03.02.2014 Views

4 pages of A4-size paper

4 pages of A4-size paper

4 pages of A4-size paper

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Lisez-vous français ? Do you read English?<br />

O leitor sabe ler português?<br />

Pulaar Français English Português<br />

vV ve ...........ils, elles .. they ...........eles<br />

xX xixi ..........deux ....... two ............dois<br />

cC coggu ......prix......... price .........preço<br />

hH haako ......feuille ..... leaf ............folha<br />

jJ janngo .....demain... tomorrow . amanhã<br />

ñÑ ñaaki .......abeilles .. bees ..........albelhas<br />

zZ zatde .......mordre... to bite ........morder<br />

qQ qiiqam .....sang....... blood .........sangue<br />

ee neene ......mère ...... mother ......mãe<br />

oo soodde ...acheter .. to buy ........comprar<br />

(Nganndee: \ = ny)<br />

Alla jibinaani, jibinaaka<br />

“Alla ko gooto.<br />

O jibinaani, o jibinaaka.”<br />

So tawii ko heefeereeve vee mbiyi<br />

wonde Iisaa ko Vixxo Alla,<br />

ndeen exen mbaawi sikkitaade.<br />

Sabu veen goozdinve allaaji keewxi<br />

ina cikki allaaji ina ndesondira,<br />

ina njibidina.<br />

Kono rewoove Iisaa vee goozxini<br />

wonde Alla alaa debbo.<br />

Wonaa Yahuuda’en,<br />

wonaa rewoove Iisaa vee,<br />

wonaa Islaamiyazkoove vee,<br />

vee f<strong>of</strong> mbaawaa javde ngoon miijo.<br />

Sabu ko Alla gooto, ko o bajjo.<br />

Ko kanko tan woodi,<br />

kanko tagxo huunde f<strong>of</strong>.<br />

Haalaa e Jabuura wonde<br />

allaaji heefeereeve f<strong>of</strong> ko sanamuuji.<br />

Ko xi mehre. E rewoove Iisaa vee noon,<br />

allaaji tokoosi ngoodaani.<br />

Alla mawxo, mo ve ndewata oo,<br />

oon alaa joom suudu.<br />

Ndeen noon, hol biyxo xuum<br />

So tawii ko almuvve Iisaa vee<br />

mbiynoo ko o vixxo Alla,<br />

exen mbaawi sikkitaade.<br />

Sabu almuudo korsinxo ceerno mum<br />

ina waawi vurtinde e haala mum.<br />

Kono ko Alla e hoore mum,<br />

e Defere-Seniinde ndee, wiyi noon.<br />

E nder Linnjiila, exen njiya heen<br />

wonde Alla haaldii gila dow asamaan.<br />

Alla wiyi, “Ko aan woni Viy am<br />

mo korsin-mi, mo cuvii-mi.”<br />

Iisaa ummaaki<br />

e nder jotondiral yimve xixo<br />

No o jibiniraa nii ko kaawiisa.<br />

Ko Alla e hoore mum<br />

yamiri yo o jibine,<br />

tawa Mariyaama jotondiraaka.<br />

Alla jibinaani, no nexxo nii.<br />

Kala tagoore makko, gorko heen<br />

e debbo heen, f<strong>of</strong> ko vixve makko<br />

sabu ko kazko wuurni ve.<br />

Ko kazko waxi ve wonde.<br />

Kono noon hay gooto ummaaki e makko<br />

no nexxo ummirtoo e neene mum<br />

e baaba mum nii.<br />

VOOYATAA ARDE<br />

Kaydi ndii he Pulaar: Fuutorazkoore e Fulakundaare (to nder)<br />

Hol ko waxi Alla wiya xuum?<br />

Tiitoonde Vixxo teeztinta<br />

ko nanndugol e jokkondirgol.<br />

Baaba ina weltoo<br />

so tawii vixxo mum rewii e mum.<br />

Iisaa, vixxo Mariyaama,<br />

rewii e jamirooje Alla, Tagoowo oo.<br />

Wonaa xum tan, Iisaa haaldii<br />

no hay gooto meexaa haaldude.<br />

O waxii gexe<br />

xee hay gooto meexaa waxde.<br />

