moraju biti locirani unutar kruga 500 metara<br />
ili unutar vlasništva nositelja radio dozvole<br />
(ovisno što je veće). Sve antene moraju biti<br />
fizički spojene s odašiljačima i prijamnicima<br />
korištenim od strane natjecatelja. Svi natjecatelji<br />
u kategoriji velika snaga ne smiju, na<br />
bilo kojem od opsega, koristiti snagu veću od<br />
1500 W. Za ostvarivanje rezultata je dozvoljeno<br />
samo korištenje natjecateljeve pozivne<br />
oznake. Ostavljanje vlastitih DX spotova (selfspotting)<br />
na bilo kojem obliku DX mreže nije<br />
dozvoljeno za sve kategorije natjecatelja.<br />
Pod self-spottingom se, između ostalog,<br />
podrazumijeva slanje DX spotova za pozivnu<br />
oznaku natjecatelja, koristeći tu pozivnu<br />
oznaku, koristeći neku drugu pozivnu oznaku<br />
ili traženje od druge postaje da objavi natjecateljevu<br />
pozivnu oznaku i frekvenciju na DX<br />
Clusteru.<br />
23
Kategorije<br />
1. Jedan operator (svi ili jedan opseg):<br />
a. Postaje u kategoriji jedan operator<br />
su one na kojima jedna osoba radi<br />
na postaji, vodi dnevnik i u slučaju<br />
postaje u kategoriji Assisted, prati<br />
DX spotove. Dozvoljen je samo<br />
jedan emitirani signal u bilo kojem<br />
trenutku vremena.<br />
b. Mala snaga: vrijedi sve navedeno<br />
pod “a.” uz dodatno ograničenje da<br />
je korištena izlazna snaga 150 W ili<br />
manja. Postaje u ovaj kategoriji se<br />
natječu samo s ostalim postajama<br />
koje rade malom snagom.<br />
c. Assisted (samo svi opsezi): vrijedi<br />
sve navedeno pod “a.” uz dozvolu za<br />
pasivno korištenje DX Cluster<br />
mreža.<br />
d. Jedan opseg: sve veze moraju biti<br />
urađene na samo jednom opsegu,<br />
bez obzira na korištenu izlaznu<br />
snagu. Postaja može raditi veze na<br />
drugim opsezima, ali mora na svom<br />
Cabrillo dnevniku jasno označiti za<br />
koji opseg se šalje dnevnik.<br />
Ne postoje potkategorije ovisno<br />
od korištene izlazne snage.<br />
2. Više operatora (svi opsezi):<br />
a. Jedan odašiljač: dozvoljen je samo<br />
jedan emitirani signal u bilo kojem<br />
trenutku vremena. Postaje u ovoj<br />
kategoriji su ograničene na šest<br />
promjena opsega u toku punog sata<br />
(od nulte do 59 minute). Naprimjer,<br />
promjena opsega s 20 na 40 m i<br />
povratak na 20 m se računaju kao<br />
dvije promjene opsega. Povreda<br />
pravila od 6 promjena opsega u<br />
tijeku punog sata povlači automatsko<br />
prebacivanje postaje u Multi-Multi<br />
kategoriju. U okviru ove kategorije<br />
postoje dvije potkategorije: mala<br />
snaga (150 W ili manje) i velika<br />
snaga (preko 150 W).<br />
Izuzetak: jedan i samo jedan drugi<br />
opseg može biti korišten za<br />
održavanje veza, ako i samo ako je<br />
rađena postaja novi množitelj.<br />
Povreda pravila od 6 promjena<br />
opsega u tijeku punog sata, od<br />
strane bilo koje od postaja (run ili<br />
multiplier) povlači prebacivanje u<br />
kategoriju Multi-Multi.<br />
b. Dva odašiljača: dozvoljena su<br />
najviše dva emitirana signala, sve<br />
dok je svaki od njih emitiran na<br />
drugom opsegu. Postaje u ovoj<br />
kategoriji su ograničene na šest<br />
promjena opsega u tijeku punog<br />
sata (od nulte do 59 minute).<br />
Naprimjer, promjena opsega s 20 na<br />
40 m i povratak na 20 m se računaju<br />
kao dvije promjene opsega. Povreda<br />
pravila od 6 promjena opsega u<br />
tijeku punog sata povlači automatsko<br />
prebacivanje postaje u kategoriju<br />
Multi-Multi. Ne postoje potkategorije<br />
ovisno od korištene izlazne snage.<br />
c. Više odašiljača: nema ograničenja<br />
u broju odašiljača, ali je dozvoljen<br />
samo jedan signal i jedna run postaja<br />
po opsegu. Ne postoje potkategorije<br />
ovisno od izlazne snage.<br />
KV<br />
Vrste rada<br />
Dozvoljena je samo vrsta rada RTTY<br />
(Baudot). Automatski rad i veze preko<br />
Gatewaya ili Digipeatera nisu dozvoljene.<br />
Izmjena<br />
Postaje koja rade iz 48 kontinentalnih<br />
država SAD i 13 kanadskih provincija u natjecanju<br />
daju raport koji se sastoji od RST,<br />
oznake države ili provincije i CQ zone. Sve<br />
ostale postaje šalju raport koji se sastoji od<br />
RST i CQ zone (599 15).<br />
Ispravne veze: ista postaja može biti rađena<br />
samo jednom po opsegu. Dodatne veze<br />
mogu biti rađene na drugim opsezima.<br />
Identifikacija odašiljača<br />
Postaje u kategorijama više operatora,<br />
jedan odašiljač, i više operatora, dva odašiljača,<br />
moraju u dnevniku jasno označiti koja<br />
postaja je uradila vezu (kolona 81 u Cabrillo<br />
dnevniku). Postaje u kategoriji više operatora<br />
više odašiljača koje ne pošalju dnevnik u<br />
Cabrillo formatu moraju poslati odvojene<br />
dnevnike za svaki od odašiljača.<br />
QSO bodovi<br />
Veze s postajama iz vlastite zemlje<br />
donose jedan (1) QSO bod. Veze s postajama<br />
iz drugih zemalja na istom kontinentu<br />
donose dva (2) boda. Veze s postajama na<br />
drugim kontinentima donose tri (3) boda.<br />
Množitelji<br />
Jedan (1) množitelj za svaku državu SADa<br />
(maksimalno 48) i svaku kanadsku provinciju<br />
(maksimalno 13) na svakom opsegu,<br />
jedan (1) množitelj za svaku DXCC/WAE<br />
zemlju na svakom opsegu i jedan (1) množitelj<br />
za svaku CQ zonu (maksimalno 40) na<br />
svakom opsegu.<br />
Napomena: KL i KH6 se računaju samo<br />
kao DXCC/WAE množitelj. Kanadske provincije<br />
su: VE1 (NB, NS), VE2, VE3, VE4, VE5,<br />
VE6, VE7, VE8 (NWT), VO1, VO2, VY1 (YT),<br />
VY2 (PE) i VY0 (NU).<br />
Bodovanje<br />
Ukupan rezultat se dobiva množenjem<br />
zbroja QSO bodova sa svih opsega i zbroja<br />
množitelja (SAD + VE provincije + DXCC/<br />
WAE zemlje + CQ zone) sa svih opsega.<br />
Nagrade<br />
Organizator će diplomama za osvojeno<br />
prvo mjesto nagraditi, u svim kategorijama<br />
navedenim pod 5., najbolje plasirane postaje<br />
u svakoj zemlji sudionici i SAD, VE, JA i VK<br />
pozivnoj oblasti. Svi rezultati bit će objavljeni.<br />
Da bi se natjecala za nagradu, postaja u kategoriji<br />
jedan operator mora raditi najmanje 12<br />
sati, a postaja u kategoriji više operatora najmanje<br />
24 sata. Dnevnici koji sadrže veze sa<br />
samo jednog opsega<br />
mogu dobiti nagradu<br />
samo za taj opseg.<br />
Operatori u kategoriji<br />
jedan opseg koji urade<br />
veze na drugim opsezima<br />
se pozivaju da<br />
pošalju dnevnik i za te<br />
opsege kako bi pomogli<br />
u procesu provjere.<br />
(Napomena: dnevnici<br />
koji sadrže veze na više<br />
od jednog opsega će biti<br />
klasificirani kao prijava<br />
za sve opsege, ako to<br />
nije posebno naznačeno<br />
u zaglavlju poslanog<br />
Cabrillo dnevnika). Sve diplome i plakete će<br />
biti izdane na ime vlasnika pozivnog znaka<br />
korištenog u natjecanju. Dodatno, prvoplasirane<br />
postaje, u svakoj od kategorija koje su<br />
navedena pod 5., u Svijetu, Sjevernoj<br />
Americi, SAD-u, Južnoj Americi, Africi,<br />
Europi, Aziji i Oceaniji bit će nagrađene<br />
plaketama.<br />
Upute za pripremu natjecateljskog<br />
dnevnika<br />
1. Dnevnici moraju biti poslani prije 31.<br />
listopada tekuće godine.<br />
2. Elektronsko slanje<br />
Svi elektronski dnevnici moraju biti poslani<br />
u Cabrillo formatu na e-mail adresu rtty@<br />
cqww.com. U subject liniji obavezno navedite<br />
svoju pozivnu oznaku i kategoriju u kojoj ste<br />
se natjecali. Dnevnici bi trebali biti poslani kao<br />
prilog i imenovani u obliku “Vaša_oznaka.log”<br />
(npr. 9a7xx.log). Dnevnici postaja u kategorijama<br />
više operatora moraju biti objedinjeni u<br />
jedan dokument u kojem će biti jasno označeno<br />
koji odašiljač je odradio vezu (kolona 81<br />
u Cabrillo formatu). Ako planirate koristiti neki<br />
drugi format natjecateljskog dnevnika prije<br />
slanja kontaktirajte Joea, K9SZ (e-mail:<br />
k9sz@rttyjournal.com)<br />
3. Natjecateljski dnevnici na disketi i<br />
papirnati dnevnici mogu biti poslani na<br />
adresu:<br />
CQ/RJ WW RTTY Contest<br />
25 Newbridge Rd. Hicksville<br />
NY 11801<br />
USA<br />
Pitanja vezana za CQ WW RTTY Contest<br />
mogu biti poslana na adresu “kontest” direktora:<br />
Glenn Winson W6OTC, 488 Locust<br />
Street #401, San Francisco, CA 94118, USA<br />
ili na e-mail: w6otc@garlic.com.<br />
Diskvalifikacija<br />
Povreda radioamaterskih propisa u matičnoj<br />
zemlji natjecatelja, povreda pravila natjecanja,<br />
nesportsko ponašanje, obračunavanje<br />
bodova za duple veze te veze ili množitelji koji<br />
ne mogu biti provjereni se smatraju dovoljnim<br />
razlogom za diskvalifikaciju. Natjecatelj čiji<br />
dnevnik je CQ/RJ WW RTTY Contest Committee<br />
diskvalificirao neće moći osvojiti bilo koju<br />
od nagrada u natjecanju slijedeće godine.<br />
Ako se diskvalifikacija ponovi u narednih pet<br />
godina, natjecatelj će bez nagrade ostati<br />
naredne tri godine.<br />
Rok za slanje dnevnika<br />
Svi dnevnici moraju biti poslani prije 31.<br />
listopada tekuće godine. Dnevnici primljeni<br />
nakon ovog datuma mogu biti objavljeni u<br />
službenim rezultatima, ali ne mogu konkurirati<br />
za osvajanje bilo koje od nagrada.<br />
24 <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004
Scandinavian Activity Contest (Propozicije za postaje izvan Skandinavije)<br />
KV<br />
Cilj<br />
Cilj natjecanja je povećanje aktivnosti<br />
između skandinavskih i postaja izvan<br />
Skandinavije. Postaje izvan Skandinavije<br />
imaju za cilj uspostaviti što više veza sa skandinavskim<br />
postajama.<br />
Skandinavske postaje su definirane slijedećim<br />
prefiksima:<br />
JW Svalbard i Bear I.<br />
JX Jan Mayen I.<br />
LA/LB/LG/LJ Norveška<br />
OF/OG/OH/OI Finska<br />
OF0/OG0/OH0 Aland Is.<br />
OJ0<br />
Market Reef<br />
OX<br />
Grenland<br />
OY<br />
Faeroe Is.<br />
OZ/5P<br />
Danska<br />
SI/SJ/SK/SL/SM/7S/8S Švedska<br />
TF<br />
Island<br />
Sudionici natjecanja<br />
Sve radioamaterske i SWL postaje širom svijeta<br />
su pozvane na sudjelovanje u natjecanju.<br />
Datum i vrijeme<br />
-CW:<br />
treći puni vikend mjeseca rujna (ove<br />
godine to je 18./19. rujna), od subote,<br />
1200 UTC, do nedjelje, 1200 UTC;<br />
- SSB:<br />
četvrti puni vikend mjeseca rujna (ove<br />
godine to je 25./26. rujna), od subote,<br />
1200 UTC, do nedjelje, 1200 UTC.<br />
Kategorije natjecatelja<br />
- jedan operator/jedan odašiljač/svi opsezi<br />
- velika snaga<br />
- jedan operator/jedan odašiljač/svi opsezi<br />
- mala snaga (100 W ili manje)<br />
- jedan operator/jedan odašiljač/svi opsezi<br />
- QRP (5 W ili manje).<br />
Jedna osoba radi na postaji i vodi natjecateljski<br />
dnevnik. Korištenje DX Clustera<br />
nije dozvoljeno.<br />
- više operatora / jedan odašiljač/svi opsezi<br />
Dozvoljen je samo jedan signal u bilo<br />
kojem trenutku vremena. Nakon što postaja<br />
započne s radom na opsegu mora<br />
provesti najmanje 10 minuta. Računanje<br />
10-minutnog perioda započinje u trenutku<br />
kad je odrađena prva veza na tom opsegu.<br />
Izuzetak: dozvoljeno je multiplier postajom<br />
uraditi postaju na drugom opsegu ako je ta<br />
postaja novi množitelj. Multiplier postaja<br />
može raditi veze u isto vrijeme s CQ postajom.<br />
Nakon što je odrađen prvi množitelj<br />
multiplier postaja mora ostati na tom<br />
opsegu najmanje 10 minuta. Ovo pravilo je<br />
identično s onim za CQ WW DX Contest.<br />
Korištenje DX Clustera je dozvoljeno.<br />
- SWL<br />
Samo skandinavske postaje mogu biti<br />
slušane. Za njih vrijedi isti način bodovanja<br />
kao i za predajne postaje.<br />
Opsezi<br />
Opsezi od 3.5 - 7 - 14 - 21 - 28 MHz, u<br />
skladu s IARU preporukama, mogu biti<br />
korišteni za veze u ovom natjecanju. Dijelovi<br />
opsega od 3560-3600, 3650-3700, 14060-<br />
14125 i 14300-14350 kHz bi trebali ostati slobodni<br />
za postaje koje ne rade u natjecanju.<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004<br />
Izmjena<br />
Raport u natjecanju se sastoji od RST i<br />
rednog broja koji počinje od 001. Ista postaja<br />
može biti rađena jednom na svakom opsegu.<br />
Cross-Mode i Cross-Band veze nisu dozvoljene.<br />
Najmanji sadržaj ispravne veze u natjecanju<br />
je ispravna pozivna oznaka i ispravan<br />
raport.<br />
Bodovanje<br />
Samo ispravne veze s potpunim poslanim<br />
i primljenim raportom donose QSO bodove.<br />
Europske postaje dobivaju jedan (1) QSO bod<br />
za veze sa skandinavskim postajama na svim<br />
opsezima. Postaje izvan Europe dobivaju<br />
jedan (1) QSO bod za veze na opsezima 14,<br />
21 i 28 MHz i tri (3) boda za veze na 3.5 i 7<br />
MHz.<br />
Množitelji<br />
Množitelj je broj različitih skandinavskih<br />
pozivnih oblasti (0-9) u svakoj skandinavskoj<br />
zemlji na svakom opsegu posebno (npr. SI3,<br />
SK3, SL3, SM3, 7S3 i 8S3 se svi nalaze u<br />
JEDNOJ oblasti i donose JEDAN (1) množitelj<br />
na svakom opsegu). Portabl postaje bez broja<br />
pozivne oblasti automatski dobivaju broj 0<br />
(npr. G3XYZ/LA se računa kao LA0). OH0<br />
(Aland Is.) i OJ0 (Market Reef) su posebne<br />
pozivne oblasti. SJ9 se računa kao oblast br.<br />
9 u Švedskoj.<br />
Ukupan rezultat<br />
Ukupan rezultat se dobiva množenjem<br />
zbroja QSO bodova sa svih opsega sa zbrojem<br />
množitelja sa svih opsega.<br />
Natjecateljski dnevnik<br />
Potpisani originalni natjecateljski dnevnik<br />
(ili njegova fotokopija) mora biti dostavljena<br />
posebno za CW i SSB dio natjecanja.<br />
Natjecateljski dnevnik mora sadržavati slijedeće<br />
podatke: datum, UTC vrijeme, opseg,<br />
pozivnu oznaku rađene postaje, poslani<br />
raport, primljeni raport, množitelj (samo kada<br />
je novi) i QSO bodove.<br />
Dnevnik SWL postaje mora sadržavati:<br />
datum, UTC vrijeme, opseg, pozivnu oznaku<br />
slušane skandinavske postaje, vlastiti SWL<br />
raport, pozivnu oznaku rađene postaje,<br />
množitelj (samo kada je novi) i QSO bodove.<br />
Sve kategorije natjecatelja moraju poslati<br />
zbrojni list koji sadrži slijedeće podatke:<br />
pozivnu oznaku natjecatelja, kategoriju, ime<br />
operatora i adresu, kao i sve relevantne<br />
podatke vezane za obračun rezultata.<br />
Sve postaje koje su radile 200 ili više veza<br />
na opsegu moraju dostaviti listu svih rađenih<br />
pozivnih znakova na tom opsegu (Dupe<br />
Sheet).<br />
Eventualne duple veze moraju biti obilježene<br />
u dnevniku i za njih mora biti obračunato<br />
nula (0) QSO bodova.<br />
Organizator toplo preporučuje slanje<br />
dnevnika u elektronskom obliku, bilo na 3.5"<br />
1.44 MS-DOS kompatibilnoj disketi, bilo<br />
putem e-maila. Dokumenti moraju biti u ASCII<br />
formatu, a organizator prihvaća standardni<br />
ARRL dnevnik ili N6TR *.DAT file.<br />
Osnovna pravila:<br />
Jedna veza u svakoj liniji. Svaka linija<br />
mora sadržavati slijedeće podatke: Datum,<br />
UTC vrijeme (puno), opseg, vrstu rada,<br />
pozivnu oznaku rađene postaje, poslani<br />
raport (kompletan), primljeni raport (kompletan),<br />
množitelj i QSO bodove (nula (0) bodova<br />
za duplu vezu).<br />
Ako se dnevnik šalje na disketi nije<br />
neophodno slati papirnati dnevnik, ali je<br />
obvezno poslati papirnati zbrojni list. Disketa<br />
