1 Srećko Kovač, Zagreb FILOZOFIJA IZNOVA KAO ZNANOST ...

II.
Povratak tradiciji filozofije, kao znanosti, i to znanosti u modernome smislu
(kako se ona i razvila u novome vijeku), nudi reforma koja je zahvatila samu osnovicu
filozofije, njezin elementarni dio i pretpostavku - logiku. Kao to se u 17. st. poinje
matematizirati fizika, tako se u 19. st. poinje matematizirati i logika. Naznaimo u
nekoliko crta neke od najvanijih rezultata te reforme, iznesenih u posljednjih 120-ak
godina ovoga tisuljea. Da bismo naglasili opefilozofijski domaaj te reforme
logike, izabrat emo rezultate vane za samu jezgru teorijske filozofije - za ontologiju
(prikljuujui joj i teoriju istine). 5
Frege u logiku uvodi formalizirani jezik po uzoru na matematiki, upravo na
aritmetiki, koji treba izraziti samo ono to je vano za logiku dosljednost. Time eli
postii najveu sigurnost i provjerljivost dokazivanja. To je ne samo trebalo omoguiti
proirenje aritmetikoga jezika logikim, sa svrhom da se aritmetika pokae kao
dalje razvijena logika 6 nego je to imalo vanih posljedica i za samu filozofiju.
Pojmovi kao to su istina i predmet postali su dostupni metodologijom moderne
matematike znanosti. Ne samo prirodna filozofija kao u 17. st., nego se filozofija
uope mogla poeti konstituirati kao moderna znanost.
Dok se stara logika, prema Fregeu, odvie vezala uz naravni jezik i njegovu
gramatiku te odatle uz pojmove podmeta i priroka 7 , to je, primjerice, predodreivalo
tradicionalnu ontologiju s njezinim pojmovima bia (supstancije) i pripatka
5
Prema Aristotelu i z Met a, metafizika je i znanost istine (episteme tes aletheias).
6
G. Frege, Funkt ion, Begriff, Bedeutung (hrsg. v. G. Patzig), Göttingen, 1986, str. 27.
7
G. Frege, Begriffsschrift und andere Aufsät ze (hrsg. v. I. Angelell i), Hildesheim [etc.], 1988.,
str. XIII.
4