Ko Iisaa e hoore mum wiyi,<br />

“Kala jiyxo mi, yiyii Baaba oo.”<br />

Vixxo ko baaba mum<br />

Janngude Kabaaru moqqo<br />

e yiyde Iisaa e nder golle mum,<br />

ina walla en faamde mo woni Alla<br />

mo yiyotaako oo,<br />

mo hay gooto meexaa yiyde.<br />

Exen mbaawi wiyde kadi,<br />

Iisaa ko vixxo Alla, sabu jikku makko.<br />

O roni xum ko e Alla Tagoowo oo.<br />

Gixli makko ne iwi ko e Baaba oo.<br />

Baaba e vixxo noon njiilotoo<br />

ko rentude e jokkondiral.<br />

Ko Iisaa e Alla Tagoowo oo kolli<br />

ngaal jokkondiral. Ko xum waxi heen,<br />

gooto ina wiyee Baaba,<br />

goxxo oo ne wiyee vixxo.<br />

Pulaar wiyi, “Vixxo ko baaba mum.”<br />

Kala miijotooxo e Iisa, maa faam<br />

no Iisaa woniri mbeelu Baaba<br />

gonxo dow asamaan oo: laavxo vernde,<br />

keewxo yaafuya e gixli,<br />

e semmbe e hakkille.<br />

Golle makko e haala makko f<strong>of</strong> mbayi<br />

ko no golle Alla e haala Alla<br />

mo alaa happu walla lajal.<br />

Tiitoonde ‘Vixxo’<br />

Isma’iila Sadok ina hollira<br />

miijo woxngo e tiitoonde vixxo,<br />

ina heewi ko huutortee e xemngal arab.<br />

Hono noon, vixxo leydi ndii.<br />

Oon wonaa mo leydi ndii jibini,<br />

kono ko heen o jeyaa.<br />

Ko xoon o innitortoo. Omo yixi ndiin leydi.<br />

O roni ko cosaan e aadaaji ndiin leydi.<br />

E nder yeewtere telewisiyoz Senegaal<br />

maantatnooxo militeereeve Senegaal<br />

ina wiya ve: vixve leydi men.<br />

Ibnu’llah<br />

Hade Lislaam arde, rewoove Iisaa<br />

ina kavotonoo firo heefereeve vee<br />

fayde e konngol vixxo Alla.<br />

Ve njavii konngol Ibnu’llah<br />

kono ve njavaani waladu’llah.<br />

Ibn heewnoo huutoreede tan<br />

ko e miijo diineyazke,<br />

kono walad firti tan ko jibinaaxo e duhol.<br />

Muhammadu ina joginoo kaaw mum<br />

biyetenooxo Abdul Usa.<br />

Kono o noddirtenoo ko Abdul Lahab,<br />

– baaba mum jeyngol.<br />

Mbele xum firti ko kanko jivinxo jeyngol?<br />

Xannotoowo wiyetee ko vixxo laawol<br />

(Ibn-sabeel), kono xum firtaani<br />

laawol ina jogii debbo.<br />

Deftere-Seniinde nde wiyi,<br />

“Kala jedduxo Vixxo oo, alaa Baaba oo.”<br />

Xum firti ko: exen poti javde<br />

mo woni Iisaa hade men hevde Baaba oo.<br />

Hay sinno Iisaa wiyaani<br />

ko ka\um woni vixxo Alla,<br />

o noddirtunoo Alla ko Baaba makko.<br />

Omo wiya, “Ko miin woni laawol ngol,<br />

woni goonga oo, woni nguurndam xam.<br />

Hay gooto waawaa yahde to Baaba o<br />

tawa rewaani e am.”<br />

Dewooxo Iisaa ina suusi noddirde Iisaa<br />

vixxo Alla sabu en njiyi,<br />

e Deftere-Seniinde nde,<br />

ko Baaba kala tagoori<br />

ngadii huutoraade ndeen tiitoonde<br />

e Iisaa.<br />

Ndeexoo winndannde ittaa ko e Vataake.<br />

Woon heen e miijooji koccaa<br />

ko e xerewol pee\ngol e xemngal engele,<br />

biyeteengol God has no wife,<br />

ngol Steven Masood winndi.<br />

Ko Word <strong>of</strong> Life muuli xerewol ngol.<br />

Konngol Annabi<br />

Muusaa<br />

Alla ko jaafotooxo.<br />

Alla ko e men wondi<br />

e kala sahaa<br />

nde nodduxen mo.<br />

Alla ko moolaare ma.<br />

Ko e ndeenkaa nduumiika<br />

gonxaa.