mora biti obilježena s pozivnom oznakom,<br />
imenom natjecanja, kategorijom i datumom<br />
natjecanja. CW i SSB dnevnik mogu biti<br />
poslani na istoj disketi. Organizator moli da<br />
fileovi na disketi budu imenovani kao<br />
9A7XX.CW ili 9A7XX.SSB ili 9A7XX.SUM.<br />
Adresa za natjecateljske dnevnike za SAC<br />
2004: SACCW or SACSSB<br />
Jan-Eric Rehn, SM3CER<br />
Lisatĺet 18<br />
SE-863 32 SUNDSBRUK<br />
SWEDEN<br />
E-mail dnevnike pošaljite na: sac@ssa.se<br />
Izjava<br />
Svojim potpisom na zbrojnom listu natjecatelj<br />
potvrđuje da se pridržavao pravila natjecanja<br />
i propisa koji reguliraju rad radioamaterskih<br />
postaja u svojoj matičnoj zemlji.<br />
Adresa<br />
Organizator natjecanja se svake godine<br />
mijenja između SSA, NRRL, EDR i SRAL, tim<br />
redom. Dnevnici moraju biti poslani na adresu<br />
Contest Managera koja je ranije navedena.<br />
Rok za slanje dnevnika<br />
Dnevnici i zbrojni listovi moraju biti poslani<br />
na adresu organizatora najkasnije do 31. listopada<br />
tekuće godine.<br />
Nagrade<br />
Prvoplasirane postaje u kategorijama velika<br />
snaga i mala snaga, u svakoj zemlji, kao i<br />
svakoj USA pozivnoj oblasti će biti nagrađene<br />
diplomama. Posebne nagrade se dodjeljuju<br />
za CW i SSB dio natjecanja.<br />
Rezultati postaja u QRP kategoriji će biti<br />
posebno objavljeni.<br />
SWL postaja s najboljim rezultatom, izvan<br />
Skandinavije, bit će nagrađena diplomom.<br />
Ovisno od odziva natjecatelja iz pojedine<br />
zemlje, Contest Committee može dodijeliti<br />
dodatne diplome.<br />
Diskvalifikacija<br />
Povreda propisa koji reguliraju rad radioamaterskih<br />
postaja u matičnoj zemlji natjecatelja,<br />
nesportsko ponašanje i obračunavanje<br />
bodova za veze ili množitelje koji ne mogu biti<br />
provjereni mogu uzrokovati diskvalifikaciju.<br />
Svaka neobilježena dupla veza koju<br />
Contest Committee pronađe povlači oduzimanje<br />
pet (5) veza koje donose isti broj bodova<br />
kao i sporna veza. Dnevnik koji sadrži više od<br />
jedan (1) posto neobilježenih duplih veza će<br />
biti diskvalificiran.<br />
Odluke koje donese Contest Committee<br />
su konačne i nepromjenljive.<br />
Organizatori<br />
Godina Udruženje Država<br />
2004. SSA Švedska<br />
2005. NRRL Norveška<br />
2006. EDR Danska<br />
2007. SRAL Finska<br />
2008. SSA Švedska<br />
2009. NRRL Norveška<br />
SAC Contest je direktno podržan u slijedećim<br />
natjecateljskim programima:<br />
- NA Logging Program<br />
- OH2GI-HAM SYSTEM<br />
- Super-Duper by EI5DI,<br />
- TR Log.<br />
25
Rezultati KV natjecanja<br />
KV<br />
9A0HQ opet u akciji<br />
U<br />
IARU KV natjecanju koje se održava svake godine drugi<br />
vikend u srpnju postoji kategorija postaja saveza.<br />
Nacionalni savezi organiziraju rad na 6 opsega CW i SSB<br />
istovremeno u 24-satnom natjecanju. <strong>HRS</strong> već peti put sudjeluje<br />
u ovom natjecanju s pozivnom oznakom 9A0HQ. Radilo se<br />
na 6 opsega (1.8 - 28 MHz bez WARC opsega), CW i SSB<br />
vrstama rada.<br />
Raspored postaja po opsezima bio je slijedeći:<br />
1.8 MHz - SSB - Varaždin (9A7A),<br />
1.8 MHz - CW - Kozjača (9A1A),<br />
3.5 MHz - SSB - Daruvar (9A5Y),<br />
3.5 MHz - CW - Zagreb (9A1A),<br />
7 MHz - SSB - Varaždin (9A7A),<br />
7 MHz - CW - Zagreb (9A1A),<br />
14 MHz - SSB - Varaždin (9A7A),<br />
14 MHz - CW - Kozjača (9A1A),<br />
21 MHz - SSB - Poreč (9A1P),<br />
21 MHz - CW - Kozjača (9A1A),<br />
28 MHz - SSB - Korčula (9A1V),<br />
28 MHz - CW - Daruvar (9A5Y).<br />
U akciji su sudjelovali slijedeći operatori:<br />
- 9A7A: Eugen, 9A7V, Robi, 9A4RX, Mark, 9A8A,<br />
Zvonko, 9A3TR, Nenad, 9A4BT, Sam, 9A3OS,<br />
Darko, 9A6DM, Krešo, 9A4PA;<br />
- 9A1A: Zlatko, 9A2EU, Marijo, 9A5MR, Emil, 9A9A,<br />
Nikola, 9A5W, Braco, 9A7R, Robert, 9A5E,<br />
Alen, 9A4WW, Igor, 9A2MY;<br />
- 9A1P: Hrvoje, 9A6XX, Patrik, 9A5AEI, Marijan, 9A2RD,<br />
Davor 9A6NDX;<br />
- 9A5Y: Zvonko, 9A3LG, Saša, 9A3NM, Prle, 9A2UK,<br />
Đuro, 9A1DX;<br />
- 9A1V: Romildo, 9A4RV, Vedran, 9A4VV, Mate, 9A3PA,<br />
Damir, 9A3NY.<br />
U prosječnim propagacijama uz dosta QRN-a na nižim<br />
opsezima i “short skip” otvaranjima na gornjim opsezima<br />
ostvaren je dobar rezultat i najvjerojatnije 6. mjesto među HQ<br />
postajama, a ispred HQ postaja iz YU, S5 i T9. Evo i prikaza<br />
rezultata po opsezima:<br />
BAND QSO QSO-bodovi bod/QSO ZONE HQ Postaje<br />
160 512 866 1.69 12 28<br />
80 1108 2354 2.12 26 30<br />
40 2821 6273 2.22 38 39<br />
20 4504 14656 3.25 46 48<br />
15 3487 10169 2.92 51 47<br />
10 2085 4575 2.19 29 34<br />
Ukupno 14517 38893 2.68 202 226<br />
Rezultat: 16.646.204 bodova<br />
Zagrebački dio ekipe<br />
Varaždinski dio ekipe<br />
Korčulanski dio ekipe<br />
Istarski dio ekipe<br />
26 <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004
KV<br />
CQ WW DX SSB Contest 2003<br />
O natjecanju<br />
Tjednima prije ovog natjecanja opsezi su bili tihi, a prostiranja<br />
ispod prosječna, čak i loša. Kad je počelo natjecanje 25.<br />
listopada u 0000 UTC opsezi su eksplodirali aktivnošću, a CQ<br />
WW DX Contest još je jednom proizveo vlastite propagacije.<br />
Ovo je najveće svjetsko natjecanje, a organizator je primio 4093<br />
natjecateljska dnevnika iz 164 DXCC zemlje.<br />
Naši natjecatelji su poslali samo 17 natjecateljskih dnevnika,<br />
ali su ipak ostvarili nekoliko plasmana u svjetskom i europskom<br />
vrhu. Emil, 9A9A, je radio na 21 MHz velikom snagom i osvojio<br />
je plaketu za prvo mjesto u Europi, kao i ekipa 9A7A u kategoriji<br />
više operatora, dva odašiljača. Robert, 9A5E, je radio velikom<br />
snagom na 14 MHz i osvojio drugo mjesto u Europi, kao i Zlatko,<br />
9A2EU, u kategoriji jedan operator, svi opsezi, mala snaga. Top<br />
plasmane u Europi su ostvarili: 9A7ZZ (1.8 MHz, mala snaga -<br />
3. mjesto), 9A7D (14 MHz, mala snaga - 4. mjesto), 9A4W (21<br />
MHz, mala snaga - 6. mjesto) i 9A7P (jedan operator, svi opsezi,<br />
mala snaga - 7. mjesto).<br />
Čestitke svima na odličnim rezultatima sa željom da ove<br />
godine bude još bolje. Unatoč vrlo lošoj gospodarskoj situaciji u<br />
zemlji, naši operatori raspolažu s dosta dobrom opremom i<br />
antenskim sustavima, tako da se i u narednim WW natjecanjima<br />
mogu očekivati dobri rezultati 9A postaja i još veća zastupljenost<br />
na TOP listama ovih natjecanja.<br />
Popularnost ovog natjecanja raste iz godine u godinu i mnogi<br />
operatori putuju na udaljene lokacije i rijetke DXCC zemlje samo<br />
za ovo natjecanje da bi ostvarili što bolje rezultate. Tako su se i<br />
2003. mogle odraditi slijedeće zanimljive DX postaje: 4W2A,<br />
4W4W, 5I3A, 5J0X, 5W0UU, 8P1A, 9J2KC, 9M6A, 9M6OO,<br />
9M8YY, 9N7MV, 9N7ET, 9Y4ZC, AH2R, C5Z, CE0Y/SP9EV,<br />
CE0Y/SP9PT, CE0Y/SQ9BO, D4B, HC8N, KH0A, KH0AA,<br />
KH0P, PJ2T, PJ4T, PJ7/AH8DX, PJ7/OK1BNS, PZ5A, TO5A,<br />
V26DX, V31LZ, V47DM, V47KP, V55V, V63B, V73AZ, VK9XD,<br />
VP2E, VP9I, YJ0ONM, ZF2AH, ZK1SSB i mnogi drugi.<br />
Postanite i vi dio velike zabave u CQ WW natjecanjima i<br />
uključite se u QRM na opsezima …<br />
<strong>HRS</strong>-ov KV menadžer za natjecanja,<br />
Zlatko Matičić, 9A2EU<br />
EUROPSKI TOP PLASMAN<br />
Jedan operator, svi opsezi,<br />
velika snaga:<br />
1. M6T 5518331<br />
2. GW4BLE 5356955<br />
3. ES5TV 5049000<br />
4. GM7V 4948370<br />
5. TM2Y 4376532<br />
6. S57DX 4344600<br />
Jedan operator, 28 MHz,<br />
velika snaga:<br />
1. S58D 1040230<br />
2. IQ2MG 601809<br />
3. G0AEV 499446<br />
4. IK2PTR 487202<br />
5. LZ1NG 478202<br />
Jedan operator, 21 MHz,<br />
velika snaga:<br />
1. 9A9A 1594264<br />
2. OK1RI 1397964<br />
3. TM9R 1043784<br />
4. S57O 855680<br />
5. S51FB 761442<br />
Jedan operator, 14 MHz,<br />
velika snaga:<br />
1. GI0KOW 1266660<br />
2. 9A5E 1066164<br />
3. CT8T 922922<br />
4. SN7Q 898280<br />
5. M7Z 839160<br />
Jedan operator, 7 MHz,<br />
velika snaga:<br />
1. F6CTT 618562<br />
2. IR7G 554996<br />
3. OE6Z 535734<br />
4. YT7A 487736<br />
5. LX7I 466610<br />
Jedan operator, 3.7 MHz,<br />
velika snaga:<br />
1. YT1AD 230845<br />
2. SP8BRQ 175616<br />
3. SN0VC 167292<br />
4. 4N1A 157183<br />
5. OH5B 146222<br />
Jedan operator, 1.8 MHz,<br />
velika snaga:<br />
1. S57M 88825<br />
2. T9/KG6KZK 73632<br />
3. PA3GCV 62050<br />
4. IU3X 58900<br />
5. OZ3SK 51612<br />
Jedan operator, svi opsezi,<br />
mala snaga:<br />
1. CQ0T 5291104<br />
2. 9A2EU 2199724<br />
3. G4BUO 2050815<br />
4. I3MLU 1742503<br />
5. F6DZU 1588074<br />
6. UA4FER 1476366<br />
7. 9A7P 1474653<br />
Jedan operator, 28 MHz,<br />
mala snaga:<br />
1. EA5AER 379488<br />
2. CT1EAT 288234<br />
3. EA2CAR 247929<br />
4. EA4TV 209088<br />
5. IT9JOF 136764<br />
Jedan operator, 21 MHz,<br />
mala snaga:<br />
1. YZ1AU 637956<br />
2. HG8I 510300<br />
3. YU1EA 392751<br />
4. HA3NU 316096<br />
5. EA5DF 313608<br />
6. 9A4W 273222<br />
Jedan operator, 14 MHz,<br />
mala snaga:<br />
1. LY9A 417760<br />
2. IT9STX 375600<br />
3. 4N1N 373490<br />
4. 9A7D 350838<br />
5. DL1LH 325950<br />
Jedan operator, 7 MHz,<br />
mala snaga:<br />
1. LY5A 197965<br />
2. OE5CWL 75144<br />
3. YT1LT 57267<br />
4. OL6T 51168<br />
5. SM6DOI 40514<br />
Jedan operator, 3.7 MHz,<br />
mala snaga:<br />
1. DL3LE 85946<br />
2. OK1FFU 73416<br />
3. IR5B 63640<br />
4. S53F 63360<br />
5. YZ1SG 61884<br />
Jedan operator, 1.8 MHz,<br />
mala snaga:<br />
1. YT1R 33600<br />
2. UT3SA 31000<br />
3. 9A7ZZ 24708<br />
4. SP4XQN 18354<br />
5. SQ6A 16500<br />
QRP, svi opsezi:<br />
1. F5BEG 924426<br />
2. UA3BL 448448<br />
3. DF1DX 400780<br />
4. OK2PP 350470<br />
5. IK5RUN 316683<br />
ASSISTED, svi opsezi:<br />
1. TM7F 5321810<br />
2. IT9GSF 4782904<br />
3. UT7QF 4168026<br />
4. ON4UN 3804300<br />
5. LY2FY 3759120<br />
Više operatora,<br />
jedan odašiljač:<br />
1. IR4X 11866656<br />
2. HG1S 8960680<br />
3. OK5W 8635320<br />
4. OM7M 8137620<br />
5. OE2S 8087625<br />
Više operatora,<br />
dva odašiljača:<br />
1. 9A7A 12757650<br />
2. HG6N 11501568<br />
3. DA0BCC 10940896<br />
4. RU1A 10925937<br />
5. MD4K 9976698<br />
Više operatora,<br />
više odašiljača:<br />
1. OT3A 15855120<br />
2. DF0HQ 15798744<br />
3. LZ9W 10184832<br />
4. RW2F 10120190<br />
5. HB0/HB9AON 8942519<br />
Rezultati 9A postaja<br />
Poz. oznaka Kategorija Bodovi Broj veza Zone DXCC<br />
9A9A SO21 1594264 3701 39 157<br />
9A5E SO14 1066164 3279 39 158<br />
9A6K SO7 301098 1494 30 104<br />
*9A2EU SOAB 2199724 1793 137 531<br />
*9A7P SOAB 1474653 2067 87 360<br />
*9A3ZO SOAB 23331 158 26 75<br />
*9A2GA SOAB 2176 62 5 29<br />
*9A5YY SOAB 666 47 13 24<br />
*9A4W SO21 273222 1328 28 101<br />
*9A4CD SO21 123240 599 25 79<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004<br />
Poz. oznaka Kategorija Bodovi Broj veza Zone DXCC<br />
*9A7D SO14 350838 1644 32 114<br />
*9A4RV SO14 74970 529 24 81<br />
*9A3GX SO14 3234 75 7 35<br />
*9A7ZZ SO18 24708 421 8 50<br />
9A1CEI (op. 9A5AEI)QRP 9882 101 16 45<br />
9A0R MS 6599124 4707 155 619<br />
9A7A M2 12757650 8011 170 680<br />
Operatori na postajama s više operatora:<br />
9A7A: 9A7V, 9A8A, 9A2ME, 9A3OS, 9A3TR, 9A4BT, 9A4RX,<br />
9A6DM;<br />
9A0R: 9A9R.<br />
27
KV<br />
CQ/RJ WW WPX RTTY DX Contest 2004<br />
O natjecanju<br />
Ovo je bilo deseto po redu WPX RTTY natjecanje u organi<br />
zaciji CQ Magazina i New RTTY Journala. Organizatori<br />
su primili preko 1083 dnevnika, a prostiranja su bila vrlo dobra.<br />
Zahvaljujući ovakvim prostiranjima postavljeni su brojni rekordi.<br />
WPX RTTY je, uz CQ WW DX RTTY Contest, jedino RTTY<br />
natjecanje s preko 1000 zaprimljenih natjecateljskih dnevnika.<br />
Organizator je zaprimio i 6 dnevnika iz Hrvatske, a dvojica<br />
naših natjecatelja su ostvarila prva mjesta u svijetu u svojim<br />
kategorijama i osvojili vrlo lijepe plakete, koje dodjeljuju sponzori<br />
natjecanja. Robert, 9A5E, bio je 1. u svijetu na 7 MHz, a<br />
Saša, 9A3NM, koji je radio kao 9A5Y na 3.5 MHz. Braco,<br />
9A7R, osvojio je drugo mjesto u svijetu na 14 MHz, dok je<br />
Nikola, 9A5W, četvrti u svijetu na 21 MHz. Ovo natjecanje je<br />
sve popularnije, a broj sudionika se povećava iz godine u godinu.<br />
Čestitke svima na izvanrednom uspjehu u ovom natjecanju<br />
sa željom da se i slijedeće godine ponove isti, ako ne i bolji<br />
rezultati.<br />
<strong>HRS</strong>-ov KV menadžer za natjecanja,<br />
Zlatko Matičić, 9A2EU<br />
SVJETSKI TOP PLASMAN<br />
Jedan operator, svi opsezi,<br />
velika snaga:<br />
1. P40G 6190514<br />
2. ZF2NT 2752964<br />
3. KH7X 2697475<br />
4. A61AR 2188382<br />
5. AM1AKS 2155104<br />
Jedan operator, svi opsezi,<br />
mala snaga:<br />
1. ZX2B 2978858<br />
2. CN8KD 2120580<br />
3. 8P2K 1600030<br />
4. AA5AU 1497476<br />
5. ON4ADZ 1495354<br />
28 MHz:<br />
1. LU1HF 1928274<br />
2. LU9EV 484380<br />
3. LT1D 368820<br />
21 MHz:<br />
1. LP0H 1552384<br />
2. LU1NDC 1227413<br />
3. AY8A 1033461<br />
4. 9A5W 912024<br />
14 MHz:<br />
1. LV5V 954030<br />
2. 9A7R 910000<br />
3. UA1AKC 756704<br />
7 MHz:<br />
1. 9A5E 1500096<br />
2. HG1W 1083320<br />
3. IK2FIL 892680<br />
3.5 MHz:<br />
1. 9A5Y 1141820<br />
2. S54E 1031466<br />
3. EO6F 737968<br />
Više operatora, jedan odašiljač:<br />
1. IY4W 3545339<br />
2. HG1S 3345346<br />
3. RW9C 3262376<br />
4. IQ9RG 2800950<br />
5. YZ9A 2651802<br />
Više operatora, dva odašiljača:<br />
1. KM4M 5620752<br />
2. Z37M 4577092<br />
3. DA0BCC 3792555<br />
Više operatora, više odašiljača:<br />
1. RK0AXX 4912355<br />
2. KA4RRU 3517632<br />
3. JA6ZPR 1596991<br />
Rezultati 9A postaja<br />
Poz. oznaka Kategorija Bodovi Broj veza QSO bodovi Prefiksi<br />
*9A3ZI SOAB 1013856 839 2832 358<br />
9A5W SO21 912024 804 2151 424<br />
9A7R SO14 910000 816 2000 455<br />
9A5E SO7 1500096 740 3606 416<br />
9A5Y (op. 9A3NM) SO3,5 1141820 695 3086 370<br />
9A3RE SO3,5 140740 225 908 155<br />
Piše: Emir Mahmutović, 9A6AA<br />
<strong>Radio</strong>amaterske aktivnosti<br />
na hrvatskim otocima<br />
Iako ljeto u radioamaterskom smislu još traje, spomenut ćemo<br />
neke od “aktivatorskih” aktivnosti na našim otocima koje su<br />
obilježile protekle mjesece. S obzirom da je i autor ovih redaka<br />
imao buran “aktivatorski” život, u takvim je uvjetima bilo teško<br />
prikupljati podatke o svim događanjima. Ipak, pokušajmo<br />
spomenuti neke od njih, koliko nam to prostor u časopisu<br />
dozvoljava.<br />
Napomenimo da je ove godine zamjetna povećana<br />
aktivnost “aktivatora” iz Mađarske. I još nešto: Tom, 9A2AA,<br />
posjetio je i “aktivirao” svoj stoti otok!<br />
- O svibanjskoj četrnaestčlanoj hrvatsko-njemačkoj ekspediciji<br />
na otočić Pločicu (CI-089, EU-016), koja je radila pod<br />
oznakom 9A0CI, dovoljno smo rekli u prošlom broju. Samo<br />
informacija da je QSL menadžer za ovu aktivnost Fredy,<br />
DE0MST, a QSL-kartice su već poslane. Nemojte se izlagati<br />
nepotrebnom trošku: nema potrebe da svoje kartice<br />
uopće šaljete.<br />
- I dok smo se vraćali s lanterne Pločica, Renny, 9A6R,<br />
poslao mi je SMS sljedećeg sadržaja: “9A/DG7XO aktivan<br />
s otoka Pašmana (CI-085, EU-170) na 40 m, SSB. Sezona<br />
je počela! Ugodna plovidba!”.<br />
