Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Lisez-vous français ? Do you read English?<br />
O leitor sabe ler português?<br />
Pulaar Français English Português<br />
vV ve ...........ils, elles .. they ...........eles<br />
xX xixi ..........deux ....... two ............dois<br />
cC coggu ......prix......... price .........preço<br />
hH haako ......feuille ..... leaf ............folha<br />
jJ janngo .....demain... tomorrow . amanhã<br />
ñÑ ñaaki .......abeilles .. bees ..........albelhas<br />
zZ zatde .......mordre... to bite ........morder<br />
qQ qiiqam .....sang....... blood .........sangue<br />
ee neene ......mère ...... mother ......mãe<br />
oo soodde ...acheter .. to buy ........comprar<br />
(Nganndee: \ = ny)<br />
Alla jibinaani, jibinaaka<br />
“Alla ko gooto.<br />
O jibinaani, o jibinaaka.”<br />
So tawii ko heefeereeve vee mbiyi<br />
wonde Iisaa ko Vixxo Alla,<br />
ndeen exen mbaawi sikkitaade.<br />
Sabu veen goozdinve allaaji keewxi<br />
ina cikki allaaji ina ndesondira,<br />
ina njibidina.<br />
Kono rewoove Iisaa vee goozxini<br />
wonde Alla alaa debbo.<br />
Wonaa Yahuuda’en,<br />
wonaa rewoove Iisaa vee,<br />
wonaa Islaamiyazkoove vee,<br />
vee f<strong>of</strong> mbaawaa javde ngoon miijo.<br />
Sabu ko Alla gooto, ko o bajjo.<br />
Ko kanko tan woodi,<br />
kanko tagxo huunde f<strong>of</strong>.<br />
Haalaa e Jabuura wonde<br />
allaaji heefeereeve f<strong>of</strong> ko sanamuuji.<br />
Ko xi mehre. E rewoove Iisaa vee noon,<br />
allaaji tokoosi ngoodaani.<br />
Alla mawxo, mo ve ndewata oo,<br />
oon alaa joom suudu.<br />
Ndeen noon, hol biyxo xuum<br />
So tawii ko almuvve Iisaa vee<br />
mbiynoo ko o vixxo Alla,<br />
exen mbaawi sikkitaade.<br />
Sabu almuudo korsinxo ceerno mum<br />
ina waawi vurtinde e haala mum.<br />
Kono ko Alla e hoore mum,<br />
e Defere-Seniinde ndee, wiyi noon.<br />
E nder Linnjiila, exen njiya heen<br />
wonde Alla haaldii gila dow asamaan.<br />
Alla wiyi, “Ko aan woni Viy am<br />
mo korsin-mi, mo cuvii-mi.”<br />
Iisaa ummaaki<br />
e nder jotondiral yimve xixo<br />
No o jibiniraa nii ko kaawiisa.<br />
Ko Alla e hoore mum<br />
yamiri yo o jibine,<br />
tawa Mariyaama jotondiraaka.<br />
Alla jibinaani, no nexxo nii.<br />
Kala tagoore makko, gorko heen<br />
e debbo heen, f<strong>of</strong> ko vixve makko<br />
sabu ko kazko wuurni ve.<br />
Ko kazko waxi ve wonde.<br />
Kono noon hay gooto ummaaki e makko<br />
no nexxo ummirtoo e neene mum<br />
e baaba mum nii.<br />
VOOYATAA ARDE<br />
Kaydi ndii he Pulaar: Fuutorazkoore e Fulakundaare (to nder)<br />
Hol ko waxi Alla wiya xuum?<br />
Tiitoonde Vixxo teeztinta<br />
ko nanndugol e jokkondirgol.<br />
Baaba ina weltoo<br />
so tawii vixxo mum rewii e mum.<br />
Iisaa, vixxo Mariyaama,<br />
rewii e jamirooje Alla, Tagoowo oo.<br />
Wonaa xum tan, Iisaa haaldii<br />
no hay gooto meexaa haaldude.<br />
O waxii gexe<br />
xee hay gooto meexaa waxde.<br />
Ko Iisaa e hoore mum wiyi,<br />
“Kala jiyxo mi, yiyii Baaba oo.”<br />