A wonat ceernaajo<br />

Yunussa Jaawo Kot Diwaar<br />

“A wonat ceernaajo!”<br />

Ko xum baaba am wi’i<br />

mi wonta janngo.<br />

Baaba am ko gaynaako.<br />

Mbo jogi vivve jeenayo<br />

e mbo waawaano miijaade<br />

ko vuri teddude ngongol ceernaajo!<br />

Mixo iwri Burkina Faso,<br />

he veynguure Fulve.<br />

Mawve am vee koxoyii Kot Diwaar<br />

hitaande 1957. Baaba am,<br />

he evvoore makko,<br />

ko minen f<strong>of</strong><br />

men ngona seernaave.<br />

Mbo fuxxori navde afo makko oo<br />

he nder jannde alguraana.<br />

Si mbo gaynii han, oon tuma ko miin.<br />

Gaynaako wontii janngoowo lekkol<br />

Ko mi hevnoo duuvi jeetati,<br />

ko miin aynatnoo na’i baaba am xii,<br />

xoode mi fuxxaade<br />

jannde alguraana xee.<br />

He nder oon waktu,<br />

laamu nguu darnuno<br />

lekol sukaave,<br />

ga ndeer saare amen.<br />

Ve ngadduno<br />

jannginoowo.<br />

Fii miin, gaynaako,<br />

xumxo no moqquno<br />

vayti jannginoowo oo<br />

himminatno kam<br />

fii mi naatta lekol.<br />

Miin, mi salanooki naattude lekol,<br />

kono baaba am yixaano fes mi yaha.<br />

Kono, he ballal sehel am keso,<br />

jannginoowo oo, mi wakkilii<br />

haa tayi baaba am tigi javii mi yaha.<br />

Janngugol diina<br />

Ko baaba am toppitii<br />

jannde am diina,<br />

haa njah-mi kolees.<br />

Vayti kolej oo ko he nder<br />

saare woxxunde wonnoo,<br />

mi fotno iwde to galle amen too.<br />

Gila xuum, mi wakkilino<br />

he jannde diina,<br />

mixo nantondira<br />

he teeriive am juulve vee.<br />

Mi jogino teeriive heewve<br />

he ndeer saare nde mi hoxnoo.<br />

E ndeer oon waktu<br />

mi vuri wakkilaade<br />

he ndeer diina kaa.<br />

Sabu xuum waxnoo, mawve am vee<br />

teddini kam ko moqqa.<br />

Tuma lekkol uddi wo,<br />

mi hoota to saare amen.<br />

Xowt-am to kawtal<br />

Wonaa sehelaave juulve vee tan<br />

mi joginoo.<br />

Wovve ve janngidatnoo-mi vee<br />

ndewatno Iisaa.<br />

Veen yimve<br />

kaalataano<br />

hoolaare<br />

mu’en ndee,<br />

si tayii<br />

mixo xoon.<br />

Kono gooto he mu’en wi’i kam<br />

si mi yahii to kawtal mu’en han,<br />

nguurndam am xam wayloto.<br />

Njaabii-mi mbo, “Nguurndam maa<br />

vuraani moqqude nguurndam am.”<br />

Mi yi’aano hoxum waxta<br />

si mi yahii to kawtal muuxum.<br />

Ko vuri nii, to liisee,<br />

suka gorko goxxo<br />

haalanii kam fii Iisaa Almasiihu.<br />

Haala muuxum kaa loovanii kam.<br />

Ko mbo wi’i Iisaa ko vixxo Alla koo,<br />

fii am, xum ko ngaybingol Alla.<br />

(Ndaaree hello ido ngoo! – Binndoowo)<br />

Mi laardatno rewoove Iisaa vee<br />

no majjunoove nii, ko sumoyoove<br />

to jayngol jahannaba.<br />

Maa noon, sehel am oo<br />

abbii kam haalande.<br />

|annde wonnde mbo noddi kam<br />

to kawtal mu’en to njanngirdu too.<br />

Mbo wi’i kam no mi janngana ve seexa<br />

he ndeer Biibul hee.<br />

Janngu-mi, oon tuma ve njewti heen.<br />

Ve njimi, ve kaalani Alla.<br />

Mi anndii tigi ko mi majjunooxo<br />

