1 Srećko Kovač, Zagreb FILOZOFIJA IZNOVA KAO ZNANOST ...

Sustavna dvosmislenost, meutim, ima svoje korijene u sustavnoj analogiji
meu razinama sustava. 29 Ta se analogija oituje u tome da logiko-matematiko
zakljuivanje gotovo uvijek (uz neke iznimke) ostaje valjano bez obzira na tipsku
odredbu. 30 Tako se npr. nijek i disjunkcija gotovo uvijek ponaaju analogno, neovisno
o tipskoj odredbi.
Dodamo li na teoriju logikih tipova teoriju nepotpunih simbola openito, tada
se vie razine analogijskoga sustava mogu svoditi na nie. Kao izvorne sastavnice
stavaka, koje ne nestaju u logikoj analizi kao npr. odreeni opisi ili razredi, pokazuju
se pojedinani predmeti (argumenti funkcija prvoga reda). 31 U usporedbi s Hegelovim
sustavom (Russell je u mladosti bio hegelovac), Russellov je ne zatvoren, nego
otvoren sustav, bez konane sinteze, s istinom po intenciji ne na vioj, nego na to
nioj razini (logiki atomizam).
III.
Spomenimo jo neke filozofijski zanimljive uporabe ili proirenja logike koja
su, kako mislimo, dalje otvorila put filozofiji kao znanosti.
Iako se Quine u mnogoem nadovezao na Russella (npr. na njegovu teoriju
opisa), on svoju logiku (i teoriju skupova) nije nastavio na teoriju logikih tipova,
nego na netipski pristup slian Zermelovu. Ontologijski, umjesto Russellove razdiobe
predmeta po tipovima i odgovarajue sustavne dvosmislenosti pojmova, dobio je
28
29
30
Nav. dj ., str. 161; Russell, Logic..., str. 88.
Whitehead, Russell, Principia.. ., str. 65.
Isto.
10