Rad HR.pdf - Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Mineralna gnojidba fosforom i kalcizacija:
I. Utjecaj na prinos kupusa i iznošenje fosfora
Zdenko Lončarić, Brigita Popović, Krunoslav Karalić, Meri Engler, Irena Jug
Izvorni znanstveni rad
Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Trg Sv. Trojstva 3, 31000 Osijek, Hrvatska,
(e-mail: zdenkol@pfos.hr)
Sažetak
Cilj je utvrditi učinak kalcizacije i gnojidbe mineralnim P na prinos i iznošenje P te na količinu
P u nadzemnim ostacima kupusa. Jednogodišnjim istraživanjem ostvaren je prinos glavice
hibrida Quisto 44,7 t ha -1 bez gnojidbe, a 71,7-73,7 t ha -1 uz gnojidbu. Prinos bez gnojidbe
dvostruko je niži na alkalnom regosolu nego na lesiviranom tlu. Kalcizacija utječe na
povećanje produkcije nadzemne mase. Gnojidba povećava odnošenje P i količinu P u biljnim
ostacima. Prinos glavice 42,5 do 73,7 t ha -1 ukupno je iznio 25,5 do 42,8 kg P ha -1 , od čega u
listu ostaje 14,8 do 22,7 kg P ha -1 . Analiza bilance P pokazuje da kalcizacija luvisola prema
neutralnoj reakciji povećava usvajanje P biljkom kupusa.
Ključne riječi: fosfor, iznošenje fosfora, kupus, kalcizacija, mineralna gnojidba, prinos
Uvod
Racionalna proizvodnja povrća uključuje gnojidbu koja odgovara biljnoj vrsti i plodnosti
staništa, statusu hraniva u tlu, a vodi računa i o klimatskim uvjetima, okolišu i realno mogućem
prinosu. Prema rezultatima mnogih autora, visina i kvaliteta prinosa povrća ovisi o količini
gnojiva. Mnogi intenzivni sustavi proizvodnje povrća uključuju aplikaciju značajnih količina
mineralnih gnojiva s ciljem postizanja visokog prinosa. Iako takav pristup može biti opravdan
s ekonomskog aspekta, ne mora biti opravdan i s aspekta očuvanja okoliša (Neeteson et al.,
1999).
Utjecaj gnojidbe na kemijski sastav povrća već je prethodno višestruko istraživan. Ipak, značaj
optimalne hranjive vrijednosti svježeg i prerađenog povrća, briga o utjecaju ostataka hraniva iz
gnojiva na okoliš i ekonomski aspekt proizvodnje povrća razlozi su optimiziranja gnojidbe i
mjera popravki tla. Značajne količine fosfora ostaju u tlu nakon berbe povrća, a uključuju
mineralne oblike hraniva dodane gnojidbom i hraniva koja zaostanu u nadzemnom dijelu
biljnih ostataka. Oba su izvora hraniva vrlo značajna za optimiziranje gnojidbe slijedećeg
usjeva u plodoredu.
Cilj je provedenih istraživanja utvrditi kombinirani učinak kalcizacije i gnojidbe mineralnim
oblikom fosfora na visinu prinosa kupusa, koncentraciju i iznošenje fosfora, a posebice na
količinu fosfora u nadzemnim dijelovima kupusa i preostalu količinu u ostacima kupusa nakon
berbe.
Materijal i metode
Analize tla za postavljanje poljskog pokusa provedene su u proljeće 2003. godine na lokalitetu
Rakitovica u blizini Donjeg Miholjca. Determinirana su dva različita tipa tla: praškasto ilovasto
lesivirano tlo i praškasto ilovasti regosol (karbonatni supstrat je tijekom iskopavanja
melioracijskih kanala deponiran po proizvodnoj površini 1986 godine). Prije provođenja
kalcizacije i gnojidbe provedene su agrokemijske analize oraničnog sloja tla (0-30 cm): pH tla u
vodi i 1 M KCl otopini, organska tvar tla, te fosfor i kalij AL-metodom (Egner et al., 1960).
Utvrđena je vrlo nizak pH lesiviranog tla (pH KCl 4,02), 1,66 % humusa, 203 mg kg -1 P 2 O 5 i 205
mg kg -1 K 2 O. Regosol je slabo alkalne reakcije (pH KCl 7,14) s nižim sadržajem humusa (1,42 %)
i K (139 mg kg -1 ) u odnosu na lesivirano tlo te s podjednakim sadržajem P (217 mg kg -1 ).
42 nd CROATIAN & 2 nd INTERNATIONAL SYMPOSIUM ON AGRICULTURE | 377

