Pregled razvojnih pokazatelja područja posebne državne skrbi

Tablica 5: Struktura izvoza po djelatnostima
Djelatnost
RH
PPDS
Šifra Naziv
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo 0,6 1,6
B Ribarstvo 0,4 0,8
C Rudarstvo i vađenje 2,8 0,5
D Prerađivačka industrija 59,0 53,7
E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 1,2 0,1
F Građevinarstvo 1,7 1,6
G Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo 11,5 8,2
H Hoteli i restorani 4,3 9,4
I Prijevoz, skladištenje i veze 12,9 16,7
J Financijsko posredovanje 0,2 0,0
K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 4,6 4,8
L Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 0,0 0,0
M Obrazovanje 0,0 0,0
N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 0,1 0,5
O Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 0,6 2,0
Izvor: FINA, obrada HGK
Međutim, iako zbirni podaci za PPDS govore o generalnoj pokrivenosti uvoza
izvozom, bitno je napomenuti da se ne mogu donositi generalni zaključci o PPDS-u
kada su u pitanju gospodarski odnosi s inozemstvom. PPDS predstavlja teritorijalno
raspršena područja, koja variraju i u prostornim i gospodarskim karakteristikama.
Tako se mora uzeti u obzir da i ostvareni opseg vanjske trgovine, kolikogod bio
neproporcionalan značaju ovog područja, zapravo se odnosi na manji broj centara.
Primjerice od 170 gradova i općina PPDS-a, njih 23 ostvaruje više od 86% izvoza
PPDS-a. Najveći gradovi i općine izvoznici su: Glina, Novska, Petrinja, Topusko,
Josipdol, Ribnik, Cestica, Grubišno Polje, Sirač, Plitvička Jezera, Lipik, Oprisavci,
Oriovac, Benkovac, Obrovac, Gračac, Beli Manastir, Drniš, Biskupija, Ilok, Vukovar,
Župa dubrovačka i Konavle.
Jednako tako, promatramo li uvoz na PPDS-u, tek u 17 gradova i općina se ostvaruje
više od 80% vrijednosti uvoza PPDS-a. Najveći gradovi i općine uvoznici na PPDS-u
su: Kraljevec na Sutli, Glina, Petrinja, Ribnik, Sirač, Lipik, Oprisavci, Oriovac,
Benkovac, Obrovac, Beli Manastir, Darda, Draž, Drniš, Biskupija, Vukovar i Konavle.
Značajno je napomenuti da su gradovi izvoznici ujedno i oni koji su naveći uvoznici,
te da je u spomenutih 17 gradova gotovo 41% uvoza za potrebe prerađivačke
industrije, a 28% uvoze trgovci. Razliku do ukupnog uvoza PPDS-a za potrebe
prerađivačke industrije od 48%, te ukupnog uvoza trgovine od 34% čini uvoz ostalih
90% gradova i općina.
Za ilustraciju nešto više od 40% ukupnog uvoza RH otpada na prerađivačku
industriju, dok je udio trgovine i nešto veći od 41%.