c:\Temp\PDF_RTF\poljoprivreda\Poljoprivreda 1-2001\Poljoprivreda ...

UDK 63 ISSN 1330-7142
znanstveno - stru~ni ~asopis
Svezak 7; Broj 1; Lipanj, 2001.
SADR@AJ
Jasenka ]osi}, Dra`enka Jurkovi}
FUSARIUM VRSTE S RAZLI^ITIH DOMA]INA I NJIHOVA PATOGENOST ZA KLIJANCE P[ENICE. .................5
M. Jo{t, Vesna Samobor, S. Sre~ec
PLEIOTROPNI U^INAK Rht3
GENA ZA PATULJASTU STABLJIKU NA NEKA SVOJSTVA
P[ENICE (Tr. aestivum L. em Thell). .............................................................10
Marija Ivezi}, Emilija Raspudi}
KUKURUZNI MOLJAC ( OSTRINIA NUBILALIS HÜBNER) - PREGLED REZULTATA IZ HRVATSKE ..................15
Aleksandra Sudari}, Marija Vratari}
STABILNOST I ADAPTABILNOST NEKOLIKO OS-KULTIVARA SOJE U URODU ZRNA .........................18
J. Kanisek, I. @ugec, M. Juri{i}
EKONOMSKI REZULTATI PROIZVODNJE P[ENICE PRI RAZLI^ITIM NA^INIMA OBRADE TLA ...................25
Gordana Kralik, Z. [krti}, Marica Galonja, S. Ivankovi}
MESO PILI]A U PREHRANI LJUDI ZA ZDRAVLJE ...................................................32
Gordana Kralik, R. Scitovski, G. Ku{ec
MODELI PROCJENE MAKSIMUMA RASTA KOD PROVENIJENCIJA TOVNIH PILI]A ..........................37
A. Petri~evi}, Gordana Kralik, Dra`enka Gutzmirtl, G. Ku{ec
KAKVO]A POLOVICA SVINJA RAZLI^ITIH GENOTIPOVA NA OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA ................42
A. Petri~evi}, Gordana Kralik, Dra`enka Gutzmirtl, T. Crnjac, V. Margeta
UTJECAJ HRANIDBE NA KAKVO]U SVINJSKIH POLOVICA U OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA ...............47
T. Rastija, Z. Antunovi}, Dra`enka Gutzmirtl, I. Bogut, I. Mandi}
UTJECAJ GODI[NJEG DOBA @DRIJEBLJENJA NA RAZVOJ NEKIH MJERA
LIPICANSKE @DREBADI U ERGELI \AKOVO .......................................................52
B. Petra~, K. Zmai}, Z. Tolu{i}, Jadranka De`e
TR@ENOST MLIJEKA U REPUBLICI HRVATSKOJ ....................................................56
M. Kari}, Ljubica Ranogajec
RASPODJELA OP]IH TRO[KOVA I ODLU^IVANJE U POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI .....................61
1 2001.
Sv. 7

Ure|iva~ki odbor
Editorial Board
Prof.dr.sc. János Ember, Kaposvar,
NR Ma|arska
Prof.dr.sc. Geza Kuroli, Mosonmagyarovar, NR
Ma|arska
Prof.dr.sc. Frane Tomi}, Agronomski fakultet
Sveu~ilišta u Zagrebu
Prof.dr.sc. Ivan Todori}, Agronomski fakultet
Sveu~ilišta u Zagrebu
Prof.dr.sc. Marija Ivezi}, Poljoprivredni fakultet
Sveu~ilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Prof.dr.sc. Zdenko Steiner, Poljoprivredni fakultet
Sveu~ilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Prof.dr.sc. Ivan Juri}, Poljoprivredni fakultet
Sveu~ilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Prof.dr.sc. @eljko Bukvi}, Poljoprivredni fakultet
Sveu~ilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Prof.dr.sc. Sonja Jovanovac, Poljoprivredni fakultet
Sveu~ilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Doc.dr.sc. Duško Brki}, Poljoprivredni fakultet
Sveu~ilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Doc.dr.sc. Mate Vuj~i}, Poljoprivredni fakultet
Sveu~ilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Prof.dr.sc. Josip Kova~evi}, Poljoprivredni institut
Osijek
Dr.sc. Marija Vratari}, Poljoprivredni institut
Osijek
Dr.sc. Ivan Brki}, Poljoprivredni institut Osijek
Dr.sc. Miroslav Krizmani}, Poljoprivredni institut
Osijek
Dr.sc. Zorica Jurkovi}, Poljoprivredni institut
Osijek
Dr.sc. Georg Drezner, Poljoprivredni institut
Osijek
Dr.sc. Svetislav Popovi}, Poljoprivredni institut
Osijek
Glavni i odgovorni urednik
Editor in Chief
Prof.dr.sc. Dra`enka Jurkovi}
Tehni~ki urednici
Technical Editors
Doc.dr.sc. Manda Antunovi}
Danica Han`ek
Lektura
Language Editing
Prof. Branka Horvat
Prof. Anica Perkovi}
Prijevodi
Translation
Prof. Anica Perkovi}
Tisak
Print
Grafika d.o.o. Osijek

UDK 63 ISSN 1330-7142
POLJOPRIVREDA
znanstveno - stru~ni ~asopis
Sv. 7; Broj 1; Lipanj, 2001.
Izdava~i
Published by
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
The Faculty of Agriculture in Osijek
31000 Osijek, Trg Sv.Trojstva 3
Republika Hrvatska / The Republic of Croatia
++385 31 224 200
Fax: ++385 31 207 017
Poljoprivredni institut Osijek
The Osijek Agricultural Institute
31000 Osijek, Ju`no predgra|e 17
Republika Hrvatska / The Republic of Croatia
++385 31 500 685
Fax: ++385 31 503 404
Osijek, 2001.

^asopis izlazi dva puta godišnje u nakladi od 300 primjeraka / The Review is published twice a year in 300 copies.
“POLJOPRIVREDA znanstveno - stru~ni ~asopis” citira se u slijede}im bazama podataka / “AGRICULTURE
Scientific and Professional Review” is cited by the database:
1. CAB International
2. Agricola
3. Nacionalna i sveu~ilišna hrvatska biblioteka / National and University Croatian Library

Agriculture 7 (2001) 5
ISSN 1330-7142
UDK = 632.4:633.11
FUSARIUM VRSTE S RAZLI^ITIH DOMA]INA I NJIHOVA PATOGENOST ZA
KLIJANCE P[ENICE
Jasenka ]osi}, Dra`enka Jurkovi}
SA@ETAK
Izvorni znanstveni ~lanak
Original scientific paper
Tijekom ~etiri godine (1996.-1999.) na devet lokaliteta u isto~noj Hrvatskoj sakupljen je biljni
materijal radi izolacije Fusarium spp.: korovne biljke iz porodice Malvaceae, Amaranthaceae,
Asteraceae, Brassicaceae, Polygonaceae, Poaceae, Urticaceae i Lamiaceae, zrna p{enice,
je~ma, kukuruza i soje te ostaci p{enice i kukuruza. Usprkos tome {to na korovima nije bilo
znakova bolesti, s 319 pregledanih biljaka izolirano je sedam Fusarium vrsta. Najzastupljeniji,
izoliran s pet korova, je F. graminearum. Ta je vrsta dominantno zastupljena u izolacijama s
ostataka p{enice (53,26%) i kukuruza (29,37%), a zatim slijede F. moniliforme, F. subglutinans
i F. sporotrichioides. Prevladavaju}a zastupljenost F. graminearum utvr|ena je na zrnu
p{enice (51,08%), je~ma (71,36%), F. moniliforme na zrnu kukuruza (46,02%) i F. oxysporum
na zrnu soje (83,93%). Testom patogenosti utvr|eno je da su za klijance p{enice najpatogeniji
izolati F. graminearum, F. culmorum i F. sporotrichioides, a najmanje patogena vrsta je F.
poae.
Klju~ne rije~i: Fusarium vrste, razli~iti doma}ini, p{enica, patogenost
UVOD
Fuzarijske bolesti p{enice: pale` klijanaca, trule` korijena,
krune korijena i vlati te pale` klasova, imaju kozmopolitski
karakter, osobito u podru~ju umjerene klime. Za
pojavu bolesti, osim agresivnog uzro~nika, osjetljivog
doma}ina i povoljnih okoli{nih ~imbenika, va`an je izvor
inokuluma. Zna~ajan izvor zaraze, kako je to dobro dokumentirano
u literaturi (Kommedahl i sur, 1979., Teich i
Nelson, 1984., Duthie i sur., 1986., Daamen i sur., 1991.,
Cotten i Munkvold, 1998.), inficirani su ostaci biljaka iz
prethodne vegetacije i zara`eno sjeme.
Brojni korovi koji rastu na oranicama ili uz njihove rubove
mogu biti alternativni doma}ini gljivi~nim uzro~nicima
bolesti ratarskih kultura, me|u kojima su i Fusarium
vrste (Anikster, 1982., Helbig i Caroll, 1994., Heiny i Weidemann,1990.,
Jenkinson i Parry, 1994.). Zbog rasprostranjenosti
korova, oni mogu biti zna~ajan ~initelj
odr`avanja inokuluma parazita u tlu.
Na{im istra`ivanjima, dijelom financiranim od Ministarstva
znanosti i tehnologije u projektu 079205, `eljeli
smo utvrditi izvore inokuluma Fusarium spp., zastupljenost
vrsta te njihovu patogenost za klijance p{enice.
MATERIJAL I METODE
Fusarium vrste izolirane su sa zrna p{enice, je~ma,
kukuruza i soje, korijena p{enice, ostataka p{enice (svaki
mjesec od rujna do svibnja) i kukuruza (svaki mjesec od
studenog do travnja), te korovnih vrsta iz porodica Malvaceae
(Abutilon theophrasti Med. - Teofrastov mra~njak),
Amaranthaceae (Amaranthus hybridus L. - kri`ani {}ir),
Asteraceae (Artemisia vulgaris L. - obi~ni pelin, Matricaria
sp.), Brassicaceae (Capsella bursa-pastoris (L.) Med. -
prava rusoma~a), Polygonaceae (Polygonum aviculare L.
- pti~ji dvornik, Rumex crispus L. - kovr~ava kiselica), Poaceae
(Sorghum halepense (L.) Pers. - piramidalni sirak),
Urticaceae (Urtica dioica L. - obi~na kopriva) i Lamiaceae
(Lamium purpureum L. - grimizna mrtva kopriva) tijekom
~etiri godine (od 1996.-1999.). Biljni materijal prikupljen je
na devet lokaliteta na podru~ju isto~ne Hrvatske (Osijek,
Brijest, ^epin, [iroko Polje, Petrijevci, Valpovo, Sopot,
^a~inci i Baranja - Karanac, Brestovac, Kne`evi vinogradi).
Korijen, stabljika i listovi biljaka ispirani su pod
teku}om vodom, a potom su sterilnim skalpelom uzimani
dijelovi tkiva koji su dezinficirani u 96% alkoholu (30 sekundi),
isprani u destiliranoj vodi, osu{eni filter papirom i
stavljeni u Petrijeve zdjelice na navla`eni filter papir. Petrijeve
su zdjelice dr`ane u termostatu na 20±1ºC i NUV
svjetlu (12 sati dan, 12 sati no}). Pregled je obavljan
tre}eg i petog dana.
Zrna p{enice, je~ma, kukuruza i soje stavljana su na
naklijavanje u Petrijeve zdjelice s navla`enim filter papirom.
One su tako|er dr`ane u termostatu na 20±1ºC i
Mr.sc. Jasenka ]osi} i prof.dr.sc. Dra`enka Jurkovi} - Sveu~ili{te Josipa
Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Trg sv.
Trojstva 3, 31000 Osijek

6 Agriculture 7(2001)
NUV svjetlu (12 sati dan/12 sati tama). Poslije tri, odnosno
pet dana, obavljen je pregled mikroskopom.
Za sve izolacije Fusarium vrsta kori{tene su PDA i
CLA podloga.
Ispitivanja patogenosti izolata Fusarium spp. za klijance
p{enice obavljeno je u laboratoriju na dvije sorte
p{enice (Slavonija i Demetra), po metodi koju je opisao je
Mesterhazy (1978.).
REZULTATI I RASPRAVA
S korijena, lista i stabljike Abutilon theophrasti Med.,
Lamium purpureum L., Amaranthus hybridus L., Artemisia
vulgaris L., Capsella bursa-pastoris (L.) Med., Sorghum
halepense (L.) Pers., Urtica dioica L., Rumex
crispus L., Polygonum aviculare L. i Matricaria sp. izolirano
je sedam Fusarium vrsta iz sekcija: Liseola (F. moniliforme
Sheld., F. proliferatum (Mats.) Nirenberg), Roseum
(F. avenaceum (Fr.) Sacc.), Sporotrichiella (F. sporotrichioides
Sherb., F. poae (Peck) Wollenw.) i Discolor (F.
graminearum Schw., F. culmorum (W.G. Smith) Sacc).
Sve su nabrojene vrste poznate kao paraziti klasa, zrna,
korijena i podzemnog internodija p{enice (Fisher i sur.
1982., Kane i Smiley, 1987., Windels i Holen, 1989., Windels
i Wiersma, 1992., Babadoost, 1995., Balmas i sur.,
1995.). Ukupno je pregledano 319 biljaka s kojih je izolirano
29 izolata Fusarium spp. Niti jedna pregledana biljka na
kojoj je utvr|ena prisutnost Fusariuma nije imala makroskopski
vidljive znakove zaraze, {to se podudara s literaturnim
podacima (Helbig i Caroll, 1984., Jenkinson i sur.,
1994.). Zastupljenost Fusarium vrsta na pojedinim
korovnim vrstama prikazana je u Tablici 1.
Najzastupljenija vrsta je F. graminearum (izoliran s 5
korovnih vrsta), zatim slijedi F. avenaceum izoliran s 3
vrste, dok su ostale Fusarium vrste (F. culmorum, F. moniliforme,
F. poae, F. proliferatum, F. sporotrichioides)
izolirane samo s jedne korovne vrste.
Jenkinson i sur. (1994.) su sa {irokolisnih korovnih
vrsta iz porodica Compositae, Ranunculaceae, Polygonaceae,
Compositae, Chenopodiaceae, Urticaceae, Violaceae
i Brassicaceae izolirali 5 Fusarium vrsta (F.
avenaceum, F. culmorum, F. poae, F. sambucinum Fuckel
i F. graminearum), a najzastupljeniji je bio F. avenaceum.
Korovi su zna~ajni kao alternativni doma}ini uzro~nicima
bolesti kultiviranih biljaka, jer imaju ulogu epidemiolo{kih
mostova izme|u dviju vegetacija glavnih doma}ina
(Dinoor, 1974.). Biljke koje nemaju makroskopski vidljive
znakove zaraze, kao {to je to bio slu~aj u na{im istra`ivanjima,
mogu biti zna~ajan izvor inokuluma, tim vi{e {to ih se
niti ne identificira kao mogu}e doma}ine, sve dok se ne
pristupi detaljnijem istra`ivanju njihove mikopopulacije i
mogu}e uloge u epidemiologiji.
S ostataka kukuruza i p{enice izolirano je 8 Fusarium
vrsta iz sekcija: Discolor (F. graminearum, F. culmorum),
Liseola (F. moniliforme, F. subglutinans), Sporotrichiella
(F. sporotrichioides), Roseum (F. avenaceum), Arachnites
(F. nivale), Martiella i Ventricosum (F. solani) (Tablica
2.) koje se gotovo redovito javljaju i kao paraziti p{enice.
Uzak plodored u kojem se izmjenjuju kukuruz i p{enica ili
Tablica 1. Zastupljenost Fusarium vrsta na korovnim vrstama
Table 1. Presence of Fusarium species on weeds
F. g. - F. graminearum; F. m. - F. moniliforme; F. s. - F. sporotrichioides; F. pr. - F. proliferatum,F. p. - F. poae;
F. av. - F. avenaceum; F. c. - F. culmorum

Agriculture 7 (2001) 7
uzgoj p{enice u monokulturi zna~ajan je ~initelj ja~e pojave
fuzarioza.
Tablica 2. Zastupljenost Fusarium vrsta na ostacima
p{enice i kukuruza
Table 2. Presence of Fusarium species on wheat and
maize residues
U mikopopulaciji izoliranoj s ostataka korijena i vlati
p{enice dominirao je F. graminearum (53,26%), dok su
ostale vrste Fusariuma bile rje|e zastupljene. Na ostacima
korijena i stabljika kukuruza u najvi{em postotku utvr|en
je F. graminearum (29,37%), a potom sljede F. moniliforme
(23,81%), F. subglutinans (Wollenw. i Reink.) Nelson,
Toussoun i Marasas (20,64%) i F. sporotrichioides
(18,25%), dok su F. solani i F. culmorum bili zna~ajno
manje zastupljeni.
Sa zrna p{enice, je~ma, kukuruza i soje izolirali smo
sedam Fusarium vrsta (Tablica 3). Osim ve} navedenih
vrsta, sa zrna soje i kukuruza izoliran je F. oxysporum
Schlecht emend. Snyd. & Hans. (sekcija Elegans).
Rezultati do kojih smo do{li ukazuju na prevladavaju}u
zastupljenost F. graminearum na zrnu p{enice i
je~ma. Sli~ne rezultate iznose Wilcoxon i sur. (1988.),
Wiese (1991.), Jurkovi} i sur. (1996.) i drugi. Prema
na{im ispitivanjima, dominantna vrsta na zrnu kukuruza je
F. moniliforme, zatim F. subglutinans i F. graminearum,
{to odgovara rezultatima istra`ivanja drugih autora ([robarova,
1997., Virgier i sur., 1997.). F. oxysporum je najzastupljeniji
na zrnu soje, me|utim ne smatra se
zna~ajnijim parazitom p{enice. Wilcoxon i sur. (1988.)
navode da je njegova zastupljenost u izolatima s p{enice
manja od 1%.
Zaraza kijanaca Fusarium vrstama mo`e izazvati njihovo
propadanje. Ukoliko bilj~ice nastave svoj rast i razvoj,
mo`e do}i do pojave trule`i korijena i najni`ih
internodija vlati, {to ima za posljedicu formiranje klasova s
manjim brojem slabije nalivenih zrna.
Ispitivanjem patogenosti izolata Fusarium spp. za klijance
p{enice obuhva}eno je 11 vrsta i to: F. graminearum
(47 izolata), F. moniliforme (26), F. subglutinans
(18), F. avenaceum (16), F. sporotrichioides (8), F. nivale
(4), F. culmorum (4), F. poae (10), F. proliferatum (1), F.
solani (7) i F. oxysporum (5) (Grafikon 1.).
Tablica 3. Zastupljenost Fusarium vrsta na zrnu p{enice, je~ma, kukuruza i soje
Table 3. Presence of Fusarium species on grain of wheat, barley, maize and soybean grains

8 Agriculture 7(2001)
Grafikon 1. Patogenost Fusarium spp. za klijance p{enice
Graph 1. Pathogenicity of Fusarium spp. on wheat seedlings
Najve}u patogenost za klijance p{enice ima F. graminearum,
a za njim slijede F. culmorum i F. sporotrichioides.
To potkrepljuju rezultati Scardaci i Webster (1982.),
Manka i Chelkowski (1985.), Specht (1988.), Manka
(1989.) i Balmas i sur. (1995.). Izolati ostalih Fusarium
vrsta bili su slabo ili vrlo slabo patogeni za klijance obje
isptivane sorte p{enice.
Prosje~an postotak isklijalih zrna zara`enih s F. graminearum
iznosio je 48,10 kod sorte Slavonija, odnosno
59,39 kod sorte Demetra. Od isklijalih zrna kod razmjerno
velikog broja utvr|ena je nekroza klicinog korjen~i}a
(59,12% Slavonija, 49,60% Demetra). [to je vrsta manje
patogena, postotak isklijalih zrna je ve}i, a manji broj klijanaca
ima simptome nekroze klicinog korjen~i}a. Kod zrna
inficiranih s F. poae, postotak isklijalih zrna iznosio je
79,33% (Slavonija) i 87,67% (Demetra), a broj klijanaca s
nekrozom klicinog korijena bio je malen (3,78% kod sorte
Slavonija, 1,52% kod sorte Demetra).
LITERATURA
1. Anikster, Y. (1982): Alternate hosts for Puccinia hordei.
Phytopathology 72:733-735.
2. Babadoost, M. (1995): Fusarium species in wheat seeds and
plants in East Azerbaijan and Ardabil Provinces. Iranian
Journal of Plant Pathology 31(1/4):33-36.
3. Balmas, V., Burgess, I.W., Summerell, B.A. (1995): Reaction
of durum wheat cv. Yallaroi to crown and root rot caused
by Fusarium graminearum group 1 and Fusarium crookweelense.
Australian Plant Pathology 24(4):233-237.
4. Cotten, T. K., Munkvold, G. P. (1998): Survival of Fusarium
moniliforme, F. proliferatum, and F. subglutinans in maize
stalk residue. Phytopathology 88(6):550-555.
5. Daamen, R.A., Langerak, C.J., Stol, W. (1991): Surveys of cereal
diseases and pests in the Netherlands. 3. Monographella
nivalis and Fusarium spp. in winter wheat fields and
seed lots. Neth. J. Pl. Path. 97:105-114.
6. Dinoor, A. (1974): Role of Wild and Cultivated Plants in the
Epidemiology of Plant Diseases in Israel. p. 413-436. In
Annual Review of Phytopathology, edited by K. F. Baker,
Annual Reviews Inc, Pali Alto, USA.
7. Duthie, J. A., Hall, R., Asselin, A. V. (1986): Fusarium Species
from Seed of Winter Wheat in Eastern Canada. Canadian
Journal of Plant Pathology 8:282-288.
8. Fisher, N.L., Burgess, L.W., Toussoun, T.A., Nelson, P.E.
(1982): Carnation leaves as a substrate and for preserving
cultures of Fusarium species. Phytopathology
72:151-153.
9. Heiny, D.K., Weidemann, G.J. (1990): Field inoculation of Velvetleaf
with Vertcillium dahliae. Phytopathology 80:435.
10. Helbig, J.B., Caroll, R.B. (1984): Dicotyledonous weeds as a
source of Fusarium oxysporum pathogenic on soybean.
Plant Disease 68:694-696.
11. Jenkinson, P., Parry, D. W. (1994): Isolation of Fusarium
species from common broad-leaved weeds and their pathogenicity
to winter wheat. Mycol. Res. 98(7):776-780.
12. Jurkovi}, D., Culek, M., ]osi}, J. (1996): Mycoflora of the
Treated Winter Wheat Seeds in Eastern Croatia. 5 th International
Wheat Conference, Ankara, Turkey, p. 294-295.
13. Kane, R.T., Smiley, R.W. (1987): Relative Pathogenicity of
Selected Fusarium Species and Microdochium bolleyi to
Winter Wheat in New York. Plant Disease 71:177-181.
14. Kommedahl, T., Windels, C.E., Stucker, R.E. (1979): Occurrence
of Fusarium Species in Roots and Stalks of
Symptomless Corn Plants During the Growing Season.
Phytophtology 69:961-966.

Agriculture 7 (2001) 9
15. Manka, M. (1989.): Patogenicznoœ} wybranych gatunków z
rodzaju Fusarium dla siewek zbóŸ. Poznan, Poland.
16. Manka, M., Chelkowski, J. (1985): Phytotoxity and pathogenicity
of Fusarium nivale towards cereal seedlings. Phytopath.
Z. 114:1-5.
17. Mesterházy, A. (1978): Comparative Analysis of Artificial
Inoculation Methods with Fusarium spp. on Winter Wheat
Varieties. Phytopath. Z. 93:12-25.
18. Scardaci, S.C., Webster, R.K. (1982): Common Root Rot of
Cereals in California. Plant Disease 66:31-34.
19. Specht, L.P. (1988): Fungi Associated with Root and Foot
Rot of Winter Wheat and Populations of Cochliobolus sativus
in Texas Panhandle. Plant Disease 72:1104-1106.
20. [robarova, A. (1997): Occurrence of Fusarium spp. from
Slovakia maize kernels. 5 th European Fusarium Seminar,
Szeged, Hungary, Cereal Research Communication,
25(3/2):625-627.
21. Teich, A.H., Nelson, K. (1984): Survey of Fusarium headblight
and possible effects of cultural practices in wheat
field in Lambton County in 1983. Can. Plant Dis. Sur.
64:11-13.
22. Vigier, B., Reid, L.M., Seifert, K.A., Stewart, D.W., Hamilton,
R.I. (1997): Distribution and prediction of Fusarium species
associated with maize ear rot in Ontario. Canadian
Journal of Plant Pathology 19(1):60-65.
23. Wiese, M.V. (1991): Compendium of Wheat Diseases. American
Phytopathological Society, St. Paul, MN.
24. Wilcoxon, R. D., Kommedahl, T., Ozmon, E. A., Windels, C.
E. (1988): Occurrence of Fusarium Species in Scaby
Wheat from Minnesota and Their Pathogenicity to Wheat.
Phytopathology 78:586-589.
25. Windels, C.E., Holen, C. (1989): Cornstalks as reservoire of
Fusarium species pathogenic to cereals in Northwest
Minnesota. Phytophatology 76:1061, Abstr.
26. Windels, C.E., Wiersma, J.V. (1992): Incidence of Bipolaris
and Fusarium on subcrown internodes of spring barley
and wheat grown in continuous conservation tillage.
Phytophatology 82:699-705.
FUSARIUM SPECIES FROM VARIOUS HOSTS AND THEIR PATHOGENICITY TO
WHEAT SEEDLINGS
SUMMARY
During a four year period (1996-1999) plant material was collected from nine sites in the eastern part of Croatia in order to
isolate Fusarium spp.: weeds from the Malvaceae, Amaranthaceae, Asteraceae, Brasicaceae, Polygonaceae, Poaceae,
Urticaceae and Lamiaceae families, from grains of wheat, barley, maize and soybean grains as well as wheat and maize residues.
Despite the fact that there were no signs of disease on 319 inspected plants, seven Fusarium species were isolated.
Among them Fusarium graminearum was the most dominant (isolated on 5 weeds). The principal presence of this species
was established on wheat (53.26%) and maize (29.37%) residues, followed by F. moniliforme, F. subglutinans, and F. sporotrichioides.
Predominant presence of F. graminearum was established on the wheat (51.08%) and barley grain
(71.36%), F. moniliforme on maize (46.02%) and F. oxysporum on soybean grain (83.93%). Pathogenicity test showed that
the most pathogen for wheat seedlings were isolates of F. graminearum, F. culmorum and F. sporotrichioides, whereas the
least pathogen species was F. poae.
Key-words: Fusarium species, various hosts, wheat, pathogenicity

10 Agriculture 7(2001)
ISSN 1330-7142
UDK = 631.523.11:633.11
PLEIOTROPIC EFFECT OF Rht3 DWARFING GENE ON SOME TRAITS OF
WHEAT (Tr. aestivum L. em Thell)
M. Jo{t, Vesna Samobor, S. Sre~ec
SUMMARY
Izvorni znanstveni ~lanak
Original scientific paper
True-isogenic lines, differing only in the semi-dominant Rht 3 dwarfing gene, were developed
from the cross ’Tom Thumb x Bankuty 1201’ during 17 years of continuous selection on heterozygous
semi-dwarf plant. The effect of double (Rht 3 Rht 3 = full-dwarf), single (Rht 3 rht 3
=semi-dwarf), or no dwarfing gene (rht 3 rht 3 = tall) dosage on some plant, seed, and flour
quality traits were observed in the isogenic lines during two years field experiment, planted by
’honey-comb design’ at Kri`evci, Croatia. Significant main effect of Rht 3 gene was in shortening
of plant height by 54% and 28% in double and single gene dosage respectively.
Full-dwarf genotype (Rht 3 Rht 3 ) had by 12% more heads/plant, but the other yield components
as number of grains/head, and grain weight/head were lower by 25 and 28% respectively, resulting
in significantly lower grain yield/plant (-27%). However, this also could be a secondary
side effect of prolonged vegetation influenced by doubled Rht 3 gene. There was no
significant effect on flour protein content. Double gene effect was strong and significant for
maximum dough viscosity measured by amylograph in BU (101%). In our environment full
dwarf (Rht 3 Rht 3 ) has no agronomic value, but single gene dosage could be of commercial interest
in hybrid wheat breeding.
Key-words: wheat - Triticum aestivum, dwarfism, Rht 3 gene, pleiotropic effect, yield components,
grain yield, protein content, amylogram
INTRODUCTION
There is a general opinion that, discovery of dwarfing
genes and replacement of conventional tall wheat cultivars
by semi-dwarf ones, contributed to increase grain yield
(Pugsley, 1983, Pinthus and Levy, 1984, Gale and Youssefian,
1984, Worland et al., 1990, Gent and Kiyomoto,
1998). In spite of the fact that over twenty different dwarfing
genes have been identified so far (McIntosh, 1988),
only five of them are extensively used in World-wide cultivated
wheat varieties. These are: Rht 1 and Rht 2 , (known as
’Norin 10’), Rht 1 (B.dw) (known as Bezostaya 1 dwarf),
Rht 8 (known as ’Akakomugi’) and Rht 1 S gene (known as
Saitama 27). All of them, except Rht 1 (B.dw.) originated
from Japanese germplasm. While Rht 1 and Rht 2 are common
in American, Australian and West-European cultivars,
Rht 8 and Rht 1 S are prevalent in South-European
cultivars (Worland and Law, 1986). There were trials where
some other Rht dwarfing genes were used, but without
significant success (Worland et al., 1980). For now, only
strong dwarfing allel Rht 3 (known as ’Tom Thumb’ or ’Minister
dwarf’ gene) has shown some breeding value, at least
for hybrid wheat (Gale et al., 1989). The major genes
Rht 1 and Rht 2 were located on chromosomes 4AS (McVittie
et al., 1978, McIntosh, 1988) and 4DS (Gale et al.,
1975, McIntosh, 1988) respectively. The dwarfing gene
Rht 3 was also located on 4AS chromosome. It was multiple
allele with Rht 1 , Rht 1 S and Rht 1 (B.dw.) since all of them
share a common locus of the same chromosome (Morris
et al., 1972, Gale et al., 1975, Worland and Petrovi},
1988). The Rht 1 and Rht 2 are dominant genes, and the
third Rht 3 is semi-dominant gene with strong dwarfing effect.
All of the three have a pleiotropic effect on plant’s insensitivity
to exogenous gibberellic acid. The dwarfing
gene Rht 8 , common in South-European germplasm, has
been located on chromosome 2DL, and unlikely to previously
mentioned ’Norin 10’ and ’Tom Thumb’ dwarfing genes,
it is recesive height promoting gene (Worland and
Law, 1985) and do not confer insensitivity to exogenous
gibberellic acid (Worland and Law, 1986). The Rht 1 S is a
weak source of giberelic acid insensitivity derived from cv.
Saitama 27.
The interest for using Rht 3 gene in breeding work was
renewed after discovery of its ability to inhibit the release
of the enzyme a-amylase in germinated grain, the trait im-
Prof.dr.sc. Marijan Jo{t, mr.sc. Vesna Samobor and mr.sc. Sini{a Sre~ec -
Agricultural College Kri`evci, M.Demerca 1, 48260 Kri`evci

Agriculture 7 (2001) 11
portant for regions threatened by preharvest sprouting and
consequently deleterious effect on bread quality (Gale and
Marshal, 1973).
A number of studies of possible pleiotropic effect of
dwarfing genes were reported, and often not compatible
and conflicting conclusions were brought (Borner and
Worland, 1994). Beside the positive effects on grain yield
(Allan, 1989, Gale et al., 1989 and many others), a neutral
or even negative effects of the Rht genes due to a large decrease
in grain size was also reported (Allan, 1986, Kertesz
et al., 1991). There could be several reasons for the
disagreements in results obtained:
• some investigators prefer to perform ’inter-cultivar’ rather
than ’inter-gene’ comparisons, while
• the others wishing to get the results as soon as possible,
used near-isogenic lines in comparison of gene action.
• Influence of environmental conditions seems to be important
too.
For that reason, the effects of Rht 3 semi-dominant
gene in double, single and no-dosage on some plant,
seed, and flour characters, were examined by using
true-isogenic lines in the present investigation.
MATERIAL AND METHODS
Development of isogenic lines. In 1977, the F 1 seed
of cross ’Tom Thumb x Bankuty1201’ was received from
late Dr. Zoltan Barabás, Cereal Research Institute, Szeged,
Hungary. As Rht 3 is semi-dominant gene, in the following
generations full-dwarf (Rht 3 Rht 3 ), semi-dwarf (Rht 3 rht 3 )
and tall (rht 3 rht 3 ) plant types were obtained by segregation.
According to the method described by Atkins and
Mangelsdorf (1942), a permanent selection on heterozygous
(Rht 3 rht 3 ) semi-dwarf type was performed in each
successive generation. After 14 and 17 generations the
seeds of true isogenic lines were used in the experiment.
The method described allowed us to test dosage effect for
Rht 3 gene in the three true-isogenic lines, having constitution:
Rht 3 Rht 3 (full-dwarf), Rht 3 rht 3 (semi-dwarf) and rht 3
rht 3 (tall).
Experimental design. Es between progeny of heterozygous
(semi-dwarf) plants 1:2:1 segregation ratio was expected,
it was impossible to forecast the genotype of the
plant in the forthcoming generation. For this reason the
honeycomb design (Fasoulas, 1979) was adopted in the
experiment planting. In this way comparison between the
neighbor plants of the three expected different plant types
(different isolines) was possible. To ensure adequate
number of homozigous plants each second row was planted
with homozigous seeds (Fig.1).
In fact, to ensure normal stand, all seeds were planted
in paper pots in October, and than normally developed
and vernalized three leaf seedlings were replanted in field
in March of the next year. The plant spacing in honeycomb
was 27 cm, it means the space precise planting was performed.
Total of 133 plants of each homozygous genotype
and 247 progeny seedlings of heterozygous parent
plants were replanted each year.
Analytical methods - In spite of the honeycomb design
applied, only 40 couples of each of the three possible
genotype comparisons (Rht 3 Rht 3 /Rht 3 rht 3 , Rht 3 Rht 3
/rht 3 rht 3 , Rht 3 rht 3 /rht 3 rht 3 ) were analyzed each year. In the
field, the plant couples, sharing the same neighborhood,
were provided with adequate tags, and some characters
(plant height, number of nodes/main shoot, length of the
top internode per main shoot, number of tillers/plant, number
of heads/plant and flag leaf area) were determined before
harvest. The flag leaf area was determined by the
multiplying the flag leaf width, length and coefficient ’b’:
Leaf area (sq. cm) = width (cm) x length (cm) x b
The coefficient b=0.739 was previously determined
on representative samples of 25 leaves of each height
Fig.1. The honeycomb planting design applied ( = tall rht 3 rht 3 homozygote, o = segregating progeny of heterozygous
Rht 3 rht 3 semi-dwarf plants, and = homozygous Rht 3 Rht 3 full dwarfs)
Slika 1. Sadnja po metodi p~elinjeg sa}a ( = visoki homozigoti - rht 3 rht 3 , o = cijepaju}e potomstvo heterozigotne
konstitucije Rht 3 rht 3 i y = homozigotni patuljci -Rht 3 Rht 3 .)