U proljeće 2003. godine provedena je kalcizacija lesiviranog tla na dubinu od 30 cm u tri
varijante: bez kalcizacije (A1), 10 (A2) ili 20 (A3) t ha -1 karbokalka. Također je provedena i
mineralna gnojidba oba lokaliteta s tri različite količine hraniva (Tablica 1): bez gnojidbe (B1
tretman), standardna mineralna gnojidba (B2) i dvostruka gnojidba fosforom (B3). Gnojidba
B2 i B3 tretmana provedena je s NPK gnojivom 6:18:36 (834 kg ha -1 ) i KAN-om (185 kg ha -1
startno + 370 kg u prihrani) te tripleksom (45% P 2 O 5 ) samo za B3 tretman (333 kg ha -1 ).
Dvostruka gnojidba fosforom nije postavljena kao tretman zbog očekivanog povećanja
prinosa, već zbog utvrđivanja utjecaja kalcizacije na bilancu fosfora u tlu. Veličina je svake
pokusne parcelice 70 m 2 (7×10 m) postavljenih po potpuno slučajnom blok sustavu u tri
ponavljanja.
Tablica 1. Provedeni tretmani kalcizacije i gnojidbe
Tretmani lesivirano tlo regosol
bez kalcizacije (A1)
Kalcizacija (tretman A) 10 t ha -1 karbokalka (A2) kalcizacija 1986.
20 t ha -1 karbokalka (A3)
bez gnojidbe (B1) - 0: 0: 0
Gnojidba N:P 2 O 5 :K 2 O (tretman B) standardna gnojidba (B2) - 200:150:300
dvostruka gnojidba fosforom (B3) - 200:300:300
Sadnja hibrida kupusa Quisto obavljena je 10. lipnja 2003. na razmak 35×70 cm uz 4,08 biljaka
m -2 . Berba je obavljena nakon 90 dana uz vaganje ukupne nadzemne mase 10 biljaka za svaki
tretman, te mase 10 glavica istih biljaka. Posebno su uzorkovane glavice kupusa, a posebno list
radi utvrđivanja postotnog udjela suhe tvari te koncentracije P u glavici i listu kupusa.
Statistička analiza podataka obavljena je analizom varijance pomoću programa Microsoft
Excel i StatSoft Statistica. U tabličnim prikazima rezultati su označeni slovima, a razlika
između tretmana označenih različitim slovom značajne su na 99% razini.
Rezultati i rasprava
U jednogodišnjim pokusima uzgoja Quisto F1 hibrida kupusa na kalciziranom kiselom tlu
ostvaren je prosječan prinos glavice 62,6 t ha -1 , ali je utvrđen vrlo značajan utjecaj gnojidbe na
visinu prinosa (Tablica 2) dok kalcizacija nije imala statistički značajan utjecaj na visinu prinosa
iako je najniži prinos ostvaren bez kalcizacije, a najviši uz kalcizaciju s 20 t ha -1 karbokalka.
Tablica 2. Utjecaj gnojidbe i kalcizacije na prinos svježe tvari glavice kupusa u t ha -1
lesivirano tlo regosol prosjek
gnojidba bez kalcizacije 10 t ha -1 20 t ha -1 kalciziran 1986
bez gnojidbe (B1) 47,3 45,6 49,9 27,2 42,5 a
200:150:300 (B2) 68,2 75,3 78,9 64,5 71,7 b
200:300:300 (B3) 73,7 79,3 77,9 64,0 73,7 b
prosjek 63,1 66,7 68,9 51,9
Očekivani značajan utjecaj (P

Tablica 3. Utjecaj gnojidbe i kalcizacije na prinos svježe tvari lista kupusa u t ha -1
lesivirano tlo regosol prosjek
gnojidba bez kalcizacije 10 t ha -1 20 t ha -1 kalciziran 1986
bez gnojidbe (B1) 43,0 47,3 49,2 39,1 44,7 a
200:150:300 (B2) 60,9 63,3 68,2 56,3 62,2 b
200:300:300 (B3) 68,2 65,5 70,6 63,7 67,0 b
prosjek 57,4 ab 58,7 bc 62,7 c 53,0 a
Utjecaj gnojidbe na količinu svježe tvari lista kupusa isti je utjecaju na prinos glavice
(P

je značajnim utjecajem provedene mineralne gnojidbe (P

Lončarić, Z., Teklić, T., Parađiković, N., Jug, I. (2003a). Influence of fertilization on early
Savoy Cabbage yield. Acta Horticulturae. 627: 145-152.
Lončarić, Z., Vukadinović, V., Bertić, B., Teklić, T. (2003b). Calculator for the Brassicas
fertilization recommendation. Acta Horticulturae. 627: 153-160
Neeteson, J.J., Booij, R., Whitmore, A.P. (1999). A Review on Sustainable Nitrogen
Management in Intensive Vegetable Production Systems. Acta Horticulturae 506: 17-26.
Mineral phosphorus fertilization and liming:
I. Impact on cabbage yield and P removal
Abstract
The aim of paper is to determine influence of liming and mineral P fertilization on yield, P
removal and P level in cabbage residues. The head yield of hybrid Quisto was 44,7 t ha -1
without fertilization and 71,7-73,7 t ha -1 with fertilization. The controle yield without
fertilization on calcaric regosol was twice lower than on distric luvisol. The liming increase
aboveground mass production. The fertilization increse P removal and P amount in plant
residues. The head yield 42,5 - 73,7 t ha -1 removed in total 25,5 - 42,8 kg P ha -1 , and part
remaining in leaves was 14,8 - 22,7 kg P ha -1 . The P balance analyses shows that liming
towards neutral soil reaction increased P uptake by cabbage.
Key words: cabbage, liming, mineral fertilization, phosphorus, P removal, yield
42 nd CROATIAN & 2 nd INTERNATIONAL SYMPOSIUM ON AGRICULTURE | 381