Vixxo ko baaba mum<br />
Janngude Kabaaru moqqo<br />
e yiyde Iisaa e nder golle mum,<br />
ina walla en faamde mo woni Alla<br />
mo yiyotaako oo,<br />
mo hay gooto meexaa yiyde.<br />
Exen mbaawi wiyde kadi,<br />
Iisaa ko vixxo Alla, sabu jikku makko.<br />
O roni xum ko e Alla Tagoowo oo.<br />
Gixli makko ne iwi ko e Baaba oo.<br />
Baaba e vixxo noon njiilotoo<br />
ko rentude e jokkondiral.<br />
Ko Iisaa e Alla Tagoowo oo kolli<br />
ngaal jokkondiral. Ko xum waxi heen,<br />
gooto ina wiyee Baaba,<br />
goxxo oo ne wiyee vixxo.<br />
Pulaar wiyi, “Vixxo ko baaba mum.”<br />
Kala miijotooxo e Iisa, maa faam<br />
no Iisaa woniri mbeelu Baaba<br />
gonxo dow asamaan oo: laavxo vernde,<br />
keewxo yaafuya e gixli,<br />
e semmbe e hakkille.<br />
Golle makko e haala makko f<strong>of</strong> mbayi<br />
ko no golle Alla e haala Alla<br />
mo alaa happu walla lajal.<br />
Tiitoonde ‘Vixxo’<br />
Isma’iila Sadok ina hollira<br />
miijo woxngo e tiitoonde vixxo,<br />
ina heewi ko huutortee e xemngal arab.<br />
Hono noon, vixxo leydi ndii.<br />
Oon wonaa mo leydi ndii jibini,<br />
kono ko heen o jeyaa.<br />
Ko xoon o innitortoo. Omo yixi ndiin leydi.<br />
O roni ko cosaan e aadaaji ndiin leydi.<br />
E nder yeewtere telewisiyoz Senegaal<br />
maantatnooxo militeereeve Senegaal<br />
ina wiya ve: vixve leydi men.<br />
Ibnu’llah<br />
Hade Lislaam arde, rewoove Iisaa<br />
ina kavotonoo firo heefereeve vee<br />
fayde e konngol vixxo Alla.<br />
Ve njavii konngol Ibnu’llah<br />
kono ve njavaani waladu’llah.<br />
Ibn heewnoo huutoreede tan<br />
ko e miijo diineyazke,<br />
kono walad firti tan ko jibinaaxo e duhol.<br />
Muhammadu ina joginoo kaaw mum<br />
biyetenooxo Abdul Usa.<br />
Kono o noddirtenoo ko Abdul Lahab,<br />
– baaba mum jeyngol.<br />
Mbele xum firti ko kanko jivinxo jeyngol?<br />
Xannotoowo wiyetee ko vixxo laawol<br />
(Ibn-sabeel), kono xum firtaani<br />
laawol ina jogii debbo.<br />
Deftere-Seniinde nde wiyi,<br />
“Kala jedduxo Vixxo oo, alaa Baaba oo.”<br />
Xum firti ko: exen poti javde<br />
mo woni Iisaa hade men hevde Baaba oo.<br />
Hay sinno Iisaa wiyaani<br />
ko ka\um woni vixxo Alla,<br />
o noddirtunoo Alla ko Baaba makko.<br />
Omo wiya, “Ko miin woni laawol ngol,<br />
woni goonga oo, woni nguurndam xam.<br />
Hay gooto waawaa yahde to Baaba o<br />
tawa rewaani e am.”<br />
Dewooxo Iisaa ina suusi noddirde Iisaa<br />
vixxo Alla sabu en njiyi,<br />
e Deftere-Seniinde nde,<br />
ko Baaba kala tagoori<br />
ngadii huutoraade ndeen tiitoonde<br />
e Iisaa.<br />
Ndeexoo winndannde ittaa ko e Vataake.<br />
Woon heen e miijooji koccaa<br />
ko e xerewol pee\ngol e xemngal engele,<br />
biyeteengol God has no wife,<br />
ngol Steven Masood winndi.<br />
Ko Word <strong>of</strong> Life muuli xerewol ngol.<br />
Konngol Annabi<br />
Muusaa<br />
Alla ko jaafotooxo.<br />
Alla ko e men wondi<br />
e kala sahaa<br />
nde nodduxen mo.<br />
Alla ko moolaare ma.<br />
Ko e ndeenkaa nduumiika<br />
gonxaa.