12 Agriculture 7(2001)
Table 1. Pleiotropic effect of Rht 3 dwarfing gene dosage on plant, seed and flour characteristics (the two year average:
Kri`evci, 1991 and 1995)
Tablica 1. Pleiotropni u~inak Rht 3 gena za patuljastu stabljiku na svojstva biljke, sjemena i bra{na (prosjek od dvije
godine: Kri`evci, 1991. i 1995.)
**, *, NS = difference significant at 0,01; 0,05 level or not significant respectively - razlika zna~ajna uz vjerojatnost 1% i 5%, odnosno
nezna~ajna

Agriculture 7 (2001) 13
class by gravimetric method (Kvet and Marshall, 1971).
After harvest the other plant characteristics (ear length,
number of spikelets/ear, number of kernels/ear, grain weight/ear,
grain weight/plant) were determined. The differences
between the two means were calculated and their
significancy tested by t-test.
The kernel and quality characteristics (moisture, test
weight, thousand kernel weight, grain protein, milling, flour
ash, and flour amylogram) were determined on average
samples, without possibility of statistical measuring of differences
between the means.
RESULTS AND DISCUSSION
A problem in explanation of this type of investigations
is frequent disability to distinguish the primary effect of
dwarfing genes and the secondary effect of other reduced
values - source capacity, for instance. Beside this, till now
reported results often disagree in findings. One reason could
be frequent use of near-isogenic lines, and ’inter-cultivar’
rather than ’inter-gene’ comparisons. In this
experiment we tried to avoid this misleading procedure by
using true-isogenic lines and ’inter-gene’ comparison.
The main effect of Rht 3 gene is significant shortening
of plant stature by about 54% and 28% in double and single
gene dosage respectively, as well as significant decrease
of a-amylase activity (determined by amylograph) in
double gene dosage only (Tab.1). In double gene dosage
decreased spike fertility (number of kernels per spike for
-25.04%, TKW for -16.06% and test weight for -4.08%)
could not be compensated by slightly increase in number
of tillers per plant (9,69%) and spikes per plant (12,18%).
As a result, grain yield per plant, in space planting, was
strongly lowered by -26.56 and -7.02% in double and single
gene dosage respectively in environmental conditions
of Croatia. This negative effect could be compensated to
some extent in dense planting due to better lodging resistance
of dwarf and semi-dwarf plants. Even in this case,
too dense distribution of leaves in double gene full dwarf,
and bad light interception into canopy, seems to be unfavorable
for photosynthesis.
However, our findings disagree with the results obtained
recently by Borner and Worland (1994). According to
them, in Britain conditions, a higher number of grains per
ear was accompanied by a lower grain weight, but depending
on the climatic conditions in a particular year, the increase
in grain number was sufficient to compensate for
the reduction in grain size and resulted in higher yields.
Obviously, the environmental conditions of Croatia is to
worm in period of heading and flowering, resulting in
empty, non-fertilized flowers, and consequently lower
grain number per head.
On the contrary, single gene dosage (heterozygous
genotype - Rht 3 rht 3 ) seems more acceptable when plant
stature is in question (semi-dwarf of 83 cm). Lower grain
yield per plant in experiment (space planing) for about 7%
could be compensated by dense population in commercial
planting. However, this type could be exploited only as
F 1 hybrid due to its heterozygous stage. In this way, the F 1
seed production could be more efficient due to the difference
in plant height (dwarf mother plant and tall pollinator
plant) and hybrid vigor could be expressed beneficially on
grain yield of semi-dwarf F 1 plants.
REFERENCES
1. Allan, R.E. (1986): Agronomic comparisons among wheat lines
nearly isogenic for three reduced-height genes. Crop
Sci. 26:257-286.
2. Allan, R.E. (1989): Agronomic comparisons between Rht1
and Rht2 semidwarf genes in winter wheat. Crop Sci.
29:1103-1108.
3. Atkins, I.M., Mangelsdorf, P.C. (1942): The isolation of isogenic
lines as a means of measuring the effects of awns and
other characters in small grains. Jour. Amer. Soc. Agron.,
34:667-668.
4. Borner, A., Worland, A.J. (1994): Breeding for lodging resistance
in wheat and the utilization of dwarfing genes.
Abstracts of EUCARPIA Symp. on Prospectives of Cereal
Breeding in Europe, Landquart, Switzerland, p. 169-170.
5. Fasoulas, A. (1988): The honeycomb method of plant breeding.
Aristotelian University of Thesaloniki, Greece, p.
167.
6. Gale, M. D., Marshall, G.A. (1973): Insensitivity to gibberellin
in dwarf wheats. Ann Bot. 37:729-735.
7. Gale, M.D., Law, C.N. , Worland, A.J. (1975): The chromosomal
location and a major dwarfing gene from Norin 10 in
new British semi-dwarf wheats. Heredity, 35(3):417-421.
8. Gale, M.D., Marshall, G.A. (1976): The chromosomal location
of Gai 1 and Rht 1, genes for gibberellin insensitivity and
semidwarfism, in a derivative of Norin 10 wheat. Heredity.
37(2):283-289.
9. Gale, M.D. (1979): The effects of Norin 10 dwarfing genes on
yield. Proc. 5th Int. Wheat Genet. Simp., New Delhi, p.
978-987.
10. Gale, M. D., Youssefian, S. (1984): Pleiotropic effects of the
Norin 10 dwarfing genes, Rht1 and Rht2, and interactions
in response to chlormequat. Proc. 6 th Int. Wheat Genet.
Symp. Kyoto, p. 271-277.
11. Gale, M.D., Salter, A.M., Angus, W.J. (1989): The effect of
dwarfing genes on the expression of heterozis for grain
yield in F 1 hybrid wheat. In: Maluszynski, M.(Ed.), Current
options for cereal improvement. Doubled haploids, mutants
and heterozis. p. 49-61.
12. Gent, P.N.M., Kiyomoto, R.K. (1998): Physiological and
agronomic consequences of Rht genes in wheat. J.Crop
Prod. 1(1):27-46.
13. Kertesz, Z., Flintham, J.E., Gale, M.D. (1991): Effects of Rht
dwarfing genes on wheat grain yield and its components
under Eastern European Conditions. Cereal Res. Comm.
19:297-304.
14. Kvet, J., Marshall, J. K. (1971): Relationships between linear
measurements and leaf area. In: Sestak et al. (Eds.), Plant
photosynthetic production - Manual of methods. Dr.
W.Junk N.V. Publishers, The Hague, p. 526-532.

14 Agriculture 7(2001)
15. McIntosh, R.A. (1988): Catalogue of gene symbols for wheat.
Proc. 7 th International Wheat Genetics Symposium –
Cambridge, Vol.2. p.p.1225-1323.
16. McNeal, F.H., Berg, M.A., Stewart, V.R., Baldridge, D.E.
(1972): Agronomic response of three height classes of
spring wheat, Triticum aestivum L., compared at different
yield levels. Agr. Journ., 64:362-364.
17. McVittie, J.A., Gale, M.D., Marshal, G.A., Westcott, B.
(1978): The intra-chromosomal mapping of the Norin 10
and Tom Thumb genes. Heredity 40:67-70.
18. Morris, R, J. Schmidt, W., Johnson, V.A. (1972): Chromosomal
location of a dwarfing gene in Tom Thumb wheat
derivatives by monosomic analysis. Crop Sci.,
12:75-276.
19. Pepe, J.F., Heiner, R.E. (1975): Influence of two different
dwarfing sources on yield and protein percentage in semidwarf
wheat. Crop Sci., 15:637-639.
20. Pinthus, M.J., Levy, A.A. (1984): Genotypic effects of height
on grain yield of Triticum aestivum L. spring wheat. Z.
Pflanzenzuchtung, 93:49-55.
21. Pugsley, A.T. (1983): Identification and management of major
genes monitoring yield and adaptation. Proc. 6th
Int.Wheat Genetics Symp., Kyoto, p. 971-974.
22. Worland, A.J., Law, C.N., Shakoor, A. (1980): The genetical
analysis of an induced height mutant in wheat. Heredity,
45:61-71.
23. Worland, A.J., Law, C.N. (1985): Aneuploidy in semi dwarf
wheat varieties. Euphyitica, 34:317-327.
24. Worland, A. J. and C. N. Law. 1986. Genetic analysis of chromosome
2D of wheat. I. The location of genes affecting
height, day-length insensitivity, hybrid dwarfizm and yellow
rust resistance. Z. Pflanzenzuchtung, 96:311-345.
25. Worland, A.J., Law, C.N., Petrovi}, S. (1990): Height reducing
genes and their importance to Yugoslavian winter
wheat varietes. Savremena poljoprivreda,
38(34):245-258.
PLEIOTROPNI U^INAK Rht 3 GENA ZA PATULJASTU STABLJIKU NA NEKA SVOJSTVA P[ENICE
(Tr. aestivum L. em Thell)
SA@ETAK
Tijekom 17 godina uzastopnog odabiranja heterozigotne polupatuljaste biljke iz kri`anja ’Tom Thumb x Bankuty 1201’,
stvorene su ~iste izogene linije, koje su se me|usobno razlikovale samo u zastupljenosti poludominantnog gena za patuljastu
slamu (Rht 3 ). U Kri`evcima, tijekom dvogodi{njih poljskih pokusa sijanih po metodi p~elinjeg sa}a, u tih je linija promatran
u~inak prisustva Rht 3 gena (Rht 3 Rht 3 = patuljak, Rht 3 rht 3 = polupatuljak i rht 3 , rht 3 = visoka biljka), na neka svojstva
biljke, sjemena i pokazatelje kakvo}e bra{na. Zna~ajan glavni u~inak Rht 3 gena je smanjenje visine stabljike za 54% u homozigotnih
Rht 3 Rht 3 genotipova, odnosno za 28% u heterozigotnih Rht 3 rht 3 genotipova. Patuljaste biljke (Rht 3 Rht 3 ) imale
su 12% vi{e klasova po biljci, ali su druge komponente uroda – broj zrna/klas i masa zrna/klas bile slabije za 25 i 28%. Kao
zbirni rezultat, patuljaste su biljke pokazale zna~ajno umanjen urod zrna po biljci (-27%). Me|utim, to bi mogao biti i sekundarni
postrani u~inak dulje vegetacije (pet dana kasnije klasanje). U~inak dvostruke doze Rht 3 gena na koli~inu bjelan~evina
u zrnu nije bio zna~ajan, ali je maksimalni viskozitet tijesta, mjeren amilografom u BU jedinicama, zna~ajno
(101%) izmijenjen. U klimatskim uvjetima Hrvatske, homozigotni patuljci (Rht 3 Rht 3 ) nemaju gospodarske vrijednosti,
me|utim, kao heterozigoti, mogli bi imati stanovitu vrijednost u oplemenjivanju hibridne p{enice.
Klju~ne rije~i: p{enica - Triticum aestivum, patuljasti habitus, Rht 3 gen, pleiotropni u~inak, komponente uroda, urod zrna,
bjelan~evine zrna, amilogram

Agriculture 6 (2000) 15
ISSN 1330-7142
UDK = 632.78(497.5)
THE EUROPEAN CORN BORER (OSTRINIA NUBILALIS HÜBNER) REVIEW OF
RESULTS FROM CROATIA
Marija Ivezi}, Emilija Raspudi}
SUMMARY
Original scientific paper
Izvorni znanstveni ~lanak
European Corn Borer (ECB - (Ostrinia nubilalis Hübner) is one of the most important pest on
corn in Croatia. In the last decade corn production was on over 400 000 ha, in Eastern Croatia.
Although ECB is present every year, with no such a low intensity, their control is not implemented.
Corn is grown in monoculture, at 40% of cornfields, which also has influence on
spreading of ECB. In the last ten years average attack of ECB was 51.5%; been done three different
kinds of trials for controlling ECB. First trials were carried out in DeKalb hybrids, and
ECB was controlled by Biobit XL, on the base of Bacillus thuringiensis Berliner. Intensity of attack
was decreased for 46%. Second trial was carried out in ten hybrids, in order to determine
the tolerance of hybrids against ECB. It was identified that several domestic hybrids (OSSK
382, OSSK 664 and BC 462) are tolerant to ECB. The third trial was carried out with GM
hybrids. Experiments included Pioneer hybrids Evelina Bt, and Landia Bt. Intensity of attack at
Evelina standard was 52%, while in Evelina Bt, ECB wasn’t present at all. At Landia standard
ECB was present on 98%, while in Landia Bt, intensity of attack was 21%. At both Bt hybrids,
number of larvae and tunnels was lower comparing to standard hybrids. Length of damage in
Landia check was 20.66 cm, while in Landia Bt it was 0.45 cm. The yield was increased for
10.27% at Evelina Bt, and for 26.67% in Landia Bt comparing to their standards. This kind of
experiments will be continued in the future, not only because of its agronomic importance, but
also because of its ecological relevance.
Key-words: ECB, Ostrinia nubilalis Hübner, review of results, intensity of attack, tolerance,
control, GMO
INTRODUCTION
Corn is grown on 400 000 ha in Croatia, mostly in Eastern
Croatia. Hybrids from different FAO maturity groups
were grown – from FAO 100 – 700. Average grain yield in
Croatia in last couple of years (1989-1996) was 4.66 t/ha,
and in Eastern Slavonia it was about 7 t/ha.
A big problem for corn production in our country is
continnous growing (monoculture). Currently 40% of cornfield
are in monoculture. One of the main corn pest is European
Corn Borer (ECB)- (Ostrinia nubilalis Hbner).
Intensity of attack of ECB were detected in Eastern Slavonia
since 1971 (Ivezi} & Raspudi}, 1997). Average attack
intensity in the last 10 years was 51.67%, but the control
for this pest is not implemented. Partly, there was some
control in corn seed production, but not on other corn productions.
MATERIAL AND METHODS
Intensity of attack of ECB was determined in Eastern
Slavonia at a series of locations (Osijek, Petrijevci, Bizovac,
^epin, Valpovo, Karanac, Kne`evo etc.). FAO groups
were from 100–700.
Intensity of attack was assessed on the base of viewing
and dissecting corn plant, each year before harvest.
In dissection, 25 corn plants were examined in detail, and
number of tunnels and larvae was determined to calculate
the attack intensity. Position of tunnels and larvae on corn
plants was also determined.
Tolerance of corn against ECB attack was investigated
in ten domestic hybrids from Agricultural Institute in
Osijek (OSSK hybrids) and Institute of Corn Production
from Zagreb (BC hybrids). Tolerance to ECB attack was
determined according to the yield loss in period
1992-1996.
Controls of ECB in our country are implemented only
in field trials. Field trials in 1997 were done with Biobit XL,
on the base of Bacillus thuringiensis Berliner, in the dose
of 3 l/ha, in two different time of application.
Genetically modified corn with a gene against EBC
was used for the first time in trials in 1998. The trials were
done with hybrids Landia Bt and Evelina Bt, and results
were compared to their non-Bt counterparts.
Prof. dr. sc. Marija Ivezi}, doc. dr. sc. Emilija Raspudi} – University of J. J.
Strossmayer in Osijek, Faculty of Agriculture in Osijek, Department of Plant
Protection, Trg sv. Trojstva 3 31000 Osijek Croatia

16 Agriculture 7(2001)
RESULTS AND DISCUSSION
Average intensity of attack of ECB was 51.67% on all
examined hybrids in the last ten years. The lowest attack
was 24.17% in 1990. Results in 1991 were missing, due
to war agression on our country. Since 1992 intensity of
attack of ECB has been considerable every year (Table 1).
Tablica 1. Intenzitet napada po godinama
Table 1. Intensity of attack per years
One of the reasons why intensity of attack increased
could be because 35% in 1991 of corn was not harvested.
Those conditions were favorable for ECB, and the attack
was increased to 78.15% (Ivezi} & Raspudi}, 1993). In
the same year, the hybrids BC 678, BC 66-61, BC 66-62,
BC 778 and Ivan 31-81 had the intensity of attack of ECB
100%, in 27 hybrids the attack was over 70%.
Tolerance of particular hybrids to attack of ECB was
also examined. Hybrid OSSK 552 was intolerant to ECB.
Yield loss of 15.48% because of ECB attack was determined
in several years’ trials in this hybrid. Hybrids OSSK
664 and OSSK 554 had yield loss from 4-5%.The greatest
loss in BC hybrids was determined in BC 66-61 (13.12%)
and the lowest yield loss had BC 462 (0,82%) (Raspudi}
et al., 1998).
Differences in attack intensity occurred between different
FAO groups. From 1992-1996, the lowest intensity
of attack was in the FAO group 100 (34.25%), in subsequents
FAO groups, the intensity was increased accordingly.
The greatest intensity was in FAO 600, with
71.76%. In all other groups, intensity varied from 45.83%
to 66.01% (Ivezi} et al., 1997).
Control of ECB has not been implemented in Croatia.
There were just couple of field trials with biological preparation
on the base of Bacillus thuringiensis, with only one
application, which decreased intensity of attack by 9%
(Valen~i} et al., 1988).
Control of ECB with biological preparation Biobit XL,
on the base of Bacillus thuringiensis, showed good results.
Comparing to untreated plots the intensity of attack
was 83 %, and on treated plots intensity decreased to 53%
(for one application applied on July 10). Intensity of attack
decreased to 35% in treatment with application implemented
on July 28 and in treatments with two applications
(July 10 and July 28) on 37%. Number of tunnels and larvae
per corn plant also decreased, so Biobit XL seems to
be efficient and ecologically acceptable preparation for
ECB controlling (Ivezi} et al., 1998).
In 1998 the first trials with GM corn plant were done
in Croatia (Raspudi} et al., 1999). Field trials showed tolerances
of GM corn to ECB attack (Table 2).
Hybrid Evelina Bt was tolerant to ECB, and hybrid
Landia Bt had 21% intensity of attack, while standard Landia
had 98%. Number of tunnels and larvae was also decreased.
Length of damages on corn plant on Landia Bt
was lower 98% comparing to check. Decreasing in attack
intensity in GM hybrids, caused better yield compared to
standard hybrids. Yield increased by 10.27% in Evelina Bt,
and for 26.67% in Landia Bt, comparing to their checks,
respectively.
Tablica 2. Razlika izme|u dva hibrida kukuruza i njihovih GM hibrida kukuruza
Table 2. Differences between two corn hybrids and their genetically modified counterparts

Agriculture 7 (2001) 17
CONCLUSION
ECB - Ostrinia nubilalis Hübner is one of the most important
pest on corn in Croatia. Since 1971 this pest is investigated
in Eastern Croatia and in the last ten years
average attack of ECB was 51.5%. On this high infestation,
monoculture, that is about 40% had a big influence. During
this investigations control of ECB was done by biological
control, tolerant and GMO hybrids. Incomplete solution in
ECB controlling initiated the continuation of this kind of investigations
in the future.
REFERENCES
1. Ivezi}, M., Raspudi}, E. (1997): Intensity of attack of the corn
borer (Ostrinia nubilalis Hübner) on the territory of Baranja
in the period 1971-1990. Natura croatica, Vol. 6, No 1.:
137-142.
2. Ivezi}, M., Raspudi}, E., Mlinarevi}, M. (1997): The European
corn borer (Ostrinia nubilalis Hübner) on corn in Croatia.
Proceedings XIX Conference of the International Working
Group on Ostrinia nubilalis and other maize pests,
30.08.-5.09.1997. Guimaraes, Portugal: 23–29.
3. Ivezi}, M., Raspudi}, E., Mlinarevi}, M., [amota, D. (1998.):
Suzbijanje kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis Hübner)
na kukuruzu, biolo{kim preparatom Biobit XL. Poljoprivreda,
4(1): 45.-49.
4. Ivezi}, M., Raspudi}, E. (1993.): Kukuruzni moljac (Ostrinia
nubilalis Hbn.) i njegova zastupljenost na hibridima kukuruza
od 1989.-1993. godine, na podru~ju Valpova.
Znanost i praksa u poljoprivredi i prehrambenoj tehnologiji,
23(3):282.-291.
5. Raspudi}, E., Ivezi}, M., Mlinarevi}, M. (1998): Tolerance of
different Corn Hybrids to the European Corn Borer (Ostrinia
nubilalis Hübner) in Croatia. Short Communications
Volume II. Fifth Congres European Society for Agronomy,
28.06.- 02.07.1998. Nitra The Slovak Republic: 224-225.
6. Raspudi}, E., Ivezi}, M., Mlinarevi}, M. (1999.): Utjecaj transgenih
Bt hibrida kukuruza na kukuruznog moljca (Ostrinia
nubilalis Hübner). Sa`eci priop}enja 43. seminara iz
Za{tite bilja Opatija 09. – 11. 02. 1999. Glasnik za{tite bilja,
1: 6.-7.
7. Valen~i}, Lj., Ivezi}, M., [amota, D., Raspudi}, E.
(1988.): Suzbijanje kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis
Hbn.) biolo{kim insekticidom Bactospeine na sjemenskom
kukuruzu. Znanost i praksa u poljoprivredi i
prehrambenoj tehnologiji, 18(3-4):336.-344.
SA@ETAK
KUKURUZNI MOLJAC (OSTRINIA NUBILALIS HÜBNER) – PREGLED REZULTATA IZ HRVATSKE
Kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis Hübner) jedan je od najva`nijih {tetnika kukuruza u Hrvatskoj. U zadnjem desetlje}u
proizvodnja kukuruza bila je na preko 400 000 ha u isto~noj Hrvatskoj. Premda je kukuruzni moljac {tetnik koji je prisutan
svake godine, i to u ne tako malom intenzitetu, suzbijanje tog {tetnika se ne provodi. Veliki utjecaj na rasprostranjenost kukuruznog
moljca le`i u ~injenici da je 40% povr{ina pod kukuruzom sijano u monokulturi. U zadnjih 10 godina prosje~an intenzitet
napada kukuruznog moljca iznosio je 51,5%, a provedena su tri razli~ita istra`ivanja u svrhu za{tite od kukuruznog
moljca. Prvi pokus ra|en je na hibridu Decalb, a kukuruzni moljac tretiran je Biobitom XL na bazi Bacillus thuringiensis
Berliner. Intenzitet napada pao je za 46%. Sljede}i pokus izveden je na deset hibrida kako bi se utvrdila tolerantnost hibrida
na kukuruznog moljca. Nekoliko je doma}ih hibrida (OSSK 382, OSSK 664 i BC 462) pokazalo tolerantnost na kukuruznog
moljca. Tre}i pokus proveden je s GM hibridima i to Pionirovi hibridi Evelina Bt i Landia Bt. Intenzitet napada na
standardu Eveline bio je 52%, dok na Evelini Bt uop}e nije bilo kukuruznog moljca. Na standardu Landi intenzitet je iznosio
98%, a na Landia Bt 21%. Na oba Bt hibrida, broj rupa i gusjenica bio je ni`i u odnosu na standarde. Du`ina o{te}enja na
standardu Landie bila je 20,66 cm, a na Landia Bt 0,45 cm. Na Evelini Bt prinos je bio ve}i za 10,27% a na Landia Bt za
26,67% u odnosu na njihove standarde. Sli~na istra`ivanja provodit }e se i ubudu}e, ne samo zbog agronomskog, ve} i sve
ve}eg ekolo{kog zna~aja.
Klju~ne rije~i: Kukuruzni moljac, Ostrinia nubilalis Hübner, pregled rezultata, intenzitet napada, tolerantnost, suzbijanje,
GMO hibridi

18 Agriculture 7(2001)
ISSN 1330-7142
UDK = 633.853.52:631.526.32
STABILNOST I ADAPTABILNOST NEKOLIKO OS-KULTIVARA SOJE
U URODU ZRNA
Aleksandra Sudari}, Marija Vratari}
SA@ETAK
Izvorni znanstveni ~lanak
Original scientific paper
Glavni cilj ovog ispitivanja bio je procjena visine i stabilnosti uroda zrna te adaptabilnosti
nekoliko doma}ih kultivara soje. Pokusi su provedeni na pokusnom polju Poljoprivrednog instituta
Osijek kroz pet godina (od 1996.-2000.), a obuhva}ali su 14 kultivara soje: Kaja, Una,
Iva, Ilova, Lika, Drina, Tisa, Vuka, Nada, Podravka 95, Kuna, Ika, Anica i Kruna. Svi ispitivani
kultivari stvoreni su u okviru oplemenjiva~kog progama soje u Poljoprivrednom institutu Osijek.
Dobiveni rezultati za urod zrna obra|eni su analizom varijance uz LSD test. Stabilnost uroda
zrna za svaki kultivar procijenjena je s tri parametra: koeficijentom regresije (b i ),
ekovalencom (W i ) te na osnovu udjela interakcije kultivar x godina pojedinog kultivara u
ukupnoj interakciji kultivar x godina (S 2 GxY). Izra~unate su i korelacije izme|u uroda zrna i parametara
stabilnosti te izme|u samih parametara stabilnosti. Sumirani rezultati ukazuju na
zna~ajnu varijaciju u visini i stabilnosti uroda zrna te razini adaptabilnosti kultivara. Izme|u
14 ispitivanih kultivara, {est kultivara: Ika, Podravka 95, Anica, Kuna, Tisa i Drina imalo je visok
i stabilan urod zrna te {iroku op}u adaptabilnost. Korelacije izme|u visine uroda zrna i parametara
stabilnosti upu}uju da je mogu}e obavljati istovremenu selekciju na visok i stabilan
urod zrna soje. Vrlo visoka zna~ajna pozitivna korelacija izme|u parametara W i iS 2 GxY upu}uje
na kori{tenje manjeg broj parametara za procijenu stabilnosti uroda zrna soje bez smanjenja
to~nosti u procjenama.
Klju~ne rije~i: soja, kultivar, urod zrna, stabilnost, adaptabilnost, korelacija
1. UVOD
Genetski napredak u urodu zrna soje (Glycine max
(L.) Merrill) ovisi o dva parametra: genetskom potencijalu i
stabilnosti (postojanosti) uroda u razli~itim uvjetima okoline
(Burton, 1998.). Genetski potencijal za urod zrna determiniran
je svim onim pozitivnim genima koji su ugra|eni u
genotip (kultivar) u procesu oplemenjivanja, a manifestira
se kroz visinu uroda zrna. Stabilnost uroda zrna ovisi o
sposobnosti reagiranja genotipa na uvjete okoline (fenotipska
plasti~nost), odnosno o intenzitetu (veli~ini) interakcije
genotipa s okolinom (GEI). Intenzitet GEI odre|en
je genetskom kompozicijom i intenzitetom djelovanja ~initelja
okoline. Postojanje GEI i njezin utjecaj na izra`ajnost
genetske osnove genotipa, osnova su koncepta o stabilnosti
svojstva (Sneller i sur., 1997., Hill i sur., 1998., Piepho,
1999.). Lin i sur. (1986.), daju}i pregled autora i
radova vezanih za statistiku o stabilnosti, isti~u tri koncepta
stabilnosti prema kojima se jedan genotip mo`e smatrati
stabilnim: 1. ako je ekolo{ka varijanca mala, 2. ako je
reakcija jednog genotipa na utjecaj okoline podjednaka s
reakcijom svih genotipova u ispitivanju ili 3. ako je rezidualna
sredina kvadrata regresije na ekolo{ki indeks mala.
Genetska sposobnost kultivara da ostvari visok i stabilan
urod zrna u razli~itim uvjetima okoline definira se kao
adaptabilnost (prilagodljivost) kultivara (Finlay i Wilkinson,
1963.). Kultivari se razlikuju u svojoj adaptabilnosti uvjetima
okoline, pa se mo`e govoriti o generalnoj ili {irokoj
adaptabilnosti i specifi~noj ili uskoj adaptabilnosti (Oka,
1967.). Kultivari {iroke adaptabilnosti daju stabilne urode
zrna u velikom arealu raznih uvjeta okoline, dok kultivari
uske adaptabilnosti imaju visok genetski potencijal za
urod i daju visoke urode zrna u povoljnim uvjetima, a niske
u nepovoljnim uvjetima okoline (Finlay i Wilkinson,
1963.). Dakle, vrijednost, a stoga i prakti~na gospodarska
ra{irenost nekog genotipa, ne ovisi samo o njegovoj apsolutnoj
produktivnosti ili nekom drugom vrijednom svojstvu
(kvaliteta, otpornost na bolesti ili {tetnike i sl.) ve}ionjegovoj
sposobnosti da te osobine zadr`i na razmjerno visokom
nivou i u razli~itim okolinskim uvjetima (Vasilj i Milas,
1981.). Stoga, u okviru oplemenjiva~kih programa kontinuirano
se provode testiranja odabranih linija, kao i novijih
kultivara u usporedbi sa standardnim kultivarima po grupama
zriobe u razli~itim agroekolo{kim uvjetima, da bi se
sa {to ve}om objektivno{}u i sigurno{}u mogla dati procjena
stabilnosti i adaptabilnosti sortimenta. Pronala`enje
kultivara koje odlikuje visoki genetski potencijal u va`nim
Dr.sc. Aleksandra Sudari} i prof.dr.sc. Marija Vratari} – Poljoprivredni
institut Osijek, Ju`no predgra|e 17, 31000 Osijek

