Makroekonomija-zadaci Findlay: Study Guide Poglavlje 3 1

Makroekonomija-zadaci Findlay: Study Guide Poglavlje 3
1. Pretpostavite da je gospodarstvo Hrvatske otvoreno gospodarstvo. Na temelju ove
informacije možemo očekivati sljedeće:
a) izvoz premašuje uvoz
b) X < Q
c) X = Q = 0
d) hrvatska kućanstva (zajedno s državnim i poslovnim sektorom) trguju dobrima i uslugama
s pojedincima/poduzećima ostalih zemalja
2. Koje su od ovih varijabli endogene u modelu tržišta dobara:
a) potrošnja i štednja
b) državna potrošnja i štednja
c) investicije i štednja
d) porezi
e) sve od navedenog
f) ništa od navedenog
3. Koje su od ovih varijabli egzogene u modelu tržišta dobara:
a) štednja i investicije
b) državna potrošnja i porezi
c) raspoloživi dohodak i porezi
d) potražnja za dobrima (Z)
e) sve od navedenog
f) ništa od navedenog
Na temelju sljedeće jednadžbe odgovorite na pitanja 4 - 7:
C = 200 + 0.75YD
4. U ovom gospodarstvu, jednokratni stalni porast raspoloživog dohotka (YD) u iznosu od
200 uzrokovati će porast potražnje za:
a) 150
b) 200
c) manje od 150
d) više od 200
5. Ako je YD = 0, znamo da:
a) štednja = 0
b) štednja = 200
c) štednja = -200
d) štednja i potrošnja su jednake 0
6. Funkcija štednje za navedeno gospodarstvo će biti:
a) S = 200 + 0.25YD
b) S = 0.75YD
c) S = 200 + 0.25YD
d) S = -200 + 0.25YD
1

Makroekonomija-zadaci Findlay: Study Guide Poglavlje 3
7. Multiplikator za navedeno gospodarstvo iznosi:
a) 0.75
b) 0.25
c) 4
d) 1.33
e) 1
8. Kad je gospodarstvo u ravnoteži, sa sigurnošću znamo:
a) privatna štednja jednaka je investicijama
b) javna štednja jednaka je investicijama
c) proračun je uravnotežen (G = T)
d) dohodak je jednak potražnji
e) potrošnja je jednaka privatnoj štednji
9. Porast granične sklonosti štednji uzrokovat će:
a) porast multiplikatora i manji učinak povećanja državne potrošnje na ravnotežni output
b) porast multiplikatora i veći učinak povećanja državne potrošnje na ravnotežni output
c) smanjenje multiplikatora i manji učinak povećanja državne potrošnje na ravnotežni output
d) smanjenje multiplikatora i veći učinak povećanja državne potrošnje na ravnotežni output
10. Porast granične sklonosti potrošnji uzrokovat će:
a) porast multiplikatora i manji učinak povećanja državne potrošnje na ravnotežni output
b) porast multiplikatora i veći učinak povećanja državne potrošnje na ravnotežni output
c) smanjenje multiplikatora i manji učinak povećanja državne potrošnje na ravnotežni output
d) smanjenje multiplikatora i veći učinak povećanja državne potrošnje na ravnotežni output
Na temelju sljedećih pet jednadžbi odgovorite na pitanja 11-15:
Z = C + I + G
YD = Y – T
C = 300 + 0.5YD
T = 1600
I = 200
G = 2000
11. Endogene varijable u navedenom gospodarstvu su:
a) G (državna potrošnja)
b) T (porezi)
c) I (fiksne investicije)
d) potrošnja i štednja (C i S)
12. Koliki je ravnotežni output u navedenom gospodarstvu?
a) 900
b) 1800
c) 1700
d) 2500
e) 3400
2