|annde wonnde<br />

tayi ko ngonnoo-mi to uniweesite,<br />

min njewtidii titim<br />

he dow Iisaa Almasiihu.<br />

Kaalnooxo xum<br />

ko janngoowo ndewatnooxo Iisaa.<br />

Makko kala, mbo wi’i<br />

Iisaa ko vixxo Alla. Fii am,<br />

hay miijagol xum ko ngaybingol Alla.<br />

En potaano woxxodde he yewtere.<br />

Mi parno havde he muuxum!<br />

Oon tuma mbo wi’i kam:<br />

“Mixo anndi mbaawxo jaabaade<br />

lamngal maaxa ngal.<br />

Ko Islaamiyanke mbo wonnoo,<br />

xoo e ko mbo anndata<br />

Iisaa Almasiihu.<br />

Mbo anndat honoo fillortee.”<br />

Xi satti wi’ide sabu hoxum<br />

jav-mi hawrude he muuxum.<br />

Hoo mi waxiri xum ko haa mi java?<br />

Xum waawtaa wonde!<br />

Mi faalano mbo hollude mbo faljii.<br />

Haala amen kaa juutaa abete.<br />

Min njewtidi seexa.<br />

Oon tuma mbo haalani kam Alla.<br />

Kaso – taariika ravva<br />

Ousman nanii teppe<br />

e caabi to nder udumere.<br />

Dookoove vee ngaranii mbo<br />

haa mbo waroye. Ve tarduno.<br />

Mbo miijino, “Ve tardii, no woowi nii<br />

to ndii leydi. Ve potno arde<br />

waptuuji jeetati. Oon waptu<br />

xi nani yimve xiinin luuka.<br />

Xum yawti ko, vee njerzi.<br />

Jo enen he waptuuji sappo.<br />

Waptuuji xixi veydiima e nguurndam.<br />

Oon tuma ko waregol e nivre.”<br />

Mbo waawi meexde kulol<br />

he nder hunuko mum, no lamxam nii.<br />

Oon jemma mbo xaanaaki.<br />

Karkare xee keewi dillere,<br />

vuri ko woowi koo. Jemma oo f<strong>of</strong><br />

mbon miijo nguurndam mum.<br />

Hono heen mbo yottori he xoon?<br />

Nguurndam mum fuxxotno no moqqi.<br />

Mbo vuri janngude<br />

sehelaave mum heewve.<br />

Mbo fuxxiima suvaade ko boni.<br />

Ko famxi tawo; piiji di ngokkataa mbo<br />

hay weltaare. Laar ngoo yakkanto!<br />

Oon tuma ko \aawoore. Xi hawri,<br />

vurno moqqude \aawooje keewxe.<br />

Mbo waawataa xum waydude.<br />

Seedeeji xii kaalii goonga. Wovve heen<br />

xiin mbulla, miijo ko mbo waxi koo.<br />

Mbo waawataano ve laarde<br />

he nder gite, sakkoranta oo debbo.<br />

|aawoowo oo, Ibrahiim Diao,<br />

tay haalanii mbo,<br />

“Ko aan tigi waxi ndee bonannde.<br />

Hay gooto yeddaani xum.<br />

Sariya meexen oo xi waxi<br />

goxxo maaya heen. Ko aan maayat.<br />

Tay xiinin muusi \aawoowo he haala hee.<br />

|aawoowo oo<br />

xiinin faami<br />

tampere<br />

baxaave<br />

ko boni vee.<br />

Kono si mbo laari<br />

Ousman<br />

he gite han,<br />

mbo faamat miijooji mum kala<br />

– mbo xamtiniima e mbon huli.<br />

Mbon laarda mbo no baaba nii.<br />

Lebbi jeynayi njawtii gila xum. Jo tardi.<br />

Dookoove vee ngudditii damal ngal


Mbo okki kam<br />

deftere wootere<br />

e kayti xixi.<br />

Ndee deftere<br />

e xii kayti,<br />

he ndeer xum ko<br />

seedeeyaaji.<br />

Ko jaakilnoo kam,<br />

ko pellital vee yimve.<br />

Veenin pellitnoo ve ngonat daxoove<br />

sabu Iisaa Almasiihu.<br />

Xum humpano kam!<br />

Mi fuxxitii janngitde<br />