Agriculture 7 (2001) 19
agronomskim svojstvima te stabilnost i adaptabilnost vrlo
je va`no za preporuku odgovaraju}ih kultivara u komercijalnoj
proizvodnji, ali i kao selekcijsko mjerilo u procesu
oplemenjivanja, koji }e doprinjeti daljnjem genetskom napretku
kultivara (Vratari} i sur., 1998., Sudari} i sur.,
1998., Desclaux, 1999.).
U ovom radu dat je prikaz rezultata ispitivanja vrijednosti
novijih doma}ih (OS) kultivara soje u usporedbi sa
standardnim kultivarima, kroz analizu visine i stabilnosti
uroda zrna te adaptabilnosti kultivara.
2. MATERIJAL I METODE
2.1. Poljski pokusi
Ispitivanja su provedena na pokusnom polju Poljoprivrednog
instituta Osijek u razdoblju od 1996. do 2000. godine,
na pedosistematskoj jedinici eutri~ni kambisol koji
ima 1.83% humusa, a srednje je opskrbljeno fosforom i
kalijem, s pH 6,0 u KCl-u. Pokusni materijal obuhva}ao je
14 kultivara (cv.) soje i to: 8 kultivara priznatih u razdoblju
od 1983. do 1993. godine - Kaja, Una, Iva, Ilova, Lika, Drina,
Tisa, Vuka i 6 priznatih u razdoblju od 1994. do 1999.
godine - Nada, Podravka 95, Kuna, Ika, Anica, Kruna. Svi
ispitivani kultivari stvoreni su u okviru oplemenjiva~kog
programa soje u Poljoprivrednom institutu Osijek, a prema
du`ini vegetacije pripadaju 0-II. grupi zriobe. Egzaktni
poljski pokusi bili su dizajnirani po randomiziranoj blok
metodi u ~etiri ponavljanja. Pokusna parcela iznosila je
10m 2 . Sjetva je obavljena preciznom sija}icom Hege 95 B,
u optimalnom roku za soju u svakoj godini. U svim godinama
ispitivanja na pokusu je primjenjena optimalna tehnologija
za soju. U zriobi, pokusne parcele po`ete su malim
kombajnom Hege 125 B i odmah je izmjeren urod zrna i
vlaga u zrnu, a zatim je urod zrna prera~unat na vlagu od
13% i u t/ha.
2.2. Biometri~ke metode procjene stabilnosti
Dobivene vrijednosti za urod zrna sistematizirane su
po kultivarima i godinama ispitivanja te su obra|ene statisti~ki
metodom analize varijance (ANOVA), uz LSD test na
razini P=0,05 i P=0,01. Analizom varijance utvr|eno je
postojanje interakcije genotip x okolina. Stoga je bilo
mogu}e obaviti analizu stabilnosti uroda zrna i adaptabilnosti
testiranog materijala. Procjena stabilnosti ispitivanih
kultivara u urodu zrna obavljena je kombinacijom tri parametra
i to s dva parametra temeljena na podjeli interakcijske
varijance: ekovalenca (W i ) i udio varijance interakcije
genotip x godina svakog genotipa u ukupnoj varijanci interakcije
genotip x godina (S 2 GxY) te jednim parametrom temeljenim
na regresijskom pristupu: koeficijent regresije
(b i ) . Ekovalenca (Wricke, 1962.) je parametar stabilnosti
koji se izra~unava iz razlike srednje vrijednosti svojstva
odre|enog genotipa u jednoj okolini (godina) (Y ij ) i srednje
vrijednosti tog svojstva iste okoline (Y i ). Od tog iznosa
oduzeta je srednja vrijednost svojstva odre|enog genotipa
u svim okolinama ispitivanja (Y j ) i dodan je prosjek svojstva
svih genotipova u svim okolinama (Y..). Zbroj tih kvadratnih
vrijednosti za svaku okolinu predstavlja ekovalencu
za odre|eni genotip. Stabilnost genotipa je ve}a {to je
manja njegova ekovalenca. Metoda po Plasteidu i Petersonu
(1959.) omogu}ava procjenjivanje udjela GEI svakog
genotipa u ukupnoj varijanci GEI. Metoda se sastoji u
tome da se nakon analize varijance po okolinama provede
kombinirana analiza (za sve genotipove u svim okolinama)
i procijeni ukupna varijanca GEI. Nakon opravdanog
F-testa interakcije, provode se opet takve kombinirane
ANOVE, ali uvijek ispu{taju}i po jedan genotip iz analize. U
svakoj toj analizi (iz kojih se izostavlja uvijek drugi genotip)
procijeni se varijanca interakcije. Ve}i preostali dio interakcije
u tom je postupku kriterij (parametar) kojim se
procjenjuje ve}a stabilnost genotipa (i obrnuto). Koeficijent
regresije je mjera odnosa pojedinog genotipa prema
razli~itim okolinama (Finlay i Wilkinson, 1963.), odnosno
taj parametar predstavlja specifi~nu reakciju genotipa na
okolinske uvjete. Genotipovi karakterizirani s b i oko 1,0
smatraju se prosje~no stabilnim u svim okolinama. Ako je
b i >1,0, radi se o ispodprosje~noj stabilnosti, a b i

20 Agriculture 7(2001)
Tablica 1. Srednja mjese~na temperatura zraka (°C) i koli~ina oborina (mm) po godinama tijekom vegetacije soje,
1996-2000., Osijek
Table 1. Average month air temperature (°C) and precipitation (mm) per years during soybean growing seasons,
1996-2000, Osijek
4. REZULTATI I RASPRAVA
4.1. Urod zrna (t/ha)
Prosje~ni urodi zrna ispitivanih kultivara po godinama
ispitivanja i u prosjeku s rezultatima statisti~ke analize prikazani
su u Tablici 2. Analizom navedenih rezultata, vidljive
su statisti~ki zna~ajne razlike u urodu zrna izme|u
ispitivanih kultivara po pojedinim godinama ispitivanja,
kao i u prosjeku za sve godine ispitivanja. Prosje~ni urod
zrna za sve ispitivane kultivare u 1996. godini iznosio je
3.90 t/ha, a pojedina~ne vrijednosti kretale su se od 3,38
t/ha (cv. Kaja) do 4,55 t/ha (cv. Ika). U 1997. godini, prosje~ni
urod zrna varirao je od 3,13 t/ha (cv. Ilova) do 4,42
t/ha (cv. Ika), odnosno prosjek svih kultivara bio je 3,65
t/ha. Prosje~ni urod zrna ispitivanih kultivara u 1998. godini
iznosio je od 3,07 t/ha (cv. Kaja) do 4,39 t/ha (cv. Ika),
odnosno u prosjeku 3,60 t/ha, dok je u 1999. godini prosje~ni
urod zrna svih ispitivanih kultivara bio 3,93 t/ha, a
pojedina~ne vrijednosti su varirale od 3,22 t/ha (cv. Ilova)
do 4,68 t/ha (cv. Ika). U 2000. godini, urod zrna je rangiran
od 3,02 t/ha (cv. Ilova) do 4,11 t/ha (cv. Ika), dok je prosjek
za sve kultivare iznosio 3,48 t/ha.
U petogodi{njem prosjeku, najvi{i urod zrna imao je
cv. Ika (4,43 t/ha), {to je statisti~ki zna~ajno (na razini
P=0,01) najvi{e u odnosu na urod zrna ostalih kultivara.
Kultivar Ilova imao je statisti~ki visokozna~ajno najni`i
urod zrna (3,19 t/ha) u odnosu na urod zrna ostalih kultivara,
osim u odnosu na cv. Iva (3,29 t/ha). Razlika u urodu
zrna izme|u ta dva kultivara nije bila statisti~ki opravdana.
Razlike u visini uroda zrna izme|u ostalih testiranih kultivara
tako|er su bile zna~ajne, {to je bilo i za o~ekivati, jer
se radi o genetski divergentnom materijalu u tom svojstvu.
Prosje~ni urodi zrna po pojedinim godinama, bez obzira na
kultivar, bili su razli~iti, uz statisti~ki opravdane razlike, a
kretali su se od 3,48 t/ha (2000.) do 3,93 t/ha (1999.), odnosno
u petogodi{njem prosjeku 3,71 t/ha (Tablica 2.),
{to potvr|uje da je godina va`an ~initelj djelovanja na visinu
uroda zrna. Usporedbom dobivenih prosje~nih vrijednosti
uroda zrna po godinama ispitivanja s klimatskim
uvjetima, uo~avaju se odre|ene povezanosti. Odnosno, u
godinama s vi{e oborina i njihovim boljim rasporedom
tijekom vegetacije dobiveni su i vi{i urodi zrna soje. Varijabilnost
visine uroda zrna unutar kultivara po godinama treba
povezati s razli~itim klimatskim uvjetima tijekom
vegetacije soje po godini ispitivanja i razli~itim reagiranjem
kultivara na te uvjete. Potvrdu tome daju i statisti~ki visokozna~ajno
opravdane interakcije kultivar x godina za
sve ispitivane kultivare (Tablica 2.).
Op}enito, dobiveni rezultati ispitivanja varijabilnosti
uroda zrna potvr|uju poznatu ~injenicu, od mnogih autora
navedenu u literaturi (Fehr, 1987., Palmer i sur., 1996.,
Vratari} i sur., 1998.), da visina uroda zrna soje zna~ajno
ovisi o genetskoj osnovi, ali se modificira pod utjecajem
okoline. Odnosno, varijabilnost u ekspresiji uroda zrna rezultanta
je genetske varijabilnosti, okolinske varijabilnosti
te varijabilnosti interakcije izme|u genotipa i okoline.
4.2. Stabilnost i adaptabilnost kultivara
Prikaz prosje~ne visine uroda zrna i procjena stabilnosti
po parametrima za svaki kultivar u petogodi{njem
prosjeku tih ispitivanja dan je u Tablici 3. Prema dobivenim
procjenama stabilnosti, kao i prosje~nim vrijednostima
uroda zrna, ispitivani kultivari razlikuju se u visini uroda i
stabilnosti uroda zrna te adaptabilnosti i na osnovu toga
grupirani su u tri skupine. U prvoj skupini nalaze se kultivari
koje karakterizira visok i stabilan uroda zrna te {iroka
op}a adaptabilnost, a to su sljede}i kultivari: Ika, Podravka
95, Anica, Kuna, Tisa i Drina. U pogledu visine uroda zrna,
noviji kultivari Ika, Podravka 95 i Anica imali su vi{i urod
zrna od prosjeka pokusa, uz opravdane razlike na razini
P=0,01, {to ukazuje na pomake u oplemenjivanju soje na
urod zrna. Noviji kultivar Kuna i standardni kultivar Tisa
imali su vi{i urod zrna od prosjeka, a cv. Drina ni`i urod
zrna od prosjeka pokusa, ali bez statisti~ke opravdanosti.
Nadalje, kultivare te skupine odlikuju vrijednosti parametara
W i iS 2 GxY ni`e od prosje~ne vrijednosti tih parametara
za cijeli pokus, a vrijednost b i je oko 1,00. Na osnovu dobivenih
procjena parametara stabilnosti ti kultivari mogu se
smatrati stabilnim u urodu zrna i {irokoadaptabilnim.
Odnosno, dobiveni rezultati analize stabilnosti pokazuju da
je kod tih kultivara vrlo mala varijabilnost u visini uroda

Agriculture 7 (2001) 21
Tablica 2. Prosje~ni urodi zrna (t/ha) ispitivanih kultivara soje 1996.-2000., Osijek
Table 2. The average grain yield (t/ha) of investigated soybean cultivars,1996-2000, Osijek
W i – ekovalenca - ecovalence; S 2 GxY – udio interakcije pojedinog genotipa u ukupnoj interakciji genotip x okolina - interaction
share of some genotype in total genotype x environment interaction; b i - koeficijent regresije – regression coefficient
zrna, bez obzira na raznolikost okoline, {to je s prakti~nog
stajali{ta vrlo zna~ajna pozitivna karakteristika svakog kultivara.
U skupinu nestabilnih kultivara u urodu zrna pripada
8 kultivara: Kruna, Una, Iva, Kaja, Ilova, Nada, Lika i Vuka.
Ti kultivari imaju vrijednosti za W i iS 2 GxY vi{e od prosje~nih
vrijednosti tih parametara u pokusu, {to ukazuje na
zna~ajno variranje visine uroda zrna navedenih kultivara
pod utjecajem okoline. Nadalje, kultivari te skupine razlikuju
se u reakciji na promjenljivost okoline. Tako, pet kultivara:
Kruna, Una, Iva, Kaja i Ilova imaju vrijednost b i 1,00 ili ispodprosje~na
stabilnost. Dobivene procjene stabilnosti ukazuju da ti kultivari
imaju prosje~ni urod zrna na razini prosjeka svih ispitivanih
kultivara u pokusu ili vi{i od toga u okolinama koje
favoriziraju ekspresiju uroda zrna, a u nepovoljnim okolinama
urod zrna im je na razini prosjeka ili ni`i. Stoga, ti su
kultivari adaptirani na visokoprinosne okoline i mogu se
preporu~iti za uzgoj u takvim okolinama.
U cjelini, dobiveni rezultati analize visine i stabilnosti
uroda zrna te adaptabilnosti ispitivanih kultivara ukazuju

22 Agriculture 7(2001)
Tablica 3. Stabilnost i adaptabilnost ispitivanih kultivara soje u urodu zrna, Osijek, 1996.-2000.
Table 3. Stability and adaptability of tested soybean cultivars in grain yield, Osijek, 1996-2000
na visoku vrijednost novih kultivara Ike, Podravke 95, Anice
i Kune, kao i ranije priznatih kultivara Tise i Drine, koje,
osim visokog genetskog potencijala rodnosti, imaju i visoku
stabilnost toga svojstva te {iroku op}u adaptabilnost,
{to ukazuje na mogu}nost {irenja navedenih novih kultivara
u komercijalnoj proizvodnji, ali i potvr|uje proizvodnu
vrijednost cv. Tise i cv. Drine, ranije priznatih kultivara.
4.3. Korelacije
Izra~unati koeficijenti korelacije (r) izme|u prosje~nog
uroda zrna i parametara stabilnosti kori{tenih u
ovom ispitivanju, kao i izra~unati koeficijenti korelacije
izme|u parametara za razdoblje ispitivanja, dani su u Tablici
4.
Tablica 4. Koeficijenti korelacije (r) izme|u prosje~nog uroda
zrna i parametara stabilnosti te me|usobno izme|u parametara
stabilnosti, 1996.-2000.
Table 4. Coefficient of correlation (r) between average grain yield
and parameters of stability and among only parameters of stability,
1996-2000
U provedenom istra`ivanju nisu utvr|ene statisti~ki
zna~ajne korelacije izme|u prosje~nog uroda zrna i parametara
stabilnosti, odnosno urod zrna i procjenjeni parametri
bili su u me|usobno neovisnom odnosu, {to navodi
na zaklju~ak da je mogu}a istovremena selekcija na visinu,
stabilnost i adaptabilnost uroda zrna kod soje.
Glede me|usobnih odnosa izme|u parametara, na
razini petogodi{njeg prosjeka, utvr|ena je izme|u W i i
S 2 GxY statisti~ki visokozna~ajna vrlo jaka (gotovo potpuna)
pozitivna korelacija (r=0,966**). Ti rezultati upu}uju na
zaklju~ak da se za procjenu stabilnosti uroda zrna soje s
jednakom to~no{}u mo`e koristiti samo W i ili samo S 2 GxY.
Izme|u ostalih parametara nisu utvr|ene statisti~ki signifikantne
korelacije (Tablica 4.). S prakti~ne strane, to ukazuje
da je u analizama stabilnosti i adaptabilnosti mogu}e
koristiti manji broj parametara (npr. samo b i iW i ili samo b i
iS 2 GxY), a da se pri tome ne umanji preciznost procjene.
5. ZAKLJU^AK
Na temelju dobivenih rezultata ispitivanja visine i stabilnosti
uroda zrna te adaptabilnosti 14 doma}ih (OS) kultivara
soje od 0-II. grupe zriobe na lokaciji Osijek, u
razdoblju od 1996. do 2000. godine, mogu se donijeti sljede}i
zaklju~ci:
• Ispitivani kultivari zna~ajno se razlikuju u visini i stabilnosti
uroda zrna te njihovoj adaptabilnosti.

Agriculture 7 (2001) 23
• Varijabilnost ekspresije uroda zrna zna~ajno je uvjetovana
genotipskom varijabilno{}u (kultivar), varijabilno{}u
okoline (godina) i varijabilno{}u interakcije
kultivar x godina.
• Najve}i prosje~ni urod zrna imao je noviji kultivar Ika
(4,43 t/ha), a najni`i standardni kultivar Ilova (3,19
t/ha).
• Prema procjenjenoj stabilnosti, kombinacijom tri parametra
stabilnosti, izme|u 14 ispitivanih kultivara, 6 kultivara,
od toga 4 novija kultivara (Ika, Podravka 95,
Anica, Kuna) i 2 standardna kultivara (Tisa i Drina) odlikuje
visok i stabilan urod zrna te {iroka op}a adaptabilnost.
• Ostali testirani kultivari su nestabilni u urodu zrna i uske
(specifi~ne) adaptabilnosti.
• Nesignifikantnost korelacija izme|u uroda zrna i procjenjenih
parametara stabilnosti ukazuje da nema pravilne
povezanosti izme|u visine i stabilnosti uroda zrna,
{to zna~i da je mogu}a istovremena selekcija na visinu i
stabilnost uroda zrna te adaptabilnost.
• Visoka signifikantnost korelacije izme|u parametara
stabilnosti W i iS 2 GxY ukazuje na mogu}nost kori{tenja
manjeg broja parametara u analizi stabilnosti uroda
zrna soja, a da se pri tome ne umanji preciznost procjene.
6. LITERATURA
1. Burton, J.W. (1998.): Kvantitativna genetika u oplemenjivanju
soje. U: Soja, Hrusti}, M.i sur. (ed.), Novi Sad, Be~ej,
83.-121.
2. Desclaux, D. (1999): Adaptability and stability of soybean genotypes
interest of environmental diagnosis from soybean
« black-box “. In: Kauffman, H.E. (Ed.), Proceedings of
the World Soybean Research Conference VI, Chicago,
USA, 450.
3. Fehr, W.R. (1987): Breeding Methods for Cultivar Development.
In: Wilcox J.R. (Ed), Soybeans:Improvement, Production
and Uses. Agronomy 16, American Society of
Agronomy, Madison, Wisconsin, 249-293.
4. Finlay, K.W., Wilkinson, G.N.(1963): The analysis of adaptation
in a plant breeding programme. Aust. J. Agric. Res.,
14, 742-754.
5. Hill, J., Becker, H.C., Tigerstedt, P.M.A. (1998): Quantitative
and Ecological Aspects of Plant Breeding. Chapman &
Hall, London, 155-211.
6. Lin, C.S., Binns, M.R., Lefkovitch, L.P. (1986): Stability Analysis
: Where Do We Stand ? Crop Science, 26, 893-900.
7. Mederski, H.J., Jeffers, Peters, D.B. (1973): Water and Water
relations in Soybeans. In Caldwell B.E. (ed.) Soybeans:
Improvement, Production and Uses, Agronomy 16, ASA,
Madison, Wisconsin, USA, 239-266.
8. Oka, J.I. (1967): Adaptability for seasons and locations and
yield stability in crop varieties; its mechanizm and selection.
Recent Adv. in Breeding (Tokyo), 8, 42-47.
9. Palmer, R.G., Hymowitz, T., Nelson, R.L. (1996): Germplasm
Diversity within Soybean. In:Verma D.P.S. and Shoemaker,
R.C. (Eds), Soybean: Genetics, molecular biology
and biotechnology. Biotechnology in Agriculture 14, CAB
International, 1-35.
10. Pendleton, J.W., Hartwig, E.E.(1973): Management. In Caldewll,
B.E. (ed) Soybeans: Improvement, Production and
Uses. Agronomy 16, Madison, Wisconsin, USA,
211-237.
11. Piepho, H.P. (1999): Stability Analysis Using the SAS
System. Agronomy Journal, 91, 154-160.
12. Plaisted, R.L., Peterson, L.C.(1959): A technique for evaluation
the ability of selections to yield consistently in different
locations or seasons. Am. Potato J., 36, 381-385.
13. Sneller, C.H., Kilgore-Norquest, L., Dombek, D.(1997): Repeatability
of Yield Stability Statistics in Soybean. Crop
Science, 37, 383-390.
14. Sudari}, A., Vratari}, M., Duvnjak, T., Sudar, R., Miji}, A.
(1998.): Procjena stabilnosti uroda i kvalitete zrna boljih
linija i kultivara soje I. grupe zriobe u Osijeku. Poljoprivreda,
2 (4), 69.-78.
15. Van Doren, D.M., Jr., Reicosky, D.C. (1987): Tillage and irrigation.
In Wilcox J.R. (ed) Soybeans: Improvement, Production
and Uses, Agronomy 16, 2 nd edition, Madison,
Wisconsin, USA, 391-423.
16. Vasilj, \., Milas, S. (1981.): Analiza interakcije genotip x
okolina u procjeni stabilnosti nekih kvantitativnih svojstava.
Genetika, 13 (2),105.-114.
17. Vratari}, M. (1983.): Utjecaj ekolo{kih faktora na oplodnju i
zametanje mahuna kod nekihsorata soje u odnosu na
komponente prinosa na podru~ju Osijeka. Disertacija.
Znanost i praksa u poljoprivredi i prehrambenoj tehnologiji,
Poseban broj, Osijek, 1.-239.
18. Vratari}, M. (1986.): Proizvodnja soje. NIRO Zadruga, Sarajevo.
19. Vratari}, M., Sudari}, A. Volenik, S., Duvnjak, T. (1998.):
Oplemenjivanje soje u cilju stvaranja rodnih i stabilnih kultivara
soje I. grupe zriobe za klimatsko podru~je isto~ne
Hrvatske. Zbornik radova znanstvenog skupa s me|unarodnim
sudjelovanjem “Prilagodba poljoprivrede i {umarstva
klimi i njenim promjenama. Zagreb, 169.-175.
20. Vratari}, M., Sudari}, A., Volenik, S., Duvnjak, T. (1998):
Evaluation of yield stability of Croatia soybean lines
(F4-F6 generation) and cultivars by analysis of the interaction
genotype x environment. ESA, Short Communications,
2, Fifthe Congress, Nitra, The Slovak Republic,
267-269.
21. Wricke, G. (1962.): Uber eine Methode zur Erfassung der
okologischen Streubreite in Feldversuchen Z. Pflanzenzuecht,
47, 92.-96.

24 Agriculture 7(2001)
STABILITY AND ADAPTABILITY OF SEVERAL SOYBEAN OS-CULTIVARS IN
THE GRAIN YIELD
SUMMARY
The main objective of this study was to evaluate the level and stability of grain yield and adaptability of several domestic
soybean cultivars. Trials were conducted on the experimental field of the Agricultural Institute Osijek during five years
(1996-2000) and involved 14 soybean cultivars: Kaja, Una, Iva, Ilova, Lika, Drina, Tisa, Vuka, Nada, Podravka 95, Kuna, Ika,
Anica, Kruna. All tested cultivars were created in soybean breeding programme at the Agricultural Institute Osijek. Data for
grain yield were subjected to analysis of variance followed by LSD test. Stability of grain yield for each cultivar was estimated
by three parameters: regression coefficient (b i ), ecovalence (W i ) and portion of genotype x environment variance due
to the contribution of each genotype to total variance of genotype x environment interaction (S 2 GxY). Correlations between
grain yield and stability parameters as well as among stability parameters were calculated. The summarised results indicate
significant variation in level and stability of grain yield and adaptability of cultivars. Among 14 tested cultivars, six
cultivars: Ika, Podravka 95, Anica, Kuna, Tisa and Drina had high and stable grain yield and wide-general adaptability. Correlation
between grain yield and stability parameters has indicated that simultaneous selection on high and stable grain
yield is possible. Very high significant positive correlation between parameters W i and S 2 GxY indicate using of smaller number
of parameters for stability estimation of grain yield without reduction of the estimation accuracy.
Key-words: soybean, cultivar, grain yield, stability, adaptability, correlation

Agriculture 7 (2001) 25
ISSN 1330-7142
UDK = 631.51:633.11.002
EKONOMSKI REZULTATI PROIZVODNJE P[ENICE PRI RAZLI^ITIM
NA^INIMA OBRADE TLA
J. Kanisek, I. @ugec, M. Juri{i}
SA@ETAK
Izvorni znanstveni ~lanak
Original scientific paper
Potro{nja p{enice u svijetu raste, a njezini uvoznici su i neke europske zemlje. Postoje}a
cijena ko{tanja zrna p{enice ote`avat }e proizvo|a~ima iz Republike Hrvatske prodaju na
me|unarodnom tr`i{tu. U radu su prikazani uvjeti i rezultati ~etverogodi{njih organizacijsko
- ekonomskih istra`ivanja konvencionalne i ~etiri na~ina reducirane obrade tla pri
proizvodnji p{enice. Primjenom konvencionalne obrade tla utro{i se ukupno 13,31 sat/ha
rada ljudi, 9,35 sati/ha rada strojeva i 114,3 l/ha goriva. Ukupni tro{kovi su 1660 DM/ha.
Cijena ko{tanja zrna iznosi 276,71 DM/t, a dobit 187,83 DM/ha. Primjenom reducirane
obrade tla tanjura~om tro{kovi rada strojeva smanjuju se na 471,36 DM, a ukupni
tro{kovi na 1.531,45 DM, istovremeno dobit raste na 251,94 DM/ha. Profitabilnost iznosi
16,5%. Obradom tla multitillerom uz klasi~nu sjetvu posti`e se prinos 5,65 t/hasa cijenom
ko{tanja 273,37 DM/t i rentabilno{}u ulaganja 12,7%. Oranje i sjetva Rotosemom daju
5,9 t/ha zrna po cijeni 279,36 DM/t. Izravna sjetva Rotosemom, bez predhodne obrade,
tro{i 11,66 sati rada ljudi i 7,18 sati/ha rada strojeva. Za podmirenje ukupnih tro{kova
treba 4,9 t/ha zrna. Za nabavu opreme tijekom osam godina sa 17,5 ha treba izdvojiti 98 t
zrna godi{nje. Ukupni utro{ak energije pri konvencionalnoj proizvodnji iznosi 30.085, a
reduciranoj 27.972 MJ/ha.
Klju~ne rije~i: p{enica, organizacija, ekonomika, energija
UVOD
Problemi poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj velikim
su dijelom posljedica malih i organizacijski nesre|enih
gospodarstava. To djeluje na pove}anje utro{ka
rada ljudi, strojeva, materijala, energije i ukupnih tro{kova
proizvodnje. Zbog niske proizvodnosti rada cijena ko{tanja
proizvoda je visoka, a proizvodnja ~esto neekonomi~na
i nerentabilna. Potra`nja za poljoprivrednim proizvodima u
industrijski razvijenim zemljama sporo raste. Vi{kovi hrane
se gomilaju, istovremeno zemlje u kojima vladaju neishranjenost
i glad nemaju dovoljno sredstava za njezinu
kupovinu na svjetskom tr`i{tu. Cijene poljoprivrednih proizvoda
rastu sporije od cijena industrijskih proizvoda.
Zadu`enost poljoprivrednih proizvo|a~a se pove}ava, a
ekonomski im se polo`aj pogor{ava. Bavljenje poljoprivrednom
proizvodnjom u uvjetima slobodnog tr`i{ta i poduzetni{tva
i u na{im je uvjetima, s organizacijsko -
ekonomskog i energetsko - ekolo{kog motri{ta, znatno
slo`enije u odnosu na prethodno razdoblje dogovorne
ekonomije. Ekonomi~no poslovanje, a to zna~i podmirivanje
ukupnih rashoda, mora se obaviti iz vlastito ostvarenog
ukupnog prihoda. Ostvarivanje {to ve}e dobiti nastoji
se posti}i sni`avanjem utro{ka sirovina, pomo}nog materijala,
rada ljudi i strojeva te ostalih tro{kova. Dio poljoprivrednih
gospodarstava sve se te`e uklapa u novonastalo
stanje. Proizvodnja i potro{nja p{enice u svijetu su u porastu.
Tijekom proteklog desetlje}a pod njom je u svijetu bilo
zasijano oko 230 milijuna hektara. Uz prosje~ni prinos od
2,5 t/ha ostvarivana je proizvodnja od oko 600 mil. tona
zrna. Dio europskih zemalja nema povoljne uvjete za njezin
uzgoj te nedostatak podmiruju uvozom iz prekomorskih
zemalja. P{enica je u Hrvatskoj izme|u 1987. i 1990. godine
uzgajana na 313.000 ha. Uz prosje~ni prinos 4,43
t/ha na toj je povr{ini proizvedeno u prosjeku 1,4 mil. tona.
Nakon 1990. godine povr{ine pod p{enicom smanjene su
na 221.833 ha. Prinos je sni`en na 4,1 t/ha, a proizvodnja
na 901.440 tona. Za prehranu doma}eg pu~anstva potrebno
je godi{nje osigurati izme|u 700.000 i 755.000
tona. Sa sni`avanjem tro{kova proizvodnje mogu}e je
ostvariti cijenu ko{tanja prihvatljivu susjednim dr`avama,
a to se trenutno ne uspijeva. Probleme proizvodnje p{enice
s tehnolo{kog, ekonomskog i energetskog motri{ta
Doc .dr.sc. Jozo Kanisek, Zavod za agroekonomiku, prof.dr.sc. Ivan @ugec,
Zavod za bilinogojstvo i doc.dr.sc. Mladen Juri{i}, Zavod za mehanizaciju u
poljoprivredi - Sveu~ili{te Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Trg sv. Trojstva 3, 31000 Osijek