-Mićo, 9A2VQ, Tomo,<br />
9A4W, Ivan, 9A4LI<br />
(aka ZS6IL), i Mario,<br />
9A/N0MX, “aktivirali”<br />
su 10. lipnja Mrduju,<br />
CI-232, i Šoltu, CI-<br />
126. Sastali su se<br />
kod Miće u Milni i<br />
krenuli prvo za<br />
Mrduju, a nakon toga<br />
za Šoltu. Radili su na Mario, DJ2MX, radio je sa Šolte kao 9A/N0MX<br />
40 i 20 m s IC-706,<br />
akumulatorom i dipolskom antenom.<br />
- Dean, 9A5CY, boravio je s obitelji na istarskom području<br />
od 10. do 22. srpnja. <strong>Radio</strong> je uređajem TS140S, vertikalnom<br />
antenom dugom 7.5 m (s L-filterom i 2 radijala) za 7,<br />
10, 14 MHz te akumulatorom od 75 Ah. Njegove velike<br />
“aktivatorske” nakane promijenila je kćerkica Lucija, koja<br />
se baš tih dana razboljela. Ipak, Dean je “aktivirao” 5<br />
otoka, a uz podatke navodimo i njegov komentar:<br />
28 <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004
IOCA<br />
- otok Sveti Nikola, CI-118 (EU-110), “aktivirao” je 11.<br />
srpnja u ranim jutarnjim satima održavši više od 100<br />
QSO, CW i SSB. “Zbog HQ natjecanja temeljio sam<br />
aktivnost na CW radu (rađene i dvije postaje iz<br />
Sjeverne Amerike!), a tek zadnjih 10 minuta radio<br />
sam SSB. Za potencijalne 'aktivatore': na otok se<br />
može doći brodicom, po voznom redu, za 15 kn”.<br />
- S otoka Verude, CI-140 (nije IOTA), Dean je radio<br />
16. srpnja u popodnevnim satima. “Zbog meni<br />
nerazumljive nezainteresiranosti drugih postaja,<br />
otok sam napustio sat vremena ranije od planiranoga.<br />
Ovaj otok koriste Puljani za svoj odmor, a zovu ga još<br />
i Fratarskim otokom. Brodica vozi svaki puni sat, a<br />
karta stoji 8 kn!”.<br />
- “Uprava NP Brijuni baš i ne voli naš hobi (preporuka<br />
je ne najavljivati im se), pa se na otoku valja kloniti od<br />
pogleda drugih ljudi. Ipak, iz hladovine šumarka kraj<br />
hotela može se nesmetano uživati u pile-upu, a da pri<br />
tome ne ometate nikoga u NP. Karta za četverosatni<br />
izlet u NP Brijuni je 90 kn (za domaćeg gosta), a brod<br />
na otok vozi 3 puta dnevno” - kaže Dean. S Velog<br />
Brijuna, CI-139 (EU-110) za kratko vrijeme, 17. srpnja,<br />
održao je više od 100 QSO na 20 metara.<br />
- “Na otok Sv. Katarina, CI-116 (nije IOTA) vozi brodica<br />
svakih pola sata (cijena: 10 kn), a tu se nalazi hotel<br />
s prekrasno uređenim okolišem”. Dean je radio 20.<br />
srpnja 2004. u jutarnjim satima, na 40 i 20 metara.<br />
“Palo” je i nekoliko DX-ova iz Sjeverne Amerike.<br />
- Na otoku Sveti Andrija, CI-110 (EU-110) Dean je<br />
boravio 20. srpnja, oko podneva. “Uvjeti za rad na<br />
KV-u bili su dosta loši. U jednom momentu, zbog jake<br />
aurore čak 17 minuta pozivam bez ijednog odaziva.<br />
Bandovi su pusti. Inače, na otok se dolazi brodicom<br />
za 20 kn po voznom redu. Na Sv. Andriji je više hotela<br />
s dotjeranim okolišem i popratnim sadržajem na<br />
plažama, a taj otok je uskim nasipom povezan s<br />
Crvenim otokom gdje se nalazi restoran i FFK (izgorio<br />
prije podosta godina) tako da ta dva otoka ustvari čine<br />
jednu cjelinu.” - obavještava nas Dean, 9A5CY, u<br />
svom iscrpnom izvješću.<br />
- Emir, 9A6AA, radio je s otoka Lošinja i ove godine (od<br />
5. srpnja do 1. rujna), poglavito na 50 MHz. Uz taj otok<br />
“aktivirao” je također još neke. Evo kratkog pregleda koji je<br />
zanimljiv jer je u dva dana, s Ewaldom, 9A5ID, rađeno s<br />
čak tri IOTA broja (EU-136, EU-170 i EU-016).<br />
- “Ewaldovom pozivu nisam mogao odoljeti: ideja je bila<br />
da njegovim zrakoplovom 'skoknemo' od Lošinja, CI-058<br />
(EU-136), do Hvara, CI-028 (EU-016) 'aktiviramo' ga, drugi<br />
dan produžimo do Dubrovnika te se popodne vratimo na<br />
Lošinj. S Lošinja smo poletjeli 16. srpnja. Brzo smo ispod<br />
vidjeli otoke Ilovik i Silbu, između kojih je IOTA granica<br />
EU-136 i EU-170. Tu su i otoci Premuda, Ist i Molat. Mnogo<br />
puta sam tijekom rada na IOCA programu proučavao naše<br />
zemljovide tako da većinu otoka prepoznajem na temelju<br />
njihovog položaja i oblika.<br />
Ispod nas, poslije Dugog<br />
otoka, rasuli se Kornati ...<br />
Nakon sat vremena uživanja<br />
u predivnim prizorima ispod<br />
nas, sletjeli smo na travnatu<br />
stazu starogradske 'zračne<br />
luke' ... Gle iznenađenja:<br />
osoba zadužena za prihvat<br />
letjelica je 9A2HC! Pokazalo<br />
se točnim ono što uporno<br />
tvrdim. Iako je Milan, 9A4KF,<br />
često aktivan s Hvara, pa<br />
IOCA referenca CI-028 nije<br />
rijetka i Ewald i ja smo Ewald, 9A5ID, na Šilu (CI-359)<br />
doživjeli pravi pile-up.<br />
Ograničili smo se samo na 40 i 20 metara, SSB. Ja sam<br />
već i prije radio s Hvara, a ovo je Ewaldu prvo 'aktiviranje'<br />
CI-028 pa je zadovoljan. Hvala Milanu na njegovoj ogromnoj<br />
pomoći. Zadovolji, sljedeći dan poletjeti smo za<br />
Dubrovnik gdje smo se sreli i s gosparom Lukom, 9A7Z,<br />
koji nam je također pomogao da ovaj kratak boravak u<br />
Gradu bude uspješan."<br />
- “Otočić Šilo, CI-359 (EU-136), nametnuo se sam od sebe.<br />
Lijepa razglednica koju sam toliko puta držao u ruci, a koja<br />
iz ptičje perspektive prikazuje otočić s malim svjetionikom<br />
u morskom plavetnilu, neodoljivo me privlačila”. Ewald i<br />
Emir “aktivirali” su taj otočić 19. srpnja. Za tu svrhu unajmili<br />
su brodicu (360 kn) u Malom Lošinju te se nakon sat vremena<br />
približili Šilu. Zbog izrazito snažnog južnog vjetra<br />
nisu mogli pristati na mali mol, već su polako uplovili među<br />
oštre stijene i slike koje su se razvile u obliku potkovice na<br />
sjevernoj strani otočića. Na kraju, puno zadovoljstvo u<br />
općoj gužvi u eteru koju su napravi oni koji su ih nestrpljivo<br />
čekali ...<br />
- Na Ilovik, CI-029<br />
(EU-136), Emir i<br />
Ewald stigli su turističkim<br />
brodom koji je<br />
taj dan (20. srpnja)<br />
prometovao na liniji<br />
Lošinj-Ilovik-Silba<br />
(130 kn). “Zamolili<br />
smo kapetana da na<br />
otoku ostanemo<br />
barem 60 minuta<br />
kako bi ga 'aktivirali',<br />
što je on obećao.<br />
Smjestili smo se na<br />
klupu u lijepom<br />
parku nedaleko od<br />
crkvice. Sve je teklo<br />
rutinski: Ewald je<br />
postavljao antenu<br />
Emir, 9A6AA, na Iloviku, CI-029<br />
na fiberglasni 12-<br />
metarski štap, a Emir pripremao uređaj i napajanje (akumulator<br />
75 Ah).“ <strong>Radio</strong> je samo Emir zato što je Ewald<br />
prošle godine već bio na Iloviku.<br />
- Brod je istoga dana (20. srpnja) ubrzo zaplovio u drugu<br />
IOTA skupinu, EU-170: za otok Silbu, CI-105. Tu su radili<br />
i Ewald i Emir, a s obzirom da brod ostaje preko 3 sata,<br />
imali su vremena čak i za “marendu”. Antenski štap i uređaje<br />
postavili su uz put nedaleko od rive na opće čuđenje<br />
i znatiželjne komentare brojnih turista. Održano je oko 200<br />
QSO na 40 i 20 metara.<br />
- Zlatko, 9A4A, radio je s Paga, CI-082 (EU-170), od veljače<br />
do rujna, na svim opsezima od 1.8 do 50 MHz, telegrafijom<br />
i SSB. <strong>Radio</strong>veze nije ni brojao!<br />
Pogled na dio skupine EU-170, snimljenu iz Ewaldovog (9A5ID) zrakoplova<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004<br />
29
IOCA<br />
- Prije, a i u IOTA natjecanju, s Pašmana, CI-085 (EU-170),<br />
i ove godine radili su Laci, 9A6NL (aka HA6NL), Zsolt,<br />
9A/HA6PS, Tibor, 9A/HA6ZV, i Al, 9A/HA7JJS, a uz<br />
pomoć Branka, 9A2ZD. Inače, Lacija možete svake<br />
godine naći na “buvljaku” u Friedrichshafenu gdje ima<br />
štand rabljene opreme.<br />
- Tibor, 9A/HA3HP, boravio je i ove godina na našim otocima<br />
od 18. do 28. lipnja. “Aktivirao” je sljedeće otoke:<br />
- 19. lipnja: Gira (CI-376), Oblik CI-401), Obrovanj<br />
(CI-402), Šipnata (CI-403), Obun (CI-244), Gangaro<br />
(CI-517), Kotula V/M (CI-309), Runjava Kotula<br />
(CI-484) i Žavinac V/M (CI-489);<br />
- između 21. i 26. lipnja: Molat (CI-069);<br />
- 27. lipnja: Tun Mali (CI-444), Tun Veli (CI-133),<br />
Zverinac (CI-150), Bršćak (CI-299), Golac (CI-253) i<br />
Brguljski (CI-370).<br />
- Gianfranco, 9A/I6GFX, boravio je s obitelji na otoku Hvaru,<br />
CI-028 (EU-016), od 5. do 10. srpnja. Planirao je unajmiti<br />
kuću u Ivan-Dolcu, južno od brda Hum, kako bi lakše<br />
došao do otoka Šćedra. Po povratku s ljetovanja mogli<br />
smo pročitati negovu poruku na forumu <strong>HRS</strong>-ovog weba.<br />
“... I was looking rent a house in Ivan Dolac on front Scedro<br />
Island to planning at best the activity from that. The road<br />
and the house was very bad so I choose to spend my holiday<br />
in Hvar city. During the week from 5 to 11 July the<br />
propagation was not good so I have in log only 85 QSO<br />
(two croatian station). I am sorry for unsuccessful activity<br />
of Scedro, but hope in next time to active some 'new-one'<br />
island of your beatiful land ...” Provjerite na njegovom<br />
webu (www.gianfrancogervasi.it/search.html), možda je<br />
već stavio neku novu fotografiju snimljenu kod nas.<br />
Simpatični Feri i njegova Aniko, i ove godine bili su aktivni s naših otoka<br />
Zapažena je i ovogodišnja Tiborova, HA3HP, aktivnost (otok Golac, CI-253)<br />
- Tibor je planirao “aktivirati” i Košaru (CI-043), Maslinjak<br />
(CI-247), Žižanj (CI-152) i Veli Školj (CI-490). Stigao je na<br />
otok Košaru, ali mu se pokvario ispravljač tako da je za taj<br />
dan akciju morao obustaviti.<br />
- Predsjednik Hrvatskog kluba telegrafista i član IOCA<br />
Grupe, Mladen, 9A3FO, boravio je na otoku Rabu, CI-096,<br />
s kojega je bio aktivan, naravno, samo telegrafijom, na 7,<br />
10, 14, 18, 21 i 24 MHz. Od 26. lipnja do 3. srpnja Mladen<br />
kani sa 100 W i antenom GPM-1500 održati 1000 radiotelegrafskih<br />
veza. “... Za mene je ekspedicija završena tek<br />
kad pošaljem svoje QSL-kartice, a njih ću poslati najkasnije<br />
do 1. kolovoza ...” - poručuje Mladen.<br />
- Leo, 9A/S50R, najavio mi je radioamatersku aktivnost uz<br />
svoj drugi hobi, ronjenje. Kanio je posjetiti 10 naših otoka.<br />
“<strong>Radio</strong> sam od 4. do 15. lipnja, a onda mi se pokvarila<br />
postaja zbog lošeg uzemljenja na ogradi gdje sam postavio<br />
antenu. Napravio sam oko 300 QSO s Visa, CI-142, i<br />
100 s Budikovca, CI-161 (pored Visa). Ekspediciju ću sigurno<br />
ponoviti i drugi put 'prići problemu' spremnije. Kao po<br />
Murphyju sve je išlo naopako! I kabel koji sam uzeo za<br />
'portabl' bio je neispravan" - javlja mi e-poštom Leo.<br />
- I ovo ljeto Tom, 9A2AA, pravio je društvo Feriju, 9A/<br />
HA5AZZ, i njegovoj xyl Aniko, 9A/HA5TAA, od 19. do 31.<br />
srpnja. Tomu sam poštom poslao IOCA majice koje su Feri<br />
i Aniko tražili tijekom našeg susreta u Friedrichshafenu.<br />
“Bili su sretni k'o mala djeca” - kaže Tom. Aniko je “aktivirala”<br />
11, a Feri 12 otoka. Evo dijela izvješća kojega mi je<br />
Feri poslao odmah po povratku u HA:<br />
9A/ 9A/<br />
IOCA otok Datum IOTA 9A2AA HA5TAA HA5AZZ<br />
1. CI-013 Čiovo 19. 7. not ------- aktivnost aktivnost<br />
2. CI-509 Rogoznica 20. 7. not ------- aktivnost pomoć<br />
3. CI-460 Jaz 21. 7. not ------- aktivnost pomoć<br />
4. CI-188 Lukvenjak 21. 7. not ------- aktivnost pomoć<br />
5. CI-074 Murter 21. 7. not ------- aktivnost aktivnost<br />
6. CI-193 Maslinovik 22. 7. EU-016 aktivnost aktivnost aktivnost<br />
7. CI-187 Lukovnjak 22. 7. EU-016 aktivnost ------- aktivnost<br />
8. CI-171 Grbavac 22. 7. EU-016 aktivnost ------- aktivnost<br />
9. CI-219 Svilan 22. 7. EU-016 aktivnost ------- aktivnost<br />
10. CI-458 Mulo 22. 7. EU-016 aktivnost ------- aktivnost<br />
11. CI-500 Smokvica 24. 7. EU-170 ------- aktivnost pomoć<br />
12. CI-222 Tmara 26. 7. EU-170 aktivnost aktivnost aktivnost<br />
13. CI-002 Arkanđel 27. 7. EU-016 aktivnost ------- aktivnost<br />
14. CI-076 Obonjan 30. 7. EU-170 aktivnost aktivnost aktivnost<br />
15. CI-035 Kaprije 30. 7. EU-170 aktivnost aktivnost aktivnost<br />
16. CI-148 Zlarin 31. 7. EU-170 ------- aktivnost aktivnost<br />
Ukupno aktiviranih otoka: 11 12<br />
Ne znam da li je Tom na otoku Svilanu otvorio šampanjac,<br />
ali to mu je bio 100 “aktivirani” otok. Obećao je da će<br />
napisati jedan prilog o “aktiviranju” svojih prvih 100 otoka.<br />
- S otoka Sv. Nikola, CI-118 (EU-110), pod oznakom 9A0CI,<br />
i u ovogodišnjem IOTA natjecanju radili su članovi IOCA<br />
Grupe (QSL via HA3KNA). U<br />
ekipi su bili 9A6NDX, 9A6AA,<br />
HA1AG, 9A/HA1TNX,<br />
9A/HA3NU, 9A/HA3OV i<br />
HA6OI, koji su pod svojim<br />
oznakama, uoči natjecanja,<br />
održali više od 1000 QSO.<br />
Na žalost, Zolijeva, HA1AG,<br />
želja da s naših otoka radi kao<br />
9A0AG, nije ostvariva.<br />
Zoli, HA1AG i Dave, 9A6NDX<br />
30 <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004
IOCA<br />
- I ekipa 9A7T (9A2NO, 9A3SM, 9A5MR, 9A4OP, 9A2EU i<br />
9A6ARP), radila je u IOTA natjecanju, ali s Korčule, CI-041<br />
(EU-016). "Evo, 'aktivirao' sam i svoj 5. otok. Nadam se da<br />
je IOCA diploma tu ..." - javlja mi radosno Mato, 9A3SM,<br />
pri povratku s ekspedicije.<br />
-Početkom kolovoza, Laci, HA0HW, i Tomi, HA4DX, bili su<br />
vrlo aktivni na svim opsezima, CW i SSB, s otoka Krka,<br />
CI-046 (EU-136).<br />
- Članovi Europskog centra radioamatera (ECRA) iz Vele<br />
Luke, 9A1V, (operatori: OM3BH, S59O, 9A4VV, 9A4RV<br />
i 9A3PA) bili su aktivni 4. kolovoza s otoka Pržnjaka<br />
(CI-337) i Trstenika (CI-340), oba smještena jugozapadno<br />
od otoka Korčule (EU-016). Iako ih je potjeralo loše vrijeme,<br />
uspjeli su održati nekoliko stotina radioveza. QSL via<br />
9A4RV.<br />
- Ewald, 9A5ID/p, “aktivirao” je po prvi puta otok Male<br />
Srakane, CI-062 (EU-136), samo 14. srpnja.<br />
IOCA diploma<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004<br />
Ekipa 9A7T/p tijekom IOTA natjecanja<br />
Potpun popis osvajača IOCA diplome<br />
objavili smo u našem časopisu broj 91/92.<br />
Donje liste nose nadnevak 8. kolovoza 2004.<br />
godine, a nastavci su već objavljenih.<br />
Lovci<br />
a) Temeljna (Basic) IOCA diploma (10 otoka)<br />
78. 9A6SUH Slaven Franjić<br />
b) Zlatna (Gold) IOCA diploma (75 otoka)<br />
10. 9A2JG Borivoje Djordjević - Koki<br />
c) Dijamantna (Diamond) IOCA diploma (100 otoka)<br />
13. SP5TZC Janusz Paluch<br />
d) IOCA trofej (Trophy) (200 otoka)<br />
5. DJ3XG Helm Rudiger - Rug<br />
Aktivatori<br />
a) Temeljna (Basic) IOCA diploma (5 otoka)<br />
29. 9A/HA5TAA Aniko Ambrus<br />
30. 9A3SM Mato Samardžić<br />
b) Brončana (Bronze) IOCA diploma (10 otoka)<br />
16. 9A/HA5TZZ Ferenc Ambrus<br />
17. 9A/HA5TAA Aniko Ambrus<br />
- Kao što je i najavio Feco, 9A/HA8KW, radio je s tri od pet<br />
IOTA skupina koje pripadaju Hrvatskoj: s Raba (CI-096,<br />
EU-136), Brača (CI-010, EU-016), i Paga (CI-082, EU-<br />
170). Zapažena je njegova aktivnost na 80, 40, 30, 20 i 15<br />
metara.<br />
- Pod oznakom 9A2004YC, tijekom IOTA natjecanja, sa<br />
Svetoga Andrije bili su aktivni DK1MM, DH2WQ, DK9TN,<br />
SP5HNK, G0MTN, M0RHI, S56A, S57ONW, OE8CIQ,<br />
OE8YDQ, 9A5AEI i 9A6XX, koji su sudjelovali na međunarodnom<br />
susretu mladih radioamatera. QSL via 9A5AEI.<br />
- Ekipa <strong>Radio</strong>kluba Zagreb sudjelovala je u IOTA natjecanju<br />
s otoka Obonjana, CI-076 (EU-170), pod oznakom 9A9Z.<br />