A wonat ceernaajo<br />
Yunussa Jaawo Kot Diwaar<br />
“A wonat ceernaajo!”<br />
Ko xum baaba am wi’i<br />
mi wonta janngo.<br />
Baaba am ko gaynaako.<br />
Mbo jogi vivve jeenayo<br />
e mbo waawaano miijaade<br />
ko vuri teddude ngongol ceernaajo!<br />
Mixo iwri Burkina Faso,<br />
he veynguure Fulve.<br />
Mawve am vee koxoyii Kot Diwaar<br />
hitaande 1957. Baaba am,<br />
he evvoore makko,<br />
ko minen f<strong>of</strong><br />
men ngona seernaave.<br />
Mbo fuxxori navde afo makko oo<br />
he nder jannde alguraana.<br />
Si mbo gaynii han, oon tuma ko miin.<br />
Gaynaako wontii janngoowo lekkol<br />
Ko mi hevnoo duuvi jeetati,<br />
ko miin aynatnoo na’i baaba am xii,<br />
xoode mi fuxxaade<br />
jannde alguraana xee.<br />
He nder oon waktu,<br />
laamu nguu darnuno<br />
lekol sukaave,<br />
ga ndeer saare amen.<br />
Ve ngadduno<br />
jannginoowo.<br />
Fii miin, gaynaako,<br />
xumxo no moqquno<br />
vayti jannginoowo oo<br />
himminatno kam<br />
fii mi naatta lekol.<br />
Miin, mi salanooki naattude lekol,<br />
kono baaba am yixaano fes mi yaha.<br />
Kono, he ballal sehel am keso,<br />
jannginoowo oo, mi wakkilii<br />
haa tayi baaba am tigi javii mi yaha.<br />
Janngugol diina<br />
Ko baaba am toppitii<br />
jannde am diina,<br />
haa njah-mi kolees.<br />
Vayti kolej oo ko he nder<br />
saare woxxunde wonnoo,<br />
mi fotno iwde to galle amen too.<br />
Gila xuum, mi wakkilino<br />
he jannde diina,<br />
mixo nantondira<br />
he teeriive am juulve vee.<br />
Mi jogino teeriive heewve<br />
he ndeer saare nde mi hoxnoo.<br />
E ndeer oon waktu<br />
mi vuri wakkilaade<br />
he ndeer diina kaa.<br />
Sabu xuum waxnoo, mawve am vee<br />
teddini kam ko moqqa.<br />
Tuma lekkol uddi wo,<br />
mi hoota to saare amen.<br />
Xowt-am to kawtal<br />
Wonaa sehelaave juulve vee tan<br />
mi joginoo.<br />
Wovve ve janngidatnoo-mi vee<br />
ndewatno Iisaa.<br />
Veen yimve<br />
kaalataano<br />
hoolaare<br />
mu’en ndee,<br />
si tayii<br />
mixo xoon.<br />
Kono gooto he mu’en wi’i kam<br />
si mi yahii to kawtal mu’en han,<br />
nguurndam am xam wayloto.<br />
Njaabii-mi mbo, “Nguurndam maa<br />
vuraani moqqude nguurndam am.”<br />
Mi yi’aano hoxum waxta<br />
si mi yahii to kawtal muuxum.<br />
Ko vuri nii, to liisee,<br />
suka gorko goxxo<br />
haalanii kam fii Iisaa Almasiihu.<br />
Haala muuxum kaa loovanii kam.<br />
Ko mbo wi’i Iisaa ko vixxo Alla koo,<br />
fii am, xum ko ngaybingol Alla.<br />
(Ndaaree hello ido ngoo! – Binndoowo)<br />
Mi laardatno rewoove Iisaa vee<br />
no majjunoove nii, ko sumoyoove<br />
to jayngol jahannaba.<br />
Maa noon, sehel am oo<br />
abbii kam haalande.<br />
|annde wonnde mbo noddi kam<br />
to kawtal mu’en to njanngirdu too.<br />
Mbo wi’i kam no mi janngana ve seexa<br />
he ndeer Biibul hee.<br />
Janngu-mi, oon tuma ve njewti heen.<br />
Ve njimi, ve kaalani Alla.<br />
Mi anndii tigi ko mi majjunooxo<br />