26 Agriculture 7(2001)
razmatrali su Phillips i sur. (1984.), Pimentel i sur.
(1984.), Estler i sur. (1984.), Bi}ani} (1992.), Ko{uti}
(1993.), [tefanek (1993.), Tebrügge i sur.(1994.), Sprague
i sur.(1996.), Kanisek i sur (1997.), i drugi.
MATERIJAL I METODE
Pokus s ciljem sni`avanja razine tro{kova pri razli~itim
sustavima obrade tla postavljen je po split-plot metodi
u ~etiri ponavljanja na povr{inama poduze}a Dukat
d.d. Drenovci u `upanjskom Posavlju nedaleko od Vrbanje.
Veli~ina osnovne parcele iznosila je 4.320 m 2 (240 m x
18 m), a predusjev je bila soja. Pokus je postavljen vegetacijske
1992./1993. godine, a rezultati istra`ivanja temelje
se na podacima prikupljanim tijekom slijede}e ~etiri
godine. Uz konvencionalnu obradu (a), pri kojoj je osnovna
obrada tla obavljena plugom, predsjetvena priprema s
dva prohoda tanjura~om i sjetvosprema~em, istra`ivana
su i ~etiri na~ina reducirane obrade tla. U varijanti (b) sjetvi
su prethodila tri prohoda tanjura~om, a u varijanti (c) dva
prohoda multitillerom. Sjetva Rotosemom u varijanti (d)
obavljena je iza oranja plugom. Varijanta (e) predstavljena
je no- till obradom, tj. sjetvom s Rotosemom bez obrade
tla. Na temelju tehnolo{ke karte za obavljanje radova pri
razli~itim varijantama obrade tla za p{enicu, izra~unat je
utro{ak sati rada ljudi i strojeva po jedinici povr{ine. Na
osnovu podataka o utro{enom materijalu, uslugama i obvezama
izra~unate su kalkulacije tro{kova i ekonomski
pokazatelji uspjeha proizvodnje za svaku varijantu obrade.
Zbog sve ve}eg zna~enja energije obavljen je i njezin prora~un.
Pri tomu su kori{teni uobi~ajeni koeficijenti za ovakav
tip istra`ivanja. Tako je utro{ena energija pogonskog
goriva utvr|ena mno`enjem potro{ene koli~ine goriva s
energetskim koeficijentom 36,0 MJ/l. Energija utro{ena
radom sredstava mehanizacije izra~unata je dijeljenjem
njihove mase s ukupnom povr{inom koju stroj mo`e obaviti
tijekom vijeka uporabe, a primijenjen je energetski ekvivalent
82 MJ/kg utro{ene mase strojeva. Energija du{ika
izra`ena je ekvivalentom 73 MJ/kg, fosfora 13,2 i kalija 9,3
MJ/kg. Prinos zrna p{enice vrednovan je s 15,5, a slame
14,2 MJ/kg.
REZULTATI I RASPRAVA
Konvencionalna proizvodnja p{enice (a) obavljena je
s 31 zahvatom. Tlo je pri tome 17 puta «ga`eno» traktorom.
Na temelju normi u~inka izra|ena je tehnolo{ka karta
proizvodnje za povr{inu jednog hektara (Tablica 1.).
Istra`ivanjem je utvr|eno da se primjenom standardne
tehnologije proizvodnje p{enice tro{i 13,31 sat rada ljudi i
9,35 sati po hektaru rada strojeva. Laki traktori kori{teni su
0,42, srednji s 5 sati/ha. S 2,72 sata/ha u tehnologiji su
zastupljeni te{ki traktori. Posljednji su kori{teni za oranje
plugom pri osnovnoj obradi i predsjetvenoj pripremi tla
tanjura~om i sjetvosprema~em. Na temelju utro{ka materijala
izra|ena je kalkulacija tro{kova i vrijednosti proizvodnje
(Tablica 2.).
Po jedinici povr{ine u svim je varijantama tro{eno
330 kg sjemena, a uz cijenu od 2,40 kn/kg izdvojeno je
792,00 kune/ha. To za konvencionalnu obradu predstavlja
13,4% od ukupnih tro{kova koji iznose 5.929,21 kn/ha. Za
upotrebljenih 950 kg/ha mineralnih gnojiva utro{eno je
1.166,60 kn/ha ili 19,7% ukupnih tro{kova. Tro{kovi sredstava
za za{titu u iznosu 575,24 kn/ha ~ine 9,7% u strukturi
ukupnih tro{kova. Utro{kom 9,35 sati/ha rada strojeva
ulo`eno je 2.123,42 kn/ha. To je zna~ajna stavka s udjelom
od 35,8% u ukupnim tro{kovima. Izravni tro{kovi
obrade tla ko{taju 951,61 kn/ha ili 44,8%ukupnih tro{kova
rada strojeva. Od toga je za oranje plugom utro{eno
512,61 kn/ha, dva prohoda tanjura~om 322,81, te pripremu
sjetvosprema~em 116,19 kn/ha. Druga varijanta (b)
obavljena je bez oranja. Ono je zamijenjeno s tri prohoda
tanjura~om. Time je utro{ak rada strojeva s 9,35 smanjen
na 8,11 sati/ha, a tro{kovi rada strojeva sni`eni za 440,04
kn/ha. Utro{ak rada te{kih traktora smanjen je za 1,24 s
2,72 na 1,48 sati/ha ili za 45,6%. Tro{kovi rada strojeva
pri ovoj tehnologiji proizvodnje p{enice iznose 1.683,38
kn/ha i za 20,7% ni`i su od tro{kova rada sredstava mehanizacije
pri konvencionalnoj obradi. Ukupni tro{kovi proizvodnje
p{enice za ovu varijantu iznose 5.469,26 kn/ha. U
odnosu prema ukupnim tro{kovima konvencionalne proizvodnje
smanjeni su za 459,95 kn/ha ili 7,8%.
Oranje plugom u varijanti (c) zamijenjeno je s dva
prohoda multitillerom. Ovaj proces proizvodnje p{enice
zahtjeva 11,87 sati rada ljudi i 7,6 sati/ha rada strojeva.
Tro{kovi rada strojeva u ovom slu~aju iznose 1.736,41
kn/ha. To je za 387,01 kn/ha ili 18,2% manje od tro{kova
rada strojeva kori{tenih pri konvencionalnoj tehnologiji
proizvodnje. Ukupni tro{kovi proizvodnje p{enice za tre}u
varijantu iznose 5.515,99 kn/ha. Isti su za 7,0% ni`i od
ukupnih tro{kova konvencionalne tehnologije.
Sjetvi p{enice Rotosemom u varijanti (d) prethodilo
je oranje plugom. Na taj je na~in utro{ak rada ljudi
pove}an na 12,97, a strojeva 8,58 sati/ha. Tro{kovi uporabe
mehanizacije u ovoj varijanti iznose 2.111,00, a u odnosu
na konvencionalnu tehnologiju ni`i su za svega
12,42 kn/ha. Pri sjetvi Rotosemom u varijanti (e) utro{eno
je 11,66 sati rada ljudi i 7,18 sati/ha rada strojeva. Pri
tomu su tro{kovi rada strojeva, u odnosu na konvencionalnu
tehnologiju, smanjeni za 22,8%, a ukupni tro{kovi
proizvodnje p{enice za 8,9%. Primjenom konvencionalne
tehnologije ostvarena je dobit od 670,79 kn/ha. U varijanti
(b) ona je pove}ana na 899,74 kn/ha ili za 34,1%. Najni`a
razina dobiti od 603,74 kn/ha, ostvarena je iza sjetve Rotosemom
po grubom oranju (d).
Proizvodnost rada ljudi zna~ajno je i slo`eno obilje`je
uspjeha proizvodnje, a primjenom suvremene tehnike i
tehnologije proizvodnje u posljednje vrijeme zna~ajno je
porasla. Prema istra`ivanjima, primjenom konvencionalne
tehnologije proizvedeno je 451 kg zrna p{enice po satu
rada ljudi (Tablica 3.). Najvi{a razina, od 482 kg/satu,
ostvarena je pri obradi tanjura~om (b). Za jednu tonu

Agriculture 7 (2001) 27
Tablica 1. Tehnolo{ka karta za obavljanje radova pri konvencionalnoj proizvodnji p{enice
Table 1. Technological map for performing operations at conventional wheat production
KAN = Kalcijsko amonijski nitrat, KN = kilonjutn
p{enice u toj je varijanti utro{eno 2,07 sati rada ljudi ili 7,5
sekundi po kg proizvoda. Koeficijent ekonomi~nosti u
svim je varijantama ve}i od 1, a to zna~i da je proizvodnja
p{enice ekonomi~na. I u ovom slu~aju isti~u se varijante s
primjenom tanjura~e (b) i sjetvom bez obrade (e). Rentabilnost
proizvodnje za varijantu (b) iznosi 16,5, a varijantu
(b) 14,3 kn na 100 kn ukupnih tro{kova. Najni`a cijena
ko{tanja, s iznosom od 0,94 kn/kg, ostvarena je u varijanti
(b), dok je najni`i prag rentabilnosti, s koli~inom od 4.909
kg/ha, ostvaren u varijanti bez obrade (e). Za nabavu strojeva
namijenjenih sjetvi bez obrade tijekom 8 godina treba
osigurati 98 tona zrna p{enice godi{nje. To se mo`e po-

28 Agriculture 7(2001)
sti}i njezinim uzgojem na 17,5 ha. Vrijednost sredstava
mehanizacije za sjetvu bez obrade manja je za 31,9% od
standardne opreme.
Pri konvencionalnoj tehnologiji proizvodnje (a)
ukupno je utro{eno 30.085 MJ/ha energije (Tablica 4.).
Najve}u stavku od toga, s iznosom od 23.399 MJ/ha ili
77% udjela, predstavlja energija utro{ena preko materijala.
Unutar iste sa 16.817 MJ/ha, ili udjelom od 71,9%, ~ini
energija upotrebljenih mineralnih gnojiva. Kori{tenjem
strojeva une{eno je 5.424 MJ/ha ili 18% ukupno utro{ene
energije. Unutar ove stavke sa 4.259 i udjelom od 78,5%
najzastupljeniji su gorivo i ulje. Dok je utro{ak energije dobiven
utro{enim materijalom za sve varijante prili~no ujedna~en,
zna~ajnije su razlike utvr|ene pri kori{tenju
strojeva. Primjenom tanjura~e (b) utro{ak energije rada
strojeva ni`i je za 1.387 MJ/ha ili 25,6%. Pri sjetvi Rotosemom
(e) isti je ni`i za 2.069 MJ/ha ili 38,1%. Ove dvije varijante
imaju ukupni utro{ak energije ni`i za 4,5, odnosno
7%. Bez uklju~ivanja ostataka slame soje, te varijante imaju
i ne{to povoljniji odnos proizvedene i utro{ene energije.
Tablica 2. Tro{kovi i rezultati proizvodnje p{enice pri razli~itim na~inima obrade tla
Table 2. Cost and results of wheat production at different soil tillage ways

Agriculture 7 (2001) 29
Tablica 3. Ekonomski pokazatelji uspjeha proizvodnje p{enice pri razli~itim na~inima obrade tla
Table 3. Ekonomic success indicators with wheat production at different soil tillage ways
ZAKLJU^AK
• Pri proizvodnji p{enice s konvencionalnom obradom tla
(a) na podru~ju `upanjske Posavine utro{eno je 13,31
sat rada ljudi i 9,35 sati/ha rada strojeva. Tro{kovi obrade
tla iznose 951,61 kn/ha i ~ine 44,8% ukupnih
tro{kova rada strojeva (2.123,42 kn/ha). Ukupni
tro{kovi proizvodnje iznose 5.929,21 kn/ha. Uz vrijednost
proizvodnje od 6.600,00 kn/ha ostvarena je dobit
od 670,79 kn/ha. Stopa rentabilnosti iznosi 11,3%, a
prag rentabilnosti 5.390 kg/ha.
• Zamjenom pluga tanjura~om tro{kovi rada strojeva
sni`eni su za 440,04 kn/ha ili 7%. Ukupni tro{kovi proizvodnje,
u odnosu na konvencionalnu tehnologiju,
smanjeni su za 459,95 kn/ha ili 7,8%. Na 100 kuna
ulo`enih u proizvodnju ostvareno je 16,5 kuna dobiti.
Cijena ko{tanja zrna iznosi 0,94 kn/ha, a prag rentabilnosti
4.972 kg/ha zrna.
• Primjenom sjetve Rotosemom (e), tro{kovi rada strojeva
smanjeni su za 22,8%, a ukupni tro{kovi za 8,9% u
odnosu na konvencionalnu tehnologiju. Rentabilnost u
ovom slu~aju iznosi 14,6%, a prag rentabilnosti 4.909
kg/ha. Za nabavu sredstava mehanizacije tijekom osam
godina, na povr{ini 17,5 ha treba osigurati 98 tona zrna
godi{nje.
• Obrada tla multitillerom (c) je skuplja te je dobit 699,01
kn/ha.
• Pri konvencionalnoj proizvodnji (a) utro{eno je 30.085,
a sjetvi Rotosemom bez obrade (e) 27.972 MJ/ha ili
7,0% manje.

30 Agriculture 7(2001)
Tablica 4. Bilanca energije pri proizvodnji p{enice s razli~itim na~inima obrade tla
Table 4. Power balance with wheat production at different soil tillage ways

Agriculture 7 (2001) 31
LITERATURA
1. Bi}ani}, V. (1991.): Minimalizacija obrade tla - za{to. Agrotehni~ar,
1, str.12.-15., Zagreb.
2. Bi}ani}, V. (1992.): Reducirana obrada tla - tehnologija
budu}nosti. Agrotehni~ar, 10, str.23.-24., Zagreb.
3. Estler, M., Krittel, Zeltner., H. (1984.): Boden - bearbeitung aktuell.
DLG - Verlang Frankfurkt (Mein).
4. Kanisek, J., Petra~, B., Bukvi}, @., @ugec, I. (1997): Economic
efficiency of application of different soil tillage pratctices
on winter wheat production in east Croatia conditions,
Agroecological and ecologocal aspects of soil tillage,
Fragmenta agronomica, 2B, str. 351-354, Proceedings
14th ISTRO conference Pulawy, Poland.
5. Ko{uti}, S. (1993.): Konvencionalna i reducirana obrada tla u
proizvodnji ozime p{enice. Agrotehni~ar, 1-2, str. 21.-22,
Zagreb.
6. Phillips, R., Phillips, S. (1984): No- tillage agriculture. VNR,
New York
7. Pimentel, D., Berardi, G., Fast, S. (1984): Energy efficiencies
of farming wheat, corn and potatoes organicolly. p.
151-161 in Organic farming: Curent technology und its
role in sustainable agriculture, American society of agronomy,
special publication, No 46, Madison.
8. Sprague, M.A., Triplett, G. B. (1986): No - tillage and surface -
tillage agriculture. Wiley, New York.
9. [tefanek, E. (1993.): U{teda energije u obradi tla,.Agrotehni~ar,
1-2, str. 23.-24., Zagreb
10. Tebrügge, F., Gross, U. (1994): Interelation of tillage intensity
and the environment. Third Congress of the European
Society of Agronomy, Albano-Padova, Proceedings,
p.842-843.
ECONOMICS RESULTS OF WHEAT PRODUCTION BY DIFFERENT SOIL TILLAGE WAYS
SUMMARY
Wheat consumption in the world increases and its importers are some European countries too. The present price of wheat
grain will make selling at the market difficult for manufactures from the Republic of Croatia. Conditions and results of four
year organizational - economical investigations of conventional and four ways of reduced soil tillage at wheat production
are displayed in this paper. Total of 9.35 hours/ha of machinery work and 114.3 l/ha of fuel are consumed at conventional
soil tillage. Total costs are 1660 DM/ha. Price of grain is 276.71 DM/t and profit amounts to 187.83 DM/ha. If the soil tillage
is done by a disk harrow costs of the machinery work reduce to 471.36 DM/ha and profitability amounts to 16.5%. When
soil tillage is done by multitiller with classical sowing, a yield of 5.65 t/ha st price of 273.37 DM/t and investment profitability
12.7% are obtained. Direct sowing by a Rotosem, without previous tillage, requires 11.66 hours/ha of human work and
7.18 hours/ha of machinery work. to meet the total costs 4.9 t/ha of grains need. In order to get equipment, 98 t of grains
from land of 17.5 ha should be given annually during the period of 8 years. Plughing and sowing by Rotosem give 5.9 t/ha
grains at price of 279.36 DM/t. Total energy cost at conventional production is 30085 and at reduced one it is 27972 MJ/ha.
Key-words: wheat, organization, economics, power supply

Agriculture 6 (2000) 32
MESO PILI]A U PREHRANI LJUDI ZA ZDRAVLJE
Gordana Kralik (1) , Z. [krti} (1) , Marica Galonja (2) , S. Ivankovi} (3)
ISSN 1330-7142
UDK = 637.5:641
SA@ETAK
Izvorni znanstveni ~lanak
Original scientific paper
Meso pili}a zna~ajna je animalna namirnica u prehrani ljudi. Zbog visoke nutritivne vrijednosti,
prije svega visokog sadr`aja bjelan~evina, a relativno niskog sadr`aja masti, ova vrsta
mesa ubraja se i u dijetetske proizvode. Cilj na{eg istra`ivanja bio je analizirati kemijski sastav
bijelog i tamnog mesa (mi{i}i prsa i batkova s nadbatcima) u pogledu sadr`aja bjelan~evina,
masti, pepela, vode kao i makro i mikroelemenata. Tako|er je analiziran sadr`aj
zasi}enih (SFA), mononezasi}eniih (MUFA) i polinezasi}enih (PUFA) masnih kiselina. Sadr`aj
osnovnih hranjivih tvari u bijelom, kao i u tamnom mesu, bio je sljede}i: bjelan~evine 24,15% i
20,96%, voda 74,01% i 74,56%, masti 0,62% i 3,29% te pepeo 1,22% i 1,19%. Utvr|eno je da
bijelo, odnosno tamno meso u 100 g sadr`e sljede}e koli~ine makro i mikroelemenata: K
359,22 mg i 322,00 mg, Mg 39,35 mg i 27,11 mg, Na 61,86 mg i 86,45 mg, Mn 0,08 mg i 0,09
mg, Zn 1,09 mg i 2,30 mg te Fe 1,79 mg i 1,98 mg. Odnos PUFA 3 (C 18:3 3, C 20:5 3, C
22:5 3 i C 22:6 3) i PUFA 6 masnih kiselina (C 18:2 6, C 20: 2 6 i C 20:4 6) bio je u bijelom
meso 3,11, a u tamnom mesu 4,43.
Klju~ne rije~i: meso, pili}i, sastav, masne kiseline, SFA, PUFA
UVOD
Meso pili}a zna~ajan je animalni dijetetski proizvod u
prehrani ljudi. Odlikuje se visokim sadr`ajem punovrijednih
bjelan~evina, a niskim sadr`ajem masti. Kemijski sastav
mesa pili}a ovisi o razli~itim ~imbenicima, kao {to su:
dob, na~in dr`anja, sastav obroka kojim se pili}i hrane, ali i
tjelesna regija, odnosno pojedini dio trupa. Meso prsa i
meso batkova s nadbatcima razlikuje se u hranjivim sastojcima
(Kulier, 1990., Souci i sur., 1990., Galonja,
1994., Kralik i sur., 1994.). S obzirom na to da postoji
mogu}nost modificiranja sadr`aja po`eljnih, odnosno
nepo`eljnih sastojaka u mesu pili}a, mnogobrojna su
istra`ivanja u pravcu “dizajniranja ” pile}eg mesa
odre|enog sastava ([krti}, 1999., Komprda i sur., 1999.,
Okuyama i Ikemoto, 1999.). Istovremeno, selekcioneri nastoje
proizvesti provenijencije tovnih pili}a s visokim udjelom
najkvalitetnijih dijelova trupa, kao {to su prsa i batkovi
s nadbatcima. Kada se razmatra nutritivna vrijednost
mesa, uglavnom se isti~e sadr`aj bjelan~evina u njemu i
njihova biolo{ka vrijednost. Manje pa`nje posve}uje se
sadr`aju mineralnih tvari u mesu koje, iako u malim
koli~inama, imaju va`nu ulogu kao strukturne tvari tkiva i
biolo{kih sustava ili kao funkcionalne komponente raznih
biokemijskih reakcija u ljudskom organizmu.
U posljednje vrijeme posebno se isti~e mogu}nost
mijenjanja profila masnih kiselina u mesu pili}a. Postoje
razlike u definiranju pojedinih masnih kiselina koje proizlaze
iz uporabe pojedinih krmiva u hranidbi pili}a, kao {to su
sojino i repi~ino ulje (Hrdinka i sur., 1997.), laneno sjeme
(Ochrimenko i sur., 1997.), sjeme uljne repice ili riblje ulje
(Ajuyah i sur., 1992.). Leskanich i Noble (1997.) isti~u da
se pove}anjem sojinog ulja u hrani pove}ava i sadr`aj linolne
kiseline, dok se deponiranje polinezasi}enih masnih
kiselina pove}ava dodavanjem ribljeg ulja u hrani pili}a.
Kralik i sur. (1996.) tako|er su izvjestili o mogu}nosti
promjene sadr`aja polinezasi}enih masnih kiselina uporabom
razli~itih izvora masti.
Na{e istra`ivanje odnosi se na ispitivanje prehrambene
kakvo}e bijelog mesa (mi{i}i prsa) i tamnog mesa
(mi{i}i batkova i nadbataka) pili}a, koji su bili utovljeni na
konvencionalan na~in. Analiza je obuhvatila sadr`aj
osnovnih sastojaka (bjelan~evina, vode, masti i pepela),
zatim makro i mikroelemenata (Na, K, Mg, Mn, Zn, Fe),
kao i zasi}enih, mononezasi}enih i polinezasi}enih masnih
kiselina. S obzirom na to da konzumenti razli~ito preferiraju
bijelo, odnosno tamno meso pili}a, `eljeli smo
utvrditi u kojim se pokazateljima nutritivne kakvo}e razlikuju
navedene dvije vrste pile}eg mesa.
(1) Prof.dr.sc.dr.h.c Gordana Kralik i mr.sc. Zoran [krti}, asistent -
Sveu~ili{te Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u
Osijeku, Zavod za zootehniku, Trg sv.Trojstva 3, 31000 Osijek (2) Mr.sc.
Marica Galonja - Poljoprivredni institut, Ju`no predgra|e 17, 31000 Osijek
(3) Mr.sc. Stanko Ivankovi}, asistent - Sveu~ili{te u Mostaru, Agronomski
fakultet, Trg hrvatskih velikana 1, 88000 Mostar, BiH

Agriculture 7 (2001) 33
MATERIJAL I METODE
Istra`ivanje je provedeno na Ross provenijenciji tovnih
pili}a. Pili}i su hranjeni od 1.-28.dana starter smjesom
koja je sadr`avala 21,6% sir.proteina i 12,54 MJ ME, a od
29.-42.dana fini{er smjesom koja je sadr`avala 18,3%
sir.proteina i 12,43 MJ ME. Tov je trajao 42 dana. Nakon
{to su pile}i trupovi (n=10) rasje~eni na osnovne dijelove,
s prsa i batkova s nadbatcima pa`ljivo je odstranjena
ko`a s vidljivim potko`nim masnim tkivom. Mi{i}i su zatim
samljeveni i na homogeniziranim uzorcima obavljena je
kemijska analiza.
Sadr`aj vode utvr|en je su{enjem uzoraka na
105±1 o C do konstantne te`ine, sadr`aj pepela odre|en je
spaljivanjem uzoraka mesa na 525-550oC, sadr`aj bjelan~evina
odre|en je metodom po Kjeldahlu, a sadr`aj
masti odre|en je metodom po Soxhletu.
Sadr`aj makro i mikroelemenata u mesu pili}a
odre|en je mjerenjem na atomskom apsorberu tvrtke Atomic
Absorption Spectrometer, Perkin Elmer 1100 B, na
sljede}i na~in: kalij: emisija, =766,5 nm, slit=0,4 nm.
plamen oksidiraju}i, plavi, smjesa zraka i acetilena, osjetljivost
metode u rangu 0,04 ppm; natrij: emisija, =589,0
nm, slit=0,2 nm, plamen oksidiraju}i, plavi, smjesa zraka
i acetilena, osjetljivost metode u rangu 0,01 ppm; magnezij:
apsorpcija, =285,2 nm, slit=0,7 nm, lampa na 18
mA, plamen oksidiraju}i, plavi, smjesa zraka i acetilena,
osjetljivost metode u rangu 0,008 ppm; `eljezo: apsorpcija,
=248,3 nm, slit=0,2 nm, lampa na 18 mA, plamen
oksidiraju}i, plavi, smjesa zraka i acetilena, osjetljivost
metode u rangu 0,1 ppm; mangan: apsorpcija, =279,5
nm, slit=0,2 nm, lampa na 10 mA, plamen oksidiraju}i,
plavi, smjesa zraka i acetilena, osjetljivost metode u rangu
0,05 ppm te cink: apsorpcija, =213,9 nm, slit=0,7 nm,
lampa na 10 mA, plamen oksidiraju}i, plavi, smjesa zraka i
acetilena, osjetljivost metode u rangu 0,018 ppm. Rezultati
su izra`eni u mg/100 g.
Sadr`aj masnih kiselina odre|en je pomo}u Chrompack
CP-9000 kromatografa s detektorom ionizacije plamena.
Temperatura injektora i plamena ionizatorskog
detektora bila je 220 o C, po~etna temperatura kolone bila je
100 o C, brzina zagrijavanja kolone bila 6 o C /min. do 210 o Ci
ta je temperatura kori{tena do kraja analize. Za kvantitativnu
ocjenu kori{tena je te`ina postotnih odnosa metilestera,
koja je uzeta kao ekvivalent proporcijama odgovaraju}ih
vrhova kromatograma. Ispitan je sadr`aj sljede}ih
masnih kiselina: laurinske (C12:0), miristinske (C14: 0),
palmitinske (C16:0), heptadekanske (C 17:0), stearinske
(C 18:0), arahinske (C20:0), palmitoleinske (C16:1), oleinske
(C18:1), eikozenske (C20:1), neuronske (C24:1), linolne
(C18:2 6), eikodienske (C 20:2 6), arahidonske
(C20:4 6), linolenkse (C18:3 3), eikozapentaenske
(C20:5 3), dokozapentaenske (C 22:5 3) t dokozaheksaenske
(C 22:6 3).
Rezultati su obra|eni pomo}u statisti~kog programa
SAS ver. 6.12. Pomo}u t testa utvr|ena je statisti~ka
zna~ajnost razlika za ispitivane pokazatelje bijelog i tamnog
mesa.
REZULTATI I RASPRAVA
Sadr`aj osnovnih hranjivih tvari u bijelom mesu razlikovao
se od sadr`aja hranjivih tvari u tamnom mesu pili}a
(Tab. 1.). Utvr|ena je statisti~ki visoko zna~ajna razlika
(P

34 Agriculture 7(2001)
Tablica 2. Sadr`aj makro i mikroelemenata u mesu pili}a
Table 2. Content of macro and microelements in chicken meat
Tablica 3. Sadr`aj masnih kiselina u mesu prsa i batkova s nadbatcima
Table 3. Fatty acids content in meat of breast and thights with drumsticks
* % u ukupnim masnim kiselinama-%intotal fatty acids; SFA - zasi}ene masne kiseline - saturated fatty acids; MUFA - mononezasi}ene
masne kiseline - monounsaturated fatty acids; PUFA - polinezasi}ene masne kiseline-polyunsaturated fatty acids; n.s. - nije
signifikantno-non significant; * P

Agriculture 7 (2001) 35
1,24%. Mi{i}i batkova s nadbatcima sadr`avali su od
75,99-76,32% vode, 2,62-3,25% masti, 19,93-20,03%
bjelan~evina i od 1,09-1,10% pepela.
Souci i sur. (1990.) navode sljede}e granice u kojima
se kre}u hranjivi sastojci u prsnom mesu pili}a: voda
74,90-75,10%, bjelan~evine 22,40-23,3%, masti
0,50-1,30% i pepeo 1,10-1,2%. Prema tome, rezultati
istra`ivanja u pogledu sadr`aja osnovnih hranjivih tvari u
bijelom i tamnom mesu pili}a u na{em radu pribli`ni su
onima koje navode i drugi autori.
Rezultati istra`ivanja makroelemenata kalija, natrija i
magnezija, kao i mikroelemenata cinka, mangana i `eljeza
(Tab. 2.), pokazuju da postoji statisti~ki visoko signifikantne
razlike (P