QSL via 9A1ADE.<br />
- Grupa operatora iz Češke (OK1ALX, OK1BOA, OK1TNM<br />
& OK1AXB) radili su 22. srpnja na 40 i 20 metara kao<br />
9A/homecall s otoka Mrduje, CI-232 (EU-016), uz support<br />
Miće, 9A2VQ.<br />
9A1V/p na Malom Pržnjaku, CI-337<br />
Honor roll lista<br />
(Nadnevak 20. kolovoza 2004.)<br />
Ovaj put objavljujemo popis “lovaca” s potvrđenih 200 i više<br />
otoka, uz napomenu da neki od njih nisu na vrijeme poslali<br />
svoje aktualne podatke.<br />
Statistike pokazuju da je do sada “aktivirano” više od 60%<br />
otoka s IOCA liste.<br />
Redoslijed “lovaca” prema broju potvrđenih otoka<br />
Red. Pozivna oznaka Ime ili naziv Broj otoka<br />
1. 9A2AA Tomislav Dugeč -Tom 318<br />
2. 9A6R Renko Kirigin - Renny 309<br />
3. 9A5CY Dean Milde 278<br />
5. DE0MST Fredy Stippschild 255<br />
4. 9A3SM Mato Samardžić 251<br />
6. 9A4SS Stjepan Španić - Steve 232<br />
7. 9A2NO Davorin Ištvanović - Dino 215<br />
8. 9A7N Nenad Kosović - Neno 207<br />
9. 9A1CCY <strong>Radio</strong>klub “Jan Hus” 204<br />
10. DJ3XG Rudiger Helm 200<br />
Redoslijed “aktivatora” prema broju “aktiviranih” otoka<br />
Red. Pozivna oznaka Ime ili naziv Broj otoka<br />
1. 9A2AA Tomislav Dugeč - Tom 105<br />
2. 9A4OP Oto Predanić 50<br />
3. 9A6AA Emir Mahmutović 46<br />
4. 9A7N Nenad Kosović - Neno 44<br />
5. 9A/HA3HP Tibor Csaszar 39<br />
6. 9A5CY Dean Milde 26<br />
7. 9A3KB Borislav Santini 25<br />
8. 9A5ID Ewald Hargarter 24<br />
9. 9A7Z Luka Tomović 23<br />
31
IOTA - IOCA<br />
Kao što znate IOCA i IOTA su dva međusobno prožeta programa<br />
i to je razlog učestalim kontaktima IOCA menadžera s<br />
IOTA menadžerom, Rogerom, G3KMA. Upravo zahvaljujući<br />
tim kontaktima, IOTA checkpointi su dobili naputak glede priznavanja<br />
pojedinih aktivnost s naših otoka, koji nisu izrijekom<br />
nabrojani u IOTA direktoriju. Razlog njihovom nenabrajanju je<br />
čisto tehničke prirode: zauzeli bi previše prostora. Kao što smo<br />
već pisali, pojam “satelitski” otok, riješio je taj problem.<br />
Iako Roger ima našu IOCA knjižicu, dogodila su se dva propusta,<br />
koja zahtijevaju da ih spomenemo:<br />
Prvi je dosadašnje neuvrštavanja IOTA listu otoka Smokvice<br />
(CI-500, pored Primoštena). S obzirom da je granica<br />
između EU-170 i EU-016 paralela 43° 35'N, koja prolazi<br />
neznatno ispod Primoštena (Smokvica se nalazi sjeverno od<br />
te paralele), otok će, na našu zamolbu, biti dodan u novi IOTA<br />
direktorij kao EU-170. Otoci Maslinovik, Lukovnjak i Grbavac,<br />
smješteni južno od Primoštena, ostaju u EU-016. Roger,<br />
G3KMA, zamolio je da o tome obavijestimo naše “aktivatore”.<br />
IOCA<br />
U svojoj e-pošti od 7. kolovoza 2004., glede ekspedicije<br />
9A8RR (IOTA natjecanje 2002.) na otok Glavat (CI-448,<br />
skupina Vrhovnjaci), Roger piše: “We have been rejecting<br />
these QSLs as the island is not listed in the IOTA Directory as<br />
qualifying for EU-016”. Problem je u tome što se IOTA checkpointi<br />
ne bave potanko našim otocima te za njih otok Glavat<br />
ne postoji (nije posebno naveden u IOTA direktoriju). “It would<br />
have helped a lot if the operators had printed Vrhovnjaci<br />
Islands on the card as well and also, of course, checked with<br />
us that it qualifies (as required by the IOTA Contest rules)” -<br />
kaže na kraju Roger. Kako bi se priznale aktivnosti s Glavata,<br />
Rogeru sam, na njegovu zamolbu, poslao fotografiju ovog lijepog<br />
otoka i njegove lanterne, kao dokaz da je riječ o pravom,<br />
“prirodnom” otoku.<br />
I na kraju još ovo: nakon ekspedicije 9A0CI na otoke palagruške<br />
skupine (Galijula, Vela i Mala Palagruža), u novom<br />
IOTA direktoriju će pored EU-090 pisati: Palagruža islands.<br />
<strong>HRS</strong>-ov menadžer za IOCA<br />
Emir Mahmutović, 9A6AA<br />
Piše: Emir Mahmutović, 9A6AA<br />
Mediterranean Islands Award<br />
(MIA) Contest (Contest delle Isole del Mediterraneo)<br />
Oni koji prate vijesti na našem webu,<br />
mogli su zapaziti da je talijanski<br />
Mediterraneo DX Club početkom ove<br />
godine pokrenuo zanimljivu otočnu<br />
diplomu, The Mediterranean Islands<br />
Award (MIA), koja obuhvaća nekoliko<br />
nacionalnih otočnih programa (iz dvadeset<br />
i jednog mediteranskoga entiteta) pa<br />
tako i naš IOCA-program. Zanimljivo je<br />
da svaki otok koji vrijedi za neku radioamatersku<br />
nacionalnu otočnu diplomu, a<br />
pripada jednoj od IOTA skupina, vrijedi i<br />
za MIA diplomu. Prema tome kriteriju, na<br />
popisu su se našli svi hrvatski otoci<br />
koji istovremeno vrijede za IOCA i IOTA<br />
program, njih 480. Tako na primjer, naš<br />
otok Aba Gornja (CI-300) ima oznaku<br />
MC-001 (MC = Mediterranean Croatia),<br />
dok zadnji naš otok na MIA popisu (Zvirinovik,<br />
CI-341) ima oznaku MC-480. Za<br />
MIA diplomu vrijede sve veze nakon 1.<br />
siječnja 1997. godine, tj. od utemeljenja<br />
MDXC, a mogu je osvojiti svi licencirani<br />
i prijamni radioamateri koji udovolje zadanim<br />
uvjetima. Postoji nekoliko stupnjeva<br />
diplome, a potankosti ovog projekta<br />
pogledajte na njihovom webu (www.<br />
mdxc.org). Spomenimo samo ovo: da bi<br />
osvojili temeljnu diplomu, europski,<br />
dakle i naši operatori, moraju posjedovati<br />
QSL-kartice za održane veze s 50<br />
različitih mediteranskih otoka, od kojih<br />
po jedan mora pripadati Africi i Aziji.<br />
Lista otoka dostupna je na spomenutoj<br />
web stranici. Za sljedeće stupnjeve MIA<br />
diplome potrebno je imati potvrđene<br />
veze sa 100, 300, 500, odnosno 800<br />
mediteranskih otoka, uz gore spomenuti<br />
uvjet (po jedna veza s afričkim i azijskim<br />
otokom smještenima u Sredozemnome<br />
moru).<br />
Ni “aktivatori” nisu zaboravljeni:<br />
besplatno priznanje dobit će svi oni koji<br />
dokažu svoju aktivnost s najmanje 10<br />
MIA otoka.<br />
Za sada, MIA diploma ima checkpointe<br />
u 5 zemalja (Rusiji, Belgiji,<br />
Njemačkoj, SAD-u i Hrvatskoj), a checkpoint<br />
za našu zemlju je 9A6AA<br />
(9a6aa@hamradio.hr).<br />
Ubrzo nakon diplome mediteranskih<br />
otoka, Mediterraneo DX Club pokrenuo<br />
je natjecanje Contest delle Isole del Mediterraneo<br />
s ciljem poticanja radioveza s<br />
postajama koje su aktivne s otoka uključenih<br />
u Mediterranean Islands Award<br />
program. Natjecanje je otvoreno za sve<br />
licencirane operatore kao i za prijamne<br />
radioamatere diljem svijeta. Množitelji su<br />
različite MIA oznake otoka na svakom<br />
opsegu i svakom vrstom rada.<br />
Evo najvažnijih odrednica ovog natjecanja<br />
(hvala Kreši, 9A5K, za pomoć pri<br />
pojmovnoj raščlambi ovih pravila).<br />
Datum i vrijeme<br />
Od subote, 18. rujna 2004. godine<br />
(od 1200 UTC) do nedjelje, 19. rujna<br />
2004. godine (do 1200 UTC).<br />
Opsezi i vrste rada<br />
- 80, 40, 20, 15 i 10 metara;<br />
- CW i SSB.<br />
Bodovi<br />
Natjecanje stimulira rad s otoka, pa<br />
se tako za vezu s postajom smještenom<br />
na otoku dobiva 5 bodova, za ostale<br />
veze 1 bod. Isto bodovanje važi i za<br />
SWL postaje.<br />
Množitelji<br />
Množitelji su različite MIA oznake<br />
otoka na svakom opsegu i svakom<br />
vrstom rada. Dakle, jedan otok može vrijediti<br />
dva množitelja na jednom opsegu<br />
(jednom SSB i jednom CW).<br />
Kategorije<br />
Kategorije su određene prema smještaju<br />
postaja, s time da se razlikuju ekspedicije<br />
od postaja (operatora) stalno<br />
nastanjenih na otocima:<br />
POSTAJE STALNO LOCIRANE NA<br />
MEDITERANSKIM OTOCIMA<br />
1. jedan operator svi opsezi, SSB;<br />
2. jedan operator svi opsezi, CW;<br />
3. jedan operator svi opsezi, Mixed.<br />
EKSPEDICIJE NA MEDITERANSKE<br />
OTOKE<br />
1. jedan operator svi opsezi, SSB;<br />
2. jedan operator svi opsezi, CW;<br />
3. jedan operator svi opsezi, Mixed:<br />
4. više operatora.<br />
32 <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004
POSTAJE NA KOPNU<br />
1. jedan operator svi opsezi, SSB;<br />
2. jedan operator svi opsezi, CW;<br />
3. jedan operator svi opsezi, Mixed.<br />
RS(T)<br />
Postaje na otocima odašilju RS(T) i<br />
MIA oznaku otoka, dok postaje na kopnu<br />
odašilju RS(T) i redni broj veze počevši<br />
od 001.<br />
SWL<br />
U logu trebaju biti upisani slijedeći<br />
podatci: datum, UTC, opseg, vrsta rada,<br />
pozivna oznaka slušane postaje, RS(T),<br />
redni broj veze za postaje na kopnu,<br />
odnosno MIA oznaka za postaje na<br />
otocima, pozivna oznaka druge postaje.<br />
Jedna postaja može se pojaviti samo<br />
jednom kao postaja koja poziva te<br />
najviše dva puta kao postaja korespondent<br />
na istom bandu i istom vrstom rada.<br />
diplome<br />
Log<br />
Dnevnici veza trebaju biti ispunjeni na<br />
uobičajeni način te trebaju sadržavati slijedeće<br />
podatke: datum, UTC, opseg,<br />
vrstu rada, pozivnu oznaku, poslani<br />
RS(T), primljeni RS(T), redni broj veze<br />
za stanice na kopnu, odnosno MIA<br />
oznaku za stanice na otocima, broj<br />
bodova za vezu i oznaku da li je riječ o<br />
novom množitelju.<br />
Dnevnike treba poslati u elektroničkom<br />
obliku na 3.5" disketi ili e-poštom.<br />
Dnevnik treba biti u dvije datoteke te ih<br />
treba nazvati pozivnom oznakom postaje<br />
i to npr. 9A5K.LOG i 9A5K.SUM, gdje<br />
je datoteka s oznakom .LOG sam dnevnik<br />
veza, dok je datoteka s oznakom<br />
.SUM zbirni list.<br />
Postaje koje rade s MIA otoka trebaju<br />
u zbirnom listu naglasiti svoju MIA referencu.<br />
Zbirni list treba sadržavati<br />
sljedeće podatke: pozivnu oznaku, kategoriju<br />
natjecanja, broj važećih veza, broj<br />
dvostrukih veza, broj bodova i broj<br />
množitelja, ukupan rezultat te pozivne<br />
oznake operatora (ako je riječ o kategoriji<br />
više operatora).<br />
Rok za slanje dnevnika je mjesec<br />
dana po održanom natjecanju, a treba ih<br />
poslati e-poštom na ik8vrn@mdxc.org ili<br />
poštom na slijedeće adrese:<br />
Mr. Gianfranco Lai<br />
Corso Umberto I°, 285/G,<br />
I - 80034 Marigliano,<br />
Naples, Italy<br />
ili Gianfranco, P.O.Box 5, - 80034<br />
Marigliano, Naples, Italy.<br />
Diskvalifikacija<br />
Svi logovi koji će biti primljeni bit će<br />
prekontrolirani. Eventualne pronađene<br />
greške mogu izazvati oduzimanja bodova.<br />
Za svaku obračunatu dvostruku vezu<br />
oduzima se deseterostruki broj obračunatih<br />
bodova. Veliki broj obračunatih<br />
duplih veza dovodi do diskvalifikacije<br />
sudionika.<br />
Sve odluke natjecateljske komisije su<br />
konačne.<br />
Dnevnici za kontrolu<br />
U ovu kategoriju ući će dnevnici gdje<br />
su operatori to izričito zatražili u zbirnom<br />
listu, dnevnici koji su poslani bez zbirnog<br />
lista, konačnog rezultata ili nakon isteka<br />
roka za slanje, neovisno o postignutom<br />
rezultatu.<br />
Nagrade<br />
Bit će dodijeljene pobjednicima u<br />
svakoj od kategorija. Jedan od sponzora<br />
za najbolje plasiranu postaju iz Hrvatske<br />
je IOCAGrupa (www.inet.hr/9a6aa)<br />
Na žalost naših “aktivatora”, natjecanje<br />
se održava u drugoj polovini rujna,<br />
zato što (kako nam je rečeno u MDXC)<br />
drugi termin nisu mogli usuglasiti s<br />
IARU-om. I pored toga smatramo da bi<br />
ovo natjecanje ubrzo moglo postati vrlo<br />
popularno i među našim radioamaterima.<br />
Diplome<br />
WORKED 9A PREFIXES<br />
1. Izdavač diplome je <strong>Hrvatski</strong> <strong>Radio</strong>amaterski <strong>Savez</strong><br />
2. Diplomu mogu zatražiti licencirani radioamateri iz svih<br />
zemalja svijeta, uključivo i prijemne radio amatere.<br />
3. Za diplomu vrijede veze održane s 9A postajama nakon 5.<br />
srpnja 1992. godine, bez obzira na vrstu rada i opseg.<br />
4. Diploma se može osvojiti u tri stupnja, a to su: brončani,<br />
srebrni i zlatni.<br />
5. Za ovu diplomu potrebno je priložiti izvod iz radio<br />
dnevnika i posjedovati QSL karte za održane radio veze.<br />
QSL karte mogu biti zatražene na uvid.<br />
6. Diploma se osvaja postepeno i za svaki stupanj treba<br />
priložiti izvod iz radio dnevnika.<br />
7. Prigodni predmetak, npr. 9A100, 9A80, itd. može<br />
zamijeniti bilo koji predmetak koji nedostaje i može se<br />
koristiti samo jednom u bilo kojem stupnju diplome.<br />
Broj potrebnih QSL karata: 9A1 9A2 9A3 9A4 9A5 9A6 9A7 9A8 9A9 9A0<br />
Brončana 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1<br />
Srebrna 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2<br />
Zlatna 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3<br />
8. Cijena osnovne (brončane) diplome je 60 kuna, a svaki<br />
daljnji stupanj 20 kuna.<br />
9. Diploma je dimenzija 210 x 295 mm s naljepnicama za<br />
svaki stupanj.<br />
10. Novac se uplaćuje na račun Hrvatskoga <strong>Radio</strong>amaterskog<br />
saveza, Zagrebačka banka 30101-601-16-2500-3222756,<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004<br />
svrha doznake “ime diplome”, a kopija uplatnice se prilaže<br />
aplikaciji.<br />
11. Cijena za strane radioamatere je US$ 5.00, a za svaki<br />
naredni stupanj US$ 3.00.<br />
12. Troškove pakiranja i slanja diplome snosi <strong>HRS</strong>.<br />
33
CROATIA COUNTY AWARD<br />
diplome<br />
1. Izdavač diplome je <strong>Hrvatski</strong> <strong>Radio</strong>amaterski <strong>Savez</strong>.<br />
2. Diplomu mogu zatražiti licencirani radioamateri iz svih<br />
zemalja svijeta, uključivo i prijemne radioamatere.<br />
3. Za diplomu vrijede veze održane s 9A postajama nakon<br />
5. srpnja 1992. godine, bez obzira na vrstu rada i opseg.<br />
4. Cilj diplome je potaknuti aktivnost 9A postaja iz svih<br />
županija (ukupno 21 županija) Republike Hrvatske, kao i<br />
sudjelovanje u nacionalnim natjecanjima iz svih dijelova<br />
Republike Hrvatske.<br />
5. Diploma se može osvojiti u 3 kategorije:<br />
1. zlatna - za 21 različitu potvrđenu županiju,<br />
2. srebrna - za 15 različitih potvrđenih županija,<br />
3. brončana - za 10 različitih potvrđenih županija.<br />
6. Za ovu diplomu potrebno je priložiti izvod iz radio<br />
dnevnika i posjedovati QSL karte za održane radio veze.<br />
QSL karte mogu biti zatražene na uvid.<br />
7. Diploma se osvaja postepeno i za svaki stupanj treba<br />
priložiti izvod iz radio dnevnika.<br />
8. Cijena osnovne (brončane) diplome je 60 kuna, a svaki<br />
daljnji stupanj 20 kuna.<br />
9. Diploma je dimenzija 210 x 295 mm s naljepnicama za<br />
svaki stupanj.<br />
10. Novac se uplaćuje na račun Hrvatskoga <strong>Radio</strong>amaterskog<br />
<strong>Savez</strong>a, Zagrebačka banka 30101-601-16-2500-3222756,<br />
svrha doznake “ime diplome”, a kopija uplatnice se<br />
prilaže aplikaciji.<br />
11. Cijena za strane radioamatere je US$ 10.00 za osnovnu<br />
diplomu i US$ 5.00 za svaku naljepnicu.<br />
12. Troškove pakiranja i poštarine diplome plaća <strong>HRS</strong>.<br />
13. Popis županija:<br />
I ZAGREBAČKA<br />
II KRAPINSKO-ZAGORSKA<br />
III SISAČKO-MOSLAVAČKA<br />
IV KARLOVAČKA<br />
V VARAŽDINSKA<br />
VI KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA<br />
VII BJELOVARSKO-BILOGORSKA<br />
VIII PRIMORSKO-GORANSKA<br />
IX LIČKO-SENJSKA<br />
X VIROVITIČKO-PODRAVSKA<br />
XI POŽEŠKO-SLAVONSKA<br />