Makroekonomija-zadaci Findlay: Study Guide Poglavlje 3
13. Multiplikator za navedeno gospodarstvo iznosi:
a) 0.5
b) 1
c) 2
d) 4
14. Pretpostavite da se državna potrošnja poveća za 200 ( i.e. da sada iznosi 2200). Što će
se dogoditi s ravnotežnim outputom?
a) porast će za 200
b) porast će za manje od 200
c) porast će za 400
d) porast će za 100
15. Funkcija štednje za navedeno gospodarstvo je:
a) S = 300 + 0.5YD
b) S = -300 - 0.5YD
c) S = -300 + 0.5YD
d) S = 300 + 0.5Y
e) S = -300 + 0.5Y
16. Pretpostavite da se smanjilo povjerenje potrošača. Nadalje pretpostavite da se zbog toga
smanjila i autonomna potrošnja (c0). Smanjenje c0 imat će slijedeće posljedice:
a) nema promjene outputa i nema promjene u razini potrošnje
b) smanjenje outputa i smanjenje razine štednje
c) nema promjene outputa ako i razina štednje ostane nepromijenjena
d) nema promjene u razini štednje
17. Porast granične sklonosti potrošnji uzrokovat će:
a) porast outputa i porast multiplikatora
b) smanjenje outputa i smanjenje multiplikatora
c) porast outputa i smanjenje multiplikatora
d) smanjenje outputa i porast granične sklonosti štednji
18. Povećanje fiksnih investicija (I) uzrokovat će:
a) smanjenje outputa i smanjenje multiplikatora
b) porast outputa i porast multiplikatora
c) porast outputa bez promjene multiplikatora
d) nikakvu promjenu u multiplikatoru te stoga i nikakvu promjenu outputa
3

Makroekonomija-zadaci Findlay: Study Guide Poglavlje 3
1. Tablica uključuje podatke o realnom BDP-u (mjerenom u mlrd. dolara iz 1987.) SAD-a za
1993. i 1994. godinu.
1993 1994 Udio ´93(%) Udio ´94(%)
Potrošnja (C) 3459 3579
Investicije (I) 805 903
Rezidencijalne 592 672
Nerezidencijalne 213 231
Državna potrošnja (G) 930 923
Izvoz (X) 603 655
Uvoz (IM) 676 769
Zalihe (inventory investment - I S ) 15 52
a) Izračunajte veličinu BDP-a u 1993. i 1994. godini. Nakon toga izračunajte stopu
promjene BDP-a. Na temelju toga objasnite što se dogodilo s ekonomskom aktivnošću.
b) Izračunajte stopu rasta/pada za svaku od komponenti BDP-a u obje godine. Koja je
komponenta rasla najbrže, a koja najsporije (koja je padala). Izračunajte udio svake
komponente u BDP-u 1993. i 1994. godine. Je li se promijenio udio koje od komponenti?
c) Na temelju ovih podataka, što se dogodilo (ako se išta dogodilo) s veličinom trgovinskog
deficita SAD-a između te dvije godine? Ako se deficit promijenio, je li se to dogodilo
zbog promjene izvoza ili uvoza?
2. Definicija BDP-a uzima u obzir promjenu razine zaliha. Pretpostavimo da razvijemo
alternativnu metodu mjerenja BDP-a koja ignorira zalihe. Prvo, opišite i objasnite situaciju u
kojoj bi izuzimanje zaliha (što je krivo) povećalo vrijednost ove alternativne metode u
odnosu na stvarnu definiciju BDP-a. Drugo, opišite i objasnite situaciju u kojoj bi izuzimanje
zaliha umanjilo vrijednost ove alternativne metode u odnosu na stvarnu definiciju BDP-a. Na
kraju, bazirano na ovoj analizi, ukratko prokomentirajte zašto je važno da se zalihe uključe
mjerenje outputa.
3. Definicija BDP-a uključuje vrijednost neto izvoza. Pretpostavimo da smo razvili
alternativnu metodu mjerenja BDP-a koje ignorira neto izvoz. Prvo, opišite i objasnite
situaciju u kojoj bi izuzimanje neto izvoza povećalo vrijednost alternativne metode u odnosu
na stvarnu definiciju BDP-a. Drugo, opišite i objasnite situaciju u kojoj bi izuzimanje neto
izvoza umanjilo vrijednost alternativne metode u odnosu na stvarnu definiciju BDP-a. Na
kraju, prema vašoj analizi, ukratko objasnite zašto je važno da se neto izvoz uključi u
mjerenje outputa.
4. Pretpostavimo da je funkcija potrošnje postavljena na slijedeći način:
C = 200 + 0,5YD gdje je T = 200.
a) Koja je razina potrošnje u ekonomiji ako je YD=0? Ukratko objasnite kako pojedinci
"plaćaju" potrošnju kad je YD=0.
b) Prema gore navedenim parametrima, izračunajte razinu potrošnje kada je Y=1200.
Pretpostavimo da se Y poveća na 1300. Što se događa s razinom Y D kad se Y poveća na
1300 (tj. izračunajte promjenu Y D )? Što se događa s razinom potrošnje kada se Y poveća
na 1300? Bazirano na vašoj analizi kolika je granična sklonost potrošnji?
4