Sabu ko mi dewoowo lisilaam,<br />

mi sikkuno ho laakara am,<br />

ko he beleexe Alla tan fawii.<br />

Ganndugol ho koo Alla fellitin-mi<br />

waxande fii aljanna,<br />

waawtaa wonde.<br />

Tayi mi waawtaa hevde pellital<br />

sabu Alla ko waxanoyta kam<br />

to laakara. Puxxitii-mi janngitde<br />

alguraana am oo,<br />

lamndii-mi heen ko heewi.<br />

Jannginoove alguraana vee,<br />

veen joganooki hay jaabuye am.<br />

Hay harfere wootere alguraana<br />

fellintinaani kam<br />

mi waawete danndeede.<br />

Xoon waxi goo, mi anndude<br />

ko alguraana oo haalta fii Iisaa.<br />

Nan-mi daande<br />

Balxe seexa ko xum yawti koo,<br />

mi finatno subaka law,<br />

haa mi \aama, mi hoora<br />

sabu ko lewru koorka.<br />

Waptuyel gootel kul-mi haa vurti.<br />

Mi sikkuno ko to jayngol jahannaba<br />

jahan-mi si mi maayii han.<br />

Oon sikke vooyi seexa tan,<br />

nan-mi daande he ndeer vernde am.<br />

Daande ndee wi’i kam, “Miin<br />

ko mi laawol, goonga e wuurde.”<br />

Mi siwtorii mi janngiino xum<br />

ko ngonnoo-mi to liisee.<br />

Ko Iisaa haalno kaa haala.<br />

Ko sehel am jannginnoo kam xum<br />

to linjiila. Vooyno tawi mi javaani ka.<br />

Mi yixaano rewde Iisaa.<br />

Kono sabu welgol daande ndee<br />

e mbaawdi daande ndii,<br />

ngaccu-mi.<br />

Ko xum yawti balxe tati koo,<br />

njah-mi, pillanii-mi<br />

gorko ngokkunooxo kam dewter e.<br />

He ballal gorko oo ngal,<br />

pellit-mi ngokkugol Iisaa Almasiihu<br />

nguurndam am,<br />

e ndewgol he muuxum.<br />

Mi anndii jooni, ko Iisaa Almasiihu<br />

fodanta kam daxgol.<br />

Mi fellitii, miin kala,<br />

mixo jogii nguurndam haa abada.<br />

Si mi maayii han, mi yahtaa to jayngol<br />

kono mi wondat \annde kala<br />

he Joomiraawo oo.<br />

A wonaani vixxo am<br />

Lebbi tati ko njawti koo,<br />

kev-mi vataake<br />

baaba am.<br />

Kawu am, mbo<br />

ngondu-mi saare,<br />

haalanno baaba am.<br />

Baaba am winndii,<br />

“Mi nanii ko a fuxxi<br />

rewde Iisaa.<br />

Si tayii ko goonga, ngacc-aa<br />

ko vuri yaawde ndewgol Iisaa.<br />

Mi meexaa nande hay gooto<br />

he ndeer musidal men<br />

maa he ndeer le\ol hee,<br />

dewoowo Iisaa.”<br />

Ko vooyi seexa koo, baaba am<br />

reentini musidal ngal f<strong>of</strong>,<br />

fii jokkere enxam.<br />

Mbo lamndii kam<br />

ko heewi he ndeer diina am keso.<br />

“Sabu hoxum<br />

puxxi-xaa rewde Iisaa?”<br />

Jaabii-mi, “Mi sikku ko ndewgol<br />

Iisaa tan navata kam aljanna.”<br />

Baaba am wi’i: “Mi accii ma,<br />

cuvo-xaa; maa mbopp-aa<br />

oo diina, maa tawa wonaa miin<br />

jibini maa, mi yixaa tawe-xaa<br />

gubbugol am si mi maayii han.”<br />

Ngol jaabondirgol tawi<br />

xiinin sattani kam tigi. Ko on\an<br />

woni ko puxxu-mi wullude<br />

fii koolagol am he Iisaa.<br />

Oo waptu xoon, haalaaji goxxi,<br />

gonxi he linjiila, ngari he hakkil am,<br />

“Pewjee, hokoo vuri to yeeso Alla:<br />

ko no men nanan on na,<br />

hoole ko no men nanan Alla?”<br />