XII BRODSKO-POSAVSKA<br />
XIII ZADARSKA<br />
XIV OSJEČKO-BARANJSKA<br />
XV ŠIBENSKO-KNINSKA<br />
XVI VUKOVARSKO-SRIJEMSKA<br />
XVII SPLITSKO-DALMATINSKA<br />
XVIII ISTARSKA<br />
XIX DUBROVAČKO-NERETVANSKA<br />
XX MEĐIMURSKA<br />
GRAD ZAGREB<br />
Napomena: Pomoću poštanskog broja mjesta moguće<br />
je odrediti pripadnost županiji.<br />
WORKED 9A LOCATORS<br />
1. Izdavač diplome je <strong>Hrvatski</strong> <strong>Radio</strong>amaterski <strong>Savez</strong>.<br />
2. Diplomu mogu zatražiti licencirani radioamateri iz svih<br />
zemalja svijeta, uključivo i prijemne radioamatere.<br />
3. Za diplomu vrijede radio veze održane s 9A postajama<br />
nakon 5. srpnja 1992. godine, bez obzira na vrstu rada .<br />
4. <strong>Radio</strong> veze preko repetitora se ne priznaju.<br />
5. Za ovu diplomu vrijede veze na 50 MHz, 70 MHz, 144<br />
MHz, 432 MHz, 1296 MHz i više.<br />
6. Cilj diplome je potaknuti rad iz svih QTH Lokatora u<br />
Republici Hrvatskoj.<br />
7. Diploma se može osvojiti u 3 kategorije neovisno o<br />
opsegu, kao i za jedno frekvencijsko područje.<br />
1. 90 % mogućih lokatora (od 12 do 14 polja),<br />
2. 70 % mogućih lokatora (od 7 do 12 polja),<br />
3. 50 % mogućih lokatora (do 7 polja).<br />
8. Lokatori u 9A su: JN 76, 86,<br />
JN 65, 75, 85, 95,<br />
JN 64, 74, 84, 94,<br />
JN 73, 83,<br />
JN 82, 92,<br />
9. Za ovu diplomu potrebno je priložiti izvod iz radio dnevnika<br />
i posjedovati QSL karte za održane radio veze. QSL<br />
karte mogu biti zatražene na uvid.<br />
10. Diploma se osvaja postepeno i za svaki stupanj treba<br />
priložiti izvod iz radio dnevnika.<br />
11. Diploma je dimenzija 210 x 295 mm s naljepnicama za<br />
svaki stupanj.<br />
12. Cijena diplome je 30 kn za 3 stupanj, a svaki naredni<br />
stupanj 20 kuna.<br />
13. Novac se uplaćuje na račun <strong>HRS</strong>-a, Zagrebačka banka<br />
30101-601-16-2500-3222756, svrha doznake “ime<br />
diplome”, a kopija uplatnice se šalje s izvatkom iz radio<br />
dnevnika.<br />
14. Cijena za strane radioamatere je US$ 5.00, a za svaki<br />
naredni stupanj US$ 3.00.<br />
15. Troškove pakiranja i slanja diplome snosi <strong>HRS</strong>.<br />
34 <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004
UKV<br />
Piše: Dušan Malobabić, 9A2MD<br />
Što su keplerijani?<br />
Rad preko radioamaterskih satelita<br />
spada u sam vrh radioamaterstva.<br />
Od operatora se traži da ima uređaje i<br />
da posjeduje elementarna znanja iz<br />
astronomije. Važno je istaknuti poznavanje<br />
sferne trigonometrije za one koji<br />
se namjeravaju ozbiljnije baviti satelitima<br />
i njihovim putanjama. To su veliki<br />
zahtjevi, no na sreću računalni programi<br />
obavljaju veliki dio posla umjesto nas.<br />
Osnovno poznavanje navedenog omogućuje<br />
nam pokretanje programa i<br />
unošenje traženih podataka.<br />
Prije dvadesetak godina preleti<br />
satelita su se dobivali iz EQX (EQUATOR<br />
CROSSING). To je bio onaj trenutak<br />
kada projekciona točka satelita siječe<br />
zemaljski ekvator i ona je:<br />
ϕ (fi), λ (lamda) i T gdje je:<br />
ϕ = geografska širina;<br />
λ = geografska dužina;<br />
T = srednje vrijeme GMT<br />
(GREENWICH MEAN TIME).<br />
Znamo da je na ekvatoru ϕ = 0°.<br />
Iz navedenog zaključujemo da je<br />
EQX određen s λ i GMT. Može se<br />
dogoditi da je λ = 0° i to onda kada<br />
EQX siječe ekvator u Greenwichu. Tada<br />
je EQX određen samo s GMT-om. Iz<br />
tog EQX izračunali smo subsatelitske<br />
točke i crtali reperne putanje. Upućujem<br />
čitatelje na autorov članak “Sovjetski<br />
radioamaterski sateliti” objavljen u RA<br />
1983. u broju 1. i 2. gdje su prikazani<br />
proračuni i reperna putanja u tri točke.<br />
To je najlakši proračun bez velikih<br />
matematičkih operacija.<br />
Ovdje je važno podvući da je koordinata<br />
ekvator stalna veličina i da ne ovisi<br />
od našem QTH, ali i to da je λ ovisi<br />
od našeg QTH. Iz tog razloga proračuni<br />
vrijede samo za naš QTH.<br />
Kada je riječ o geografskoj širini i<br />
dužini, primijećeno je da se u ponekim<br />
literaturama, a i u razgovoru s radioamaterima,<br />
upotrebljavaju LATITUDE<br />
(širina) i LONGITUDE (dužina) da bi se<br />
izrazili ϕ i λ. To je pogrešno. Latitude i<br />
longitude su astronomska širina i dužina<br />
i to su koordinate astronomskog koordinatnog<br />
sistema EKLIPTIKE.<br />
Geografska širina nekog grada ili<br />
točke mjeri se od ekvatora po meridijanu<br />
do te točke. Latituda se mjeri od<br />
ekliptike (putanja Zemlje oko Sunca) po<br />
meridijanu do nekog nebeskog tijela.<br />
Geografska dužina je luk ekvatora od<br />
Greenwicha do meridijana neke točke.<br />
LONGITUDE je dio luka ekliptike od<br />
PROLJETNE TOČKE do meridijana<br />
nekog nebeskog tijela. Iz rečenog se<br />
uočavaju velike razlike tako da ih se ne<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004<br />
može poistovjećivati. Proračuni EQX<br />
zavise od promatračevog QTH i to u oba<br />
koordinatna sistema a to su:<br />
- Koordinatni sistem HORIZONTA<br />
s koordinatama:<br />
V = visina i W = azimut;<br />
- Koordinatni sistem ekvatora<br />
s koordinatama:<br />
δ = deklinacija i S = satni kut.<br />
Slika 1. - Koordinatni sistem horizonta<br />
Slika 2. - Koordinatni sistem ekvatora<br />
Pruženo je dosta prostora našem<br />
EQX-u da bi radioamateri bolje sagledali<br />
eru prvih satelita. Programi prvih satelita<br />
polako odlaze u povijest. Nastupila je<br />
era keplerijana. Keplerijani su nazivi<br />
dani skupu koordinata u čast Johan<br />
Keplera*.<br />
* Johan Kepler (1571-1650.), tvorac keplerovih<br />
zakona:<br />
I. Putanje planeta su elipse u čijem žarištu je<br />
Sunce.<br />
II. Radijus vektori u jednakim vremenima<br />
prelaze jednake površine.<br />
III. Kvadrati vremena potrebnog za opis elipse<br />
razmjerni su kubovima njihovih srednjih udaljenosti<br />
od Sunca.<br />
Keplerovi zakoni vrijede za sva nebeska tijela,<br />
kao i za satelite koji su (umjetna) nebeska tijela.<br />
Te koordinate ne ovise od promatračevog<br />
QTH. Odnose se na astronomsku<br />
koordinatni sistem nebeskog ekvatora.<br />
Koordinate su: PROLJETNA<br />
TOČKA I REKTASCENZIJA.<br />
Pn = P01-N,<br />
Ps = P01-S,<br />
Z = Zenit,<br />
NA = Nadir<br />
As = V = Visina,<br />
W = azimut,<br />
MM1= visinska paralela.<br />
Sva nebeska tijela koja se<br />
nalaze na visinskoj paraleli<br />
imaju istu visinu*<br />
EN = Horizont koji je stalan i<br />
meridijan (Z, S, A, NA) koji<br />
zavisi od promatračevog QTH,<br />
on je ujedno meridijan azimuta<br />
(w). Visina može biti pozitivna i<br />
negativna (od 0-90°).<br />
Azimut se označava u<br />
stupnjevima (od 0-360°).<br />
AB = Deklinacija,<br />
Z = Zenit,<br />
NA = Nadir,<br />
S = Satni kut,<br />
Pn = P01-N,<br />
Ps = P01-S<br />
KK1 = ekvator<br />
Osnovni krugovi u ovome sistemu<br />
su: ekvator koji je stalan,<br />
nebeski meridijan (Pn, B, A,<br />
Ps) koji je ujedno meridijan<br />
satnog kuta i koji ovisi od promatračevom<br />
QTH.<br />
Deklinacija se označava od<br />
0°-90° kada je pozitivna i mjeri<br />
se od ekvatora prema N polu.<br />
Kada je negativna mjeri se od<br />
ekvatora prema S polu.<br />
Satni kut se izražava od<br />
0-360°.<br />
KEPLERIJANI SU:<br />
1. KATALOŠKI BROJ SATELITA<br />
(CATALOG NUMBER)<br />
2. SREDNJE VRIJEME<br />
(EPOCH TIME)<br />
3. INKLINACIJA<br />
(INCLINATION)<br />
4. REKTASCENZIJA<br />
(RIGHT ASCENSION)<br />
5. EKSCENTRIČNOST<br />
(ECCENTRICITY)<br />
35
6. UGAO PERIGEJA<br />
(ARGUMENT OF PERIGEE)<br />
7. ANOMALIJA PERIGEJA<br />
(MEAN ANOMALY)<br />
8. BROJ ORBITA<br />
(MEAN MOTION)<br />
9. UBRZANJE SATELITA<br />
(DECAY RATE)<br />
10. VRIJEME ORBITE OD<br />
LANSIRANJA DO PERIGEJA<br />
(EPOCH REVOLUTION)<br />
11. POLUOS VELIKE OSI<br />
(SEMI MAJOR AXIS)<br />
12. SIDERALNO VRIJEME<br />
(SIDERAL TIME)<br />
Pojasnimo redom:<br />
1. Kataloški broj<br />
Svaki satelit je označen brojem koji<br />
mu daje NASA. Broj služi za identifikaciju<br />
satelita. Tako na primjer RS-15 ima<br />
kataloški broj 99915, Oskar-21 ima broj<br />
21087, itd. Neki se programi nisu mogli<br />
pokrenuti bez tog broja, a neki programi<br />
rade bez njega.<br />
Poneki BBS-ovi daju svoje brojeve<br />
koji se razlikuju od NASE. O tome<br />
moramo voditi računa. Velika količina<br />
podataka je na BBS-ovima tako da je u<br />
srpnju 1994. godine s BBS-a (IV4BYK-8)<br />
“skinuto” 612 dostupnih satelita. Za<br />
većinu su se mogli dobiti keplerijani i<br />
kratki tehnički opisi. Od toga broja su<br />
dvadesetak amaterskih i desetak digitalnih,<br />
također namijenjeni radioamaterima.<br />
2. Srednje vrijeme<br />
To je odgovarajući izraz za svjetsko<br />
vrijeme, UTC, univerzalno vrijeme i<br />
srednje vrijeme GMT-a. Kao jedinica za<br />
mjerenje vremena može se uzeti bilo koji<br />
događaj koji se ponavlja, na primjer<br />
rotacija Zemlje, raspadanje atoma, itd.<br />
Rotacija Zemlje na prvi pogled izgleda<br />
prihvatljiva, no to kretanje nije jednako<br />
(drugi Keplerov zakon).<br />
Razne vrste dana nastaju kada neko<br />
nebesko tijelo ima dva uzastopna prolaza<br />
kroz određeni meridijan i njega<br />
karakterizira vrijeme koje zovemo dan.<br />
Prema tome koje se nebesko tijelo promatra,<br />
dan može biti:<br />
- Zvjezdani dan<br />
- Sunčev dan<br />
- Mjesečev dan, itd.<br />
Svi ti dani međusobno nisu jednaki.<br />
Međunarodnim sporazumom iz 1925.<br />
godine uvedeno je srednje vrijeme po<br />
kojem dan počinje u ponoć. Pravi<br />
sunčani dan ne može se uzeti kao jedinica<br />
za mjerenje vremena i kad bi stvorili<br />
“idealno Sunce”, koje se kreće po ekliptici,<br />
njegovi dani međusobno ne bi bili<br />
jednaki zbog nagiba ekliptike prema<br />
nebeskom ekvatoru (23.5°). Zato je izmišljeno<br />
srednje Sunce koje se kreće po<br />
ekvatoru i njegova deklinacija je 0°.<br />
Zamišljeno srednje Sunce izlazi svaki<br />
dan na istoku, a zalazi na zapadu. Na taj<br />
UKV<br />
način je nastalo srednje vrijeme (srednje<br />
GMT, građansko, svjetsko vrijeme).<br />
Srednje vrijeme mjeri se od 00.00 do<br />
24.00 sata.<br />
Za prijelaz iz pravog vremena u srednje<br />
vrijeme i mjesnog pravog vremena<br />
u mjesno srednje vrijeme (mjesna vremena<br />
nastaju kada od GMT-a dodamo ili<br />
oduzmemo λ) služi jednadžba vremena.<br />
Jednadžba vremena može se definirati<br />
kao razlika satnih kutova pravog i srednjeg<br />
Sunca ili kao razlika rektascenzija<br />
pravog i srednjeg Sunca.<br />
e = Sp - Ss,<br />
gdje je:<br />
Sp = satni kut pravog Sunca<br />
(prividno Sunce se kreće po<br />
ekliptici);<br />
Ss = satni kut srednjeg Sunca<br />
(zamišljeno Sunce se kreće<br />
po ekvatoru).<br />
e = as-ap,<br />
gdje je:<br />
as = rektascenzija srednjeg Sunca,<br />
ap = rektascenzija pravog Sunca,<br />
ili pomoću vremena:<br />
e = Tp - Ts,<br />
gdje je:<br />
Tp = pravo vrijeme u Greenwichu;<br />
Ts = srednje vrijeme.<br />
Podatci se mogu naći u nautičkom<br />
godišnjaku.<br />
Tako smo došli do srednjeg vremena<br />
(epoch time) gdje se srednji sunčev dan<br />
izražava u danima i dijelovima dana. Na<br />
primjer: 88273.72659. Prva dva broja<br />
(88) označavaju godinu, 1988. godina.<br />
273 označava broj dana u godini, a to je<br />
29. 9. 1988. godine. 0.72659 su dijelovi<br />
dana (dan ima 24 sata). Dijelove dana<br />
treba pomnožiti s 24 pa imamo: 0.72659<br />
x 24 = 17.43816 sati. Ostatak dijelova<br />
sata, 0.43916, pomnoži se sa 60 i dobivamo<br />
26.2896 minuta. Ostatak minuta,<br />
0.2896, množimo sa 60 i dobivamo<br />
17.376 sekundi. Konačno, imamo 17<br />
sati 26 minuta 17.376 sekundi.<br />
Drugi primjer:<br />
Epoch time: 04033.85371<br />
04 = 2004. godina<br />
33 dan u 2004. godini je 2. veljače<br />
0.85371 x 24 = 20.48904 sati<br />
0.48904 x 60 = 29.3424 minuta<br />
0.3424 x 60 = 20.544 sekundi<br />
Konačno, srednje vrijeme ili epoch<br />
time je: 2004. god., 2. 2., 20 sati, 29 min.,<br />
20,544 sekundi.<br />
Vrijeme se unosi u program kao<br />
04033.85371 ili 88273.72659.<br />
3. Inklinacija<br />
To je kut između ravnine orbite<br />
satelita i ravnine zemaljskog ekvatora.<br />
Inklinacija se izražava u stupnjevima i<br />
njegovim dijelovima. Nikada u minutama<br />
i sekundama. Na primjer I = 82.546°.<br />
Na slici 3., 4., 5. i 6. prikazane su<br />
inklinacije.<br />
Slika 3. - Ekvatorijalna orbita, I = 0°<br />
ZE = ekvator<br />
Slika 4. - I > 0° < 90°<br />
Slika 5. - I = 90° polarna orbita<br />
Slika 6. - I = > 0° < 180°<br />
36 <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004
4. Rektascenzija<br />
Rektascenzija se označava se malim<br />
slovom (a), u keplerijanima s (RAAN) ili<br />
(RA). Da bi jasnije definirali rektascenziju,<br />
moramo definirati proljetnu točku (γ).<br />
Sunce na svojoj prividnoj putanji siječe<br />
nebeski ekvator kada je njegova deklinacija<br />
0°.<br />
UKV<br />
linearni (e) i numerički (ε). Linearni ekscentricitet<br />
je udaljenost od centra elipse<br />
do fokusa (žarište). To je najjednostavnije<br />
objasniti pomoću prvog keplerovog<br />
zakona koji glasi: “Svojim središtem<br />
nebeska tijela opisuju oko Sunca eliptične<br />
putanje u čijem se fokusu nalazi<br />
Sunce”.<br />
Pn = P01-N, Ps = P01-S,<br />
CB = deklinacija,<br />
= proljetna točka,<br />
J = =°= = jesenja točka,<br />
QQ1 = ekliptika,<br />
KK1 = nebeski ekvator,<br />
a = rektascenzija,<br />
360°-a = surektascenzija,<br />
S = satni kut nebeskoga tijela,<br />
(B), Pn, B, C, Ps = meridijan satnog<br />
kuta nebeskoga tijela (B),<br />
Luk KQ = 23.5° (nagnuće ekliptike<br />
prema ekvatoru).<br />
Izražava se u stupnjevima i kao takav se<br />
unosi u program. Anomalija Perigeja<br />
nastaje zbog spljoštenosti Zemlje, tako<br />
da na ekvatoru imamo veću masu.<br />
Sunce, Mjesec i ostale planete svojim<br />
masama utiču na njenu rotaciju.<br />
Zemlja rotacijom nastoji zadržati svoj<br />
pravac kretanja. Kako je njena os nagnuta<br />
prema ekliptici za 66.5° onda<br />
precesira i to se izražava kao kružno<br />
kretanje osi (znači da i Perigej precesira<br />
te zato nastaje anomalija Perigeja).<br />
Kut Perigeja i anomalija prikazani su<br />
na slici 9.<br />
Slika 7.<br />
Sunce za godinu dana dva puta<br />
siječe nebeski ekvator i to:<br />
- 21. ožujka, kada je njegova<br />
deklinacija 0° i<br />
- 22. prosinca kada je njegova<br />
deklinacija maksimalno negativna<br />
(-25.5°).<br />
21. ožujka sjecište se zove proljetna<br />
točka i označava se (). Jesenja<br />
točka označava s (=°=) i ona je 22.<br />
prosinca. Proljetna točka se još naziva<br />
Ravnodnevnica ili Ekvinocij i označava<br />
se u stupnjevima i njegovim dijelovima<br />
(0° do 360°). Vrlo je važno reći da<br />
Proljetna točka i njezin satni kut označava<br />
zvjezdano vrijeme koje se izražava<br />
od 0 h do 24 h.<br />
Sada možemo reći da je rektascenzija<br />
dio luka nebeskog ekvatora od<br />
Proljetne točke do satnog kruga nekog<br />
nebeskog tijela u našem slučaju (B).<br />
Točka C označava sjecište ekvatora i<br />
satnog meridijana.<br />
Rektascenzija se broji od 0 ° - 360° i<br />