|annde wonnde<br />
tayi ko ngonnoo-mi to uniweesite,<br />
min njewtidii titim<br />
he dow Iisaa Almasiihu.<br />
Kaalnooxo xum<br />
ko janngoowo ndewatnooxo Iisaa.<br />
Makko kala, mbo wi’i<br />
Iisaa ko vixxo Alla. Fii am,<br />
hay miijagol xum ko ngaybingol Alla.<br />
En potaano woxxodde he yewtere.<br />
Mi parno havde he muuxum!<br />
Oon tuma mbo wi’i kam:<br />
“Mixo anndi mbaawxo jaabaade<br />
lamngal maaxa ngal.<br />
Ko Islaamiyanke mbo wonnoo,<br />
xoo e ko mbo anndata<br />
Iisaa Almasiihu.<br />
Mbo anndat honoo fillortee.”<br />
Xi satti wi’ide sabu hoxum<br />
jav-mi hawrude he muuxum.<br />
Hoo mi waxiri xum ko haa mi java?<br />
Xum waawtaa wonde!<br />
Mi faalano mbo hollude mbo faljii.<br />
Haala amen kaa juutaa abete.<br />
Min njewtidi seexa.<br />
Oon tuma mbo haalani kam Alla.<br />
Kaso – taariika ravva<br />
Ousman nanii teppe<br />
e caabi to nder udumere.<br />
Dookoove vee ngaranii mbo<br />
haa mbo waroye. Ve tarduno.<br />
Mbo miijino, “Ve tardii, no woowi nii<br />
to ndii leydi. Ve potno arde<br />
waptuuji jeetati. Oon waptu<br />
xi nani yimve xiinin luuka.<br />
Xum yawti ko, vee njerzi.<br />
Jo enen he waptuuji sappo.<br />
Waptuuji xixi veydiima e nguurndam.<br />
Oon tuma ko waregol e nivre.”<br />
Mbo waawi meexde kulol<br />
he nder hunuko mum, no lamxam nii.<br />
Oon jemma mbo xaanaaki.<br />
Karkare xee keewi dillere,<br />
vuri ko woowi koo. Jemma oo f<strong>of</strong><br />
mbon miijo nguurndam mum.<br />
Hono heen mbo yottori he xoon?<br />
Nguurndam mum fuxxotno no moqqi.<br />
Mbo vuri janngude<br />
sehelaave mum heewve.<br />
Mbo fuxxiima suvaade ko boni.<br />
Ko famxi tawo; piiji di ngokkataa mbo<br />
hay weltaare. Laar ngoo yakkanto!<br />
Oon tuma ko \aawoore. Xi hawri,<br />
vurno moqqude \aawooje keewxe.<br />
Mbo waawataa xum waydude.<br />
Seedeeji xii kaalii goonga. Wovve heen<br />
xiin mbulla, miijo ko mbo waxi koo.<br />
Mbo waawataano ve laarde<br />
he nder gite, sakkoranta oo debbo.<br />
|aawoowo oo, Ibrahiim Diao,<br />
tay haalanii mbo,<br />
“Ko aan tigi waxi ndee bonannde.<br />
Hay gooto yeddaani xum.<br />
Sariya meexen oo xi waxi<br />
goxxo maaya heen. Ko aan maayat.<br />
Tay xiinin muusi \aawoowo he haala hee.<br />
|aawoowo oo<br />
xiinin faami<br />
tampere<br />
baxaave<br />
ko boni vee.<br />
Kono si mbo laari<br />
Ousman<br />
he gite han,<br />
mbo faamat miijooji mum kala<br />
– mbo xamtiniima e mbon huli.<br />
Mbon laarda mbo no baaba nii.<br />
Lebbi jeynayi njawtii gila xum. Jo tardi.<br />
Dookoove vee ngudditii damal ngal
Mbo okki kam<br />
deftere wootere<br />
e kayti xixi.<br />
Ndee deftere<br />
e xii kayti,<br />
he ndeer xum ko<br />
seedeeyaaji.<br />
Ko jaakilnoo kam,<br />
ko pellital vee yimve.<br />
Veenin pellitnoo ve ngonat daxoove<br />
sabu Iisaa Almasiihu.<br />
Xum humpano kam!<br />
Mi fuxxitii janngitde<br />
