c:\Temp\PDF_RTF\poljoprivreda\Poljoprivreda 1-2001\Poljoprivreda ...

20 Agriculture 7(2001)
Tablica 1. Srednja mjese~na temperatura zraka (°C) i koli~ina oborina (mm) po godinama tijekom vegetacije soje,
1996-2000., Osijek
Table 1. Average month air temperature (°C) and precipitation (mm) per years during soybean growing seasons,
1996-2000, Osijek
4. REZULTATI I RASPRAVA
4.1. Urod zrna (t/ha)
Prosje~ni urodi zrna ispitivanih kultivara po godinama
ispitivanja i u prosjeku s rezultatima statisti~ke analize prikazani
su u Tablici 2. Analizom navedenih rezultata, vidljive
su statisti~ki zna~ajne razlike u urodu zrna izme|u
ispitivanih kultivara po pojedinim godinama ispitivanja,
kao i u prosjeku za sve godine ispitivanja. Prosje~ni urod
zrna za sve ispitivane kultivare u 1996. godini iznosio je
3.90 t/ha, a pojedina~ne vrijednosti kretale su se od 3,38
t/ha (cv. Kaja) do 4,55 t/ha (cv. Ika). U 1997. godini, prosje~ni
urod zrna varirao je od 3,13 t/ha (cv. Ilova) do 4,42
t/ha (cv. Ika), odnosno prosjek svih kultivara bio je 3,65
t/ha. Prosje~ni urod zrna ispitivanih kultivara u 1998. godini
iznosio je od 3,07 t/ha (cv. Kaja) do 4,39 t/ha (cv. Ika),
odnosno u prosjeku 3,60 t/ha, dok je u 1999. godini prosje~ni
urod zrna svih ispitivanih kultivara bio 3,93 t/ha, a
pojedina~ne vrijednosti su varirale od 3,22 t/ha (cv. Ilova)
do 4,68 t/ha (cv. Ika). U 2000. godini, urod zrna je rangiran
od 3,02 t/ha (cv. Ilova) do 4,11 t/ha (cv. Ika), dok je prosjek
za sve kultivare iznosio 3,48 t/ha.
U petogodi{njem prosjeku, najvi{i urod zrna imao je
cv. Ika (4,43 t/ha), {to je statisti~ki zna~ajno (na razini
P=0,01) najvi{e u odnosu na urod zrna ostalih kultivara.
Kultivar Ilova imao je statisti~ki visokozna~ajno najni`i
urod zrna (3,19 t/ha) u odnosu na urod zrna ostalih kultivara,
osim u odnosu na cv. Iva (3,29 t/ha). Razlika u urodu
zrna izme|u ta dva kultivara nije bila statisti~ki opravdana.
Razlike u visini uroda zrna izme|u ostalih testiranih kultivara
tako|er su bile zna~ajne, {to je bilo i za o~ekivati, jer
se radi o genetski divergentnom materijalu u tom svojstvu.
Prosje~ni urodi zrna po pojedinim godinama, bez obzira na
kultivar, bili su razli~iti, uz statisti~ki opravdane razlike, a
kretali su se od 3,48 t/ha (2000.) do 3,93 t/ha (1999.), odnosno
u petogodi{njem prosjeku 3,71 t/ha (Tablica 2.),
{to potvr|uje da je godina va`an ~initelj djelovanja na visinu
uroda zrna. Usporedbom dobivenih prosje~nih vrijednosti
uroda zrna po godinama ispitivanja s klimatskim
uvjetima, uo~avaju se odre|ene povezanosti. Odnosno, u
godinama s vi{e oborina i njihovim boljim rasporedom
tijekom vegetacije dobiveni su i vi{i urodi zrna soje. Varijabilnost
visine uroda zrna unutar kultivara po godinama treba
povezati s razli~itim klimatskim uvjetima tijekom
vegetacije soje po godini ispitivanja i razli~itim reagiranjem
kultivara na te uvjete. Potvrdu tome daju i statisti~ki visokozna~ajno
opravdane interakcije kultivar x godina za
sve ispitivane kultivare (Tablica 2.).
Op}enito, dobiveni rezultati ispitivanja varijabilnosti
uroda zrna potvr|uju poznatu ~injenicu, od mnogih autora
navedenu u literaturi (Fehr, 1987., Palmer i sur., 1996.,
Vratari} i sur., 1998.), da visina uroda zrna soje zna~ajno
ovisi o genetskoj osnovi, ali se modificira pod utjecajem
okoline. Odnosno, varijabilnost u ekspresiji uroda zrna rezultanta
je genetske varijabilnosti, okolinske varijabilnosti
te varijabilnosti interakcije izme|u genotipa i okoline.
4.2. Stabilnost i adaptabilnost kultivara
Prikaz prosje~ne visine uroda zrna i procjena stabilnosti
po parametrima za svaki kultivar u petogodi{njem
prosjeku tih ispitivanja dan je u Tablici 3. Prema dobivenim
procjenama stabilnosti, kao i prosje~nim vrijednostima
uroda zrna, ispitivani kultivari razlikuju se u visini uroda i
stabilnosti uroda zrna te adaptabilnosti i na osnovu toga
grupirani su u tri skupine. U prvoj skupini nalaze se kultivari
koje karakterizira visok i stabilan uroda zrna te {iroka
op}a adaptabilnost, a to su sljede}i kultivari: Ika, Podravka
95, Anica, Kuna, Tisa i Drina. U pogledu visine uroda zrna,
noviji kultivari Ika, Podravka 95 i Anica imali su vi{i urod
zrna od prosjeka pokusa, uz opravdane razlike na razini
P=0,01, {to ukazuje na pomake u oplemenjivanju soje na
urod zrna. Noviji kultivar Kuna i standardni kultivar Tisa
imali su vi{i urod zrna od prosjeka, a cv. Drina ni`i urod
zrna od prosjeka pokusa, ali bez statisti~ke opravdanosti.
Nadalje, kultivare te skupine odlikuju vrijednosti parametara
W i iS 2 GxY ni`e od prosje~ne vrijednosti tih parametara
za cijeli pokus, a vrijednost b i je oko 1,00. Na osnovu dobivenih
procjena parametara stabilnosti ti kultivari mogu se
smatrati stabilnim u urodu zrna i {irokoadaptabilnim.
Odnosno, dobiveni rezultati analize stabilnosti pokazuju da
je kod tih kultivara vrlo mala varijabilnost u visini uroda