Ve toranee kam Alla<br />

Hay no xum foti mettude nii,<br />

mi hevii miijo jam Alla oo.<br />

Cuvii-mi woppude musidal ngal,<br />

mi rewa danndoowo kam oo,<br />

Iisaa Almasiihu.<br />

Wovve rewoove Iisaa vee<br />

toranee kam Alla<br />

e ciwtoree kam.<br />

Mi wonduno<br />

he baaxiraawo am,<br />

puxxunooxo rewde Iisaa<br />

he vaawo am.<br />

Baaba am neli<br />

yimve fii ven mbaawna kam<br />

mi arta he diina lisilaam<br />

kono ve mvaawaani.<br />

Lebbi jeego ko jawti koo,<br />

mbo noddi kam, mbo waxti kam<br />

he ndeer musidal hee.<br />

Han mixo jogii dozngal<br />

fii kaalangol yimve vee<br />

kibaaruuji Alla moqqi xii.<br />

rewni mbo he dow laawol pakkungol,<br />

njahoowol to biro,<br />

xo mawxo kaso oo fadi xoo.<br />

Mawxo kaso oo xi leba,<br />

“Hande, waptuuji jeexixi e feccere,<br />

gorko oo ari maayande<br />

he bonannde mbax-xaa ndee.<br />

Mbo waraa he waptuuji jeetati.<br />

Worve xixo mbaawataa wareede<br />

he bonannde wootere. A daaxi.”<br />

Wayna koyxol nii,<br />

Ousman abbii dookoowo<br />

haa to damal kaso udditiingal.<br />

Hendu buuvndu wiffi he yeeso muuxum.<br />

Mbo fuxxi yahde. Mbo qecitii<br />

to vaawo mum, to damal kaso too.<br />

Mbon lamndo mawxo kaso,<br />

“Hombo wonta oon?<br />

Hombo waxta xum?”<br />

Mbo jaabii, “Ko vixxo Ibrahiim Diao.”<br />

Pulaar Rajo fii ma<br />

A waawat hexaade kibaaru moqqo oo he rajo maa hee.<br />

SENEGAAL (A waawat hexaade Laawol Peewal)<br />

Dakar, RTS FM: 95.7, samedi kiikiixe fuxxi 13:30 haa 13:45<br />

Richard Toll, Dunyaa FM:106.0, tenez kiikiixe fuxxi 14:45 haa 15:00<br />

RTS FM: 96.3, talaata kiikiixe fuxxi 20:15 haa 20:30<br />

(Podor e Ouroussogui kala)<br />

Louga, Dunyaa FM: 91.8, talaata kiikiixe fuxxi 19:15 haa 19:30<br />

RTS FM: 88.7, alarba kiikiixe fuxxi 19:45 haa 20:00<br />

Saint Louis, Dunyaa FM: 106.3, talaata kiikiixe fuxxi 20:15 haa 20:30<br />

RTS FM: 96:3, talaata kiikiixe fuxxi 20:15 haa 20:30<br />

SUD FM: 93.2, aljumaa kiikiixe fuxxi 21:25,<br />

xee tuuxe kala: Ndioum: 93.9, Matam: 98.4, Bakel: 97.5<br />

FUTA TORO RESIOZ (A waawat hexaade Laawol Peewal)<br />

HCJB: meeteraaji 25; kHz 11985, aljumaa kiikiixe fuxxi 21:45 haa 22:15<br />

GINE BISAAWO Radio Quelele: 104.8 FM, alet bimbi fuxxi 9:30<br />

MALI, Kayes Radio Mali ORTM: 92.1 FM, alkamisa kiikiixe fuxxi 19:00<br />

Radio Horizon: 100.5 FM, alarba, aset, alet kiikiixe fuxxi 18:00


|alawma gadano<br />

E fuxxoode, Alla tagi asamaan e leydi.<br />

Leydi alaano sifaa.<br />

Ndi wonnoo ko meeri.<br />

Muurii e mayri tan ko nivvere e ndiyam.<br />

Caggal xum, Ruuhu Alla ina jiimi<br />

e dow diqqe. Alla wiyi,<br />

“Yoo annoore won!”<br />

Annoore woni. Alla yiyi<br />

annoore ina moqqi,<br />

tan o seerndi annoore e nivvere ndee.<br />

Alla inniri annoore ndee: ñalawma.<br />

O inniri nivvere ndee: jamma.<br />

Kikiixe woodi; subaka woodi:<br />

ko nii ñalawma gadano oo woodiri.<br />

|alawma xixavo<br />