Sabu ko mi dewoowo lisilaam,<br />
mi sikkuno ho laakara am,<br />
ko he beleexe Alla tan fawii.<br />
Ganndugol ho koo Alla fellitin-mi<br />
waxande fii aljanna,<br />
waawtaa wonde.<br />
Tayi mi waawtaa hevde pellital<br />
sabu Alla ko waxanoyta kam<br />
to laakara. Puxxitii-mi janngitde<br />
alguraana am oo,<br />
lamndii-mi heen ko heewi.<br />
Jannginoove alguraana vee,<br />
veen joganooki hay jaabuye am.<br />
Hay harfere wootere alguraana<br />
fellintinaani kam<br />
mi waawete danndeede.<br />
Xoon waxi goo, mi anndude<br />
ko alguraana oo haalta fii Iisaa.<br />
Nan-mi daande<br />
Balxe seexa ko xum yawti koo,<br />
mi finatno subaka law,<br />
haa mi \aama, mi hoora<br />
sabu ko lewru koorka.<br />
Waptuyel gootel kul-mi haa vurti.<br />
Mi sikkuno ko to jayngol jahannaba<br />
jahan-mi si mi maayii han.<br />
Oon sikke vooyi seexa tan,<br />
nan-mi daande he ndeer vernde am.<br />
Daande ndee wi’i kam, “Miin<br />
ko mi laawol, goonga e wuurde.”<br />
Mi siwtorii mi janngiino xum<br />
ko ngonnoo-mi to liisee.<br />
Ko Iisaa haalno kaa haala.<br />
Ko sehel am jannginnoo kam xum<br />
to linjiila. Vooyno tawi mi javaani ka.<br />
Mi yixaano rewde Iisaa.<br />
Kono sabu welgol daande ndee<br />
e mbaawdi daande ndii,<br />
ngaccu-mi.<br />
Ko xum yawti balxe tati koo,<br />
njah-mi, pillanii-mi<br />
gorko ngokkunooxo kam dewter e.<br />
He ballal gorko oo ngal,<br />
pellit-mi ngokkugol Iisaa Almasiihu<br />
nguurndam am,<br />
e ndewgol he muuxum.<br />
Mi anndii jooni, ko Iisaa Almasiihu<br />
fodanta kam daxgol.<br />
Mi fellitii, miin kala,<br />
mixo jogii nguurndam haa abada.<br />
Si mi maayii han, mi yahtaa to jayngol<br />
kono mi wondat \annde kala<br />
he Joomiraawo oo.<br />
A wonaani vixxo am<br />
Lebbi tati ko njawti koo,<br />
kev-mi vataake<br />
baaba am.<br />
Kawu am, mbo<br />
ngondu-mi saare,<br />
haalanno baaba am.<br />
Baaba am winndii,<br />
“Mi nanii ko a fuxxi<br />
rewde Iisaa.<br />
Si tayii ko goonga, ngacc-aa<br />
ko vuri yaawde ndewgol Iisaa.<br />
Mi meexaa nande hay gooto<br />
he ndeer musidal men<br />
maa he ndeer le\ol hee,<br />
dewoowo Iisaa.”<br />
Ko vooyi seexa koo, baaba am<br />
reentini musidal ngal f<strong>of</strong>,<br />
fii jokkere enxam.<br />
Mbo lamndii kam<br />
ko heewi he ndeer diina am keso.<br />
“Sabu hoxum<br />
puxxi-xaa rewde Iisaa?”<br />
Jaabii-mi, “Mi sikku ko ndewgol<br />
Iisaa tan navata kam aljanna.”<br />
Baaba am wi’i: “Mi accii ma,<br />
cuvo-xaa; maa mbopp-aa<br />
oo diina, maa tawa wonaa miin<br />
jibini maa, mi yixaa tawe-xaa<br />
gubbugol am si mi maayii han.”<br />
Ngol jaabondirgol tawi<br />
xiinin sattani kam tigi. Ko on\an<br />
woni ko puxxu-mi wullude<br />
fii koolagol am he Iisaa.<br />
Oo waptu xoon, haalaaji goxxi,<br />
gonxi he linjiila, ngari he hakkil am,<br />
“Pewjee, hokoo vuri to yeeso Alla:<br />
ko no men nanan on na,<br />
hoole ko no men nanan Alla?”<br />