to računajući u pravcu koji je suprotan<br />
kretanju kazaljki na satu. Ona može biti i<br />
u satima od 0 do 24 h. Odnos 360° - a =<br />
Surektascenzija (Sideral hour angle).<br />
Upotrebom surektascenzije mogu se<br />
dobiti satni kutovi nebeskih tijela.<br />
S = S + (360° -a),<br />
gdje je:<br />
S = satni kut nebeskog tijela,<br />
S = Satni kut Proljetne točke,<br />
a = rektascenzija.<br />
Rektascenzija se unosi u program<br />
(izražena u stupnjevima).<br />
5. Ekscentričnost<br />
Kod elipse, pa tako i kod satelitskih<br />
putanja postoje dva ekscentriciteta,<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004<br />
Potrebno vrijeme da planete učine<br />
cijelu putanju zove se siderična revolucija.<br />
To preneseno na Zemlju i satelit vidljivo<br />
je na slici 8.<br />
A = Apogej (satelit najudaljeniji),<br />
P = Perigej (satelit najbliži Zemiji),<br />
AP = velika os orbite,<br />
A = velika poluos orbite,<br />
B = mala poluos orbite,<br />
e = OF = linearni ekscentricitet.<br />
Slika 8. - Orbita satelita<br />
Odnos između linearnog ekscentriciteta<br />
i velike poluosi je brojni numerički<br />
ekscentricitet (ε); ε = e/a.<br />
Linearni ekscentricitet može se dobiti<br />
e = v a2 - b2. Podatci se unose u računalo.<br />
6. Ugao perigeja<br />
Ugao Perigeja predstavlja kut na<br />
orbiti između uzlazne putanje i Perigeja<br />
u smjeru kretanja satelita do EQX. Taj<br />
kut se izražava u stupnjevima i njegovim<br />
dijelovima i kao takav se unosi u program.<br />
7. Anomalija perigeja<br />
To je kut u ravni Perigeja na putanji<br />
satelita u njegovom pravcu kretanja.<br />
N = Nord,<br />
A = Apogej,<br />
M = anomalija Perigeja,<br />
Q = kut Perigeja,<br />
WE = Zemaljski ekvator,<br />
AP = orbita satelita,<br />
Q = 560° - M.<br />
Slika 9. - Kut Perigeja i anomalija<br />
8. Broj orbite<br />
To je broj koji pokazuje koliko satelit<br />
ima orbita u jednom danu. Obično je to<br />
cijeli broj. Dijeljenjem jednog dana s tim<br />
brojem dobivamo vrijeme orbite. Na<br />
primjer, za AO -13, MM (mean motion)<br />
=2.09698 znači u jednom danu ima dvije<br />
orbite. Kako dan ima 24 h to treba podijeliti<br />
s brojem orbita. Tako dobijemo vrijeme<br />
u kojem satelit napravi jednu<br />
putanju oko Zemlje pa imamo:<br />
24 : 2.09698 = 11.44503 h.<br />
Iz vremena orbite vidljivo da je to<br />
izdužena putanja s visokim apogejom<br />
(36264.5 km) i malom visinom Perigeja<br />
(2545.8 km). Takve izdužene eliptične<br />
putanje nazivaju se “praseća leđa”<br />
(piggy back). Takvi sateliti imaju radne<br />
orbite od nekoliko sati.<br />
S obzirom da je vrijeme orbite<br />
iskazan u satima, 11.44503 h, potrebno<br />
ga je radi naše orijentacije pretvoriti u<br />
minute i sekunda. Tako imamo: 11 h,<br />
ostatak sata 0.44503 x 60 = 26.7018<br />
min. Ostatak minuta, 0.7018 x 60, je<br />
42.108 sekundi. Broj orbita se unosi u<br />
program, na primjer: 2.09698.<br />
37
9. Ubrzanje satelita<br />
To je ubrzanje kada se satelit na svojoj<br />
putanji približi Zemlji. Ono nastaje<br />
uslijed Zemljine teže. Izražava se potencijom,<br />
na primjer: 2E-5 i kao takva se<br />
unosi u program. Eksponent (E) pomiče<br />
decimalnu točku u desno ako je pozitivan<br />
i u lijevo ako je negativan. Znači,<br />
2E+5 možemo pisati: 2x100000 = 2x10 5 .<br />
Kada je eksponent negativan 2E - 5 =<br />
2 x 0.00001 = 2 x 10 -5 = 100000 =<br />
0.00002.<br />
Pozitivna potencija povećava brzinu<br />
satelita, a negativna usporava satelit.<br />
Važno je podvući da se da se tu radi<br />
o kutnim brzinama. Objašnjenje ubrzanja<br />
(decay rate) moguće je objasniti<br />
pomoću zakona gravitacije: F = G m x<br />
m1/r 2 gdje je: F= univerzalna gravitaciona<br />
konstanta, koja iznosi 6.673 x 10 -<br />
11 Nm 2 / kg 2 . To je sila od dvije mase<br />
koja svaka ima 1 gram na udaljenosti 1<br />
centimetar.<br />
Masa prvog tijela je “m”. Masa drugog<br />
tijela je “ml”, a “r” udaljenost među tijelima.<br />
Iz jednadžbe je vidljivo da sa smanjenjem<br />
kvadrata udaljenosti povećava<br />
sila, i obratno, s povećanjem kvadrata<br />
udaljenosti sila se smanjuje.<br />
U Perigeju je udaljenost najmanja, ali<br />
je zato brzina satelita najveća. U<br />
Apogeju je brzina najmanja, a udaljenost<br />
najveća. Masa Zemlje je 5.967 x 10 24 kg<br />
i kada znamo masu satelita lako je<br />
UKV<br />
izračunati silu privlačenja u Apogeju i<br />
Perigeju ili bilo kojoj točki putanje.<br />
Ubrzanje satelita možemo objasniti i<br />
pomoću drugog keplerovog zakona,<br />
gdje je brzina planeta veća ukoliko je<br />
bliže Suncu. Brzine planeta obrnuto su<br />
proporcionalne udaljenostima od Sunca.<br />
To se odnosi na Zemlju i satelit. Ovdje je<br />
dano više prostora ubrzanju satelita iz<br />
razloga što je to i najteži dio orbite kod<br />
njezine analize.<br />
10. Vrijeme revolucije<br />
Vrijeme revolucije je vrijeme od lansiranja<br />
do Perigeja i to je nulta orbita, do<br />
slijedećeg Perigeja je broj 1, odnosno<br />
prva orbita. Znači da se orbite računaju<br />
od Perigeja do Perigeja. Kada orbite<br />
računamo od EQX do EQX tada govorimo<br />
o nodalnoj orbiti.<br />
11. Poluos velike osi<br />
Ovaj podatak se danas sve manje<br />
koristi i on izražava dužinu orbite u kilometrima.<br />
Njega koriste stari programi.<br />
Noviji programi umjesto njega koriste<br />
vrijeme revolucije (epoch revolution).<br />
12. Sideralno vrijeme<br />
To je astronomski izraz kojim se<br />
izražava vrijeme Greenwichkog meridijana<br />
i proljetne točke, prvog dana u<br />
ponoć (2400 sati). Najjednostavnije<br />
rečeno, proljetna točka ne kulminira u<br />
isto vrijeme u Greenwichu. Razlog tome<br />
je precesija ekvinocija i ona iznosi 50.24<br />
lučke sekunde (50.24''). Sideralno vrijeme<br />
se dobiva iz nautičkog godišnjaka.<br />
Stari programi se nisu mogli pokrenuti<br />
bez sideralnog vremena, dok noviji programi<br />
ne traže taj podatak.<br />
Izložena materija je dosta opsežna i<br />
prilično nepoznata prosječnom radioamateru.<br />
Prvobitna zamisao je bila objasniti<br />
keplerijane, matematički ih izraziti i<br />
povezati, no to bi učinilo članak prevelikim.<br />
Od toga se odustalo. Dosta prostora<br />
je ostavljeno našem EQX-u i to ne<br />
bez razloga, tako da taj pristup polako<br />
odlazi u povijest. Želim istaknuti da naš<br />
EQX ništa manje nije bio precizan od<br />
drugih programa koji su izlazili na<br />
pritvorena vrata AMSAT-a i NASE. Prije<br />
svega znali smo održavati EQX, znali<br />
smo ući u program i ispravljati parametre.<br />
Profesionalne programe ne znamo<br />
otvoriti, ne znamo se snaći u velikoj<br />
količini podataka, pogotovo kada ih ne<br />
razumijemo, i konačno, ne znamo ih<br />
ispraviti. Tako se polako pretvaramo u<br />
“stražare koji čame na bandu”, očekujući<br />
(i pored moćnih mašina i programa)<br />
satelit. To je zato jer im ne dajemo<br />
“svježe” podatke jer ih i nemamo uvijek.<br />
Keplerijani su za nas novi pristup<br />
satelitu i njegovim orbitama. Ovo je prvi<br />
put u povijesti radioamaterizma da<br />
radioamateri polako gube bitku.<br />
38 <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004
UKV<br />
Piše: Branimir Antolić, 9A9B<br />
EME veze iz Hrvatske<br />
Ukratko o 9A9B<br />
<strong>Radio</strong>amaterstvom se bavim<br />
još od daleke 1970.<br />
Licencu posjedujem od 1972.<br />
godine (YU2RMK, YU2MK,<br />
9A2MK i konačno 9A9B). Od<br />
samog početka bavljenja navedenim<br />
zanimala me elektronika,<br />
gradnja raznih elektronskih uređaja,<br />
odnosno antena te održavanje<br />
radio veza svim mogućim<br />
tehnikama (upotrebom satelita,<br />
meteoritskom refleksijom, sporadicima<br />
i sl.), a kasnije naročito<br />
primjenom računala (amaterska<br />
telegrafija, amaterska televizija,<br />
paket radio, …). U tom smislu,<br />
jedini do sada iz Republike<br />
Hrvatske (i šire) imam potvrdu<br />
(NASA-inu QSL karticu) za<br />
održanu paket radio vezu sa<br />
Space Shuttleom (Discovery).<br />
Ljubav prema radioamaterstvu<br />
imala je za rezultat i moje profesionalno<br />
obrazovanje, preko<br />
srednje elektrotehničke škole pa<br />
do fakulteta elektrotehnike<br />
(oboje u Zagrebu), gdje sam diplomirao i kasnije magistrirao<br />
na smjeru elektronike, odnosno usmjerenju radiokomunikacija.<br />
Nakon što sam se okušao u gotovo svim radioamaterskim<br />
tehnikama rada, kao vrhunac svega uslijedio je i interes za<br />
najzahtjevniji vid komunikacije između radioamatera - za veze<br />
refleksijom od Mjeseca (EME). Tako je EME danas moj glavni<br />
i jedini radioamaterski interes.<br />
EME je, dakle, vrhunac radioamaterske tehnologije, kako<br />
zbog kompleksnosti tehničkog znanja samog operatora, tako i<br />
zbog najsofisticiranije radiokomunikacijske opreme. Kako bi<br />
dočarao duljinu svoga navedenoga EME puta, navest ću<br />
podatak da sam (pored ostalog) svoj 20 metarski toranj (bez<br />
pripadajuće elektro/elektroničke opreme) izrađivao više od 3<br />
godine. Također sam dodatne 3 godine potrošio i za gradnju<br />
svoga 1 kW linearnog pojačala (2 x 4CX250B).<br />
Zadnjih 10-ak godina jedini iz Republike Hrvatske aktivno<br />
sudjelujem u svim svjetskim EME natjecanjima, pa sam tako i<br />
prvi iz Hrvatske poslao 9A prefiks na Mjesec (kada sam kao<br />
prvi/jedini sudionik iz Hrvatske radio u svim mogućim EME<br />
natjecanjima).<br />
Astronomske činjenice<br />
- Mjesec je od Zemlje prosječno udaljen oko 384.400 km.<br />
- Promjer Mjeseca je 3.476 km.<br />
- Širina Mjeseca na nebu iznosi 0.52 stupnja (od punih 180).<br />
- Rotacija Mjeseca oko Zemlje traje 27 dana 7 sati i 43<br />
minute.<br />
- Ciklus faza Mjeseca traje 29 dana 12 sati i 44 minute.<br />
Propagacijske činjenice<br />
- S mojim antenskim sustavom (22 dBi i kutom od 16°/3dB)<br />
samo 0.1% od ukupne izračene energije pogodi Mjesec<br />
(99.9% prođe pored Mjeseca i ode u dalje svemir).<br />
- Mjesec reflektira oko 7% signala.<br />
- Prosječno gušenje trase Zemlja-Mjesec-Zemlja iznosi<br />
252.5 dB (pretpostavivši koeficijent refleksije Mjeseca od<br />
7% i računato za 144 MHz (2m)).<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004<br />
- Tokom mjeseca gušenje trase<br />
varira ±1 dB (zbog promjene<br />
udaljenosti Mjeseca).<br />
- Ukoliko je prijamni antenski<br />
sustav linearno polariziran (kao<br />
moj - horizontalno), zbog zakretanja<br />
polarizacije u gornjim<br />
slojevima atmosfere (ionosfere;<br />
Faraday feding), može biti očekivano<br />
dodatno gušenje između<br />
20 do 30 dB.<br />
- Ispod otprilike 1000 MHz, svemirski<br />
šum je dominantan faktor<br />
i ovisan je o dijelu neba (galaksijama)<br />
koji se promatra. Za<br />
band 144 MHz iznosi 150<br />
do 7000°K. Za uspješan EME<br />
kontakt na 144 MHz temperatura<br />
šuma neba u smjeru Mjeseca<br />
ne smije biti veća od 500°K.<br />
- Od Zemlje do Mjeseca i natrag<br />
do Zemlje, elektromagnetskom<br />
valu treba oko 2.52 sekunde<br />
(za prosječnu udaljenost).<br />
Kad se sve dosad navedeno<br />
uzme u obzir, onda se to sve<br />
Antenski toranj 9A9B može svesti u realne okvire na slijedeći<br />
način: od 100 KW izračene<br />
snage iz antene, do Mjeseca stigne 100 W, a od Mjeseca<br />
prema Zemlji (na put od oko 380.000 km) krene svega 7 W.<br />
Pitanje<br />
Nakon svega - da li stvarno vjerujete da je EME radio kontakt<br />
moguć?<br />
9A9B ECHO 9/9, 13.3 dB, 9.5.2003. god.:<br />
Gornja slika potvrđuje da je EME rad moguć. Donji dio slike,<br />
po principu “vodopada” prikazuje audio spektar u iznad<br />
navedenom frekvencijskom području. Sa strane se vide dva<br />
“markera” koji označavaju vremenski protok u trajanju od 10<br />
sekundi. Signal bliže dnu slike je prije nastao od onoga iznad<br />
njega. Tamni dijelovi donje slike ukazuju da za to vrijeme nije<br />
bilo šuma na izlazu iz prijamnika, što dakle znači da je EME<br />
sustav bio u stanju predaje/emitiranja. Rezultat je kontrolni<br />
CW signal (u slušalicama/zvučniku), dakle bez šuma i isti je<br />
vidljiv u horizontalnom centru slike. Navedeni signal se zapravo<br />
sastoji od 3 točkice, ali je zbog niske rezolucije (da cijeli<br />
39
UKV<br />
događaj stane na jednu sliku) isti vidljiv kao jedna crta. Ako<br />
promatrate najniži srednji signal, kad isti prestaje, isključuje se<br />
linearno pojačalo i uključuje prijamnik, što ima za posljedicu<br />
pojavu šuma na NF izlazu. Ubrzo nakon toga, a za oko 2.52<br />
sekunde od kraja predajnog signala, pojavljuje se i prijamni<br />
CW signal, što je zapravo reflektirani CW signal s Mjeseca<br />
(onaj s dna slike). Prijamni signal je pomaknut u lijevo (od<br />
centralne frekvencije od 800 Hz) za oko 150 Hz, što pokazuje<br />
da je snimak ovog ECHO signala napravljen dok je Mjesec bio<br />
negdje na pola puta između zenita (Dopplerov pomak iznosi<br />
0 Hz) i zalaska Mjeseca (Dopplerov pomak iznosi oko 350 Hz<br />
/ 144 MHz). Ako sada promatrate signale prema vrhu slike vidi<br />
se drugi predajni CW signal (3 točkice), pa onda pomaknuti<br />
prijamni signal (3 točkice), pa opet predajni signal i na kraju<br />
prijamni. Slika nosi naslov ECHO 9/9, što označuje moj vlastiti<br />
način ispitivanja trenutnih propagacija (prema samom sebi)<br />
s emitirana 3 paketa po 3 točkice, što pak znači 9 poslanih<br />
točkica i “?” primljenih (9/?), a u ovom slučaju 9/9 znači da je<br />
svih 9 poslanih točkica i primljeno (po mojim kriterijima, dobar<br />
ECHO je već od 9/nekoliko). Uz to, CW prijamni NF signal je<br />
bio 13.3 dB iznad šuma, što je odlično (uz opremu koju imam,<br />
sposoban sam već dekodirati signal koji je 7 do 8 dB iznad<br />
šuma).<br />
Što je EME?<br />
- Specifičan način komunikacije, gdje se Mjesec koristi kao<br />
reflektor.<br />
- EME je jedan od najizazovnijih načina komunikacije među<br />
radioamaterima.<br />
- Od desetaka MHz do desetaka GHz (najpopularnije 144<br />
MHz).<br />
Oprema potrebna za EME<br />
- Antena: minimalno 4 x yagi s 20 dBi;<br />
- Predpojačalo: što većeg pojačanja<br />
sa što manjim šumnim brojem;<br />
- Izlazna snaga: minimalno 1000 W.<br />
Tipična tropo stanica može imati EME<br />
kontakt s Big Gun EME stanicama<br />
(W5UN, SM5FRH, VE7BQH, KB8RQ,<br />
...).<br />
Polarizacija antenskog sustava<br />
- Tipična je horizontalna.<br />
- Zbog Faradayeve rotacije, prednost<br />
ima promjenjiva, horizontalna/vertikalna<br />
(90°) ili Polarity Diverse<br />
Switching (45°).<br />
Ukoliko dolazni signal u odnosu na<br />
RX antenu ima zakret u polarizaciji od<br />
45°, to može uzrokovati gušenje dolaznog<br />
signala za oko 3 dB, odnosno za<br />
zaokret za 90° gušenje veće od 20 dB.<br />
Faradayeva rotacija<br />
- Gušenje dolaznog signala zbog<br />
zakreta polarizacije:<br />
Loss (dB) = 20 log (cosα)<br />
- Spatial Polarization Offset antene u odnosu na Zemljinu<br />
polarnu os:<br />
P = ATN<br />
(sin L * cos E - cos L * cos A * sin E)<br />
(cos L * sin A)<br />
gdje su: L - latituda stanice;<br />
A - azimut antene;<br />
E - elevacija antene;<br />
P - kut polarizacije.<br />
Spatial Polarization Offset (čitaj “razlika”) između bilo koje<br />