Alla wiyi: “Yoo hexxaawo won<br />

hakkunde diqqe haa seera<br />

diqqe les e diqqe dow.”<br />

Alla inniri hexxaawo ngoo: asamaan.<br />

Kikiixe woodi; subaka woodi:<br />

ko nii ñalawma xixavo oo woodiri.<br />

|alawma tatavo<br />

Alla wiyi,<br />

“Diqqe gonxe e les asamaan xee,<br />

yo xe ndenndu e nokku gooto,<br />

ko yoori koo, yo o feeñ!”<br />

Xum woniri noon.<br />

Alla inniri ko yoori ko: leydi.<br />

O inniri diqqe dennduxe xee: geej.<br />

Alla yiyi ina moqqi.<br />

Alla wiyi: “Yoo leydi jibin huxo<br />

e lexxe vesnooje<br />

dokkooje vivve vesnooje e kala sifaa.”<br />

Ko nih woniri. Alla yiyi ina moqqi.<br />

Kikiixe woodi; subaka woodi:<br />

ko nii ñalawma tatavo oo woodiri.<br />

|alawma nayavo<br />

Alla wiyi: “Huundeeji jaynotooxi<br />

yoo ngon e asamaan<br />

mbele exe ngona maantorxe sahaaji<br />

ñalxi e kitaali.” Alla waxi<br />

huundeeji jaynotooxi xixi mawxi.<br />

Naange haa ardoo ñalawma,<br />

e lewru haa ardoo jamma.<br />

Fuxxoode<br />

O tagi kadi koode.<br />

O fawi xe e asamaan,<br />

haa xe njaynoo leydi ndii.<br />

Alla yiyi ina moqqi.<br />

Kikiixe woodi; subaka woodi:<br />

ko nii ñalawma nayavo oo woodiri.<br />

|alawma joyavo<br />

Alla wiyi: “Yoo diqqe mbax<br />

kullon ndiyam nguurkon haa heewa,<br />

yoo ndiwri diw e dow leydi.”<br />

O tagi lixxi f<strong>of</strong>. O tagi ndiwri f<strong>of</strong>,<br />

gexal f<strong>of</strong> e leñol mum.<br />

Alla waxi e majji barke. O wiyi:<br />

“Njeñee, keewee.”<br />

Kikiixe woodi; subaka woodi:<br />

ko nii ñalawma joyavo oo woodiri.<br />

|alawma jeegovo<br />

Alla wiyi:<br />

“Yoo jawdi nguurndi ndii heew leydi.”<br />

Ko nih Alla tagiri jawdi nguurndi<br />

e dow leydi,<br />

e kala ko laadata e leydi.<br />

Alla yiyi ina moqqi kadi.<br />

Alla wiyi: “Mbaxen nexxo,<br />

nanndinen xum e men.“<br />

Tan Alla tagi nexxo<br />

e njaareendi, e leydi.<br />

O wutti e nder kine makko<br />

henndu nguurndam. Nexxo oo<br />

wonti tagoore wuurnde.<br />

Alla tagi nexxo e mbaydi mum.<br />

O tagi gorko e debbo. O inniri<br />

gorko gadano oo: Aadama.<br />

Aadama inniri debbo oo: Hawaa.<br />

Alla wiyi: “Gorko eggat<br />

yumma mum e baaba mum,<br />

yanta e jom suudu mum.<br />

Ve ngonta vanndu wooturu.”<br />

Gorko e debbo mum<br />

ngalaano comci, kono ve kersaano.<br />

Alla yiyi ko waxi koo f<strong>of</strong>,<br />

tawi f<strong>of</strong> ina moqqi no feewi.<br />

Kikiixe woodi; subaka woodi:<br />

ko nii ñalawma jeegovo oo woodi ri.<br />

|alawma jeexaviijo<br />

Ko noon asamaan e leydi timmiri.<br />

Alla fo<strong>of</strong>tii ñalawma jeexaviijo oo.<br />

Alla mawnini oon ñalawma.<br />

O barkini mo.<br />

Ganndal moqqere e bonnande<br />

Alla Joomiraaxo oo aawi ngesa<br />

to leydi mbiyeteendi Eden.<br />

O fuxni lexxe keewxe<br />

belxe yiyde e ñaamde.<br />

Hakkunde ngesa baa,<br />

lexxe xixi ina ngonnoo xoon:<br />

lekki nguurndam<br />

e lekki ganndal moqqere<br />