Ve toranee kam Alla<br />
Hay no xum foti mettude nii,<br />
mi hevii miijo jam Alla oo.<br />
Cuvii-mi woppude musidal ngal,<br />
mi rewa danndoowo kam oo,<br />
Iisaa Almasiihu.<br />
Wovve rewoove Iisaa vee<br />
toranee kam Alla<br />
e ciwtoree kam.<br />
Mi wonduno<br />
he baaxiraawo am,<br />
puxxunooxo rewde Iisaa<br />
he vaawo am.<br />
Baaba am neli<br />
yimve fii ven mbaawna kam<br />
mi arta he diina lisilaam<br />
kono ve mvaawaani.<br />
Lebbi jeego ko jawti koo,<br />
mbo noddi kam, mbo waxti kam<br />
he ndeer musidal hee.<br />
Han mixo jogii dozngal<br />
fii kaalangol yimve vee<br />
kibaaruuji Alla moqqi xii.<br />
rewni mbo he dow laawol pakkungol,<br />
njahoowol to biro,<br />
xo mawxo kaso oo fadi xoo.<br />
Mawxo kaso oo xi leba,<br />
“Hande, waptuuji jeexixi e feccere,<br />
gorko oo ari maayande<br />
he bonannde mbax-xaa ndee.<br />
Mbo waraa he waptuuji jeetati.<br />
Worve xixo mbaawataa wareede<br />
he bonannde wootere. A daaxi.”<br />
Wayna koyxol nii,<br />
Ousman abbii dookoowo<br />
haa to damal kaso udditiingal.<br />
Hendu buuvndu wiffi he yeeso muuxum.<br />
Mbo fuxxi yahde. Mbo qecitii<br />
to vaawo mum, to damal kaso too.<br />
Mbon lamndo mawxo kaso,<br />
“Hombo wonta oon?<br />
Hombo waxta xum?”<br />
Mbo jaabii, “Ko vixxo Ibrahiim Diao.”<br />
Pulaar Rajo fii ma<br />
A waawat hexaade kibaaru moqqo oo he rajo maa hee.<br />
SENEGAAL (A waawat hexaade Laawol Peewal)<br />
Dakar, RTS FM: 95.7, samedi kiikiixe fuxxi 13:30 haa 13:45<br />
Richard Toll, Dunyaa FM:106.0, tenez kiikiixe fuxxi 14:45 haa 15:00<br />
RTS FM: 96.3, talaata kiikiixe fuxxi 20:15 haa 20:30<br />
(Podor e Ouroussogui kala)<br />
Louga, Dunyaa FM: 91.8, talaata kiikiixe fuxxi 19:15 haa 19:30<br />
RTS FM: 88.7, alarba kiikiixe fuxxi 19:45 haa 20:00<br />
Saint Louis, Dunyaa FM: 106.3, talaata kiikiixe fuxxi 20:15 haa 20:30<br />
RTS FM: 96:3, talaata kiikiixe fuxxi 20:15 haa 20:30<br />
SUD FM: 93.2, aljumaa kiikiixe fuxxi 21:25,<br />
xee tuuxe kala: Ndioum: 93.9, Matam: 98.4, Bakel: 97.5<br />
FUTA TORO RESIOZ (A waawat hexaade Laawol Peewal)<br />
HCJB: meeteraaji 25; kHz 11985, aljumaa kiikiixe fuxxi 21:45 haa 22:15<br />
GINE BISAAWO Radio Quelele: 104.8 FM, alet bimbi fuxxi 9:30<br />
MALI, Kayes Radio Mali ORTM: 92.1 FM, alkamisa kiikiixe fuxxi 19:00<br />
Radio Horizon: 100.5 FM, alarba, aset, alet kiikiixe fuxxi 18:00
|alawma gadano<br />
E fuxxoode, Alla tagi asamaan e leydi.<br />
Leydi alaano sifaa.<br />
Ndi wonnoo ko meeri.<br />
Muurii e mayri tan ko nivvere e ndiyam.<br />
Caggal xum, Ruuhu Alla ina jiimi<br />
e dow diqqe. Alla wiyi,<br />
“Yoo annoore won!”<br />
Annoore woni. Alla yiyi<br />
annoore ina moqqi,<br />
tan o seerndi annoore e nivvere ndee.<br />
Alla inniri annoore ndee: ñalawma.<br />
O inniri nivvere ndee: jamma.<br />
Kikiixe woodi; subaka woodi:<br />
ko nii ñalawma gadano oo woodiri.<br />