Makroekonomija-zadaci Findlay: Study Guide Poglavlje 3
c) Ispišite funkciju štednje. Kolika je razina štednje (S) kada je YD=0? Objasnite kako i kada
se ovo događa. Kolika je granična sklonost štednji?
5. Pretpostavite da sljedeće informacije opisuju ekonomske uvjete u nekom gospodarstvu:
C = 400 + 0.75Y D , gdje je Y D = Y – T; T = 400; Y = 2000.
a) Grafički prikažite funkciju potrošnje (C na ordinati, a Y D na apscisi). Što predstavlja
odsječak na ordinati? Koliki je nagib funkcije potrošnje? Objasnite. Uz Y = 2000, kolika je
veličina potrošnje u ovom gospodarstvu?
b) Uz pretpostavku da se Y ne mijenja, grafički prikažite i objasnite učinak smanjenja
granične sklonosti potrošnji na 0.5. Izračunajte što će se dogoditi s potrošnjom.
6. Pretpostavimo da ekonomiju predstavimo slijedećim vrijednostima:
Z = C + I + G C = 400 + 0,5 YD T = 400 I = 200
YD = Y-T G = 600
a) Kolika je granična sklonost potrošnji? Kolika je granična sklonost štednji?
b) Napišite jednakost koja pokazuje kako je potražnja (Z) funkcija dohotka (Y) i autonomnih
izdataka. Kolika je razina potražnje ako je Y=0? Što predstavlja ova razina potražnje?
Nadalje, prema vašoj jednakosti, što će se dogoditi s razinom potražnje (Z) ako se Y
poveća za 1?
c) Bazirano na odgovoru iz zadatka b) izračunajte razinu potražnje (Z) za slijedeće razine
dohotka: Y=1600, Y=1800, Y=2000, Y=2200, Y=2400. Sada usporedite razinu
potražnje koju ste izračunali za svaku razinu dohotka. Da li je ekonomija u ravnoteži na
nekoj od ovih razina dohotka? Objasnite.
d) Koristite kalkulacije iz c) za odgovor na ovo pitanje. Kada je Y=1600, usporedite razine
dohotka i potražnje. Kako će poduzeća reagirati na ovu situaciju? Ukratko objasnite.
Kada je Y=2400, usporedite razine dohotka i potražnje. Kako će poduzeća reagirati na
ovu situaciju? Ukratko objasnite.
7. Pretpostavimo ekonomiju koja je opisana slijedećim jednakostima:
Z = C + I + G C = 300 + 0,5YD T = 400 I = 200
YD = Y - T G = 1000
a) Prema danim varijablama, izračunajte ravnotežnu razinu outputa. Pomoć: prvo
specificirajte potražnju (Z). Drugo, koristeći se ravnotežnim stanjem, izjednačite ovaj
izraz s Y. Kad ste to učinili, riješite jednakost za ravnotežnu razinu outputa. Koristeći se
ZZ-Y grafikonom, nacrtajte ravnotežnu razinu outputa ekonomije.
b) Sada, pretpostavimo da se povjerenje potrošača poveća što dovodi do povećanja
autonomne potrošnje (c0) s 300 na 400. Kolika je nova ravnotežna razina outputa? Za
koliko se mijenja dohodak kao rezultat ove pojave? Koliki je multiplikator za ovu
ekonomiju.
c) Grafički prikažite efekte ove promjene autonomne potrošnje na potražnju (ZZ) i Y. Jasno
pokažite na grafikonu početnu i krajnju ravnotežnu razinu outputa.
d) Ukratko objasnite zašto je ovo povećanje outputa veće od inicijalnog povećanja
autonomne potrošnje.
5