e ganndal bonannde.<br />

Alla Joomiraaxo joqqini gorko<br />

nder ngesa Eden<br />

haa rema baa, mo<strong>of</strong>ta baa.<br />

Alla yamiri mo: “Axa waawi<br />

ñaamde e lexxe ngesa baa f<strong>of</strong>,<br />

so wonaa lekki ganndal moqqere<br />

e bonannde kii. Woto ñaam<br />

e lekki he, sabu nde ñaam-xaa<br />

heen f<strong>of</strong>, a maayat!”<br />

Alla anndini Aadama e Hawaa<br />

gilli mum e mavve, nde o rokki ve<br />

ko ve cokli f<strong>of</strong>,<br />

mbele nguurndam mavve ma wel.<br />

O rokki ve kadi<br />

mbaawka haa suvaade.<br />

Alla yixnoo tan<br />

ko Aadama e Hawa kollira needi<br />

haa ndewa yamiroore makko<br />

ve mbaasa ñaamde<br />

besnooje kii lekki.<br />

Kono ko heddii koo f<strong>of</strong><br />

ko xoon wonnoo mbele ma ve mbelto,<br />

e wuurde e jam<br />

nder ngesa mavve moqqa.<br />

Kaa taariika iwi<br />

ko e feccere adannde e Tawreeta,<br />

wiyeteende Lasli simooje 1 & 2.<br />

Fuutorazkoore<br />

Firooji<br />

Fulakundaare<br />

nguurkon ................. mbuurko\<br />

gilli ............................jixgu<br />

Fii mbaaw-xaa neleede cuycay Vooyataa ko maa mbinnd-aa men hitaande woo.<br />

Winndu innde e yettoode maa ndee e xo ngon-xaa xoo ko yi'i nii.<br />

Winndu to les, maa winndu men vataake.<br />

Innde am: ...................................................................................................................................<br />

Yettoode am: .............................................................................................................................<br />

Xo ngon-mi xoo: .......................................................................................................................<br />

.....................................................................................................................................................<br />

.....................................................................................................................................................<br />

No foti njix-xaa saakde lebbi jeego f<strong>of</strong>: .................................................................................<br />

To a xon jazga Fulfulde bana haa Adamawa, windu ngam Vadake, a hevan!<br />

Limoore/no.<br />

6<br />

Ruttin xum xo: Vooyataa, Willington, DERBY, DE65 6BN, UK<br />

walla: Vooyataa, BP 198, Dakar-Fann, République du Sénégal email: pulaar@soon.org.uk<br />

Keso<br />

Dokkal ngal yovaaka<br />

Nuldoree men inxe,<br />

jettooxe e koxorxe<br />

yimve jowo, yixve hevde<br />

oxoo kayit. Nuldoree<br />

men kadi, innde,<br />

yettoore e hoxorde ma.<br />

Maa min nuldu on kaset<br />

pulaar Fuuta Torazkoore<br />

walla defto\ tato\ pulaar<br />

Fulakundaare.<br />

• For Pulaar-speaking Fulas<br />

• Pour les Peuls qui parlent<br />

Pulaar<br />

Waxiraama Kayitaaji<br />

Tinndinooji Mbi’eteexi Vooyataa.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!