36 Agriculture 7(2001)
“Meat for the Consumer”, Lillehammer, 1-6 September
1996, Norway, p.220-221.
7. Komprda, T., Zelenka, J., Tieffova, P., [tohandlova, M.,
Foltyn, J. (1999): Effect of the composition of commercial
feed mixture on total lipid, cholesterol and fatty acids
content in broiler chicken meat. Czech Journal of Animal
Science, 44:179-185.
8. Leskanich, C.O., Noble, R.C. (1997): Manipulation of the n-3
polyunsaturated fatty acid composition of avian eggs and
meat. World Poult. Sci. J., 53:155-183.
9. Ochrimenko, W.I., Richter, G., Rudolph, B., Bargholz, J., Reichardt,
W., Lubbe, F., Lemser, A.(1997): Einfluss von Leinsaat
auf Mastleistung und Fettqualitat der Broiler. Arch.
Geflugelkde, 61:181-185.
10. Okuyama, H., Kobayashi, T., Watanabe, S. (1997): Dietary
fatty acids. The n-6/n-3 balance and chemic, elderly diseases.
Excess linoleic acid and relative n-3 deficiency
syndrome seen in Japan. Prog. Lipid Res., 35:409-457.
11. Okuyama, H., Ikemoto, A. (1999): Needs to modified the
fatty acid of meats for human health. Proceedings of 45
ICoMST, Yokohama, Japan, p. 638-639.
12. Ratnayake, W.M.N., Ackman, R.G., Hulan, H.W. (1989):
Effect of redfish meal enriched diets on the taste and n-3
PUFA of 42-days-old broiler chickens. J.Sci.Food. Agric.,
49:59-74.
13. Souci, S.W., Fachman, W., Kraut, H. (1990.): Die Zusammensetzung
der Lebensmmitel Nähwert-Tabellen, Wissenschaftliche
Verlagsgesellschaft mbH, Stuttgart.
299.-304.
14. [krti}, Z. (1999.): Utjecaj izvora masti na rast pili}a, odlaganje
i sastav masnog tkiva. Magistarski rad. Poljoprivredni
fakultet u Osijeku.
15. Prehrambene tablice (Prijevod i obrada dr. Ignjac Kulier),
Diona Poslovna zajednica za dijetetsku i biolo{ki vrijednu
hranu, Zagreb, 1990.
CHICKEN MEAT IN HUMAN NUTRITION FOR HEALTH
SUMMARY
The meat of chicken is very significant animal food in human nutrition. Because of high nutrition value, characterized by
high protein content and relatively low fat content, it is also considered as dietetic product. The aim of our research was to
analyze chemical composition of muscles of “white” and “red” meat (mucles of breast and thighs with drumsticks) regarding
the contents of protein, fat, ash, water, macro and microelements. The composition of saturated (SFA), monounsaturated
(MUFA) and polyunsaturated (PUFA) fatty acids was also analysed. The content of basic nutritive matters in white and
red meat was as follows: protein 24.15% and 20.96% resp., water 74.01% and 74.56% resp., fat 0.62% and 3.29% resp.,
ash 1.22% and 1.19% resp. The following contents of macro and trace elements were determined in 100 g white and red
meat: K 359.22 mg and 322.00 mg resp., Mg 39.35 mg and 27.11 mg resp., Na 61.86 mg and 86.45 mg resp., Mn 0.08 mg
and 0.09 mg resp., Zn 1.09 mg and 2.30 mg resp., Fe 1.79 mg and 1.98 mg resp. PUFA omega 3 (C 18:3w3, C 20:5w3, C
22:5w3 and C 22:6w3) and PUFA omega 6 (C18:2w6, C 20:2w6 and C 20:4w6) fatty acids ratio in white and red meat was
3.11 and 4.43 resp.
Key-words: meat, chickens, composition, fatty acids, SFA, PUFA

Agriculture 7 (2001) 37
ISSN 1330-7142
UDK = 636.084.1:636.5
MODELI PROCJENE MAKSIMUMA RASTA KOD PROVENIJENCIJA
TOVNIH PILI]A
Gordana Kralik (1) , R. Scitovski (2) , G. Ku{ec (1)
SA@ETAK
Izvorni znanstveni ~lanak
Original scientific paper
Cilj rada bio je istra`iti matemati~ki model koji daje najbolje rezultate prilikom procjene biolo{kog
maksimuma rasta pili}a u tovu. Upotrebljeni su: op}a eksponencijalna funkcija, Von
Bertalanffy model, logisti~ka funkcija i generalizirana logisti~ka funkcija. U istra`ivanju specifi~nosti
rasta kori{tene su Avian 24 K, Arbor Acres i Ross 208 provenijencije tovnih pili}a.
Rezultati istra`ivanja pokazuju da najbolje podatke za procjenu biolo{kog maksimuma rasta
pili}a, s obzirom na spol, omogu}ava generalizirana logisti~ka funkcija uz g = 0,18 (asimetri~na
S-funkcija)
A
f ( t)
=
−cγ t 1/
γ
(1 + be )
Utvr|ena vrijednost za asimptotu A kod mu{kih pili}a, prema naprijed navedenom redosljedu,
iznosi: 5,72 kg, 5,90 kg i 4,47 kg, a kod `enskih pili}a 4,06 kg, 4,75 kg i 4,46 kg. Mogu}nost
procjene te`ina pili}a kod odvojitog tova prema spolu u odre|enoj dobi od velikog je zna~enja
za optimalno iskori{tavanje genetskog potencijala pili}a i postizanje ve}e uniformnosti jata
prilikom isporuke i klanja pili}a.
Klju~ne rije~i: model rasta, pili}i, biolo{ki maksimum, procjena
UVOD
Performance provenijencija tovnih pili}a deklarirane
su od strane selekcijskih tvrtki koje ih proizvode, a o~itovanje
proizvodnih svojstava u tovu ovisi, osim o njihovome
genetskom potencijalu, i o razli~itim paragenetskim
~imbenicima. Suvremeni hibridi pili}a za tov odlikuju se
brzim rastom, dobrim prinosom mesa i pogodni su za prodaju
u trupovima ili rasje~eni na osnovne dijelove. Pri
tome se kod ve}ine provenijencija, kao bitne odlike, navode
mogu}nost odvojitog tova prema spolu i uniformnost
jata, {to posebno dolazi do izra`aja prilikom klanja. Odvojiti
tov prema spolu preporu~uje se kada se `eli trupove
mu{kih pili}a isko{tavati i meso prera|ivati, a `enske
pili}e koristiti za prodaju mesa u trupovima.
Specifi~nosti rasta `ivotinja i biljaka neprekidno zaokupljuju
pa`nju istra`iva~a. Postoji opse`na literatura o
modelima biolo{kog rasta i `ivotnog ciklusa `ivih organizama
(Bertalanffy, 1957., Nelder, 1961., Ratkowsky,
1988., Kralik i Scitovski, 1993., Kralik i sur., 1993.,1999a
i b), koji su se po~eli izu~avati jo{ prije stotinjak godina 1 .
Prilikom analize prirasta te`ine nekog organizma polazi
se od pretpostavke da je prirast te`ine u nekom trenutku
proporcionalan trenutnoj te`ini organizma y (t), i
trenutnom biolo{kom potencijalu A - y(t)], gdje je A biolo{ki
maksimum te`ine prosje~nog organizma (`ivotinje ili
biljke). Pri tome, ta dva faktora imaju razli~ite intenzitete
djelovanja na prirast te`ine u razli~itim vremenskim trenucima.
Kombinacijom ta dva faktora dobiveni su razli~iti
modeli rasta (Bertalanffy, 1957.,Lewandowsky, 1974.,
Nelder, 1961., Ratkowsky i Reedy, 1986., Ratkowsky,
1988., Seber i Wild, 1989.).
U ratarskoj i sto~arskoj proizvodnji vrlo je va`no dovoljno
rano imati dobru procjenu prinosa zrna, odnosno
priraste mase `ivotinja. Taj su problem promatrali Jain i
sur. (1992.), pri ~emu su koristili obi~nu logisti~ku funkciju.
Na osnovi podataka dobivenih od Agronomy Division of
Indian Agricultural Research Institute, New Delhi, a koji su
predstavljali koli~inu suhe tvari i te`inu klasa po kvadratnom
metru na poljima p{enice i ri`e, po~ev{i od 6. tjedna
nakon sjetve pa sve do `etve, procijenili su gornju asimptotu
logisti~ke funkcije, {to je omogu}ilo direktnu procjenu
prinosa ratarskih kultura. Ta se procjena mogla kasnije
usporediti sa stvarnim prinosom nakon `etve.
U ovom radu istra`it }e se vi{e alternativa modela
procjene rasta i izabrati efikasna metoda za procjenu parametara
koji se koriste za procjenu biolo{kog maksimuma
A. S obzirom na to da se na taj na~in mogu izabrati realniji
modeli rasta, za o~ekivati je da }e rezultati procjene biolo{kog
maksimuma biti dovoljno pouzdani. Na taj na~in
(1)
Prof.dr.sc.dr.h.c. Gordana Kralik i mr.sc. Goran Ku{ec - Sveu~ili{te Josipa
Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet, Trg sv.Trojstva 3,
31000 Osijek, Hrvatska (2) Prof.dr.sc. Rudolf Scitovski - Sveu~ili{te Josipa
Jurja Strossmayera u Osijeku Elektrotehni~ki fakultet, Kneza Trpimira 2b,
31000 Osijek, Hrvatska
1
Smatra se da je prvi rad na tome podru~ju Verhulstova analiza rasta
stanovništva od 1836.godine, objavljena 1845.godine u “Academie Royale
des Sciences et des Lettres de Bruxelles”.

38 Agriculture 6 (2000)
mo`e se ra~unati s boljim kori{tenjem genetskog potencijala
performanci pili}a i ve}im ekonomskim efektima u
proizvodnji.
MATERIJAL I METODE
Procjena biolo{kog maksimuma rasta pili}a obavljena
je temeljem provjerenih proizvodnih performanci
mu{kih i `enskih pili}a porijeklom od Avian 20 K, Arbor
Acres i Ross-208 provenijenci. Na osnovi tjelesne mase
koju pili}i posti`u tijekom tova (od 1. do 8.tjedna),
izvr{ena je procjena biolo{kog maksimuma (A) pili}a prema
spolu za navedene provenijencije, uz uporabu priznatih
matemati~kih modela.
Matemati~ki modeli
Pretpostavlja se da su poznati podaci o kretanju prirasta
tre`ine neke provenijencije pili}a i podaci se ozna~e
s (t i ,y i ), i = 1,……m. Ovdje t i predstavlja vremenski trenutak,
y i veli~inu prirasta, a m broj podataka. Podaci }e se
upotrijebiti u svrhu procjene parametara matemati~kog
modela kojim }e se opisivati prirast. Pri tome }e se upotrijebiti
nekoliko najpoznatijih modela sa zasi}enjem.
a) Op}a eksponencijalna funkcija. Funkcija model
zove se Op}a eksponencijalna funkcija. ^esto se koristi u primijenjenim
istra`ivanjima (Bard, 1974., Demidenko, 1989.,
Ratkowsky, 1990.). Uz po~etni uvjet y(0)=0 funkcija (2.1)
prima oblik
a njezin graf prikazan je na Slici.1.a.
b) Von Bertalanffy model. Promatrani matemati~ki
model opisan je diferencijalnom jednad`bom (Ratkowsky,
1990.):
Jednad`ba (2.3) je Bernoullijeva diferencijalna jednad`ba,
~ije je op}e rje{enje
gdje je
y(t) = A (1- be - t ) (2.1)
y(t) = A (1- e - t ), (2.2)
y’(t) = a y 2/3 (t) - y(t). (2.3)
y(t) = A (1- b e - t ) 3 , (2.4)
pri ~emu je c integracijska konstanta. Uz po~etni uvjet
y(0) =0, funkcija (2.4) prima oblik
y(t) = A (1- e - t ) 3 ,
(2.5)
a) Generalizirani eksponencijalni
model
Generalized exponential model
Slika 1. Funkcije - modeli
Figure 1. Functions - models
c) Logisti~ka funkcija. Rje{enje tzv. Verhulstove diferencijalne
jednad`be iz 1836. godine
je poznata logisti~ka funkcija (Demidenko, 1989., Ratkowsky,
1990., Jain i sur., 1992., Kralik i sur., 1993.)
U logisti~kom modelu (2.6) pretpostavlja se da na
prirast utje~e trenutna vrijednost varijable y i biolo{ki potencjal
A - y(t). Logisti~ka funkcija (2.7) centralno je simetri~na
s obzirom na to~ku infleksije .
Njezin graf prikazan je na Slici 2.a.
b) Von Bertalanffy model
y’(t) = cy(t) (A-y(t)) (2.6)
d) Generalizirana logisti~ka funkcija. Da bi naglasili
utjecaj trenutne vrijednosti varijable y ili biolo{kog potencijala
A - y(t), Nelder (1961.) kod biolo{kih istra`ivanja i Lewandowsky
(1974.) kod marketin{kih istra`ivanja,
postavili su model
Rje{enje jednad`be (2.8) je tzv. generalizirana logisti~ka
funkcija (Ratkowsky, 1990., Kralik i sur., 1993.,
Juki} i Scitovski, 1996.).
Njezin graf je negativno asimetri~an, a to~ka infleksije
(2.7)
(2.8)
(2.9)
a njezin graf prikazan je na Slici 1.b.

Agriculture 7 (2001) 39
je kod biolo{kih organizama ni`e postavljena (koeficijent
asimetrije γ znatno je manji od 1). Kada su poznate vrijednosti
optimalnih parametara generalizirane logisti~ke funkcije,
mogu}e je procijeniti faze rasta organizma. Za t ≤ t I
ova funkcija je konveksna - ka`e se da je u tom intervalu
rast organizma progresivan. Za t ≥ t I funkcija je konkavna -
ka`e se da je u tom intervalu rast organizma degresivan.
Zato je interesantno u intervalu progresivnog rasta (t ≤ t I )
prona}i to~ku maksimuma t B , a u intervalu degresivnog rasta
(t ≥ t I ) to~ku minimuma t C .
Interval t ≤ t B predstavlja fazu formiranja rasta, interval
t B ≤ t ≤ t C fazu intenzivnog rasta, a interval t ≥ t C predstavlja
fazu usporavanja rasta (Scitovski, 1993.).
Graf generalizirane logisti~ke funkcije prikazan je na
Slici 2.b. Postoje jo{ brojni drugi modeli rasta (Ratkowsky,
1990.).
a) Logisti~ka funkcija
Logistic function
a) Generalizirani logisti~ki model
Generalized logistic model
Slika 2. Funkcije - modeli
Figure 2. Functions - models
Tablica 1. Te`ine te`ine pili}a u tovu (kg) po tjednima
Table 1. Chicken weight in fattening (kg) per weeks
REZULTATI I RASPRAVA
Procjena gornje asimptote
Primjer 1: Zadani su podaci (Tab. 1.) o prirastu te`ine
kokica y i (u kg) tijekom prvih 8 tjedana t i rasta.
Primjenom prethodno navedenih matemati~kih modela
rasta, a na osnovi danih podataka, poku{alo se procijeniti
maksimalnu te`inu pili}a, mu{kih i `enskih, kao
optimalnu vrijednost parametra A u modelu. Pri tome su
se prora~uni izvodili s podacima, po~ev{i od 5.tjedna
tova.
Op}u eksponencijalnu funkciju (2.2) nije bilo
mogu}e primijeniti, jer je na osnovi danih podataka parametar
c negativan.
U Tablici 2. prikazane su vrijednosti procjene biolo{kog
potencijala prirasta na bazi prvih k, k=5,6,7,8
podataka za sve promatrane matemati~ke modele.
Podaci pokazuju da se najrealniji rezultati dobivaju
kod generalizirane logisti~ke funkcije, uz unaprijed zadani
koeficijent asimetrije γ=0,18. U tom slu~aju procjena biolo{kog
potencijala za Avian 24 K mu{ke pili}e bila bi 5,72
kilograma. S obzirom na izra~unate parametre, to~ka infleksije
posti`e se krajem 6. tjedna, kada te`ina pili}a iznosi
2,28 kg. Faza intenzivnog rasta je izme|u polovine 3.
tjedna (te`ina pili}a 580 g) i kraja 6. tjedna (te`ina pili}a
2,28 kg). Faza degresivnog rasta je izme|u kraja 6. tjedna
(te`ina pili}a 2,28 kg) i oko polovine 10. tjedna (kada je
te`ina pili}a oko 4 kg). Analogno se tuma~e i svi ostali rezultati
prikazani na Tablici 3. Arbor Acres mu{ki pili}i
to~ku infleksije posti`u tako|er na kraju 6.tjedna tova. Progresivna
faza rasta kod njih traje od 2,59 (te`ina pjetli}a
600 g) do kraja 6.tjedna (te`ina 2,35 kg), a degresivna
faza rasta traje od po~etka 7. do sredine 10.tjedna (te`ina
pjetli}a 4,19 kg). Iz rezultata procjene zna~ajki rasta pili}a
uo~ava se ~injenica da `enski pili}i sve tri provenijencije
zavr{avaju intenzivni rast ranije od mu{kih pili}a. S obzirom
na to da to~ka infleksije kod mu{kih pili}a nastupa kasnije
nego kod `enskih, to svojstvo ~ini ih pogodnim za
produ`eni tov u cilju postizanja ve}ih zavr{nih te`ina.
Me|utim, to svojstvo nije potvr|eno kod Ross 208 mu{kih
pili}a, {to dovodi u pitanje pogodnost te provenijencije za
produ`eni tov.

40 Agriculture 7(2001)
Tablica 2. Procjena biolo{kog maksimuma prirasta pili}a (GL, =0,18)
Table 2. Estimation of biological maximum gain of chicken (GL, =0,18)
Tablica 3. Parametri funkcija - modela rasta
Table 3. Parameters of function - chicken growth model
Na{i rezultati o procjeni pojedinih faza rasta kod `enskih
pili}a pokazuju da nema bitnih razlika izme|u Avian
24K i Arbor Acres provenijencija. Odre|ena specifi~nost
zabilje`ena je kod Ross 208 `enskih pili}a. Naime, faza
progresivnog rasta kod njih traje od 2,3 tjedana (te`ina
pili}a 460 g) do pred kraj 6.tjedna (te`ina pili}a 1,73 kg), a
zatim nastupa degresivna faza rasta koja traje do 9,4 tjedana,
kada kokice mogu posti}i 3,19 kg.
ZAKLJU^AK
U radu se istra`uje op}a eksponencijalna funkcija
Von Bertalanffy model, logisti~ka funkcija i generalizirana
logisti~ka funkcija prilikom procjene biolo{kog maksimuma
rasta pili}a. Rezultati istra`ivanja procjene biolo{kog
maksimuma rasta Avian 24 K, Arbor Acres i Ross 208
provenijencija pili}a pokazuju sljede}e:
• Najrealniji rezultati dobivaju se primjenom generalizirane
logisti~ke funkcije, uz koeficijent asimetrije γ =
0,18. Biolo{ki maksimum za mu{ke pili}e, prema prikazanom
redosljedu, iznosi 5,72 kg, 5,90 kg i 4,47 kg, a
za `enske pili}e 4,06 kg, 4,75 kg i 4,46 kg.
• Uporabom izra~unatog biolo{kog maksimuma,
mogu}e je procijeniti ve} krajem 3.tjedna, s vrlo malim
odstupanjima, te`ine koje }e pili}i posti}i tijekom tova s
obzirom na o~itovanje genetskog potencijala odre|ene
provenijencije pili}a.
• Rezultati istra`ivanja specifi~nosti rasta pili}a pokazuju
prednost Avian 24 K i Arbor Acres provenijencija, u odnosu
na Ross 208 provenijenciju pri produ`enom tovu
mu{kih pili}a. Procjena te`ina pili}a u tovu zna~ajna je
za odre|ivanje termina klanja, a odvojiti tov prema spolu
osigurava ve}u uniformnost jata i bolje gospodarske
efekte.

Agriculture 7 (2001) 41
LITERATURA
1. Bard, Y. (1974): Nonlinear Parameter Estimation. Academic
Press. New York.
2. Bertalanffy, von L. (1957): Quantitative laws in metabolism
and growth, quarterly Review of Biology, 32, 218-231.
3. Demidenko, E. (1989.): Optimizacija i regresija. Nauka, Moskva.
4. Dennis, J.,E., Schnabel, Jr, R.B. (1996): Numerical Methods
for Unconstrained Optimization and Nonlinear Equations.
SIAM, Philadelphia.
5. Jain, R.C., Agrawal, R., Singh, K.N. (1992): A within year
growth model for crop yield forecarting. Biom. J. 34, pp.
501-511.
6. Juki}, D., Scitovski, R. (1996): The existence of optimal parameters
of the generalized logistic function. Applied Mathematics
and Computation, 281-294.
7. Kralik, G., Scitovski, R., Sen~i}, \. (1993): Application of
asymmetric S-function for analysis and valuation of the
growth of boars. Sto~arstvo, 47, 425-433.
8. Kralik, G., Scitovski R. (1993.): Istra`ivanje zna~ajki rasta
brojlera pomo}u asimetri~ne S-funkcije. Sto~arstvo,
47(5-6), 207.-213.
9. Kralik G., Ku{ec, G., Scitovski, R., [krti}, Z., Petri~evi},
A.(1999a): Growth and carcass quality of broilers. Czech
Journal of Animal Science @ivo~i{na Vyroba,
44(5):233-237.
10. Kralik, G., Jelen, T., Scitovski, R., Ku{ec, G.(1999b): Analysis
of phenotypic expression and growth of gilts using
asymmetric S-function. Krmiva, 41(4):159-165.
11. Lewandowsky, R.(1974.): Prognose und Informationssysteme
und ihre Anwendungen-Band 1, Walter de
Gruyter, Berlin, New York.
12. Murray, J.D. (1989): Mathematical Biology. Springer - Verlag,
Berlin.
13. Nelder, J.A.(1961): The fiiting of a generalization of the logistic
curve. Biometrics, 1961, 89-110.
14. Ratkowsky, D.A., Reedy, T.J. (1986): Choosing near-linear
parameters in the four-parameter logistic model for radioligand
and related assays. Biometrics, 42, 575-582.
15. Ratkowsky, D.A. (1988): Handbook of nonlinear regression
models. Marcel Dekker, New York.
16. Ratkowsky, D.A. (1990): Handbook of nonlinear regression
models. Marcel Dekker, New York.
17. Scitovski, R. (1993.): Problemi najmanjih kvadrata. Financijska
matematika, Ekonomski fakultet, Elektrotehni~ki fakultet,
Osijek.
18. Seber, G.A.F., Wild, C.J. (1989): Nonlinear regression. Wiley,
New York.
MODELS OF MAXIMUM GROWTH ESTIMATION IN FATTENING PROVENIENCES OF BROILERS
SUMMARY
The objective of this study was to find the mathematical model which gives the best results in estimation of biological
growth maximum of fattening chicken. Used models were: general exponential function, von Bertalanffy´s model, logistic
function and generalized logistic function. In the investigations of growth characteristics Avian 24 K, Arbor Acres and Ross
208 proveniencies of broilers were used. The results of the research show that the best data for estimation of biological
maximum of chicken growth in relation to sex ensures generalized logistic function with = 0.18 (asymmetric S-function)
A
f ( t)
=
−cγ t 1/
γ
(1 + be )
The asymptotic value of A for male chicken was, respectively: 5.72 kg, 5.90 kg and 4.47 kg, and for female chicken: 4.06 kg,
4.75 kg, 4.46 kg. In case of segregated fattening regarding gender, ability of live weight estimation of chicken at certain
age is of great importance for optimal utilization of genetic potential and obtaining higher flock uniformity at delivery and
slaughtering of the chickens.
Key-words: growth model, chicken, biological maximum, estimation

42 Agriculture 6 (2000)
ISSN 1330-7142
UDK = 636.4:636.082
KAKVO]A POLOVICA SVINJA RAZLI^ITIH GENOTIPOVA NA
OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA
A. Petri~evi} (1) , Gordana Kralik (1) , Dra`enka Gutzmirtl (2) , G. Ku{ec (1) Izvorni znanstveni ~lanak
Original scientific paper
SA@ETAK
U okviru projekta pod naslovom “Optimalni modeli svinjogojstva u obiteljskim gospodarstvima
isto~ne Hrvatske” provode se istra`ivanja u vi{e obiteljskih gospodarstava iz tri `upanije.
Uz evidentiranje postoje}eg stanja, pristupilo se istra`ivanju mogu}nosti pobolj{avanja reproduktivnih,
proizvodnih i ostalih kvalitativnih svojstava svinja. Taj se cilj nastoji posti}i nabavkom
odgovaraju}ih rasplodnjaka i nazimica, ~iji }e kri`anci (dvo i tropasminski) dati
tovljenike zadovoljavaju}e mesnatosti. U ovom radu su zato, pored ostalog, na odre|enim gospodarstvima
pra}ene svinje u tovu kao kona~ni proizvod u svinjogojstvu. Kakvo}a polovica
iz {est obiteljskih gospodarstava utvr|ena je na liniji klanja na ukupno 1592 tovljenika tijekom
dijela 1999. i u 2000.godini. Najve}e udjele mi{i}nog tkiva u polovicama, utvr|ene postupkom
“dvije to~ke” (Pravilnik, 1999) imale su svinje Hypor hibrida (55,49%, n = 51) i tropasminskih
kri`anaca ([LxVJ) x P (55,28%, n = 692). Znatno slabiji rezultati utvr|eni su kod kri`anaca
NjLx[L i [LxNjL (50,37%, n = 204); NjL x P (50,34%, n = 195) te NjL i NjL x P (49,00%, n =
96) i [L x NjL i NJL x [L (47,51%, n = 354). Slabiji rezultati u ta ~etiri gospodarstva mogu se
objasniti evidentno neodgovaraju}om hranidbom tovljenika, koji bi tako|er, po genotipu, morali
dati ve}i udjel mi{i}nog tkiva u polovicama.
Klju~ne rije~i: genotip svinje, kakvo}a svinjskih polovica, obiteljsko gospodarstvo
UVOD
Proizvodnja svinja u Hrvatskoj, na `alost, nikada nije
dostigla ni broj~ano ni po kakvo}i zadovoljavaju}iu razinu.
Iako je po zavr{etku II.svjetskog rata relativno brzo
zapo~eo uvoz do tada u nas nepoznatih plemenitih (mesnatih)
pasmina bijelih svinja, na{e svinjogojstvo nije nikada
dostiglo onu razinu koja se mogla o~ekivati po uzoru
na zemlje iz kojih su rasplodne svinje uvezene. Razloga za
to ima mnogo, a oni su i objektivne i subjektivne naravi.
Posebno su za na{e svinjogojstvo nastupili te{ki dani u
vrijeme i neposredno iza Domovinskoga rata, jer su ba{ izrazito
svinjogojska podru~ja bila ili okupirana ili su, kao
rubna, devastirana, a ve}ina proizvodnje desetkovana.
Zato je bilo neophodno, naro~ito na podru~ju isto~ne
Hrvatske, na~initi napore da se ranija dru{tvena proizvodnja,
koja je dobrim dijelom nestala, {to prije i {to bolje obnovi
te usmjeri na obiteljska gospodarstva. U tome smislu
je Ministarstvo poljoprivrede i {umarstva Republike Hrvatske
osnovalo Vije}e za istra`ivanja u poljoprivredi (VIP),
koje je izna{lo potrebna sredstva za financiranje
istra`ivanja, ~iji }e rezultati, pomo}u Hrvatskoga zavoda
za poljoprivrednu savjetodavnu slu`bu, doprinijeti br`em
o`ivljavanju i unapre|enju svinjogojske proizvodnje u poljoprivrednim
obiteljskim gospodarstvima.
U okviru tih nastojanja, u tijeku je i rad na projektu
“Optimalni modeli svinogojstva na obiteljskim gospodarstvima
isto~ne Hrvatske”. Ciljevi tih istra`ivanja su da se
temeljem dobivenih rezultata na znanstvenoj osnovi
poka`e da se u ravni~arskim krajevima isto~ne Hrvatske
mo`e dosti}i razina svinjogojske proizvodnje, koja je prisutna
u naprednim zemljama Europe. Taj cilj objektivno
nije neostvariv ako se postupno rije{e problemi koji su
prete`no subjektivne naravi. Nakon detaljne analize stanja
u svinjogojstvu i uzroka takvog stanja, osmislit }e se nekoliko
razli~itih modela proizvodnje, vezanih za izbor i
kombinaciju genotipa, na~in hranidbe, dr`anja i drugih paragenetskih
~imbenika. Krajnji cilj ovog projekta je izbor
modela koji }e uz prihvatljive optimalne postupke dati i zadovoljavaju}e
ekonomske rezultate, tj. biti profitabilni. Dio
rezultata dosada{njih ispitivanja sadr`aj je i ovoga rada.
MATERIJAL I METODE
Utvr|ivanje udjela mi{i}nog tkiva u polovicama obavljeno
je na 1592 trupa svinja proizvedenih i utovljenih na
{est obiteljskih gospodarstava tijekom dijela 1999. i
2000.godine. Pra}eni su tovljenici bili poznatoga porijekla
i to manjim dijelom pasmine NJL i hibrida Hypor te ve}eg
dijela od dvopasminskih kri`anaca NjLx[L, [LxNjL, NjLxP
i tropasminskih kri`anaca ([LxVJ)xP, u farmama
(1) Prof.emerit.dr.sc. Antun Petri~evi}, prof.dr.sc.dr.h.c Gordana Kralik i
mr.sc. Goran Ku{ec - Sveu~ili{te Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Poljoprivredni fakultet u Osijeku , Zavod za zootehniku, Trg sv. Trojstva 3,
31000 Osijek, (2) Dra`enka Gutzmirtl, dipl.in`. - Hrvatski zavod za
poljoprivrednu savjetodavnu slu`bu, Kr.Petra Sva~i}a 4, 31000 Osijek

Agriculture 7 (2001) 43
Tablica 1. Ocjena svinjskih polovica na liniji klanja
Table 1. Classification of pig carcasses on slaughter line
ozna~enim s brojkama od 1-6 i to: 1.) 51 kom Hy (100%);
2.) 692 kom ([LxVJ)xP (100%); 3.) 204 kom NjLx[L i
[LxNjL (50:50%); 4.) 195 kom NjLxP (100%); 5.) 96 kom
NjL i NjLxP (40:60%) i 6) 354 kom [LxNjL i NjLx[L
(70:30%). Tijekom tova u 1. i 2. farmi kori{tene su kvalitetne
smjese SP-2, ST-1 i ST-2, dok su u 3., 4., 5. i 6. farmi
najvi{e kori{tene proizvoljno i nekontrolirano pravljene
smjese, prete`ito s nekvalitetnim kukuruzom. Klanje i ocjena
svih tovljenika obavljeni su u klaonicama, a utvr|ivanje
udjela mi{i}nog tkiva i klasiranje primjenom Pravilnika
(N.N. br. 119/1999.) metodom “dvije to~ke” (DT).
REZULTATI I RASPRAVA
Rezultati utvr|ivanja udjela mi{i}nog tkiva u polovicama
svinja prikazani su u Tablicama 1. i 2. i Grafikonima
1.i2.
Temeljem ocjene 1592 trupa svinja porijeklom iz 6
farmi (Tab. 1. i Graf. 1.), najbolje rezultate mesnatosti
ostvarili su tovljenici Hypor hibrida proizvedeni u Farmi 1.,
a prosjek udjela mi{i}nog tkiva u polovicama bio je
55,49%. Ne{to slabiji prosjek udjela mi{i}nog tkiva
(55,28%) imali su tovljenici tropasminskih kri`anaca
([LxVJ)xP iz Farme 2. Sli~ne rezultate mesnatosti Hypor
hibrida i tropasminskih kri`anaca navode Petri~evi} i sur.
Grafikon 1. Prikaz prosje~nog udjela mi{i}nog tkiva u polovicama svinja
Graph 1. Average mucle tissue shares in pig carcasses