dvije stanice je P1 - P2 (ali unutar -90 do +90 stupnjeva).<br />
- Faradayeva rotacija je proporcionalna:<br />
1 / f 2<br />
- Tipična dnevna vrijednost na 144 MHz je 180° u zenitu i 4<br />
puta veća na 10 stupnjeva elevacije.<br />
Kombinacija Spatial Polarization Offseta i<br />
Faradayeve rotacije<br />
Spatial Polarization Offset je vezan uz činjenicu prostornog<br />
smještaja dviju antena i apsolutno se mjeri u odnosu na<br />
Zemljinu polarnu os. Ispred sebe zamislite loptu koja predstavlja<br />
Zemlju. U smjeru gledanja ispred lopte zamislite zid koji<br />
predstavlja Mjesec. Zamislite sada, npr. s lijeve strane lopte<br />
jednu antenu (na ekvatoru) koja je horizontalno polarizirana<br />
(apsolutni Spatial Offset je 0°), što znači da su joj elementi<br />
paralelni s površinom lopte/Zemlje. Zamislite sada drugu antenu<br />
na vrhu lopte (na sjevernom polu), također horizontalno<br />
polariziranu (apsolutni Spatial Offset je +90°). Ukoliko obje<br />
antene emitiraju prema zidu/Mjesecu, elektromagnetski valovi<br />
koji stižu do Mjeseca su međusobno zakrenuti za 90° (ortogonalni).<br />
Budući da zid (Mjesec) ne zakreće polarizaciju linearno<br />
polariziranog signala, znači da će elektromagnetski valovi biti<br />
reflektirani prema lopti/Zemlji s istom polarizacijom kakvom su<br />
došli i do zida/Mjeseca. To sada znači da će antena s ekvatora<br />
primiti svoj signal iste polarizacije kakve je i emitirala, a<br />
isto vrijedi i za antenu na sjevernom polu, koja će primiti svoj<br />
vlastiti signal iste polarizacije kakav je i emitirala. Dakle, ukoliko<br />
isključimo druge faktore, obje EME stanice (antene) bi<br />
mogle čuti svoj vlastiti echo. Ali što se događa ukoliko stanica<br />
s ekvatora želi primiti signal stanice s pola? Prijam neće biti<br />
moguć, budući da je dolazni signal sa stanice s pola zakrenut<br />
za 90° (ortogonalan) u odnosu na polarizaciju<br />
antene na ekvatoru. Isto vrijedi i za<br />
stanicu na sjevernom polu, ukoliko želi<br />
primiti signal s antene s ekvatora. Budući<br />
da su u tim slučajevima signali ortogonalni,<br />
teoretsko gušenje u yagi anteni je<br />
beskonačno, no zbog nesavršenosti yagi<br />
antena, gušenje u tim slučajevima u<br />
praksi iznosi 20 do 30 dB.<br />
Faradayeva rotacija vezana je uz<br />
činjenicu da se u gornjim slojevima<br />
Zemljine atmosfere (ionosfere) nalaze<br />
slobodni elektroni vezani u spiralne<br />
strukture (kao spirala na vadičepu). Osi<br />
spirala su orijentirane prema središtu<br />
Zemlje. Ukoliko elektromagnetski val<br />
napušta Zemlju u smjeru svemira, za vrijeme<br />
prolaska uz navedene spiralne<br />
strukture iste će utjecati na elektromagnetski<br />
val na način da, više ili manje,<br />
zakreću njegovu polarizaciju. Što se<br />
zapravo događa? Zamislite npr. stanicu<br />
na ekvatoru (iz gornjeg primjera). Neka je<br />
npr. u određenom trenutku Faradeyeva<br />
QSL karta<br />
rotacija + 45° u smjeru kazaljke na satu.<br />
To znači da će signal do Mjeseca stići, ne<br />
više okomit (s naše točke gledišta - iza<br />
lopte/ Zemlje), nego zakrenut u smjeru kazaljke na satu za +<br />
45°. Budući da sam već rekao da Mjesec ne zakreće linearno<br />
polarizirani elektromagnetski val znači da prema Zemlji putuje<br />
elektromagnetski val iste polarizacije kakve je došao i do<br />
Mjeseca. Što se sada događa prilikom ponovnog ulaska navedenog<br />
vala u Zemljinu atmosferu/ionosferu? Ukoliko brzopleto<br />
razmišljate, imajući na umu promjenu smjera polarizacije<br />
reflektiranog kružno polariziranog vala nakon refleksije od<br />
neke ravne površine, npr. Mjeseca (dolazna lijeva polarizacija<br />
se mijenja u reflektiranu desnu i obrnuto), možete zaključiti da<br />
će Faraday ponovno zakrenuti dolazni elektromagnetski val u<br />
smjeru kazaljke na satu i na taj način eliminirati utjecaj<br />
40 <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004
UKV<br />
prvotnog zakreta prilikom napuštanja Zemljine atmosfere -<br />
pogrešno! Faraday se ovdje pobrinuo zakomplicirati stvar na<br />
način da će doći do dodatnog zakreta faze dolaznog signala,<br />
ali sada obrnuto od kazaljke na satu. To znači da će ukupni<br />
zakret polarizacije elektromagnetskog vala stanice s ekvatora<br />
biti +90°. To pak znači da (eliminirajući ostale faktore). stanica<br />
s ekvatora u tom slučaju neće moći čuti svoj vlastit echo.<br />
- Zamislimo sada što se događa s propagacijom u smjeru<br />
stanica na ekvatoru - Mjesec - stanica na sjevernom polu.<br />
Prateći gornju analizu možete vidjeti da će dolazni signal<br />
stanice s ekvatora kod stanice na sjevernom polu biti u<br />
polarizacijskoj ravnini antene na sjevernom polu, što pak<br />
znači da (eliminirajući ostale faktore) stanica sa sjevernog<br />
pola može čuti stanicu s ekvatora. Na taj način je objašnjena<br />
pojava da bez obzira što EME stanica ne čuje vlastiti<br />
echo, njezin signal mogu čuti neke druge EME stanice.<br />
Ako idemo i korak dalje s analizom, iz gore navedenog je<br />
moguće zaključiti da ukoliko stanica sa sjevernog pola<br />
emitira prema Mjesecu, a Faradayev zakret i dalje iznosi<br />
+90° (2 puta po +45°), na antenu stanice s ekvatora isti<br />
dolazi pomaknut za +180° (Spatial + Faraday), što je<br />
zapravo 0° pa ispada da se zapravo Faraday pobrinuo<br />
(“učinio dobro djelo”) da ove dvije promatrane EME stanice<br />
mogu međusobno uspostaviti kontakt. Ali ...!<br />
- Konačno, zadnji primjer. Zamislite dvije EME stanice (ako<br />
niste do sada, sada je vrijeme da uzmete olovku i papir i<br />
skicirate niže navedeno), stanica “A” neka ima apsolutni<br />
Spatial Offset od 0° (ekvator), stanica “B2 neka ima apsolutni<br />
Spatial Offset od +45° (naša geografska širina). Neka<br />
za obje stanice vrijede npr. isti Faradayevi uvjeti, odnosno<br />
da je zakret polarizacije izazvan Faradayevim efektom<br />
+45° (22.5° od Zemlje + 22.5° prilikom povratka vala na<br />
Zemlju). Zamislimo da stanica “A” kreće s emitiranjem. Do<br />
stanice “B” val stanice “A” će zbog Faradaya doći zakrenut<br />
za +45°, ali budući je apsolutni Spatial Offset stanice “B”<br />
također +45°, ispada da je ponovno Faraday “učinio dobro<br />
djelo” i omogućio da stanica “B” čuje stanicu “A” bez<br />
gubitaka zbog efekata zakreta polarizacije! Ali: sada stanica<br />
“B” emitira prema stanici “A” i što se događa?<br />
Elektromagnetski val stanice “B” dolazi do stanice “A”<br />
zakrenut za +45° zbog Faradaya (budući je pretpostavljeno<br />
da je za vrijeme ove EME veze utjecaj Faradaya i na<br />
stanicu “A” i na stanicu “B” isti). Međutim, na Faradayev<br />
zakret treba još dodati i apsolutni Spatial offset stanice “B”<br />
u iznosu od +45°, što sada daje ukupan zakret polarizacije<br />
vala od stanice “B” za +90°. To znači da stanica “A” neće<br />
biti u mogućnosti primiti emitirani signal sa stanice “B”!<br />
Dakle stanica “B” prima “A” bez gubitaka efekta polarizacije,<br />
a stanica “A” nije u mogućnosti primiti stanicu “B” zbog<br />
gubitaka polarizacije u iznosu od 20 do 30 dB (što je ranije<br />
objašnjeno), a što ne može podnijeti niti najveća Big Gun<br />
EME stanica. U ovom primjeru govorimo o jednosmjernoj<br />
propagaciji (One Way Propagation).<br />
Dakle, gore (jednostavne) navedene analize pokazuju da su<br />
zbog efekata polarizacije mogući svi mogući slučajevi, od EME<br />
veza bez dodatnih gubitaka pa do veza koje nije moguće realizirati.<br />
Budući je Spatial Offset određen i nepromjenjiv za bilo<br />
koje dvije stanice, a Faraday totalno nepredvidljiv, ukupni efekti<br />
su takvi da kvalitetu EME veze praktički nije moguće predvidjeti.<br />
(zaboravite programe s predikcijama, ne jednom mi je<br />
neki od programa izračunao da je Budget Level ispod praga, a<br />
ja sam uredno odradio vezu ili čuo vlastiti echo, ali i obrnuto<br />
kada je program izračunao da imam rezerve u zalihosti signala,<br />
a vezu nije bilo moguće odraditi ili npr. čuti vlastiti echo).<br />
Upotreba PC-a<br />
- PC je neophodan za izračun orbite Mjeseca, bilo u realnom<br />
vremenu, bilo za izradu ispisa.<br />
- Danas se sve više koristi i za digitalnu obradu analognog<br />
signala (DSP filtar).<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004<br />
- Sve više EME stanica za vrijeme rada koristi Internet<br />
(reflektor WWW stranice).<br />
Primjer DOS programa “EME” za praćenje Mjeseca<br />
Primjer Windows programa “Skymoon” za praćenje Mjeseca<br />
Primjer programa “Spectran” za DSP obradu NF signala<br />
Signal u horizontalnoj sredini slike (ispod 800 Hz) je tropo<br />
signal EME stanice I3DLI. Lijevi signal, pomaknut za oko 180<br />
Hz od sredine, je EME signal I3DLI. Po Dopplerovom pomaku<br />
može se zaključiti da je ova snimka nastala kada je Mjesec bio<br />
negdje na pola puta između zenita i zalaska. Budući su i moja<br />
i I3DLI antena bile otprilike u smjeru Alpa, od tuda i snažan<br />
tropo signal. Na slici se vidi i kašnjenje dolaznog signala s<br />
Mjeseca (oko 2.5 sekundi).<br />
41
UKV<br />
9A9B Home page<br />
Puno opširnije o EME propagacijama, opisu (slikama) moje<br />
opreme, rezultatima i sl. možete naći na mojoj WEB stranici:<br />
www.geocities.com/branimir_9a9b/.<br />
Da o svojoj WEB stranici ne govorim sam, prilažem utisak iz<br />
moje knjige gostiju, jednog austrijskog radioamatera:<br />
EME Activity Logger<br />
Moji EME rezultati<br />
U gotovo 10 godina aktivnog random EME rada na<br />
Mjesecu, ostvario sam:<br />
- preko 500 EME veza,<br />
- održao vezu sa 125 različitih EME stanica,<br />
- odradio 27 DXCC zemalja,<br />
- odradio 17 saveznih SAD država,<br />
- odradio 18 velikih polja i<br />
- odradio 87 malih polja QRA lokatora.<br />
U dva navrata, najrelevantniji američki radioamaterski<br />
časopis “QST” objavio je reportažu o 9A9B (uključujući<br />
fotografije).<br />
PODACI ZA KONTAKT:<br />
Branimir Antolić, 9A9B<br />
Phone1: + 385 1 3862169<br />
Mobile: + 385 91 365 3596<br />
e-mail: branimir.antolic@etk.ericsson.se<br />
WEB: www.geocities.com/branimir_9a9b/<br />
Rezultati UKV natjecanja<br />
Proljetni <strong>HRS</strong> kup 2004. - ISPRAVAK REZULTATA<br />
A1 - 144 MHz, jedan operator, sve vrste rada<br />
Mj. Poz. oznaka QRA lokator Rezultat QSO ODX QRB P/W Antenski sustav Asl (m)<br />
1. 9A5KK JN86GF 88923 274 DF0TEC/P 796 300 4 X 15 EL. YAGI 270<br />
2. 9A2KK JN85OV 65890 194 IK1AZV/1 784 300 4 X 17 EL. F9FT 260<br />
3. 9A4VM JN85FS 60932 184 DF0CI 768 90 8 X 13 EL DL7KM 124<br />
4. 9A4QV JN75BB 15206 53 DK0TR 698 50 6 EL. DK7ZB 265<br />
5. 9A6JWF JN75SL 11682 47 OL4A 585 35 9 EL. YAGI<br />
6. 9A6NKN JN85NK 9260 67 DK0TR 804 25 11 EL. DL6WU<br />
7. 9A3PX JN75XS 9031 45 OK1KKT 554 180 2 X 11 EL. YAGI 150<br />
8. 9A5AAS JN75VV 8403 55 DJ7LH/P 505 20 12 EL. YAGI<br />
9. 9A6KKD JN85NK 6600 58 IK5ZWU 419 10 11 EL. YAGI<br />
10. 9A3ST JN75BB 4505 21 DG3FK 555<br />
11. 9A3BT JN95DG 4053 28 OK2BDS 476 20 9 EL YAGI 218<br />
A2 - 144 MHz, više operatora, sve vrste rada<br />
Mj. Poz. oznaka QRA lokator Rezultat QSO ODX QRB P/W Antenski sustav Asl (m)<br />
1. 9A7S JN85EG 98400 274 DK0BN 828 800 8 X 13 EL. YAGI 406<br />
2. 9A1C JN75RM 27554 95 OK1MKQ 576 1000 3 X 17 EL. F9FT 318<br />
3. 9A4U JN85NK 5655 35 DK0TR 804 50 11 EL. F9FT<br />
A3 - 144 MHz, YL, sve vrste rada<br />
Mj. Poz. oznaka QRA lokator Rezultat QSO ODX lokator QRB P/W Antenski sustav Asl (m)<br />
1. 9A4DI JN75XS 5656 71 9A1RKG JN94KV 248 15 RINGO RANGER 105<br />
2. 9A3ND JN95FQ 3171 38 9A7IEX JN75UT 214 50 11 EL. DL6WU 94<br />
3. 9A7GVA JN85NK 1265 19 9A7IEX JN75UT 118 25 9 EL. DL6WU<br />
Pogreškom su iz rezultata izostavljeni logovi postaja 9A4U, 9A6NKN, 9A7GVA i 9A4DI. Isprika natjecateljima.<br />
<strong>HRS</strong>-UKV menadžer<br />
Željko Dražić-Karalić, 9A4FW<br />
42 <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004
ARG<br />
Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-u<br />
ZAPREŠIĆ, 19. 6. 2004.<br />
REZULTATI 3.5 MHz<br />
Individualni rezultati<br />
Kategorija: M15<br />
Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team<br />
1. Denis Sobočan 3 1:14:16 MED<br />
2. Ivan Perčić, 9A6PPI 3 1:15:50 MED<br />
3. Tihomir Rihtarec, 9A6NTR 3 1:16:08 MED<br />
4. Deni Baniček 3 1:22:15 PU<br />
5. Tihomir Despetović 3 1:25:54 NT<br />
6. Stefan Weidlich 2 1:26:43 PU<br />
Kategorija: M19<br />
Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team<br />
1. Vanja Hećimović 4 1:06:12 KMD<br />
2. Marko Jelavić 4 1:24:57 KMD<br />
3. Kristijan Brenko 4 1:29:22 PU<br />
4. Kristijan Valečić 4 1:35:02 NT<br />
Kategorija: M50<br />
Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team<br />
1. Branimir Vinko 4 1:09:08 MED<br />
2. Željko Belaj 4 1:20:06 NT<br />
Kategorija: M60<br />
Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team<br />
1. Milan Božinović, 9A3AT 3 1:15:34 KMD<br />
2. Branko Vidović 3 1:31:35 NT<br />
3. Josip Rihtarec, 9A4RJ 3 1:43:38 MED<br />
4. Michael Weidlich, 9A2VF 3 2:12:33 PU<br />
Kategorija: M21<br />
Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team<br />
1. Stipe Predanić, 9A5SP 5 1:02:50 KMD<br />
2. Robert Orehoci 5 1:03:35 DX<br />
3. Mario Lukavečki 5 1:14:19 NT<br />
4. Miloš Ilić 5 1:29:10 PU<br />
5. Željko Ilić 5 1:34:09 PU<br />
6. Alen Šajina 5 1:46:34 PU<br />
7. Damir Dokladal 5 2:06:30 NT<br />
Kategorija: M40<br />
Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team<br />
1. Vladimir Vinko, 9A6JAW 4 1:02:02 MED<br />
2. Ištvan Major, YU7KMN 4 1:08:32 NTS<br />
3. Dražen Janžek, 9A3KY 4 1:14:15 MED<br />
4. Milan Škrobot, 9A2KX 4 1:16:44 DX<br />
5. Slavko Sopina, 9A6RWF 4 1:20:02 DX<br />
6. Vlado Šćur 4 1:30:06 PU<br />
7. Marijan Ružić, 9A4DE 4 1:33:08 MED<br />
8. Branko Kosar 2 1:43:01 NT<br />
Kategorija: W15<br />
Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team<br />
1. Karolina Gašparović 2 2:13:18 NT<br />
Kategorija:W19<br />
Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team<br />
1. Tijana Živko 4 1:40:10 PU<br />
2. Valentina Stankić 3 1:35:24 NT<br />
3. Kristina Giacometti 3 1:45:45 NT<br />
Kategorija: W21<br />
Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team<br />
1. Željka Krupka 4 1:30:33 NT<br />
2. Patrizia Blasutti 4 1:33:13 PU<br />
3. Anamarija Kosar 4 1:35:00 PU<br />
4. Mirela Kukić 4 2:07:05 PU<br />
5. Marija Schubert 3 1:28:36 LUD<br />
Timski rezultati<br />
Plasman Team Bodovi<br />
1. RK MEĐIMURJE 75<br />
1. RK NIKOLA TESLA, 9A1GIJ 75<br />
2. RK KMT DUBRAVA, 9A1KMT 60<br />
3. RK ARENA PULA, 9A1ACD 49<br />
4. HRVATSKI DX KLUB, 9A1A 13<br />
5. RK NIKOLA TESLA, Sombor 9<br />
6. RK LUDBREG, 9A1EZA 1<br />
7. RK KRIŽEVCI, 9A1CBV 0<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004<br />
43
ARG<br />
Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-u<br />
ZAPREŠIĆ, 19. 6. 2004.<br />
REZULTATI 144 MHz<br />
Individualni rezultati<br />
Kategorija: M15<br />
Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team<br />
1. Tihomir Rihtarec, 9A6NTR 3 1:15:35 MED<br />
2. Denis Sobočan 3 1:15:56 MED<br />
3. Deni Baniček 3 1:20:58 PU<br />
4. Stefan Weidlich 3 1:21:05 PU<br />
5. Ivan Perčić, 9A6PPI 2 1:56:09 MED<br />
