^asopis izlazi dva puta godišnje u nakladi od 300 primjeraka / The Review is published twice a year in 300 copies. “POLJOPRIVREDA znanstveno - stru~ni ~asopis” citira se u slijede}im bazama podataka / “AGRICULTURE Scientific and Professional Review” is cited by the database: 1. CAB International 2. Agricola 3. Nacionalna i sveu~ilišna hrvatska biblioteka / National and University Croatian Library
Agriculture 7 (2001) 5 ISSN 1330-7142 UDK = 632.4:633.11 FUSARIUM VRSTE S RAZLI^ITIH DOMA]INA I NJIHOVA PATOGENOST ZA KLIJANCE P[ENICE Jasenka ]osi}, Dra`enka Jurkovi} SA@ETAK Izvorni znanstveni ~lanak Original scientific paper Tijekom ~etiri godine (1996.-1999.) na devet lokaliteta u isto~noj Hrvatskoj sakupljen je biljni materijal radi izolacije Fusarium spp.: korovne biljke iz porodice Malvaceae, Amaranthaceae, Asteraceae, Brassicaceae, Polygonaceae, Poaceae, Urticaceae i Lamiaceae, zrna p{enice, je~ma, kukuruza i soje te ostaci p{enice i kukuruza. Usprkos tome {to na korovima nije bilo znakova bolesti, s 319 pregledanih biljaka izolirano je sedam Fusarium vrsta. Najzastupljeniji, izoliran s pet korova, je F. graminearum. Ta je vrsta dominantno zastupljena u izolacijama s ostataka p{enice (53,26%) i kukuruza (29,37%), a zatim slijede F. moniliforme, F. subglutinans i F. sporotrichioides. Prevladavaju}a zastupljenost F. graminearum utvr|ena je na zrnu p{enice (51,08%), je~ma (71,36%), F. moniliforme na zrnu kukuruza (46,02%) i F. oxysporum na zrnu soje (83,93%). Testom patogenosti utvr|eno je da su za klijance p{enice najpatogeniji izolati F. graminearum, F. culmorum i F. sporotrichioides, a najmanje patogena vrsta je F. poae. Klju~ne rije~i: Fusarium vrste, razli~iti doma}ini, p{enica, patogenost UVOD Fuzarijske bolesti p{enice: pale` klijanaca, trule` korijena, krune korijena i vlati te pale` klasova, imaju kozmopolitski karakter, osobito u podru~ju umjerene klime. Za pojavu bolesti, osim agresivnog uzro~nika, osjetljivog doma}ina i povoljnih okoli{nih ~imbenika, va`an je izvor inokuluma. Zna~ajan izvor zaraze, kako je to dobro dokumentirano u literaturi (Kommedahl i sur, 1979., Teich i Nelson, 1984., Duthie i sur., 1986., Daamen i sur., 1991., Cotten i Munkvold, 1998.), inficirani su ostaci biljaka iz prethodne vegetacije i zara`eno sjeme. Brojni korovi koji rastu na oranicama ili uz njihove rubove mogu biti alternativni doma}ini gljivi~nim uzro~nicima bolesti ratarskih kultura, me|u kojima su i Fusarium vrste (Anikster, 1982., Helbig i Caroll, 1994., Heiny i Weidemann,1990., Jenkinson i Parry, 1994.). Zbog rasprostranjenosti korova, oni mogu biti zna~ajan ~initelj odr`avanja inokuluma parazita u tlu. Na{im istra`ivanjima, dijelom financiranim od Ministarstva znanosti i tehnologije u projektu 079205, `eljeli smo utvrditi izvore inokuluma Fusarium spp., zastupljenost vrsta te njihovu patogenost za klijance p{enice. MATERIJAL I METODE Fusarium vrste izolirane su sa zrna p{enice, je~ma, kukuruza i soje, korijena p{enice, ostataka p{enice (svaki mjesec od rujna do svibnja) i kukuruza (svaki mjesec od studenog do travnja), te korovnih vrsta iz porodica Malvaceae (Abutilon theophrasti Med. - Teofrastov mra~njak), Amaranthaceae (Amaranthus hybridus L. - kri`ani {}ir), Asteraceae (Artemisia vulgaris L. - obi~ni pelin, Matricaria sp.), Brassicaceae (Capsella bursa-pastoris (L.) Med. - prava rusoma~a), Polygonaceae (Polygonum aviculare L. - pti~ji dvornik, Rumex crispus L. - kovr~ava kiselica), Poaceae (Sorghum halepense (L.) Pers. - piramidalni sirak), Urticaceae (Urtica dioica L. - obi~na kopriva) i Lamiaceae (Lamium purpureum L. - grimizna mrtva kopriva) tijekom ~etiri godine (od 1996.-1999.). Biljni materijal prikupljen je na devet lokaliteta na podru~ju isto~ne Hrvatske (Osijek, Brijest, ^epin, [iroko Polje, Petrijevci, Valpovo, Sopot, ^a~inci i Baranja - Karanac, Brestovac, Kne`evi vinogradi). Korijen, stabljika i listovi biljaka ispirani su pod teku}om vodom, a potom su sterilnim skalpelom uzimani dijelovi tkiva koji su dezinficirani u 96% alkoholu (30 sekundi), isprani u destiliranoj vodi, osu{eni filter papirom i stavljeni u Petrijeve zdjelice na navla`eni filter papir. Petrijeve su zdjelice dr`ane u termostatu na 20±1ºC i NUV svjetlu (12 sati dan, 12 sati no}). Pregled je obavljan tre}eg i petog dana. Zrna p{enice, je~ma, kukuruza i soje stavljana su na naklijavanje u Petrijeve zdjelice s navla`enim filter papirom. One su tako|er dr`ane u termostatu na 20±1ºC i Mr.sc. Jasenka ]osi} i prof.dr.sc. Dra`enka Jurkovi} - Sveu~ili{te Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Trg sv. Trojstva 3, 31000 Osijek
Change language