44 Agriculture 7(2001)
(1990., 1994. i 1998.), \iki} i sur. (1993.), Kralik i sur.
(1997.) te Ku{ec i sur. (1998.).
Osjetljivo slabije rezultate pokazali su tovljenici dvopasminskih
kri`anaca NjLx[L i [LxNjL iz Farme 3, ~iji je
prosje~ni udio mi{i}nog tkiva bio 50,37%; NjLxP iz Farme
4. s 50,34%; NjLxP i ~isti NjL iz Farme 5. sa 49,00% te
[LxNJL i NJLx[L iz Farme 6., s prosje~nim udjelom
mi{i}nog tkiva svega 47,51%. S obzirom na pasmine NjL,
[L i P, koje su upotrebljene u dobivanju dvopasminskih
kri`anaca (od ~istih pasmina bilo je svega oko 40 svinja
NjL), iznena|uje relativno niska srednja vrijednost udjela
mi{i}nog tkiva u polovicama. Me|utim, ako se uzme u obzir
da se u nekim na{im seoskim doma}instvima jo{ uvijek
ne pridaje dovoljno va`nosti hranidbi svinja u tovu, onda
su posljedice obja{njive. Sve to upu}uje na ~injenicu da
postoji mogu}nost proizvodnje visoko mesnatih svinja na
obiteljskim gospodarstvima ako se genetski i paragenetski
~imbenici u proizvodnji znala~ki kontroliraju. Zato se u narednom
razdoblju posebna pa`nja mora posvetiti analizi
tehnolo{kih procesa na obiteljskim gospodarstvima kako
bi ta gospodarstva postala efikasnija u proizvodnji kvalitetnih
svinjskih polovica i mesa.
Pored rezultata o prosje~nom udjelu mi{i}nog tkiva
od svih tovljenika iz pojedinih obiteljskih gospodarstava
(farmi), bilo je potrebno dati i prikaz udjela svinjskih polovica
razvrstanih u pojedine klase prema Pravilniku
(1999.). Iz prikaza u Tablici 2. i Grafikonu 2., uo~ava se da
je najve}a ujedna~enost polovica, prema mesnatosti, bila
Tablica 2. Udio svinjskih polovica u pojedinim klasama
Table 2. Share of pig carcasses per classes

Agriculture 7 (2001) 45
Grafikon 2. Prikaz udjela svinjskih polovica u pojedinim klasama
Graph 2. Pig carcasses per classes
u tovljenika s Farme 1., tj. sve su polovice razvrstane u
samo dvije klase, i to: 62,75% u klasu “E”, a preostalih
37,25% u klasu “U”. Polovice porijeklom iz Farme 2., ~ija
je ukupna prosje~na mesnatost bila samo za 0,21 postotni
bod slabija od polovica iz Farme 1., imale su potpuno druga~iju
distribuciju po pojedinim klasama, i to: “S” 12,57%,
“E” 46,53%, “U” 33,96%, “R” 6,70% i “O” 0,14%. Ta razlika
podjele po klasama izme|u polovica Hypor hibrida mogla
bi se objasniti time {to su pojedine populacije hibridnih
svinja ujedna~enije po nasljednim svojstvima (u ovom
slu~aju po mesnatosti) od kri`anaca razli~itih pasmina.
Tovljenici iz farmi 3.-6. tako|er su razvrstani u vi{e klasa,
jedino {to se prete`no nalaze u srednjim klasama “U” i
“R”.
ZAKLJU^AK
• Na temelju prikazanih rezultata ispitivanja i rasprave,
mogu se donijeti sljede}i zaklju~ci:
• Tov svinja u obiteljskim gospodarstvima jo{ uvijek nije
ujedna~en pa je isporuka tovljenika vrlo razli~ite kakvo}e.
• Pored relativno zadovoljavaju}ih pasminskih svojstava
u ~istih pasmina i njihovih kri`anaca, naj~e{}e se zanemaruje
briga oko smje{taja i hranidbe tovljenika.
• Visoka prosje~na mesnatost svinja iz farme 1. i 2. ohrabruje
i upu}uje na mogu}nost proizvodnje visokomesnatih
svinja u obiteljskim gospodarstvima, uz primjenu
odgovaraju}ih genetskih i paragenetskih ~imbenika.
• Jedan od stimulatora ve}e pa`nje u cilju postizanja bolje
mesnatosti svinja bilo bi uvo|enje dosljedne primjene
Pravilnika, uz obvezno pla}anje svinjskih polovica prema
udjelu mesa - klasama.
LITERATURA
1. \iki}, Marija, Juri}, I., Petri~evi}, A. (1993): Proportion of tissues
of leg and loin in Swedish Landrace and Hypor pigs.
Scientific days on animal husbandry. Kaposvar, Hungary,
1.-2. September. Proceedings, p. 82-87.
2. Kralik, Gordana, Ku{ec G., Petri~evi} A., @ivkovi} J. (1997):
Meat yield evaluation in pig carcasses. @ivo~i{na Vyroba,
42(10), 473-479.
3. Ku{ec, G., Kralik, Gordana, Petri~evi}, A., @ivkovi}, J. (1998):
Influence of genotype on meat yield estimation in swine
carcasses. Czech Journal of Animal Science, 43 (2),
87-91.
4. Petri~evi}, A., Juri}, I., Kralik, Gordana, \iki}, Marija (1990):
Kvaliteta polovica i kvalitativna svojstva mesa svinja
“Hypor” hibrida prema spolu. Zbornik radova X. skupa
svinjogojaca Jugoslavije, Pan~evo, str.191.-195.
5. Petri~evi}, A., Kralik, Gordana, Gutzmirtl, Dra`enka, Maltar,
Zlata, Fazeka{, J., Knapi}, A. (1994.): Procjena mesnatosti
i povezanost va`nijih pokazatelja kakvo}e svinjskih polovica.
Znanost i praksa u poljoprivredi i prehrambenoj
tehnologiji, 24(1), 67.-74.

46 Agriculture 7(2001)
6. Petri~evi}, A., Kralik, Gordana, Ku{ec, G., Bukvi}, @. (1999):
Share, distribution and quality of meat in carcasses of
pigs of different genotype 45th International Congress of
Meat Science and Technology, 01.-06.08. 1999., Yokohama,
Japan, Congress Proceedings, Vol.II, p.492-493.
7. Petri~evi}, A., Kralik, Gordana, Gutzmirtl Dra`enka, Ku{ec,
G.(2000): Share and quality of muscle tissue in carcasses
of pigs produced on family farm. 8th International Symposium
Animal Science Days - Animal Products and Human
Health, Osijek 20-22 Sept., Agriculture, 1(6), 154-156.
CARCASS QUALITY OF PIGS OF DIFFERENT GENOTYPES ON FAMILY FARMS
SUMMARY
Within the project titled “Optimal pig production models on family farms of eastern Croatia”, researches have been curried
on in several family farms from three counties. Together with establishing the current state, researches on the possibilities
of improvement of reproductive, production and other quality traits of pigs have been started. This improvement should be
reached by getting the suitable sires and dams whose crosses (2- and 3-way crossbreeds) would give fattening pigs with
satisfying lean meat yield. Fattenng pigs as final products of pig productions were monitored in this study. Carcass quality
of 1592 fattening pigs from 6 family farms were determined at the slaughter line during 1999 and 2000 year. The highest
shares of lean meat determined by “two points” according to current national regulations method (1999) have been founded
in Hypor hybrid pigs (55.49%, n=51) and 3-way crossbreeds (SLxLW)xP (55.28%, n=692). Markedly lower results
have been recorded in GLxSL and SLxGL crossbred pigs (50.37%, n=204); GLxP (50.34%, n=195); GL and GLxP (49.00%,
n=96); SLxGL and GLxSL (47.51%, n=354). Poorer results achieved at those four farms could be explained by evidently
inapropriate feeding of fattening pigs which should, regarding the genotype, yield in higher share of lean meat.
Key-words: genotype of pig, pig carcasses quality, family farm

47 Agriculture 6 (2000)
ISSN 1330-7142
UDK = 636.084.522.2:636.4
UTJECAJ HRANIDBE NA KAKVO]U SVINJSKIH POLOVICA U OBITELJSKIM
GOSPODARSTVIMA
A. Petri~evi} (1) , Gordana Kralik (1) , Dra`enka Gutzmirtl (2) , T. Crnjac (3) , V. Margeta (1) Izvorni znanstveni ~lanak
Original scientific paper
SA@ETAK
U istra`ivanjima je uzeto ukupno 30 klaoni~ki obra|enih polovica porijeklom od svinja
Hypor ABCD - euribrida. Svinje su podjeljene u dvije skupine (A i B), po 15 u svakoj (po 8
`enskih i 7 mu{kih). Skupina A tovljena je u vrlo dobrim ambijentalnim uvjetima i hranjena
kvalitetnom smjesom na razini 16,5% sir. bjelan~evina za cijelo vrijeme tova, a skupina
B tovljena je u starim, lo{im i ne ba{ higijenskim uvjetima i hranjena uobi~ajenim
smjesama iz vlastite mje{aonice (~esto od nekvalitetnih i neprovjerenih sastojaka -
naro~ito kukuruza). Razina sir. bjelan~evina do cca 60 kg bila je 16,0% (ST-1), a do kraja
tova 14,0% (ST-2). Nakon klanja i klaoni~ke obrade, ohla|ene polovice su rasjecane (po
Wenigeru i sur., 1963.). Rasjecanjem na osnovne dijelove i utvr|ivanjem tkiva u njima,
utvr|ene su statisti~ki vrlo zna~ajne razlike (P

48 Agriculture 7(2001)
utovljena je u manje kvalitetnoj nastambi i hranjena smjesom
proizvedenom u priru~noj mje{aonici (~esto od nekvalitetnih
sastojaka - naro~ito lo{ kukuruz), bez
mogu}nosti to~nog balansiranja upotrebljenih sastojaka
smjese. Razina sir. bjelan~evina je do cca 60 kg bila
16,0% (ST-1), a do kraja tova 14% (ST-2).
Nakon klanja i klaoni~ke obrade unutar 45 minuta
p.m. izmjerena je pH 1 -vrijednost. Po zavr{enom hla|enju
obavljena je totalna disekcija desnih polovica (Weniger i
sur., 1963.). Polovice su rasje~ene na osnovne dijelove
(but, ple}ka, le|a, vrat, trbu{no-rebarni dio) i manje vrijedne
dijelove (glava, noge, rep, bubrezi). Osnovni dijelovi
razdvojeni su na mi{i}no i masno tkivo s ko`om i kosti.
Tim postupkom utvr|en je udio pojedinih tkiva tih dijelova
u polovicama, iz ~ega je je izra~unat i postotni ukupni udio
mi{i}nog tkiva, masnog tkiva i kostiju u polovicama. Za
vrijeme disekcije izmjerena je pH 2 -vrijednost i uzeti uzorci
mi{i}nog i masnog tkiva (MLD i le|na slanina) za ostale
pretrage. Vrijednost pH izmjerena je pomo}u digitalnog
pH-metra marke WTW - Microprocessor - tip 196. Sposobnost
vezanja vode (Sp.v.v.) utvr|ena je metodom
kompresije po Grau i Hammu (1952.). Boja mesa mjerena
je pomo}u ure|aja Göfo. Kemijski sastav mi{i}nog i masnog
tkiva (voda, bjelan~evine, mast i pepeo) utvr|en je
standardnim laboratorijskim metodama. Statisti~ka obrada
podataka obavljena je programom STATISTIKA ver.
6.0.
REZULTATI I RASPRAVA
Rezultati istra`ivanja nalaze se u tablicama od 1.-4.
da je u A skupini, prema udjelu mi{i}nog tkiva u polovicama
primjenom Pravilnika (N.N. 119/99 i br.13/01), bilo u
“S” klasi" 6 komada (40%), u “E” klasi 6 kom (40%) i u
“U” klasi 3 kom (20%), dok je u B skupini bilo u “E” klasi
svega 4 kom. (26,67%) i u “U” klasi 11 kom. (73,33%).
Udio masnog tkiva bio je obrnuto proporcionalan, tj. u A
skupini ni`i (23,80%), a u B skupini vi{i (27,97%). Testirane
razlike za mi{i}no i masno tkivo bile su i za apsolutne i
za relativne vrijednosti statisti~ki zna~ajne na razini
P

Agriculture 7 (2001) 49
Tablica 2. Udio tkiva pojedinih dijelova u polovicama
Table 2. Share of tissues in some parts of carcasses
ti~ki zna~ajne (P

50 Agriculture 7(2001)
Tablica 3. Kemijski sastav mi{i}nog i masnog tkiva (%)
Table 3. Chemical composition of muscle and fatty tissue (%)
pravo stanje, na~injena je i analiza distribucije frekvencije
pH 1 vrijednosti, uzimaju}i je kao jedan od pouzdanijih pokazatelja
stanja u mesu. Analizom distribucije freknvencije
svih izmjerenih vrijednosti za pH 1 , utvr|eno je da je u skupini
A od svih 15 mjerenja bilo 3 trupa s pH 1 -vrijednosti

Agriculture 7 (2001) 51
• Srednje vrijednosti za tehnolo{ka svojstva (pH 1 ,pH 2 ,
Sp.v.v. i boja) mi{i}nog tkiva u obje skupine bile su u
granicama zadovoljavaju}eg, izuzev nekoliko uzoraka
~ija je pH 1 vrijednost bila grani~na.
• Zna~ajna razlika u udjelima mi{i}nog i masnog tkiva
(P

52 Agriculture 7(2001)
ISSN 1330-7142
UDK = 636.12:636.082.455"321"
UTJECAJ GODI[NJEG DOBA @DRIJEBLJENJA NA RAZVOJ NEKIH MJERA
LIPICANSKE @DREBADI U ERGELI \AKOVO
T.Rastija (1) , Z. Antunovi} (1) , Dra`enka Gutzmirtl (2) , I. Bogut (3) , I. Mandi} (4)
SA@ETAK
Izvorni znanstveni ~lanak
Original scientific paper
Cilj ovih istra`ivanja bio je utvr|ivanje utjecaja godi{njeg doba `drijebljenja na porodnu
veli~inu, kao i na razvoj lipicanske `drebadi u fazi sisanja. Kod kobila je svojstveno da se
uglavnom `drijebe u proljetnim mjesecima, no ipak manji broj se `drijebi i u ljetnim, odnosno
jesenskim mjesecima. Istra`ivanja se odnose na `drebad koja su se o`drijebila od 01.01. do
30. 06. i od 01. 07. do 31.12. u godini. Tako|er smo posebno obradili mu{ku, a posebno `ensku
`drebad. U proljetnom razdoblju obradili smo 63 mu{ka i 50 `enske `drebadi, a u jesenskom
14 mu{ke i 17 `enske `drebadi. Od tjelesnih mjera obradili smo visinu grebena, opseg
prsa i opseg cjevanice nakon poroda i nakon odbi}a. Nakon poroda, mu{ka `drebad u prvih
{est mjeseci u godini imala je signifikantno ve}u visinu grebena i nesignifikantno deblju cjevanicu
od `enske `drebadi, dok kod `drebadi koja su se o`drijebila u drugih {est mjeseci signifikantnost
nije utvr|ena. Mu{ka `drebad o`drijebljena u prvih {est mjeseci imala je
nesignifikantno ve}i opseg prsa i opseg cjevanice od `drebadi o`drijebljene u drugih {est
mjeseci. Kod `enske `drebadi o`drijebljenih u prvih {est mjeseci utvr|ena je visoko signifikantno
ve}a visina grebena i opseg prsa. Nakon odbi}a, mu{ka `drebad o`drijebljena u prvih
{est mjeseci imala je statisti~ki vrlo zna~ajno ve}e vrijednosti za sve tri mjere, dok je `enska
`drebad o`drijebljena u drugih {est mjeseci u godini imala visoko signifikantno ve}e vrijednosti
u odnosu na mu{ku `drebad. Testiranjem su utvr|ene visoko signifikantne vrijednosti u korist
mu{ke `drebadi o`drijebljene u prvih {est mjeseci, dok je `enska `drebad o`drijebljena u
drugih {est mjeseci u godini imala signifikantno ve}e vrijednosti.
Klju~ne rije~i: godi{nje doba `drijebljenja, lipicanska `drebad, razvitak, tjelesne mjere
UVOD
Na rast i razvoj pojedinih dimenzija tijela utje~e veliki
broj ~imbenika. Osim nasljednih, na rast i razvoj utje~u paragenetski
~imbenici, koji su od velike va`nosti naro~ito u
fazi sisanja. Tako|er zna~ajan utjecaj ima i godi{nje doba
`drijebljenja. Ukoliko su uvjeti koji utje~u na rast i razvoj
podmlatka zadovoljavaju}i, naro~ito u fazi sisanja, to }e
se povoljno odraziti na kasniji razvoj. Smatra se da `drebad
o`drijebljena u proljetnom razdoblju ima povoljnije uvjete
od `drebadi o`drijebljene u jesenskom razdoblju.
Istra`ivanjima rasta i razvoja `drebadi lipicanske pasmine
bavili su se Lohman i Marini} (1952.), Romi} (1951.), Stipi}
(1980.), Rastija i sur. (1986. i 1995.) i drugi. Cilj ovih
istra`ivanja bio je utvr|ivanje intenziteta rasta i razvoja
mu{ke i `enske `drebadi lipicanske pasmine o`drijebljene
u proljetnom i jesenskom razdoblju `drijebljenja.
MATERIJAL I METODE
Istra`ivanja su provedena na `drebadi lipicanske pasmine
u ergeli \akovo. Mjerenja visine grebena, opsega
prsa i opsega cjevanice obavljena su na 63 mu{ka i 50
`enske `drebadi o`drijebljenih u proljetnom razdoblju te 14
mu{ke `drebadi i 16 `enske `drebadi o`drijebljenih u jesenskom
razdoblju.
Mjerenja `drebadi obavljena su nakon `drijebljenja i
nakon odbi}a. Posebno su mjerena `drebad koja su se
o`drijebila u razdoblju od 01. 01 do 30. 06 i od 01. 07 do
31. 12 u godini. Vrijednosti dobivene mjerenjem obra|ene
su statisti~kim programom SPSS/PC (Nie i sur., 1975.).
Utjecaj godi{njih doba `drijebljenja i spola `drebadi na tjelesne
mjere ocijenjen je metodom analize varijance.
(1) Prof.dr.sc. Tomo Rastija i doc.dr.sc. Zvonko Antunovi} - Sveu~ili{te
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Trg
sv.Trojstva 3, 31000 Osijek (2) Dra`enka Gutzmirtl, dipl.in`. - Hrvatski zavod
za poljoprivrednu savjetodavnu slu`bu, Kr.Petra Sva~i}a 4, 31000 Osijek,
(3) Doc.dr.sc. Ivan Bogut - Poljoprivredna i veterinarska {kola,
Strossmayerova 175, 31000 Osijek, (4) Ivan Mandi}, dipl.in`. - Ergela
\akovo

Agriculture 7 (2001) 53
REZULTATI ISTRA@IVANJA I RASPRAVA
U Tablici 1. prikazane su vrijednosti mjerenja `drebadi
lipicanske pasmine sedam dana nakon poroda o`drebljene
u prvih {est mjeseci (proljetno razdoblje), a posebno
o`drebljenih u drugi {est mjeseci u godini (jesensko razdoblje).
Rezultati istra`ivanja ukazuju na ve}u visinu grebena
proljetne mu{ke i `enske `drebadi u odnosu na jesensku
`drebad. Proljetna mu{ka `drebad imala je nesignifikantno
ve}u visinu grebena od jesenske mu{ke, kao i od proljetne
`enske, i signifikantno ve}u (P

54 Agriculture 7(2001)
Tablica 2. Tjelesne mjere `drebadi lipicanske pasmine u ergeli \akovo nakon odbi}a
Table 2 Body measures of Lippizaner foal breed in the stud farm \akovo after ablactation
Opseg prsa bio je najve}i u `enske jesenske, a najmanji
u mu{ke jesenke `drebadi, dok je proljetna {estomjese~na
`drebad imala ujedna~eni opseg prsa.
[estomjese~na jesenska `enska `drebad imala je visoko
signifikantno ve}i opseg prsa od jesenske mu{ke
`drebadi te nesignifikantno ve}i opseg prsa od proljetne
mu{ke i `enske `drebadi, dok je proljetna mu{ka i `enska
{estomjese~na `drebad imala visoko signifikantno
(P

Agriculture 7 (2001) 55
2. Lohman, F., Marini}, J. (1952.): O utjecaju proljetnog i jesenskog
`drijebljenja na razvitak `drebadi. Veterinarski arhiv,
5.-6.
3. Nie, N.H., Hul, C.H., Jenkins, G.J., Steinbrenner, K., Dale, H.B.
(1975): Statistical Package for the Society Sciences. 2 nd
ed. New York, Mc Grow-Hill.
4. Rastija, T., Ljube{i}, J., Mandi}, I. (1986.): Komparativni prikaz
razvoja `drebadi lipicanske pasmine. Sto~arstvo, 40,
7-8: 249.-253.
5. Rastija, T., Baban Mirjana, Kne`evi}, I. (1995.): Usporedba
nekih svojstava rasta mu{ke i `enske lipicanske `drebadi.
Sto~arstvo, 49, 3-4: 89.-93.
6. Romi}, S. (1951.): Razvoj lipicanca do tri godine. Veterinarski
arhiv, 21: 7.-8.
7. Stipi}, L. (1980.): Ispitivanje populacije i uzgojnog procesa
|akova~kog lipicanca. Sto~arstvo, 34: 291.-300.
INFLUENCE OF FOALING SEASON ON DEVELOPMENT OF SOME MEASURES OF LIPPIZANER FOALS
IN \AKOVO STUD FARM
SUMMARY
The aim of this investigation was to determine foaling season effect on delivery size and on Lippizaner foals development in
sucking phase. Mares mainly foal in spring months, but some of them also foal in summer and autumn months. The investigations
refer to foals being delivered in the period 1 January - 30 June and 1 July to 31 December of the current year. We
also studied male foals and females separately. Sixty three males and 50 females were studied in spring period whereas
14 males and 17 females in autumn months. Withers height, chest girth as well as cannon bone circumference were measured
after birth and ablactation. Male foals had significantly higher withers in the first six month of the year and insignificantly
thicker cannon bone compared to female ones. However, no significance was determined with foals being delivered
in the second six months. Male foals being delevered in the first six months had insignificantly larger chest girth and cannon
bone circumference compared to the foals being delivered in the second six months. Significantly very higher withers
height and chest girth were determined in the first six month with female foals. Male foals being delivered in the first six
months did have significantly very higher values for all three measures after ablactation whereas female foals being delivered
in the second six months of the year had very significantly higher values compared to the male foals. Highly significant
values in favour of male foals being delivered in the second six months of the year were determined by the testing.
However, female foals delivered in the second six months of the year had significantly higher values.
Key-words: foaling season, Lippizaner foals, development, body measures

56 Agriculture 6 (2000)
TR@ENOST MLIJEKA U REPUBLICI HRVATSKOJ
B. Petra~, K. Zmai}, Z. Tolu{i}, Jadranka De`e
ISSN 1330-7142
UDK = 339.1:637.12(497.5)
SA@ETAK
Prethodno priop}enje
Preliminary communication
Razvitak proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj odre|en je specifi~no{}u proizvodnje, mjerama
agrarne politike, kao i tr`i{nim ~initeljima. Na veliki broj tr`i{nih ~initelja sami proizvo|a~i ne
mogu izravno utjecati, ve} se njihovom djelovanju moraju prilago|avati. Proizvodnja mlijeka
je u Hrvatskoj u nepovoljnom polo`aju, jer je nerazvijena, nisko produktivna i ne zadovoljava
ukupne potrebe mlijeka u mljekarskoj industriji. Istra`ivanje mjera agrarne politike na razvitak
proizvodnje mlijeka usmjereno je na kretanje broja krava i njihovog udjela u ukupnom broju
goveda, ukupnoj proizvodnji i otkupu mlijeka, ponudi i potra`nji industrijskih prera|iva~a
mlijeka te na izvoz i uvoz mlijeka i mlije~nih proizvoda. Istra`ivanjem je utvr|eno da se od
ukupnog broja goveda u Republici Hrvatskoj 89% nalazi u vlasni{tvu obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava, koji ostvaruju preko 65% ukupne proizvodnje mlijeka. Prosje~na koli~ina
mlijeka po kravi je izuzetno niska, te u 1998. godini iznosi 2.278 litara po kravi. Tr`enost mlijeka
u Hrvatskoj iznosi oko 41%, {to je nisko u usporedbi s Europskom unijom, gdje je tr`enost
oko 94%. Uvoz mlijeka i prera|evina predstavlja visoku stavku od 128.239 t, odnosno 20,85%
u usporedbi s ukupno proizvedenom koli~inom mlijeka u Republici Hrvatskoj.
Klju~ne rije~i: obiteljska gospodarstva, razvitak proizvodnje mlijeka, tr`i{ni ~initelji
UVOD
Od 1990. godine hrvatsko se gospodarstvo su~eljava
s nizom te{ko}a izazvanih ratom i socioekonomskom
tranzicijom. U takvim prilikama proizvodnja mlijeka imala
je zna~ajnu gospodarsku i socijalnu ulogu, s obzirom na to
da je mlijeko osnovni prehrambeni proizvod i od strate{ke
va`nosti za dr`avu, uz zapo{ljavanje velikog broja aktivnog
poljoprivrednog stanovni{tva. Na tr`i{tu se mlijeko javlja u
obliku konzumnog i fermentiranog mlijeka, odnosno kao
razli~iti mlije~ni proizvodi. Na kravlje mlijeko otpada 97%
od ukupne proizvodnje mlijeka, dok se znatno manje
koli~ine odnose na ov~je i kozje mlijeko. U suvremenoj
poljoprivrednoj proizvodnji govedarstvo ima sve ve}e
zna~enje i u ukupnoj vrijednosti sto~arske proizvodnje
sudjeluje s pribli`no 40 %. Kao najzna~ajnija sto~arska
grana, najve}i udio te proizvodnje smje{ten je na malim
obiteljskim gospodarstvima. Proizvodnja mlijeka je vrlo
osjetljiva na tr`i{ne prilike, posebice na odnose cijena, nabavku
rasplodnog materijala, nastambe u okviru kojih se
odvijaju tehnolo{ki procesi, nabavku sto~ne hrane, otkup
mlijeka i druge ~initelje. Zbog toga se tr`enost mlijeka
mo`e promatrati sa stajali{ta potreba, ponude, potra`nje,
cijena, konkurencije i sli~no.
METODE
Za istra`ivanje te problematike kori{tena je raspolo`iva
statisti~ka dokumentacija te dosada{nja istra`ivanja,
pri ~emu su primjenjivane uobi~ajene metode analize i
sinteze, kao i matemati~ko statisti~ke metode, s ciljem
utvr|ivanja mjera agrarne politike i ograni~enja razvitka
proizvodnje i tr`enosti mlijeka. Mjere agrarne politike najvi{e
su usmjerene na premiranje proizvodnje mlijeka i mlije~nih
proizvoda te subvencioniranje izvoza. Stoga je
regresiranje i premiranje ~imbenik pove}anja proizvodnje i
dostatnosti mlijeka i mlije~nih proizvoda za zadovoljavanje
doma}ih potreba.
Upravo samodostatnost te izvozna ekspanzija predstavljaju
dvije suprotne tendencije koje pridonose nestabilnosti
tr`i{ta mlijeka i mlije~nih proizvoda. Naime, pod
utjecajem njihovog djelovanja, mijenjaju se odnosi ponude
i potra`nje, {to uzrokuje i mijenjanje cijene. Iz navedenoga
razloga, sustav proizvodnje mlijeka mora se
prilago|avati brojnim kvalitativnim i kvantitativnim promje-
Prof.dr.sc. Bo`idar Petra~, Krunoslav Zmai}, dipl.in`., zn.novak, doc.dr.sc.
Zdravko Tolu{i} i mr.sc. Jadranka De`e, asistent - Sveu~ili{te Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Zavod za
agroekonomiku, Trg sv. Trojstva 3, 31000 Osijek

Agriculture 7 (2001) 57
nama okru`enja. Da bi se to moglo uspje{no provoditi,
nu`no je analizirati i pratiti tr`enost mlijeka. U tu svrhu prikazat
}emo glavne zna~ajke proizvodnje mlijeka, te njen
udio u dosada{njem gospodarskom razvitku.
REZULTATI I RASPRAVA
Dugoro~ne tendencije u razvoju proizvodnje mlijeka
mogu se promatrati na osnovi kretanja razli~itih pokazatelja.
U ovom }e se razmatranju dati pregled najva`nijih statisti~kih
podataka kao {to su broj krava, njihov udjel u
ukupnom broju goveda, ukupna proizvodnja i otkup mlijeka.
Broj goveda u Republici Hrvatskoj danas ve}im dijelom
ovisi o uzgoju u obiteljskim gospodarstvima, s
obzirom na to da je broj rasplodnih grla u poslovnim subjektim
1 zanemariv. Od ukupnog broja goveda 89% je u
vlasni{tvu obiteljskih gospodarstava (Tablica 1.), koja
ostvaruju preko 65% ukupne proizvodnje mlijeka.
Tablica 1. Broj goveda u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1988. – 1999. godine
Table 1. Number of cattle in the Republic of Croatia in the period 1988 – 1999
(000)
Izvor: Statisti~ki godi{njak Republike Hrvatske, Republi~ki zavod za statistiku, Zagreb, 1991., str. 185. i Statisti~ki ljetopis, Dr`avni
zavod za statistiku, Zagreb 1999., str. 243.- Source: Statistical Year-book of Republic Croatia, Republicul institution for statistics,
Zagreb, 1991., page 185. and Statistical Year-book, State department for statistics, Zagreb 1999., page 243.
Napomena: udio u % izra~unali autori - Reminder: Participation in percentage accounted by the authors
1
Pod pojmom poslovni subjekti podrazumijevamo bivša društvena
gospodarstva, poljoprivredna dobra, kooperacije i poljoprivredne zadruge.
2
Ba~i}, I., Pavi}, J., Uljarevi}, I., Ba~i}, D., Antunovi}, T., Pešut, A.:
Strategija razvitka proizvodnje mlijeka –15000 krava u IPK Osijek i njezin
utjecaj na restrukturiranje IPK poljoprivrede, Hrvatsko društvo ekonomista
Zagreb, CROMAR, Osijek 1999., str. 241.
Me|utim, prosje~na je koli~ina mlijeka po kravi izuzetno
niska, tek 1854 litre godi{nje, a na seoskim gospodarstvima
manja je i od 1800 litara 2 . Govedarska
proizvodnja, kao va`na sto~arska grana, bilje`i postojani
pad jo{ od 1967. godine, kada je u Republici Hrvatskoj bilo
vi{e od 1.122.000 goveda.
Smanjenje govedarske proizvodnje u prethodnom
sustavu bilo je posljedica nebrige o obiteljskim gospodarstvima,
koja su u svom vlasni{tvu imala oko 85% ukupnog
broja goveda. Tijekom Domovinskoga rata drasti~no je
smanjen broj goveda, a trend opadanja nastavlja se sve do
danas. Tako je u 1999. godini ukupan broj goveda opao na
438.000.
Posljednjih nekoliko godina donekle je popravljen gospodarski
polo`aj u govedarskoj proizvodnji, pa je u posljednje
dvije godine zaustavljen ja~i pad broja grla.
Osnovni su razlozi takvom kretanju prije svega odre|ivanje
relativno povoljne otkupne cijene i dr`avne premije za otkup
mlijeka te razli~iti oblici kreditiranja obnove i razvitka
osnovnoga stada u vlasni{tvu obiteljskih gospodarstava.
Prema podacima za 1998. godinu, u Hrvatskoj se nalazi
270.000 muznih krava, koje proizvedu 615 milijuna litara
mlijeka, {to je prosje~na proizvodnja od 2.278 litara mlijeka
po kravi godi{nje. Proizvodnja mlijeka u Republici
Hrvatskoj dosegla je po~etkom 1980. godine milijardu litara
godi{nje, a najve}a proizvodnja ostvarena je u 1987.
godini s 1.013 milijuna litara. Nakon toga, proizvodnja se
mlijeka po~ela smanjivati, tako da je u 1998. godini iznosila
615 milijuna litara, {to je za 39% manje mlijeka u odnosu
na proizvodnju iz 1987. godine (Tablica 2.).
Uzroci zbog kojih govedarstvo ne posti`e gospodarske
u~inke mnogostruki su i vezani su za nisku proizvodnju
mlijeka na usitnjenim obiteljskim gospodarstvima.
Promatranjem kretanja proizvodnje mlijeka i muznih krava
u razdoblju od 1987.-1998. godine, mo`emo zaklju~iti da
za navedeno razdoblje proizvodnja mlijeka pokazuje tendenciju
vrlo usporenog porasta u odnosu na broj muznih
krava.