6. Tihomir Despetović 2 2:18:11 NT<br />
Kategorija: M19<br />
Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team<br />
1. Kristijan Valečić 4 2:07:52 NT<br />
2. Vanja Hećimović 4 2:12:39 KMD<br />
3. Kristijan Brenko 3 2:03:52 PU<br />
Kategorija: M50<br />
Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team<br />
1. Željko Belaj 4 1:23:57 NT<br />
2. Branimir Vinko 4 1:34:14 MED<br />
3. Zvonimir Makovec, 9A4ZM 4 2:05:41 MED<br />
Kategorija: M60<br />
Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team<br />
1. Branko Vidović 3 1:35:00 NT<br />
2. Milan Božinović, 9A3AT 3 1:44:21 KMD<br />
3. Michael Weidlich, 9A2VF 1 1:56:52 PU<br />
Kategorija: M21<br />
Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team<br />
1. Robert Orehoci 5 1:29:06 DX<br />
2. Stipe Predanić, 9A5SP 5 1:37:15 KMD<br />
3. Damir Dokladal 5 2:03:54 NT<br />
4. Miloš Ilić 5 2:08:10 PU<br />
5. Branko Orehoci 4 2:11:42 DX<br />
6. Mario Lukavečki 2 1:15:35 NT<br />
Kategorija: W15<br />
Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team<br />
1. Karolina Gašparović 2 1:57:21 NT<br />
Kategorija: W19<br />
Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team<br />
1. Tijana Živko 2 1:35:35 PU<br />
Kategorija: M40<br />
Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team<br />
1. Vlado Šćur 4 1:08:49 PU<br />
2. Vladimir Vinko, 9A6JAW 4 1:16:07 MED<br />
3. Ištvan Major, YU7KMN 4 1:30:14 NTS<br />
4. Slavko Sopina, 9A6RWF 4 1:32:08 DX<br />
5. Igor Brenko 4 1:39:15 PU<br />
Kategorija: W21<br />
Plasman Ime, prezime, poz. znak TX Vrijeme Team<br />
1. Patrizia Blasutti 4 1:36:16 PU<br />
2. Marija Schubert 4 1:45:13 LUD<br />
3. Željka Krupka 4 1:56:32 NT<br />
4. Anamarija Kosar 3 1:30:42 PU<br />
Timski rezultati<br />
Plasman Team Bodovi<br />
1. RK NIKOLA TESLA, 9A1GIJ 78<br />
2. RK ARENA PULA, 9A1ACD 76<br />
3. RK MEĐIMURJE 50<br />
4. RK KMT DUBRAVA, 9A1KMT 27<br />
5. HRVATSKI DX KLUB, 9A1A 21<br />
6. RK LUDBREG, 9A1EZA 9<br />
7. RK NIKOLA TESLA, Sombor 5<br />
8. RK KRIŽEVCI, 9A1CBV 0<br />
44 <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004
Vijesti iz ZRHB<br />
Piše: Vlado IIičić, 9A5VI<br />
Zajednica radioamatera Herceg-Bosne:<br />
jučer, danas, sutra<br />
(Nakana autora ovih redaka je kroz seriju<br />
članaka upoznati hrvatske radioamatere<br />
sa stanjem radioamaterskog pokreta u<br />
BiH, susjednoj državi, u kojoj žive i Hrvati.<br />
Nakana je, nadalje, otkloniti neke svjesno<br />
ili nesvjesno plasirane laži i zablude koje<br />
se pripisuju radioamaterima okupljenim u<br />
Zajednici radioamatera Herceg-Bosne,<br />
jednoj od tri valjano registrirane udruga u<br />
BiH.)<br />
Uvod<br />
Kada se spomene Zajednica radioamatera<br />
Herceg-Bosne, prosječnom članu<br />
<strong>HRS</strong>-a kao da ste spomenuli radioamatersku<br />
organizaciju nekog dalekog otočja ili<br />
male afričke zemlje koju ne možeš pronaći<br />
ni na karti. Žalosno, ali činjenica. A sve što<br />
se tamo događa je tu, u Vašem susjedstvu<br />
… Ono malo što se zna je da “tamo u toj<br />
BiH” još mnogo toga ne “štima”, da je pod<br />
svojevrsnim protektoratom međunarodne<br />
zajednice, da je (ne)organizirana kao ni<br />
jedna poznata država, da je mnogi njeni<br />
građani osporavaju, iz ovih ili onih razloga,<br />
da su Hrvati u toj zemlji formalno-pravno<br />
jedan od tri konstitutivna naroda. Njihova<br />
stvarna konstitutivnost je daleko od<br />
sadržaja koji konstitutivnost podrazumijeva,<br />
a to je stvarna jednakost s druga dva<br />
naroda. Da bismo Vam ipak malo približili<br />
situaciju u BiH, gledano iz kuta radioamatera,<br />
radioamatera koji živi u BiH i nosi se<br />
s problemima “u realnom vremenu”, vratimo<br />
se malo u ne tako daleku prošlost,<br />
prošlost koju ne možemo, a i ne smijemo,<br />
preskočiti i zaboraviti.<br />
<strong>Radio</strong>amaterski pokret u BiH prije<br />
1991. god.<br />
<strong>Radio</strong>amaterski pokret u BiH, odnosno<br />
<strong>Savez</strong> radioamatera BiH, kao uostalom u<br />
cijeloj bivšoj Jugoslaviji, bio je duboko ideologiziran<br />
i pod dominantnim utjecajem<br />
JNA. Nije bilo ispita a da član komisije nije<br />
bio netko iz JNA i MUP-a. U takvoj situaciji<br />
su postojali klubovi sa skromnom<br />
tehnikom, na koje se gledalo samo kao na<br />
jeftin izvor vezista za potrebe JNA.<br />
Privatnih uređaja gotovo da i nije bilo jer ih<br />
mnogi nisu mogli legalno nabaviti (stariji,<br />
sjetite se procedure!).<br />
Kada govorimo o povijesnim vremenima,<br />
onda je to svojevrsno razmeđe<br />
epoha rođenje Isusa Krista. Pa onda govorimo<br />
o onome prije i poslije Krista, o staroj<br />
i novoj eri. Svojevrsnim razmeđem radioamaterskih<br />
epoha izabrah 1991., godinu<br />
koja i za Hrvatsku, a i za BiH, ima posebno<br />
značenje. To je godina početka rata.<br />
Premda je rat praktički počeo, pa i za<br />
radioamatere, 1991. godine, zaustavljanjem<br />
tenkova koji su se uputili “oslobađati”<br />
Hrvatsku, na Pologu nadomak Širokog<br />
Brijega, službena BiH politika spominje<br />
neki datum iz 1992., neka događanja koja<br />
su se zbila u Sarajevu. A u listopadu 1991.<br />
dogodilo se i Ravno kao kolateralna šteta<br />
u “oslobađanju” Dubrovnika. A rata u BiH<br />
nije bilo!?<br />
Zašto spominjem tenkove, Ravno?<br />
Zato što su se već tada stvarale političke<br />
odrednice budućih odnosa u BiH, posebno<br />
odnosa spram Hrvata BiH. Što se lošeg<br />
događa Hrvatima u BiH, to je njihov problem,<br />
to nije problem države BiH.<br />
Dakle, dolazi 1991. godina, rat počinje,<br />
<strong>Savez</strong> radioamatera BiH puca po svim<br />
“šavovima”: ideološkim, nacionalnim, teritorijalnim<br />
i <strong>Savez</strong> praktički nestaje.<br />
Malobrojni radioamateri Hrvati postaju<br />
vezističko jezgro budućeg HVO-a, a i<br />
značajna karika u obrani “hrvatskog Juga”<br />
(o tome drugom prigodom).<br />
Rat u Bosni i Hercegovini<br />
Pratiti odvojeno ratna zbivanja u<br />
Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini je<br />
nemoguće, to je kao razdvajanje tekućina<br />
u zajedničkoj posudi. Rat na jugu Hrvatske<br />
u eteru je bio kao na dlanu. Dolazi 1992.,<br />
rat u BiH eskalira. <strong>Radio</strong>amateri daju puni<br />
doprinos obrani, a skoro svi radioklubovi<br />
se angažiraju i na humanitarnom planu.<br />
Baš taj humanitarni rad je nešto na što<br />
radioamateri, koji su se kasnije organizirali<br />
u ZRHB, mogu biti izuzetno ponosni. To su<br />
odradili vrhunski. U tom svom radu imali su<br />
i jednu pogodnost: iza njih je bio slobodni<br />
teritorij Republike Hrvatske, hrvatska<br />
telekomunikacijska podrška, prozor u svijet.<br />
A posebno radioamateri, članovi <strong>HRS</strong>-a<br />
su nam bili prava, iskrena, logistika na koju<br />
smo se uvijek mogli osloniti. Hvala im.<br />
Jedno treba iskreno priznati: svi radioamateri<br />
u BiH su, bez obzira na podjele koje<br />
su među njima vladale po raznim osnovama,<br />
uz iznimke kojih uvijek ima, korektno<br />
odrađivali svoje obveze na humanitarnom<br />
planu. Te 1992. “prave” radioamaterske<br />
veze iz BiH su bile prava rijetkost.<br />
Ponekad smo se ipak javljali koristeći se<br />
pozivnom oznakom s prefiksom 4N4.<br />
Strani radioamateri su s nama rado kontaktirali,<br />
znali su naše probleme i pomagali<br />
nam koliko su mogli.<br />
(nastavlja se)<br />
Piše: Vlado IIičić, 9A5VI<br />
11. susreti ZRHB u Risovcu<br />
Susreti Zajednice <strong>Radio</strong>amatera Herceg<br />
Bosne, koji se već tradicionalno<br />
održavaju početkom kolovoza, ove godine<br />
su održani u nedjelju, 1. kolovoza na terenima<br />
Sportsko rekreacijskog centra “Mr.<br />
Mate Boban” na Risovcu, lokalitetu u<br />
“u hercegovačkim Alpama”, između planina<br />
Čvrsnice i Vrana. Prvi Susreti su upriličeni<br />
1994. godine u jeku rata u Bosni i<br />
Hercegovini. Dosadašnjih deset Susreta<br />
održano je u Masnoj Luci koja je tako<br />
postala kultno mjesto radioamatera<br />
Herceg-Bosne. U Masnoj Luci je održana i<br />
prva Skupština ZRHB.<br />
Susreti su prigoda kojom se na prostorima<br />
jezera Blidinje okupi mnoštvo radioamatera,<br />
njihovih gostiju i simpatizera,<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004<br />
mjesto susreta radioamatera od Dubrovnika,<br />
Neuma, Ploča, Makarske, Splita,<br />
Zagreba, Siska, Orašja, srednje Bosne,<br />
Sarajeva i Zapadne Hercegovine. Susreti<br />
se službeno održavaju jedan dan, nedjeljom,<br />
ali u stvarnosti se amateri počinju<br />
okupljati već u petak u popodnevnim satima.<br />
Ovogodišnji Susreti su, vjerujem, jedni<br />
od najskromnijih do sada i po sadržaju i<br />
po posjećenosti. Bilježimo malu izložbu<br />
uređaja i antena, literature, pozdravna<br />
obraćanja rukovodstva ZRHB i <strong>HRS</strong>-a.<br />
Razlog toga je možda u natjecateljskom<br />
terminu, zasićenost Susretima i samim<br />
sadržajem Susreta ili svega pomalo. No,<br />
Susreti su održani, tradicija se očuvala.<br />
Susretima je i ove godine bilo nazočno<br />
i dosta članova <strong>HRS</strong>: predsjednik i dopredsjednik<br />
gosp. Miličić i Botica, gosp. Nikola<br />
Perčin, gosp. Mikulka i Šimundža članovi<br />
RK Marjan iz Splita, bivši predsjednik<br />
<strong>HRS</strong>-a gosp. Gamilec i mnogi drugi.<br />
Posebno valja istaknuti značaj otvorenog<br />
razgovora rukovodstva ZRHB s rukovodstvom<br />
<strong>HRS</strong>-a o radioamaterskim problemima<br />
s posebnim osvrtom na teško stanje<br />
kroz koji prolaze hrvatski radioamateri u<br />
BiH. Kako pomoći radioamaterima u ZRHB<br />
da postanu ravnopravni u BiH, kako preovladati<br />
teško stanje u kojem se nalaze,<br />
teme su na koje se tražio odgovor. Plod tih<br />
dogovora je i ovaj članak u <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong>-u,<br />
članak prvijenac.<br />
45
DX i QSL info<br />
Piše: Zlatko Matičić, 9A2EU<br />
DX i QSL informacije<br />
3D2 - Fiji - Steve, G0UIH, će biti aktivan<br />
s Fidžija po sljedećem rasporedu:<br />
- 29. 11. - 5.12. - Nacula is.<br />
(OC-156) - 3D2FI,<br />
- 7. - 11. 12. - Beachcomber is.<br />
(OC-121) - 3D2FI. QSL via G0UIH.<br />
3Y0 - otok Petra I. - Velika grupa<br />
operatora predvođena s K0IR radit će iz<br />
ove rijetke DXCC zemlje od 21. siječnja<br />
do 4. veljače kao 3Y0X na svim KV<br />
opsezima CW, SSB, RTTY i PSK31.<br />
Očekuju da će biti aktivni 24 sata na dan<br />
s 4-6 uređaja velike snage istovremeno.<br />
Troškovi ove ekspedicije<br />
su veliki<br />
(oko 300.000<br />
USD), pa organizator<br />
moli sve<br />
zainteresirane da<br />
pomognu s malim<br />
financijskim prilogom<br />
u okviru svojih<br />
mogućnosti.<br />
Najnovije informacije<br />
i vijesti oko<br />
ove ekspedicije mogu se pronaći na njihovoj<br />
WEB stranici: www.peterone.com.<br />
QSL via K4YL (samo direktno).<br />
7Q - Malawi - Ely, IN3VZE, bit će<br />
ponovo aktivan iz Malavija kao 7Q7CE<br />
od 9. do 23. rujna. Radit će SSB na svim<br />
KV opsezima. QSL via IN3VZE.<br />
OJ0 - Market Reef - Grupa operatora<br />
predvođena sa SM3WMV bit će aktivna<br />
s ovog otoka od 23. do 26. rujna kao<br />
OJ0YC. Radit će na svim KV opsezima i<br />
na 6 m i 2 m. Sudjelovat će u SAC SSB<br />
i CQ WWDX RTTY Contestu. QSL via<br />
OH6GDX.<br />
TJ - Kamerun - Grupa njemačkih<br />
operatora predvođenih s poznatim<br />
“DX-erom” Sigijem, DL7DF, radit će iz<br />
Kameruna kao TJ3SP i TJ3FR od 6.<br />
do 20. listopada. Bit će aktivni na KV<br />
opsezima od 80-10 metara uključujući<br />
WARC opsege. Istovremeno će raditi s 4<br />
postaje velike snage i yagi i vertikalnim<br />
antenama.<br />
V6 - Micronesia - W5BOS će raditi<br />
iz Pulapa (IOTA OC-155) kao V6O od<br />
18. do 23. listopada. QSL via N6AWD.<br />
VK - IOTA aktivnost - Johan,<br />
PA3EXX/VK4WWI, bit će aktivan s<br />
nekoliko vrlo traženih IOTA u Australiji<br />
po slijedećem rasporedu:<br />
- 30./31. 10. - Elcho is.<br />
(OC-185) - VK4WWI/8,<br />
- 1./2. 11. - North is.<br />
(OC-198) - VK4WWI/8,<br />
- 3./4. 11. - Sweers is.<br />
(OC-227) - VK4WWI,<br />
- 8./12. 11. - Marion is.<br />
(OC-NEW),<br />
QSL via PA3EXX.<br />
VK9L - otok Lord Howe - Grupa<br />
operatora predvođen s VK4FW radit će<br />
s ovog otoka od 25. rujna do 16. listopada<br />
na svim KV opsezima i 6 metarskom<br />
opsegu. Pozivnu oznaku će najaviti<br />
neposredno pred ekspediciju kao i QSL<br />
info.<br />
YV0 - otok Aves - Svoje veze u logu<br />
ekspedicije YV0D možete pogledati<br />
na WEB stranici:<br />
http://www.radioclubvenezolano.org<br />
QSL via:<br />
CALL MANAGER CALL MANAGER CALL MANAGER CALL MANAGER<br />
4S7PAG F5PAC CO6XN N3ZOM RI0BDI RA3XR V8FDX JM1LJS<br />
7P8DA K4YL CS7T CT1ILT RI1NU RN1NU VQ9WM WB4NCW<br />
7P8NK K4YL EJ4F<br />
EI4GK S79OA RN3OA YE1P YB1TC<br />
8Q7GA DL3GA EL2DX K8SJP T98LBC DL7AFS YI9KT SP8HKT<br />
8Q7JF DL7JAN FO5RN F5NQL TA4ZT DK1AR YJ0XX W6YOO<br />
9N1HA N5VL HE5IBC HB9MM TF8/LX9EG/P LX1NO YV0D KB6NAN<br />
BI5D<br />
BA4RD HS0ZCW K4VUD TM4Z F4DXZ Z38Z<br />
DL7AFS<br />
C50I<br />
EA3BT IY6GM I6GFX UE0YAB/P RA0WA ZB2X OH2KI<br />
C56BT EA3BT MD4K G3NKC UE6WTI/p UA6MF ZC4CW G3AB<br />
C56WL EA3BT NB6A/KH2 JE1RXJ UU7J/p W1TE ZX35O PT2OP<br />
CN8YR K4KU OD5RMK I1HJT UW0G US0ZZ ZX5PGA PY5PDC<br />
Mali HAM oglasi<br />
U ovoj rubrici možete objaviti svoj<br />
oglas i to posve besplatno. Jedini<br />
uvjet je da je sadržaj oglasa HAM<br />
naravi. Oglase šaljite e-mailom<br />
na 9a0hrs@hamradio.hr ili se<br />
osobno javite Ljiljani, 9A5BL, i<br />
dogovorite način dostave.<br />
Dvije uparene 7-elementne “yagice”,<br />
2C39BA, <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> od broja 14 do 100<br />
i pasivne elektronske elemente za<br />
amaterske gradnje, povoljno prodajem.<br />
Informacije na broj telefona:<br />
098/9743719.<br />
Kupujem FT290R i FT790R (verzija<br />
1), može s baterijama, u ispravnom<br />
stanju. Molim ponude na:<br />
zlatko.kovacevic@zg.htnet.hr<br />
46 <strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004
Zagreb <strong>Radio</strong> Fest 2004.<br />
Program rada sajma<br />
Subota, 18. 9. 2004.<br />
09.00 - početak rada sajma<br />
10.00 - svečano otvaranje sajma<br />
10.30 - ARG za slijepe<br />
12.00 - stručna predavanja<br />
12.00 - Pravilnik o amaterskim radijskim komunikacijama; Mladen Zadro<br />
13.00 - 80 godina radioamaterizma u Hrvatskoj; Zvonimir Jakobović, 9A2RQ<br />
16.00 - Amaterski opseg 70 MHz; Željko Ulip, 9A2EY<br />
13.00 - ARO - natjecanje u radioamaterskoj orijentaciji<br />
15.00 - promocija aktivnosti saveza Zagrebačke zajednice tehničke kulture<br />
17.00 - proglašenje pobjednika natjecanja ARO, podjela nagrada<br />
18.00 - podjela nagrada Hrvatskoga radioamaterskog saveza<br />
19.00 - radioamaterska zabava ("hamfest")<br />
Subota - cjelodnevne aktivnosti<br />
- QSL biro<br />
- Promocija 80. godišnjice <strong>Radio</strong>kluba Zagreb<br />
- Promocija 10. godišnjice Zagrebačkoga radioamaterskog saveza<br />
- Promocija diplome "<strong>Hrvatski</strong> nacionalni parkovi"<br />
Nedjelja, 19. 9. 2004.<br />
09.00 - početak rada sajma<br />
13.00 - završetak rada sajma