|alawma xixavo<br />
Alla wiyi: “Yoo hexxaawo won<br />
hakkunde diqqe haa seera<br />
diqqe les e diqqe dow.”<br />
Alla inniri hexxaawo ngoo: asamaan.<br />
Kikiixe woodi; subaka woodi:<br />
ko nii ñalawma xixavo oo woodiri.<br />
|alawma tatavo<br />
Alla wiyi,<br />
“Diqqe gonxe e les asamaan xee,<br />
yo xe ndenndu e nokku gooto,<br />
ko yoori koo, yo o feeñ!”<br />
Xum woniri noon.<br />
Alla inniri ko yoori ko: leydi.<br />
O inniri diqqe dennduxe xee: geej.<br />
Alla yiyi ina moqqi.<br />
Alla wiyi: “Yoo leydi jibin huxo<br />
e lexxe vesnooje<br />
dokkooje vivve vesnooje e kala sifaa.”<br />
Ko nih woniri. Alla yiyi ina moqqi.<br />
Kikiixe woodi; subaka woodi:<br />
ko nii ñalawma tatavo oo woodiri.<br />
|alawma nayavo<br />
Alla wiyi: “Huundeeji jaynotooxi<br />
yoo ngon e asamaan<br />
mbele exe ngona maantorxe sahaaji<br />
ñalxi e kitaali.” Alla waxi<br />
huundeeji jaynotooxi xixi mawxi.<br />
Naange haa ardoo ñalawma,<br />
e lewru haa ardoo jamma.<br />
Fuxxoode<br />
O tagi kadi koode.<br />
O fawi xe e asamaan,<br />
haa xe njaynoo leydi ndii.<br />
Alla yiyi ina moqqi.<br />
Kikiixe woodi; subaka woodi:<br />
ko nii ñalawma nayavo oo woodiri.<br />
|alawma joyavo<br />
Alla wiyi: “Yoo diqqe mbax<br />
kullon ndiyam nguurkon haa heewa,<br />
yoo ndiwri diw e dow leydi.”<br />
O tagi lixxi f<strong>of</strong>. O tagi ndiwri f<strong>of</strong>,<br />
gexal f<strong>of</strong> e leñol mum.<br />
Alla waxi e majji barke. O wiyi:<br />
“Njeñee, keewee.”<br />
Kikiixe woodi; subaka woodi:<br />
ko nii ñalawma joyavo oo woodiri.<br />
|alawma jeegovo<br />
Alla wiyi:<br />
“Yoo jawdi nguurndi ndii heew leydi.”<br />
Ko nih Alla tagiri jawdi nguurndi<br />
e dow leydi,<br />
e kala ko laadata e leydi.<br />
Alla yiyi ina moqqi kadi.<br />
Alla wiyi: “Mbaxen nexxo,<br />
nanndinen xum e men.“<br />
Tan Alla tagi nexxo<br />
e njaareendi, e leydi.<br />
O wutti e nder kine makko<br />
henndu nguurndam. Nexxo oo<br />
wonti tagoore wuurnde.<br />
Alla tagi nexxo e mbaydi mum.<br />
O tagi gorko e debbo. O inniri<br />
gorko gadano oo: Aadama.<br />
Aadama inniri debbo oo: Hawaa.<br />
Alla wiyi: “Gorko eggat<br />
yumma mum e baaba mum,<br />
yanta e jom suudu mum.<br />
Ve ngonta vanndu wooturu.”<br />
Gorko e debbo mum<br />
ngalaano comci, kono ve kersaano.<br />
Alla yiyi ko waxi koo f<strong>of</strong>,<br />
tawi f<strong>of</strong> ina moqqi no feewi.<br />
Kikiixe woodi; subaka woodi:<br />
ko nii ñalawma jeegovo oo woodi ri.<br />
|alawma jeexaviijo<br />
Ko noon asamaan e leydi timmiri.<br />
Alla fo<strong>of</strong>tii ñalawma jeexaviijo oo.<br />
Alla mawnini oon ñalawma.<br />
O barkini mo.<br />
Ganndal moqqere e bonnande<br />
Alla Joomiraaxo oo aawi ngesa<br />
to leydi mbiyeteendi Eden.<br />
O fuxni lexxe keewxe<br />
belxe yiyde e ñaamde.<br />
Hakkunde ngesa baa,<br />
lexxe xixi ina ngonnoo xoon:<br />
lekki nguurndam<br />