58 Agriculture 7(2001)
Tablica 2. Proizvodnja kravljeg mlijeka u Republici Hrvatskoj
Table 2. Cow milk production in the Republic of Croatia
Izvor: Statisti~ki ljetopis, Dr`avni zavod za statistiku, Zagreb 1999., str. 228. - 236. - Source: Statistical Year-book of Republic Croatia,
Republicul institution for statistics, Zagreb, 1991, p. 228. – 236.
Napomena: Indeks i prosjek izra~unali autori - Reminder: index and average accounted by the authors
1000
j j p ( )
900
800
700
600
500
240 280 320 360 400 440 480 520
Muznih krava Milking cows (000)
Grafikon 1. Trend kretanja proizvodnje mlijeka i muznih krava od 1987 - 1998. godine 3
Graph 1. Trend of milk production and dairy cows 1987 – 1998
Godi{nji porast proizvodnje mlijeka iznosi 1.450 litara
te, na osnovi navedene tendencije, mo`emo zaklju~iti
da je do pove}anja proizvodnje mlijeka, iako vrlo maloga,
do{lo zbog pove}anja proizvodnosti rada i genetskog potencijala
(Graf. 1.). Problem niske proizvodnje mlijeka nije
u genetskim kapacitetima, ve} u nedovoljnom iskori{tavanju
postoje}ih genetskih kapaciteta. Za iskori{tavanje
genetskih kapaciteta krava zadu`ena je poljoprivredno-savjetodavna
slu`ba, koja mora raditi na pobolj{anju i
primjeni novih tehnologija, na novim saznanjima o proizvodnji
sto~ne hrane i hranidbi, boljim uvjetima dr`anja, izborom
najboljih sustava mu`nje i davanju stru~ne potpore
obiteljskim gospodarstvima radi pobolj{anja ukupnog
stanja govedarske proizvodnje.
S obzirom na to da se proizvodnja mlijeka odvija u
poslovnim subjektima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima,
koli~ina otkupljenog mlijeka ovisi o struktu-
3
Linearni trend izra~unat je pomo}u statisti~kog programa Statistico for
Windows, Version 5. te je utvr|ena odgovaraju}a vrijednost trenda
Yc=131,60 + 1,4504* x

Agriculture 7 (2001) 59
Tablica 3. Otkup kravljeg mlijeka u Republici Hrvatskoj
Table 3. Cow milk buying off in the Republic of Croatia
Izvor: Otkup i prodaja poljoprivrednih proizvoda, CROSTAT, Dr`avnog zavoda za statistiku, Zagreb 1999., str.7. Source: Marketing orders
and sale of agricultural productions, CROSTAT, State Department for Statistics, Zagreb 1999., page 7
Napomena: Tr`enost izra~unali autori - Reminder: Marketability accounted by the authors
ri svakog od tih izvora, koji predstavljaju zna~ajan dio
ukupnog otkupa mlijeka. U Republici Hrvatskoj obiteljska
poljoprivredna gospodarstva svojim usitnjenim
otkupom prema{uju otkupljenu koli~inu mlijeka poslovnih
subjekata.
Za istra`ivano dvanaestogodi{nje razdoblje utvr|eno
je da prosje~na proizvodnja mlijeka u Republici Hrvatskoj
iznosi 734 milijuna litara, od koje je otkupljeno samo
41,5% mlijeka, dok se preostale koli~ine mlijeka tro{e kao
autokonzum (Tablica 3.). Tr`enost mlijeka ovisi o ostvarenoj
cijeni na tr`i{tu te, ukoliko je cijena povoljnija, raste
tr`enost mlijeka, a smanjuje se autokonzum. Otkup mlijeka,
koji utje~e na ponudu mlijeka i mlije~nih prera|evina,
bitno ovisi o nov~anim poticajima koji se provode kao ekonomska
mjera agrarne politike, koji se u proizvodnji mlijeka
javlja u nekim oblicima subvencija, kao {to su premije,
regresi i druge poticajne mjere.
Tako|er, na otkup mlijeka zna~ajan utjecaj ima sastav
i higijenska ispravnost u proizvodnji i preradi mlijeka.
Me|utim, hrvatske mljekare nisu u stanju radikalno primijeniti
europske standarde kvalitete u prometu i cijeni mlijeka,
s obzirom na to da se u nas cijena mlijeka utvr|uje
samo na osnovu postotka mlije~ne masti i bezmasne suhe
tvari.
Od 1988. godine tr`enost pokazuje tendenciju pada,
uz velika odstupanja, a tek u zadnjim godinama uo~ava se
zna~ajni porast tr`enosti. Bez obzira na pove}anje tr`enosti,
od 1993.-1998. godine udio prodaje na tr`i{tu vrlo je
mali i iznosi tek ne{to vi{e od polovine ukupne proizvodnje
mlijeka. U posljednjih pet godina br`i porast tr`enosti mlijeka,
uz manji porast ukupne proizvodnje te pad ukupnog
broja muznih krava, ukazuje da je do pove}anja tr`enosti
mlijeka do{lo zbog smanjenja naturalne potro{nje na selima.
To zna~i da otkupne cijene mlijeka, uklju~uju}i i subvencije,
nisu toliko stimulirale poljoprivrednog
proizvo|a~a na porast broja krava, koliko su utjecale na
smanjenje vlastite potro{nje poljoprivrednika.
Naime, tr`enost mlijeka najvi{e ovisi o ostvarenoj cijeni
na tr`i{tu te, ukoliko je cijena povoljnija, raste tr`enost
mlijeka, a smanjuje se autokonzum.Trend kretanja tr`enosti
u vremenu od 1987. do 1998. godine ukazuje na
godi{nji tempo pada od 4,95 mil. litara (Graf. 2.).
Na ve}u tr`enost mlijeka zna~ajnu ulogu imaju i
nov~ani poticaji, koji su ekonomsko sredstvo agrarne politike,
a koja se u proizvodnji mlijeka javlja u obliku subvencija
ili premija. Kako bi mogli ponuditi dovoljne koli~ine
mlijeka, kako za doma}e tako i inozemne potrebe, mljekare
moraju na razli~ite na~ine poticati doma}u proizvodnju.
U prvom redu potrebno je educirati proizvo|a~e mlijeka,
kako bi se dobili tr`i{ni vi{kovi mlijeka, te ve}e koli~ine
mlijeka po kravi i gospodarstvu. Ve}e koli~ine mlijeka iz
otkupa u prosjeku }e smanjiti otkupne tro{kove, tro{kove
skupljanja i prijevoza mlijeka i popunit }e proizvodne kapacitete
mljekara, {to }e utjecati i na tr`enost mlijeka.
Me|utim, za ve}u tr`enost mlijeka nije dovoljno
samo obrazovanje i svijest o mlijeku kao o zdravoj hrani za
djecu i ljude starije dobi, ve} treba podi}i standard i
nov~ane mogu}nosti stanovni{tva u odnosu na maloprodajne
i tr`i{ne cijene mlijeka i mlije~nih proizvoda.
ZAKLJU^AK
Navedeni i analizirani podaci o proizvodnji mlijeka
upu}uju na zaklju~ak da na nisku razinu razvitka proizvodnje
mlijeka u Hrvatskoj, osim tr`i{nih ~initelja, utje~e i nepovoljna
poljoprivredna struktura te zaostajanje u razvoju
tehnolo{kih i proizvodnih parametara proizvodnje mlijeka.
Istra`ivanjem govedarske proizvodnje, kao najzna~ajnije
grane sto~arstva, utvr|en je stalan pad broja
muznih krava, kao i pad proizvodnje mlijeka od 39% tijekom
istra`ivanog dvanaestogodi{njeg razdoblja. Tako|er,

60 Agriculture 7(2001)
Grafikon 2. Trend kretanja tr`enosti mlijeka u Republici Hrvatskoj od 1987. - 1998. 4
Graph 2. Milk marketability trend in the Republic of Croatia 1987 – 1998
istra`ivanja su pokazala da je prosje~na tr`enost mlijeka u
Republici Hrvatskoj 41,3%, uz smanjenje higijenske
ispravnosti mlijeka, pa stoga, ako se `elimo pridru`iti naprednim
mljekarskim zemljama, valja pove}ati proizvodnju
mlijeka po kravi kao i pobolj{ati kvalitetu sirovog
mlijeka.
Da bi Hrvatska mogla ponuditi dovoljne koli~ine mlijeka
za doma}e i inozemno tr`i{te, mljekare moraju na razli~ite
na~ine poticati doma}u proizvodnju, uz kontinuirano
educiranje proizvo|a~a mlijeka, radi pove}anja koli~ine
mlijeka po kravi i gospodarstvu. Takav pristup omogu}it
}e stvaranje ve}e konkurentske prednosti uz smanjenje
uvoza i pove}anje izvoza, {to izravno utje~e na razvitak
proizvodnje mlijeka i mlije~nih prera|evina.
LITERATURA
1. Brlek, S. (1990): Problemi proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj,
Agronomski glasnik, Zagreb, 4, str. 233.–239.
2. Caput, P.(1998.): Aktualnosti u proizvodnji i plasmanu
svje`eg kravljeg mlijeka u Hrvatskoj, Sto~arstvo, Zagreb,
str. 379.-385.
3. De`e, J., Ranogajec, Lj., [tefani}, I. (1995.): Interakcija
veli~ine zemlji{nog posjeda i obujma sto~arske proizvodnje
u obiteljskim gospodarstvima, Poljoprivreda, Osijek.
4. Kolega, A. (1994.): Tr`ni{tvo poljodjelskih proizvoda, Nakladni
zavod Globus, Zagreb.
5. Kova~i}, L. (1995.): Proizvodnja i potro{nja mlijeka u Hrvatskoj,
Mljekarstvo, Hrvatsko mljekarsko dru{tvo Zagreb,
br. 4., str. 272.
MILK MARKETABILITY IN THE REPUBLIC OF CROATIA
SUMMARY
Milk production development in Croatia is determined by production particularity, agricultural policy measures as well as
market factors. Manufacturers themselves are not able to have direct influence on a large number of market factors. They
have to adopt to their effect. Croatia milk production has an unfavourable status since it is undeveloped, low productive
and does not meet the needs of dairy industry. Investigation of agricultural policy measures in terms of milk production development
has been considered on the basis of the number of cows and their share in the total cattle number, total milk
production and its buyout, supply and demand of industrial milk processors as well as export and import of milk and milk
products. By means of the investigation it was determined that 89% out of the total cattle number in the Republic of Croatia
belongs to family farm holders achieving over 95 % of the total milk production. Average milk production per cow is extremely
low, thus, it amounted to 2,278 l/cow in 1998. Croatia milk marketability is 41.3 % that is low compared to European
Union where marketability amounts to 94 %. Import of milk and dairy products represents high item of 128239 t, i.e. 28 %
compared to total produced milk amount in the Republic of Croatia.
Key-words: family farms, milk production development, market factors
4 Linearni trend je izra~unat pomo}u statisti~kog programa Statistico for
Windows, Version 5. te je utvr|ena odgovaraju}a vrijednost trenda
Yc=306,63 – 4,952* x

Agriculture 6 (2000) 61
ISSN 1330-7142
UDK = 338.58:631
RASPODJELA OP]IH TRO[KOVA I ODLU^IVANJE U POLJOPRIVREDNOJ
PROIZVODNJI
M. Kari} (1) , Ljubica Ranogajec (2) Izvorni znanstveni ~lanak
Original scientific paper
SA@ETAK
U radu je predstavljeno istra`ivanje promjena koje su se dogodile unutar ra~unovodstvenog
sustava poljoprivrednih organizacija u tranzicijskome razdoblju. Analizirane su promjene u
strukturi i ra~unovodstvenom informacijskome sustavu, koje su posljedica procesa privatizacije.
Uvo|enje suvremenih metoda pripreme relevantnih menad`erskih informacija predstavlja
jedan od preduvjeta za razvoj privatiziranih poljoprivrednih organizacija tijekom tranzicije.
Informacije koje priprema ra~unovodstvo, posebno prilago|ene potrebama menad`menta,
bitne su za racionalno odlu~ivanje. Suvremeni menad`erski sustav izvje{tavanja klju~ni je uvjet
za osiguranje konkurentne proizvodnje u poljoprivrednoj djelatnosti. Zbog toga je potrebno
definirati podru~ja odgovornosti i omogu}iti primjenu suvremenih tehnika izra~unavanja
tro{kova. Svrha je ovoga rada naglasiti posebnosti uporabe ra~unovodstvenih informacija od
strane menad`era i razviti metode menad`erskog izvje{tavanja u poljoprivrenim organizacijama.
Predla`emo stavljanje naglaska na primjenu suvremenih ra~unovodstvenih tehnika umjesto
pristupa izvje{tavanja financijskog ra~unovodstva. Podr`avamo stajali{te da potreba
menad`erskog ra~unovodstva visoke kvalitete nije upitna i nastojimo objasniti kako i za{to se
pripremaju ra~unovodstvene informacije za pojedina~ne dijelove poslovnih subjekata, to jest
za svaki odjel ili proizvodnju u poljoprivrednoj organizaciji. Sustav ra~unovodstvene odgovornosti
trebalo bi uvoditi u poljoprivrednim poslovnim subjektima u na{im uvjetima, posebice u
ve}im organizacijama, kao mjeru za osiguranje konkurentne proizvodnje. Nagla{avamo
zna~enje razlikovanja izme|u izravnih i op}ih tro{kova i kori{tenja pogodnih metoda raspodjele
tro{kova izme|u odjela ili proizvodnji. Istra`ivanje se temelji na informacijama izravno
pribavljenim od najve}ih poljoprivrednih poduze}a na podru~ju Slavonije i Baranje.
Klju~ne rije~i: ra~unovodstvene informacije, op}i tro{kovi, izra~un tro{kova, centri odgovornosti,
odlu~ivanje, planiranje, kontrola, poslovni rezultat
UVOD
Informacije financijskog ra~unovodstva u obliku temeljnih
financijskih izvje{}a (bilanca, ra~un dobiti i gubitka)
namijenjene su vanjskim korisnicima i sastavljaju se
sukladno ra~unovodstvenim standardima i propisima o
utvr|ivanju poreza na dobit. Me|utim, informacije menad`erskog
ra~unovodstva namijenjene su unutarnjim korisnicima,
koji su, uglavnom, dobri poznavatelji
problematike tro{kova i poslovnog uspjeha, a sastavljaju
se na temelju posebnih zahtjeva uprave i stru~nih slu`bi
poljoprivrednog gospodarstva. Cilj je menad`erskog
ra~unovodstva pripremiti ra~unovodstvene informacije na
na~in koji najbolje odgovara potrebama dono{enja
odre|ene poslovne odluke.
Premda se informacije financijskog ra~unovodstva,
tako|er, koriste u procesu poslovnog odlu~ivanja, za posebne
su odluke menad`erima ~esto potrebne i dodatne
informacije, posebice informacije o tro{kovima razvrstane
po pojedinim dijelovima poljoprivrednog gospodarstva
(organizacijskim jedinicama, granama proizvodnje, zemlji{nim
parcelama ili linijama proizvodnje). Navedene dodatne
informacije mogu biti dora|ene informacije
financijskog ra~unovodstva ili posebno pripremljene
ra~unovodstvene informacije na temelju podataka iz
nera~unovodstvenih izvora (operativnih i statisti~kih evidencija).
Organizacija prikupljanja podataka, kao i sustav
pripreme i kori{tenja informacija menad`erskog ra~unovodstva,
neposredno su povezani s unutarnjom organizacijskom
strukturom gospodarstva, to jest s brojem i
vrstama dijelova (segmenata) na koje je gospodarstvo podijeljeno
i koji predstavljaju centre menad`erske odgovornosti.
(1) Prof.dr.sc. Marijan Kari} - Ekonomski fakultet, Gajev trg 7, 31000 Osijek,
(2) Mr.sc. Ljubica Ranogajec - Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Trg
sv.Trojstva 3, 31000 Osijek

62 Agriculture 7(2001)
Krupne promjene nastale u razdoblju tranzicije, posebice
privatizacija i tr`i{na deregulacija, u~inile su postoje}e
sustave informacija zastarjelim i time nepogodnim za
uspje{nu tr`i{nu utakmicu u uvjetima globalnog tr`i{ta.
Otklanjanje barijera unutarnjoj i vanjskoj konkurenciji na
tr`i{tu poljoprivrednih proizvoda stvorilo je potrebu ve}e
brige poljoprivrednih proizvo|a~a za kontrolom tro{kova
i razvojem ra~unovodstvenih informacijskih sustava za
potrebe odlu~ivanja. Tek u novije vrijeme mnogi su proizvo|a~i
shvatili da samo na taj na~in mogu bolje poznavati
ekonomiku svoje proizvodnje, upravljati tro{kovima i
pronalaziti izvore za pobolj{anje profitabilnosti svojih
proizvoda.
CILJEVI I IZVOR PODATAKA
Ovim se istra`ivanjem, prije svega, nastoji utvrditi postoje}a
razina razvijenosti sustava ra~unovodstvenih informacija
u poljoprivrednim organizacijama. Na temelju
utvr|enog stanja, ukazat }emo na mogu}a pobolj{anja sa
stajali{ta primjene suvremenih metoda pra}enja tro{kova i
pripreme ra~unovodstvenih informacija za odlu~ivanje u
poljoprivrednoj proizvodnji.
Pojedina~ni su ciljevi ovoga rada ukazati na va`nost
informacija o tro{kovima za konkurentnost poljoprivredne
proizvodnje u suvremenim uvjetima tr`i{nog gospodarstva,
zatim ocijeniti stanje ra~unovodstvenog informacijskog
sustava u praksi poljoprivrednih gospodarstava te
predlo`iti mogu}e promjene radi podizanja razine kvalitete
poslovnog odlu~ivanja.
Izvori podataka kori{teni u istra`ivanju su kalkulacije i
drugi ra~unovodstveni izvori dvanaest privatiziranih poljoprivrednih
gospodarstava s podru~ja Slavonije i Baranje
te, za potrebe usporedbe s ra~unovodstvenom praksom
Europske unije, podaci iz publikacije Panorama of EU
Industry 95-96, European Commission, 1998.
REZULTATI I RASPRAVA
Istra`ivanje postoje}e prakse poljoprivrednih gospodarstava
pokazalo je odre|ene manjkavosti povezane s
isklju~ivim oslanjanjem na vo|enje propisanih evidencija
financijskog ra~unovodstva, a izostanak suvremenih metoda
obrade informacija za potrebe poslovnog odlu~ivanja.
Promatrana poljoprivredna gospodarstva koriste
tradicionalni informacijski sustav usmjeren potrebama financijskog
ra~unovodstva (vanjskog izvje{tavanja), nepogodan
za poslovno odlu~ivanje. Odluke o proizvodnji i
cijenama temelje se na informacijama o punim tro{kovima
(proizvodnje, uprave, prodaje), bez odvajanja kontroliranih
i nekontroliranih tro{kova i sl. Osim toga, informati~ka tehnologija
i ra~unala neodgovaraju}e se koriste zbog
vi{estrukog ru~nog unosa podataka, prezauzetosti financijskim
ra~unovodstvom, straha od ra~unala, slabe
obu~enosti i neodgovaraju}e opreme i programa.
Poljoprivredna gospodarstva redovito koriste jedan
kriterij za raspore|ivanje ukupnih tro{kova, ~ak i bez odvajanja
fiksnih i varijabilnih tro{kova. Veliki dio op}ih
tro{kova raspore|uje se proizvoljno, na temelju kriterija
koji nije pravi izraz odnosa uzrok – posljedica. Zbog sve
ve}eg udjela op}ih tro{kova u suvremenim uvjetima proizvodnje
pogre{ke u raspodjeli postaju bitne za poslovno
odlu~ivanje. Prete`ito se koristi zastarjeli na~in raspodjele
op}ih tro{kova, na temelju kriterija koji izra`avaju opseg
proizvodnje (zasijana povr{ina, broj grla stoke, izravni
tro{kovi, sati izravnog rada). Stoga su proizvodi velikog
opsega proizvodnje previ{e optere}eni tro{kovima, a proizvodi
malog opsega tere}eni premalim iznosima
tro{kova. To mo`e voditi pogre{nim odlukama u smislu
{irenja proizvoda s malim opsegom proizvodnje, dugoro~nom
pove}avanju ukupnih op}ih tro{kova i smanjivanju
profitabilnosti.
Pra}enje tro{kova i ukupne uspje{nosti dijelova poljoprivrednog
gospodarstva (poslovnih funkcija, grana i linija
proizvodnje te menad`erskih razina) ne odgovara
potrebama profitabilne tr`i{ne proizvodnje. Oblikovanje
pogodne organizacijske strukture poljoprivrednog gospodarstva
omogu}uje pra}enje upje{nosti pojedinih dijelova
u izvr{avanju njihovih poslovnih aktivnosti. Glavna uprava
gospodarstva mo`e zahtijevati informacije o poslovnim
rezultatima ostvarenim u svakom organizacijskom dijelu.
Na temelju takvih unutarnjih informacija glavna uprava
mo`e, prije svega, spoznati s kakvim tro{kovima rade pojedini
dijelovi gospodarstva, procjenjivati odnos tro{kova i
ostvarenih prihoda od prodaje proizvoda i usluga, kao i
pratiti kretanje tro{kova, prihoda i ostvarenog dobitka iz
razdoblja u razdoblje. Takve su informacije temelj za planiranje
i za kontrolu uspje{nosti pojedinih dijelova te za ocjenu
odgovornih osoba u pojedinim dijelovima
gospodarstva. Uvo|enje sustava menad`erskih informacija
pro{iruje djelatnost ra~unovodstva. Osim informacija
za poljoprivredno gospodarstvo kao cjelinu, od ra~unovodstva
se zahtijeva dodatno mjerenje i pripremanje informacija
o tro{kovima, prihodima i dobitku za pojedine
centre odgovornosti.
Najpogodniji za potrebe poljoprivrednih organizacija
su centri tro{kova i centri profita. U tro{kovnim se centrima
mogu pratiti tro{kovi. To su obi~no pomo}ni organizacijski
dijelovi koji nemaju izravnu prodaju kupcima
(ra~unovodstveno-financijski poslovi, odr`avanje i sl.).
Upravitelji u tro{kovnim centrima za svaku proizvodnju ili
za svako razdoblje procjenjuju mogu}i opseg poslova u
okviru planiranih sredstava. Profitni centri mogu biti organizacijski
dijelovi koji imaju svoje tro{kove i ujedno ostvaruju
prihode te mogu utvr|ivati dobitak iz poslovanja. To
su, redovito proizvodne jedinice, ali tako|er mogu biti prodajne
i uslu`ne jedinice koje posluju izravno s tre}im osobama
(kupcima dobara i usluga), kao {to su maloprodajne
jedinice, mehani~ke radionice itd. Upravitelji u profitnim
centrima za svaku proizvodnju ili vremensko razdoblje
procjenjuju mogu}nosti ostvarivanja dobitka (profita).
Ra~unovodstvene informacije za menad`erske potrebe
interne su naravi iz dva razloga. Prije svega, rije~ je o
pomnom pra}enju svake pojedinosti bitne za uspje{nost
dijelova gospodarstva te nisu od posebnog interesa vlasnika
i drugih vanjskih subjekata. Osim toga, pojedine in-

Agriculture 7 (2001) 63
Tablica 1. Usporedba tro{kova proizvodnje {e}erne repe i soje po hektaru na dva poljoprivredna gospodarstva (u kunama)
Table 1. Comparison costs of sugar beat and soybeans production per hectare on two agricultural farms (in HRKs)

64 Agriculture 7(2001)
formacije o uspje{nosti dijelova gospodarstva mogu biti
zanimljive konkurentima, osobito pri odre|ivanju cijena
proizvoda i usluga i na{koditi interesu gospodarstva iz kojeg
potje~u. Takve su interne informacije upravi potrebne
za sljede}e bitne namjene:
• planiranje budu}ih aktivnosti (razina profitabilnosti u
pojedinim dijelovima gospodarstva usmjerava napore
uprave prema takvim aktivnostima, koje treba dalje razvijati
i za njih izdvajati potrebna sredstva),
• kontrolu poslovanja (previsoki tro{kovi ili slabi prihodi u
nekim dijelovima ukazuju na potrebu usmjeravanja posebne
pozornosti uprave na takve aktivnosti, radi poduzimanja
potrebnih mjera) i
• procjenu rezultata (sposobnost glavne uprave u procjenjivanju
uspje{nosti pojedinih dijelova i njihovih upravitelja
uglavnom ovisi o tome koliko ra~unovodstvo
mo`e odvojeno mjeriti rezultate svakog pojedinog centra
odgovornosti).
Dva primjera iz prakse ratarske proizvodnje ukazuju
na brojne slabosti tradicionalnog sustava izra~una i izvje{}ivanja
o tro{kovima. U narednoj su Tablici prikazani
podaci za usporedbu tro{kova proizvodnje i ostvarenog
poslovnog rezultata na temelju izvadaka iz kalkulacija dvaju
slavonskih gospodarstava koja proizvode {e}ernu repu i
soju.
Dva gospodarstva imaju sli~ne uvjete i jednaku strukturu
proizvodnje. Me|utim, osim odre|ene razlike u opsegu
proizvodnje (zasijanoj povr{ini i prinosu), va`no je
uo~iti da se raspored op}ih tro{kova temelji na razli~itim
kriterijima, zbog ~ega su poslovni rezultati ostvareni na
promatranim kulturama potpuno suprotni. Gospodarstvo
Z, koje op}e tro{kove raspore|uje na temelju ukupnog iznosa
izravnih tro{kova, ostvaruje dobitak na proizvodnji
soje, a gubitak na proizvodnji {e}erne repe. Potpuno obrnute
rezultate postiglo je gospodarstvo L, koje op}e
tro{kove raspore|uje po kriteriju zasijane povr{ine. Osim
toga, o~ite su velike razlike u visini pojedinih vrsta
tro{kova, {to ukazuje na skrivene rezerve, odnosno
mogu}nosti znatnog sni`avanja tro{kova proizvodnje.
Na temelju preliminarnih rezultata istra`ivanja, mo`e
se sugerirati jedan suvremeniji ra~unovodstveni informacijski
sustav koji treba razvijati na poljoprivrednim gospodarstvima,
a koji obuhva}a:
• Izra~un tro{kova na temelju aktivnosti (Activity-Based
Costing ili sustav ABC), uz kori{tenje suvremene informati~ke
tehnologije.
• Zahvaljuju}i informati~koj tehnologiji, tro{kovi obrade
podataka nisu visoki te je ekonomski opravdano koristiti
profinjenije metode prijenosa tro{kova na proizvode.
Pritom se najve}i dio tro{kova proizvodnje izravno
prenosi na proizvode, a manji dio raspore|uje pomo}u
nekog kriterija.
• Glavni su kriteriji raspore|ivanja op}ih tro{kova izraz
opsega obavljenih klju~nih aktivnosti, a ne ukupnog opsega
proizvodnje (broj zahtjevnica za izdavanjem materijala,
broj narud`bi, broj sati odr`avanja, broj pokretanja
stroja i sl.). Na taj je na~in mogu} izbor kriterija za
raspore|ivanje tro{kova, koji u ve}oj mjeri izra`avaju
uzro~nu povezanost proizvoda i tro{kova.
• Pribavljanje objektivnijih informacija za kontrolu
tro{kova te pra}enje konkurentnosti i profitabilnosti
proizvodnje. Broj aktivnosti koje se prate ovisi o `eljenoj
razini to~nosti izra~una tro{kova ili o odnosu tro{kova i
koristi od preciznije obrade podataka.
Tradicionalni sustavi koriste kriterije za raspored
op}ih tro{kova koji se temelje na opsegu proizvodnje. To
daje pogre{an raspored tro{kova, osobito aktivnosti koje
nisu povezane s opsegom proizvodnje. Stoga su u tradicionalnim
sustavima proizvodi velikog opsega proizvodnje
previ{e optere}eni tro{kovima, a proizvodi malog opsega
premalo optere}eni tro{kovima. To je moglo voditi pogre{nim
odlukama u smislu {irenja proizvoda s malim opsegom
proizvodnje, dugoro~nom pove}avanju ukupnih
op}ih tro{kova i smanjivanju profitabilnosti.
Izra~un na temelju aktivnosti omogu}uje to~nije mjerenje
tro{kova i profitabilnosti proizvoda, a osim toga gospodarstvo
dobiva informacije i poticaj za otkrivanje
mogu}nosti djelotvornijeg kori{tenja pojedinih aktivnosti,
neprekidnih pobolj{anja u organizaciji rada te znatnih
u{teda u tro{kovima.
ZAKLJU^AK
Poljoprivredna gospodarstva u Slavoniji i Baranji nedovoljno
koriste ra~unovodstvene informacije za
dono{enje poslovnih odluka. U primjeni su tradicionalni
sustavi koji omogu}uju pogre{an raspored op}ih tro{kova
na proizvode, osobito tro{kova onih aktivnosti koje nisu
povezane s opsegom proizvodnje. Stoga, u tradicionalnim
sustavima proizvodi velikog opsega proizvodnje preuzimaju
ve}i dio tro{kova, dok su proizvodi malog opsega
premalo tere}eni tro{kovima. To mo`e voditi pogre{nim
odlukama u smislu {irenja proizvoda s malim opsegom
proizvodnje, dugoro~nom pove}avanju ukupnih op}ih
tro{kova i smanjivanju profitabilnosti poljoprivrednih gospodarstava.
Primjena suvremenih sustava tro{kova na temelju
aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima donijela bi
zna~ajne u{tede u tro{kovima i omogu}ila pribavljanje
informacija za stalna pobolj{anja u proizvodnji i racionalizaciju
ukupne organizacije rada. Suvremeni sustavi
izra~una tro{kova na temelju aktivnosti to~nije mjere potro{nju
resursa razli~itih segmenata poljoprivrednog gospodarstva,
omogu}uju bolje razumijevanje pona{anja
op}ih tro{kova, daju mehanizam za upravljanje op}im
tro{kovima i pru`aju pouzdanije informacije za analizu
profitabilnosti proizvodnje.