Makroekonomija-zadaci Findlay: Study Guide Poglavlje 3
8. Ponovite zadatak 7 (dijelovi a)-c)), no ovaj put pretpostavite da je granična sklonost
potrošnji 0,8
a) vidi 7 a)
b) vidi 7 b)
c) Što se desilo s nagibom krivulje ZZ kao rezultat povećanja granične sklonosti potrošnji?
Objasnite.
d) Što se desilo s outputa, i s veličinom multiplikatora kao rezultat povećanja c1? Objasnite.
e) Grafički ilustrirajte koristeći ZZ-Y graf efekte povećanja c1 na ravnotežni output.
9. Odgovorite na temelju grafikona:
a) Što predstavlja udaljenost OA? Što bi se trebalo dogoditi da se ta udaljenost smanji?
b) Ukratko objasnite što pokazuju udaljenosti: OY 1 , Y 1 E, Y 1 F. Je li gospodarstvo u ravnoteži
kad output iznosi Y 1 ?
c) Što predstavljaju udaljenosti OY 2 , Y 2 B, Y 2 C? Je li gospodarstvo u ravnoteži kad output
iznosi Y 2 ?
d) Na temelju odgovora na pitanja (b) i (c), zaključite koliki je ravnotežni output? Što se
mora dogoditi da bi se gospodarstvo našlo u ravnoteži? Pokažite tu situaciju na
grafikonu.
10.
a) Izračunajte multiplikator za svaku od slijedećih vrijednosti granične sklonosti potrošnji:
c1=0,4; c1=0,5; c1=0,6; c1=0,8, i c1= 0,9. Ukratko objasnite što se događa s
multiplikatorom kako se granična sklonost potrošnji povećava.
b) Objasnite što se događa, ako uopće, s potražnjom (ZZ) kako granična sklonost potrošnji
uzima slijedeće vrijednosti: c1=0,4; c1=0,5; c1=0,6; c1=0,8; c1=0,9. Ukratko objasnite
što se događa s ravnotežnim outputom kako se granična sklonost potrošnji povećava.
c) Pretpostavimo da donositelji odluka žele povećati ravnotežni output za 1000. Za svaku
od slijedećih vrijednosti granične sklonosti potrošnji, izračunajte potrebnu promjenu
državne potrošnje koja bi dala željenu promjenu ravnotežnog outputa: c1=0,4, c1=0,5,
c1=0,6, c1=0,8 i c1=0,9.
6

Makroekonomija-zadaci Findlay: Study Guide Poglavlje 3
11. Pretpostavimo da postoje dvije različite ekonomije. Nadalje, pretpostavimo da je
ravnotežni output isti za obje zemlje. Zbog jednostavnosti, možemo ilustrirati ravnotežu za
obje ekonomije na istom grafikonu. Pravac potražnje za ekonomiju A (B) je prezentiran s ZZ A
(ZZ B ). Ova situacija je prezentirana u slijedećem grafikonu:
a) Ukratko objasnite različite karakteristike pravca potražnje za ove dvije ekonomije.
b) Sada, pretpostavimo da donosioci odluka u obje zemlje odluče povećati državnu
potrošnju za isti iznos (tj. G će se povećati za $100). Prvo, ukratko objasnite što će se
dogoditi s razinom autonomnih izdataka u svakoj od ekonomija. Drugo, grafički
ilustrirajte (na gornjem grafikonu) što će se dogoditi s pravcem potražnje kao posljedica
ovog identičnog povećanja G.
c) Da li će utjecaj povećanja državne potrošnje od $100 biti isti za obje ekonomije?
12. Pretpostavimo da je ekonomija predstavljena slijedećim jednakostima:
Z = C + I + G C = 300 + 0,9YD T = 1000 I = 200
YD = Y - T G = 2000
a) Izračunajte ravnotežnu razinu dohotka.
b) Nakon što ste izračunali ravnotežnu razinu dohotka, izračunajte razinu potrošnje na ovoj
razini outputa.
c) Napišite funkciju štednje za ovu ekonomiju. Izračunajte razinu štednje na razini
ravnotežnog outputa.
d) Sada, pretpostavite da kućanstva odluče povećati autonomnu štednju za 100. Istodobno,
kućanstva su odlučila smanjiti svoju autonomnu potrošnju za 100. Izračunajte novu
ravnotežnu razinu outputa do kojeg dolazi kao rezultat smanjenja autonomne potrošnje
za 100. Da li je ova želja za štednjom imala pozitivan ili negativna utjecaj na ekonomsku
aktivnost? Objasnite.
e) Prema vašoj analizi zadatka d), izračunajte razinu štednje do koje dolazi na novoj razini
ravnoteže outputa. Usporedite ovu razinu štednje s raznom štednje iz zadatka c). Što se
dogodilo s razinom štednje u ekonomiji kao rezultat povećane želje za štednjom?
7

Makroekonomija-zadaci Findlay: Study Guide Poglavlje 3
13. Za svaki od slijedećih događaja objasnite kakav utjecaj imaju na
1) autonomne izdatke;
2) ravnotežni output;
3) nagib ZZ i
4) multiplikator:
a) Smanjenje poslovnog povjerenja koje rezultira smanjenjem nerezidencijalnih investicija.
b) Povećanje povjerenja potrošača što rezultira povećanjem rezidencijalnih investicija.
c) Sabor izglasa budžet koji zahtjeva smanjenje državne potrošnje.
d) Povećanje granične sklonosti potrošnji.
e) Povećanje granične sklonosti štednji.
8