e lekki ganndal moqqere<br />
e ganndal bonannde.<br />
Alla Joomiraaxo joqqini gorko<br />
nder ngesa Eden<br />
haa rema baa, mo<strong>of</strong>ta baa.<br />
Alla yamiri mo: “Axa waawi<br />
ñaamde e lexxe ngesa baa f<strong>of</strong>,<br />
so wonaa lekki ganndal moqqere<br />
e bonannde kii. Woto ñaam<br />
e lekki he, sabu nde ñaam-xaa<br />
heen f<strong>of</strong>, a maayat!”<br />
Alla anndini Aadama e Hawaa<br />
gilli mum e mavve, nde o rokki ve<br />
ko ve cokli f<strong>of</strong>,<br />
mbele nguurndam mavve ma wel.<br />
O rokki ve kadi<br />
mbaawka haa suvaade.<br />
Alla yixnoo tan<br />
ko Aadama e Hawa kollira needi<br />
haa ndewa yamiroore makko<br />
ve mbaasa ñaamde<br />
besnooje kii lekki.<br />
Kono ko heddii koo f<strong>of</strong><br />
ko xoon wonnoo mbele ma ve mbelto,<br />
e wuurde e jam<br />
nder ngesa mavve moqqa.<br />
Kaa taariika iwi<br />
ko e feccere adannde e Tawreeta,<br />
wiyeteende Lasli simooje 1 & 2.<br />
Fuutorazkoore<br />
Firooji<br />
Fulakundaare<br />
nguurkon ................. mbuurko\<br />
gilli ............................jixgu<br />
Fii mbaaw-xaa neleede cuycay Vooyataa ko maa mbinnd-aa men hitaande woo.<br />
Winndu innde e yettoode maa ndee e xo ngon-xaa xoo ko yi'i nii.<br />
Winndu to les, maa winndu men vataake.<br />
Innde am: ...................................................................................................................................<br />
Yettoode am: .............................................................................................................................<br />
Xo ngon-mi xoo: .......................................................................................................................<br />
.....................................................................................................................................................<br />
.....................................................................................................................................................<br />
No foti njix-xaa saakde lebbi jeego f<strong>of</strong>: .................................................................................<br />
To a xon jazga Fulfulde bana haa Adamawa, windu ngam Vadake, a hevan!<br />
Limoore/no.<br />
6<br />
Ruttin xum xo: Vooyataa, Willington, DERBY, DE65 6BN, UK<br />
walla: Vooyataa, BP 198, Dakar-Fann, République du Sénégal email: pulaar@soon.org.uk<br />
Keso<br />
Dokkal ngal yovaaka<br />
Nuldoree men inxe,<br />
jettooxe e koxorxe<br />
yimve jowo, yixve hevde<br />
oxoo kayit. Nuldoree<br />
men kadi, innde,<br />
yettoore e hoxorde ma.<br />
Maa min nuldu on kaset<br />
pulaar Fuuta Torazkoore<br />
walla defto\ tato\ pulaar<br />
Fulakundaare.<br />
• For Pulaar-speaking Fulas<br />
• Pour les Peuls qui parlent<br />
Pulaar<br />
Waxiraama Kayitaaji<br />
Tinndinooji Mbi’eteexi Vooyataa.