Agriculture 7 (2001) 65
LITERATURA
1. Cooper, R., Kaplan, R.S. (1991): Profit Priorities from Activity-Based
Costing. Harvard Business Review,
May-June.
2. Drury, C. (1997): Management Accounting for Business Decisions.
International Thomson Business Press, London.
3. Horngren, C.T., Sundem, G.L. (1993): Introduction to Management
Accounting. Prentice-Hall, Englewood Cliffs, New
Jersey.
4. Meigs, W.B., Meigs, R.F., Lam, W.P. (1988): Accounting: The
Basis for Business Decisions. McGraw-Hill Ryerson Limited,
Toronto.
5. Richardson, P.R. (1988): Cost Containment. The Ultimate
Advantage, The Free Press, New York.
6. Ross, J.W. (1996): Accounting Measures of Manufactoring
Costs. In: M.D. Aldrige and P.M. Swamidass, Cross -
Functional Management of Technology, Cases and Readings,
Irwin, Chicago.
7. Sturrock, F. (1971): Farm Accounting and Management, Pitman
Publishing.
INDIRECT COSTS ALLOCATION AND DECISION MAKING IN AGRICULTURAL PRODUCTION
SUMMARY
The paper introduces a research on the changes occurred inside the accounting system of agricultural organisations in the
transitional period. Changes of structure and accounting information system being results of privatisation processes were
analysed. The introduction of modern methods in the preparation of relevant management information represents one of
the preconditions for development of the privatised agricultural organisation during the transition period. Information prepared
by the accounting, especially adapted to management requirements, is essential for rational decision making. Modern
management system of reporting is fundamental task of management and a precondition for securing competitive
production in agricultural industry. For this reason, it is necessary to define areas of responsibility and to enable application
of a modern techniques for calculating expenses. The purpose of this paper is to emphasise the specialised use of accounting
information by managers and to develop methods of management reporting in agricultural organisations. We
propose an emphasis upon the application of modern management accounting techniques rather than financial accounting
reporting approach. We support the contention that the need for high-quality management accounting is not debatable and
tend to explain how and why accounting information is developed for the individual parts of a business entity, that is for
each department or enterprise of an agricultural organisation. The responsibility accounting system should be introduced
in agricultural business entities within our conditions, especially in larger organisations, as a measure of securing competitive
production. We emphasise the importance of distinguishing between direct and indirect expenses and of using appropriate
methods to allocate expenses among departments or enterprises. The research is based on information directly
received from the largest agricultural companies in the area of Slavonia and Baranja.
Key-words: accounting information, indirect costs, cost estimation, responsibility centres, decision making, planning, control,
results of operations

66 Poljoprivreda 7 (2001)
Na temelju zamolbe Ministarstva znanosti i tehnologije RH (broj 533-04-01-101od 08.lipnja 2001.), ~asopis “Poljoprivreda”
objavljuje i dva javna poziva koje, s ciljem {to bolje informiranosti akademske zajednice i {ire javnosti, upu}uju Vlada
Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti i tehnologije:
Temeljem Smjernica za provedbu Programa hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka (HITRA) uklju~ivanjem
doma}ih znanstvenoistra`iva~kih potencijala, usvojenih na sjednici Vlade Republike Hrvatske od 5. travnja 2001. godine,
Ministarstvo znanosti i tehnologije upu}uj
JAVNI POZIV
ZA PODNO[ENJE PRIJEDLOGA TEHNOLOGIJSKIH
ISTRA@IVA^KO-RAZVOJNIH PROJEKATA
VRSTE PROJEKATA
1. Tehnologijskim istra`iva~ko-razvojnim projektima poti~u se sljede}e vrste projekata:
a. tehnologijski projekti usmjereni na istra`ivanje, razvoj i usvajanje naprednih tehnologija (procesa/postupaka, proizvoda,
usluga), a obuhva}aju predkomercijalni razvoj proizvoda i tehnologija do faze originalnih rje{enja (prototipa/pilot faze);
b. tehnologijski projekti iz domene strategijskih istra`ivanja, i to:
istra`ivanje i razvoj generi~kih tehnologija;
istra`ivanja u transfernim znanostima.
UVJETI PRIJAVE
1. Tehnologijske istra`iva~ko-razvojne projekte mogu predlo`iti sve fizi~ke i pravne osobe u Hrvatskoj.
2. Projekti se u pravilu izvode u znanstvenoistra`iva~kim pravnim osobama.
3. Nositelji projekata mogu biti fizi~ke osobe u statusu istra`iva~a i znanstvenika upisane u Popis znanstvenika i
istra`iva~a ministarstva (NN 93/95), odnosno znanstvenoistra`iva~ke pravne osobe upisane u Upisnik znanstvenoistra`iva~kih
pravnih osoba Ministarstva (NN 44/95).
4. Ako predlagatelj projekta nije u statusu nositelja u smislu prethodne to~ke, glavni istra`iva~ na projektu mora imati taj
status.
5. Glavni istra`iva~ odgovoran je za realizaciju projekta.
NA^IN PRIJAVE
1. Projekti se prijavljuju na propisanim formularima za prijavu tehnologijskih istra`iva~ko-razvojnih projekata koji se
mogu dobiti isklju~ivo na web adresi Ministarstva znanosti i tehnologije: www.mzt.hr/tehno projekti/
2. Pored podno{enja prijave u papirnatom obliku, potrebno je obvezno poslati prijavu i u digitalnom obliku, na disketi ili
na e-mail: tehno projekti@mzt.hr. U protivnom se prijedlog ne}e uzimati u razmatranje.
3. Ispunjene i potpisane formulare treba poslati po{tom ili predati osobno u tri primjerka na adresu:
Ministarstvo znanosti i tehnologije
Uprava za tehnologiju
Strossmayerov trg 4, 10000 Zagreb
JAVNI POZIV I OCJENE PROJEKATA
1. Javni poziv otvoren je do opoziva.
2. Prijedlozi projekata koji stignu u Ministarstvo znanosti i tehnologije do 15. srpnja 2001. godine bit }e ocijenjeni i odluka
o financiranju projekta ili neprihva}anju prijedloga bit }e donesena do 30. rujna 2001. godine. Prijedlozi koji stignu do 30.
rujna 2001. godine bit }e ocijenjeni i odluka donesena do 31. prosinca 2001. godine. Za projekte koji stignu poslije ovog
roka Ministarstvo znanosti i tehnologije ne preuzima obvezu ocjene u 2001. godini.
3. Ocjena tehnologijskih istra`iva~ko-razvojnih projekata vr{i se proceduralno i tehni~ki na isti na~in kao i ocjena znanstvenoistra`iva~kih
projekata.
ZAVR[NE NAPOMENE
1. Rezultati javnog poziva bit }e objavljeni na web stranici Ministarstva znanosti i tehnologije.
2. U slu~aju prihva}anja projekta, ~elnik ustanove glavnog istra`iva~a, glavni istra`iva~, predlagatelj projekta te ~elnik
suradni~ke ustanove obvezni su potpisati Ugovor za provedbu projekta s Ministarstvom znanosti i tehnologije u roku od 15
dana od dana objave rezultata javnog poziva.

Poljoprivreda 7 (2001) 67
DODATNE OBAVIJESTI I INFORMACIJE
1. Detaljnije informacije nalaze se na web stranici Ministarstva znanosti i tehnologije: www.mzt.hr/tehno_projekti/
2. Dodatne obavijesti mogu se dobiti u Upravi za tehnologiju Ministarstva znanosti i tehnologije, Strossmayerov trg 4,
tel. 01/459 44 45; faks: 01/459 44 49; e-mail: tehno projekti@mzt.hr
Klasa: 381-01/01-1/16
Ur.broj: 533-04-01-1
Ministarstvo znanosti i tehnologije
U skladu sa Smjernicama za provedbu Programa hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka (HITRA) uklju~ivanjem
doma}ih znanstvenoistra`iva~kih potencijala i programom Razvoj na znanju utemeljenih poduze}a, a na temelju ~lanka 14.
Uredbe o postupku provedbe programa Razvoja na znanju utemeljenih poduze}a te uvjetima i na~inu financiranja Programa
(N.N. 33/2001), (dalje u tekstu “Uredba”)
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Ministarstvo znanosti i tehnologije
upu}uje
JAVNI POZIV
ZA PRIJAVLJIVANJE PODUZETNI^KIH PROJEKATA U PROGRAMU RAZVOJ NA ZNANJU UTEMELJENIH PODUZE]A
Ovaj Program namijenjen je svim poduzetnicima, istra`iva~ima i znanstvenicima te malim ili srednjim na znanju utemeljenim
poduze}ima koji nude proizvod ili uslugu ~ija se tr`i{na vrijednost temelji na vlastitom istra`ivanju i razvoju, tehnolo{ki
je napredan i razvija se za prepoznato tr`i{te.
Program pru`a povoljno financiranje projekata, stru~nu potporu u svim fazama razvoja projekta uklju~uju}i suradnju sa
znanstvenoistra`iva~kim i razvojnim institucijama, razvoj postoje}ih i novih tr`i{ta, razvoj tehnologija i poslovnih partnerstava.
1. NATJECATELJI
• hrvatski dr`avljanin koji `eli osnovati novo trgova~ko dru{tvo u Hrvatskoj u svrhu razvoja i komercijalizacije proizvoda/usluge,
poslovnih i proizvodnih procesa/postupaka temeljenih na naprednim tehnologijama;
• malo i srednje trgova~ko dru{tvo sa sjedi{tem u Republici Hrvatskoj, u prete`itom privatnom vlasni{tvu, te upravlja~ki neovisno
od drugih trgova~kih dru{tava.
2. NA^ELA FINANCIRANJA
Prednost za financiranje imaju projekti koji udovoljavaju sljede}im na~elima:
• koji stvaraju proizvode i usluge vi{e dodane vrijednosti,
• koji su utemeljeni na tehni~ko-tehnologijskom istra`ivanju i razvoju,
• koji su konkurentni na me|unarodnom tr`i{tu,
• akademskog poduzetni{tva,
• kod kojih je potvr|ena poduzetni~ka sposobnost i upravlja~ko znanje natjecatelja,
• kod kojih je ostvarena diverzifikacija izvora financiranja,
• koji doprinose ravnomjernijem regionalnom razvitku,
• koji jam~e potrebnu razinu za{tite okoli{a i odr`ivog razvoja.
3. NA^INI FINANCIRANJA
Temeljni instrumenti financiranja u Programu:
• zajmovi uz povrat glavnice i kamata u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke (konvencionalni zajmovi);
• zajmovi iz to~ke 4. ~lanka 11. Uredbe (uvjetni zajmovi)
• nepovratna sredstva za istra`iva~ko-razvojne djelatnosti i stru~ne usluge.
Natjecatelj se mo`e natjecati za financiranje istodobnom primjenom vi{e navedenih financijskih instrumenata. Nepovratna
sredstva za istra`iva~ko-razvojne i stru~ne usluge dodjeljuju se u kombinaciji s najmanje jo{ jednim navedenim instrumentom.

68 Poljoprivreda 7 (2001)
4. NEPOVRATNA SREDSTVA
Nepovratna sredstva za istra`iva~ko-razvojne djelatnosti i stru~ne usluge ne mogu biti ve}a od 30% vrijednosti ukupno
dodijeljenih sredstava po pojedinom projektu. Nepovratna sredstva uklju~uju izvo|enje istra`iva~ko-razvojnih djelatnosti na
registriranim znanstvenoistra`iva~kim ustanovama, stru~ne konzultacije, te vo|enje i pra}enje poduzetni~kih projekata posredstvom
tehnologijskih centara i ostalih kompetentnih institucija.
5. UVJETI FINANCIRANJA
Uvjeti davanja zajmova utvr|uju se Ugovorom s Poslovno-inovacijskim centrom Hrvatske - BICRO.
Rok otplate konvencionalnih zajmova je do 7 godina s po~ekom otplate glavnice do 2 godine, a kamata se obra~unava
i pripisuje glavnici. Interkalarna kamata u visini eskontne stope obra~unava se i pripisuje glavnici.
Uvjetni zajmovi ugovaraju se po uvjetima koji proizlaze iz analize projekta, posebice nov~anog toka poslovnog plana/investicijske
studije.
Minimalno obvezuju}e osiguranje povrata zajma je projekt, te materijalna i nematerijalna imovina izgra|ena/kupljena
ulaganjem u projekt.
Natjecatelj snosi tro{kove izrade jednog poslovnog plana/investicijske studije, a u slu~aju zaklju~enja ugovora o financiranju
projekta snosi i re`ijske tro{kove bankovnih usluga, te usluga procjene vrijednosti imovine za garancije.
6. NA^IN SUDJELOVANJA U PROGRAMU
Postupak natjecanja za sudjelovanje u Programu te za dodjelu financijskih sredstava ostvaruje se u dvije faze: pretprijavom
i prijavom projekta. Projekti koji temeljem pretprijave, u konkurenciji s ostalim projektima, zadobiju vode}a mjesta na listi
prvenstva, upu}uju se u postupak izrade poslovnog plana, odnosno investicijske studije. Izrada poslovnog plana,
odnosno investicijske studije ujedno je i evaluacija podobnosti projekta za financiranje.
7. IZRADA PRETPRIJAVE I PRIJAVE
Pretprijavu natjecatelj izra|uje sam pri ~emu mo`e koristiti besplatne usluge tehnologijskih centara u sustavu potpore
Ministarstva znanosti i tehnologije.
Izrada prijave podrazumijeva analizu projekta kroz izradu dva nezavisna poslovna plana ili investicijske studije u kojima
aktivno sudjeluje natjecatelj. Financiranje se ostvaruje na temelju dostatne podudarnosti nalaza nezavisnih analiza (prijava).
8. PRA]ENJE PROJEKATA
U slu~aju financiranja projekta, natjecatelj ima pravo na besplatnu konzultantsku pomo} u sklopu nepovratnih sredstava.
Razvoj projekta podlije`e stru~nom pra}enju.
9. NATJE^AJNA DOKUMENTACIJA I DOSTAVA PRETPRIJAVE
Natje~ajna dokumentacija za pretprijavu projekta dostupna je na Internet stranici Ministarstva znanosti i tehnologije (
(http://www.mzt.hr/tehno poduzeca/ ), te na sljede}im adresama:
• Centar za transfer tehnologije, d.o.o. 10000 Zagreb, I. Lu~i}a 5, Tel. (01) 6168 497, Faks. (01) 6118 710, e-mail: ctt@fsb.hr,
Internet adresa: www.fsb.hr/~ctt/
• Tehnolo{ki centar Split, d.o.o. 21000 Split, Put Kopilice 5, Tel. (21) 314 677, 393 300 Faks. (021) 314 688, e-mail: tcs@tcs.hr ,
Internet adresa: www.tcs.hr
• Tehnolo{ko-inovacijski centar Rijeka, d.o.o, 51000 Rijeka, J.P. Kamova 19, Tel. (051) 218 430, Faks.(051) 218 270, e-mail: ticri@ri.tel.hr,
Internet adresa: www.ticri.hr
• Tehnolo{ko-razvojni centar Osijek, (u osnivanju), Trg Svetog Trojstva 3, 31000 Osijek, Tel. (031) 224 234, Faks. (031) 207
017, e-mail: tco@unios.hr.
• Potpunu dokumentaciju pretprijave natjecatelj upu}uje po{tom s povratnicom ili predaje osobno u tri primjerka, original i dvije
kopije, jednom od navedenih tehnologijskih centara s napomenom “Za javni natje~aj – NE OTVARATI”. Podaci se obvezno dostavljaju
i u digitalnom obliku na disketi.
10. TAJNOST PODATAKA
Natjecateljima se garantira tajnost podataka.
11. TRAJANJE POZIVA
Javni poziv je otvoren tijekom 2001. godine ili do opoziva.
12. DODATNE OBAVIJESTI
Za sve dodatne obavijesti izvolite se obratiti navedenim tehnologijskim centrima.
KLASA: 381-01/01-1/15
UR.BROJ: 533-04-01-3
Ministarstvo znanosti i tehnologije

Poljoprivreda 7 (2001) 69
UPUTE AUTORIMA
“POLJOPRIVREDA znanstveno-stru~ni ~asopis” (ISSN 1330-7142), kojega publiciraju Poljoprivredni fakultet u Osijeku i Poljoprivredni
institut Osijek, objavljuje znanstvene i stru~ne radove na hrvatskom i engleskom jeziku. Objavljuju se radovi koji nisu tiskani
u drugim ~asopisima, niti predani u tisak. Izvodi, sa`eci, sinopsisi, magistarski radovi, disertacije te izlaganja na znanstvenim i
stru~nim skupovima ne smatraju se objavljenim radovima. U dodatku ~asopisa mogu se objaviti prikazi knjiga ili njihove recenzije,
kra}i prijevodi, osvrti i vijesti iz podru~ja poljoprivrede.
Radovi koji se {alju u ~asopis moraju zadovoljiti sljede}e propozicije:
• Maksimalni obujam rada pripremljenog za tisak je 8 stranica A-4 formata (uklju~uju}i tablice, grafikone, slike i sheme), sa`etka
disertacije 2 stranice, a sa`etka magistarskog rada 1 stranica. Maksimum znakova po stranici je 4500 (uklju~uju}i i razmake
izme|u rije~i), a maksimum redova po stranici 50.
• Tekst treba pisati u Microfoft Word for Windows, verzija 6.0 ili vi{a, Font Times New Roman, line spacing 1. Sve margine su 2,5 cm.
• Cijeli rad treba pisati veli~inom slova 11, osim naslova (12). Naslov rada i poglavlja treba pisati velikim boldiranim slovima.
• Po~etak odlomka (pasusa) u tekstu ne smije se uvla~iti niti koristiti tabelator tipku, a odlomke razdijeliti tipkom ENTER. Treba koristiti
automatsku numeraciju stranica (pozicija dolje desno).
• Puna imena i prezimena autora, sa zvanjima i adresama ustanova u kojima rade (veli~ina slova 10, Italic) stavljaju se na kraju prve
stranice ispod crte duge 3 cm i ne smiju se pisati u programu automatske fusnote. U slu~aju da rad zahtijeva pisanje fusnota,
po`eljno je koristiti automatske fusnote.
• Citirani autori u radu ne smiju biti boldirani, pisani italikom niti velikim slovima.
• Grafikoni, slike i sheme trebaju biti ~isti, pregledni i snimljeni u Winword obliku te editirani kao integralni dio rada tj. u tekstu gdje dolaze
(font 10). Radi sigurnije izvedbe tiskanja rada potrebito ih je tako|er dostaviti i u jednom od grafi~kih ili slikovnih formata
(*.xls, *.tiff ili *.jpg), isklju~ivo u crno-bijeloj tehnici i bez naslova (koji }e biti prikazani u Winword obliku) i nikako ne smiju biti
prilo`iti kao crte`i na paus papiru. Naslovi i sadr`aji tablica, grafikona, slika i shema u radu moraju biti prevedeni i na engleski
jezik, i obrnuto. Ako je rad na hrvatskom jeziku, naslove tablica, grafikona, slika i shema treba pisati boldiranim slovima, a engleske
prijevode njihovih naslova kao i sadr`aja treba pisati u italiku neboldiranim slovima, i obrnuto.
• Za pisanje decimalnih brojeva u tekstovima i tablicama na hrvatskom jeziku treba koristiti isklju~ivo zareze, odnosno u engleskoj
verziji isklju~ivo to~ke. U hrvatskim tekstovima i tablicama, kao i u popisu literature, iza svih spomenutih godina obvezno
dolazi to~ka.
Radovi }e biti recenzirani od najmanje 2 recenzenta iz odgovaraju}eg podru~ja i lektorirani. Recenzenti obavljaju kategorizaciju
radova: originalni znanstveni ~lanak (original scientific paper), pregledni znanstveni ~lanak (scientific review), prethodno
priop}enje (preliminary communication), izlaganje na znanstvenom skupu (conference paper), stru~ni ~lanak (proffesional paper).
Svi radovi dobivaju UDK klasifikacijski broj (rad se kategorizira prema odre|enim podru~jima). Radovi tiskani na hrvatskom jeziku
moraju imati italikom napisane engleske prijevode Naslova, Sa`etka, Klju~nih rije~i te tablica i grafikona, i obrnuto. U radu tiskanom na
hrvatskom jeziku engleske verzije Sa`etka i Klju~nih rije~i dolaze na kraju rada, iza poglavlja Literatura, i obrnuto.
Radovi u pravilu sadr`e:
NASLOV: treba biti {to kra}i, informativan, pisan velikim tiskanim (bold) slovima, font 12. Ispod naslova dolaze inicijali imena
(`enski autori puno ime) i prezime autora bez akademske titule, a iza svakog prezimena ozna~iti eksponentom ukoliko autori nisu iz
iste ustanove (boldiranim slovima u italiku font 11).
SA@ETAK: jezgrovit prikaz rada koji ~itatelju omogu}ava procjenu zanimljivosti rada. Sa`etak treba biti napisan boldiranim slovima
u italiku (font 10, bold, Italic) i da se bez ve}e prerade mo`e tiskati u referalnim ~asopisima. Optimalna du`ina je oko 100 rije~i.
Sa`etak mora sadr`avati klju~ne rije~i bitne zbog uklju~ivanja u informacijske sustave, a koje tako|er treba pisati boldiranim italik slovima
(font 10).
UVOD: izla`e se ideja i cilj provedenih istra`ivanja, a mo`e se dati vrlo selektivan osvrt na literaturu, ako nema posebnog poglavlja
“Pregled literature”.
MATERIJAL I METODE: detaljno se opisuju samo nove ili modificirane metode. Za poznate metode i postupke daje se samo literaturni
izvor.
REZULTATI I RASPRAVA: opisuju se utvr|ene ~injenice i zakonitosti, obja{njavaju pojave te potvr|uje ili negira postavljena hipoteza.
U raspravi treba usporedbom s radovima drugih autora potkrijepiti zna~aj vlastitih istra`ivanja. Treba voditi ra~una da se isti
podaci ne ponavljaju u tablicama, grafikonima te ponovno u tekstu.
ZAKLJU^AK: sadr`i sintezu istra`ivanja i rezultata. Pri njegovom pisanju va`na je postupnost u izlaganju.
LITERATURA: pi{e se abecednim redom s rednim brojem ispred prvog autora, s punim podacima (autori, godina, naziv reference,
izdava~, mjesto izdavanja, stranice). Autore ne pisati velikim slovima.
Radove treba u 2 tiskana primjerka te na disketi poslati Uredni{tvu ~asopisa “Poljoprivreda”, Poljoprivredni fakultet,
Trg sv.Trojstva 3, 31000 Osijek (E-mail: danica.hanzek@suncokret.pfos.hr).
Rukopisi radova i diskete se ne vra}aju.

70 Poljoprivreda 7 (2001)
GUIDELINES FOR CONTRIBUTORS
“AGRICULTURE Scientific and Professional Review” (ISSN 1330-7142) is published by The Faculty of Agriculture
in Osijek and The Osijek Agricultural Institute. Scientific and professional papers are published in both Croatian and English
language. Papers are accepted on the understanding that they have not been or will be published elsewhere. Inferences,
summaries, synopses, master’s theses, dissertations as well as presentations at symposia are not considered as published
papers. Book surveys or their reviews, short translations and communications covering agriculture field will also be published
in the journal supplement.
The manuscripts submitted should meet propositions as follows:
• Maximum paper scope, prepared for publishing, is 8 printed pages of A-4 format, dissertation summary 2 pages, master’s
one 1 page (including tables, graphs, figures and other supplements). Maximal characters per page amount 4500
(including spaces between words). Page lines must not exceed 50
• Text should be written in Microsoft Word for Windows version 6.0 or higher, Font Times New Roman, line spacing 1.
All margines should be 2.5 cm
• The whole text should be written in letters sized 11 except head title (size 12), authors’ names and addresses, summaries
and graphs and tables description (size 10). Headtitle and subtitles of the sections should be written in bolded capital letters.
• Initial paragraph must not be drawn in, neither key tabulator can be used, paragraphs should be divided by ENTER key.
Automatic page numbering should be used (position bottom right)
• Full authors’ names with titles, occupations and addresses of the institutions they work at (letter size 10, italic) should be
placed at the bottom of the first page below 3 cm long line, they are not allowed to be written in the automatic footnote program.
In case of footnote writing, automatic footnotes are advised.
• Cited authors in the paper must not be bolded, written in italic or capitalized.
• Graphs, figures and schemes should be as clear as possible and easy to survey. They must be saved in Winword and edited
as an integral part of the paper (in the text). Titles of tables and graphs in the paper written in Croatian language should
be bolded whereas English translations in italic are devised to be unbolded and vice versa (font 10). Colour graphs and figures
are not welcome. Due to more sured paper printing, graphs and figures should also be submitted in one of graphic
or figure formats (*.xls, *.tiff or *.jpg). They must not be submitted as drawings on parchment paper.Titles as well
as contents of tables, graphs, figures and schemes of the paper must be also translated in English and vice versa.If
the paper is written in Croatian language titles of tables, graphs, figures and schemes should be written in bolded letters
whereas English translations of their titles as well as contents should be written in italic unbolded letters and vice versa.
• Only commas should be written in Croatian texts while using decimal numbers in both text and tables whereas a point in an
English version. In Croatian texts and tables as well as in a literature list a point should be placed after all mentioned years.
Papers will be reviewed by at least 2 critics from corresponding field and language edited. Papers are classified by
reviewers into: original scientific paper, scientific review, preliminary communication, conference paper and professional paper.
All papers have UDK classification number (a paper is classified per certain fields). Titles, summaries, key-words, tables
and graphs of the papers printed in Croatian language must be written in English (italic) and vice versa. English version of summary
and key-words in the Croatian printed text is placed at the end of the paper after Literature chapter and vice versa.
Generally, all papers should be divided into the following sections:
TITLE: Should be as short as possible, informative, written in capital (bolded) letters, font 12. Initials of authors’ name (full name
for females) and surname without academic titles should be placed below the title. Each surname should be followed by an exponent
if authors do not work in the same institution. (bolded letters in italic font 11).
SUMMARY: A core display of the paper presenting readers clear idea of what it is about. Summary should be written in bolded
letters in italic (font 10) enabling printing the paper in referrable journals without a large- scale revision. Optimal length should be kept
to approx. 100 words. Summary should contain key-words, vital for incorporating into information systems, that must also be written
in bolded italic letters (font 10).
INTRODUCTION: Displays an idea and aim of the conducted investigations. Very selective review of the literature may also be
given here if there is no special section “Literature review”.
MATERIAL AND METHODS: Only new or modified methods are described in details whereas literature source is given for recognized
methods and procedures.
RESULTS AND DISCUSSION: Determined facts and regularities are described, phenomena are explained whereas set up
hypothesis is confirmed or denied. Significance of the own investigations should be substantiated by comparing them with other authors’
papers. Care should be taken in avoiding repeted data in tables, graphs and again in the text.
CONCLUSION: Contains synthesis of the investigations and results. While writing take care of the presentation graduation.
REFERENCES: References should be listed alphabetically by putting ordinal number before the first author, full data is required
(authors, year, reference name, editor, editing place, pages). Authors should not be written in capital letters.
Manuscripts must be submitted in 2 printed copies as well as on disk addressed to:
Editorial Board of the Journal “Agriculture”, The Faculty of Agriculture in Osijek, Trg Sv. Trojstva 3, 31 000 Osijek,
Croatia (E-mail: danica.hanzek@suncokret.pfos.hr).
Manuscripts and disks will not be returned.

UDC 63 ISSN 1330-7142
Scientific and Professional Review
Volume 7; Number 1; June, 2001
CONTENTS
Jasenka ]osi}, Dra`enka Jurkovi}
FUSARIUM SPECIES FROM VARIOUS HOSTS AND THEIR PATHOGENICITY TO WHEAT SEEDLINGS ..............5
M. Jo{t, Vesna Samobor, S. Sre~ec
PLEIOTROPIC EFFECT OF Rht DWARFING GENE ON SOME TRAITS OF WHEAT ( Tr. aestivum L. em Thell) ........10
3
Marija Ivezi}, Emilija Raspudi}
THE EUROPEAN CORN BORER ( OSTRINIA NUBILALIS HÜBNER) - REVIEW OF RESULTS FROM CROATIA ........ 15
Aleksandra Sudari}, Marija Vratari}
STABILITY AND ADAPTABILITY OF SEVERAL SOYBEAN OS-CULTIVARS IN THE GRAIN YIELD ................. 18
J. Kanisek, I. @ugec, M. Juri{i}
ECONOMICS RESULTS OF WHEAT PRODUCTION BY DIFFERENT SOIL TILLAGE WAYS .......................25
Gordana Kralik, Z. [krti}, Marica Galonja, S. Ivankovi}
CHICKEN MEAT IN HUMAN NUTRITION FOR HEALTH ................................................32
Gordana Kralik, R. Scitovski, G. Ku{ec
MODELS OF MAXIMUM GROWTH EVALUATION IN FATTENING PROVENIENCES OF BROILERS .................37
A. Petri~evi}, Gordana Kralik, Dra`enka Gutzmirtl, G. Ku{ec
CARCASS QUALITY OF PIGS OF DIFFERENT GENOTYPES ON FAMILY FARMS. .............................42
A. Petri~evi}, Gordana Kralik, Dra`enka Gutzmirtl, T. Crnjac, V. Margeta
INFLUENCE OF FEEDING ON CARCASS QUALITY OF PIGS ON FAMILY FARMS ............................. 47
T. Rastija, Z. Antunovi}, Dra`enka Gutzmirtl, I. Bogut, I. Mandi}
INFLUENCE OF FOALING SEASON ON DEVELOPMENT OF SOME MEASURES OF
LIPPIZANER FOALS IN \AKOVO STUD FARM ..................................................... 52
B. Petra~, K. Zmai}, Z. Tolu{i}, Jadranka De`e
MILK MARKETABILITY IN THE REPUBLIC OF CROATIA ...............................................56
M. Kari}, Ljubica Ranogajec
INDIRECT COSTS ALLOCATION AND DECISION MAKING IN AGRICULTURAL PRODUCTION ...................61
1 2001
Vol. 7