c:\Temp\PDF_RTF\poljoprivreda\Poljoprivreda 1-2001\Poljoprivreda ...

26 Agriculture 7(2001)
razmatrali su Phillips i sur. (1984.), Pimentel i sur.
(1984.), Estler i sur. (1984.), Bi}ani} (1992.), Ko{uti}
(1993.), [tefanek (1993.), Tebrügge i sur.(1994.), Sprague
i sur.(1996.), Kanisek i sur (1997.), i drugi.
MATERIJAL I METODE
Pokus s ciljem sni`avanja razine tro{kova pri razli~itim
sustavima obrade tla postavljen je po split-plot metodi
u ~etiri ponavljanja na povr{inama poduze}a Dukat
d.d. Drenovci u `upanjskom Posavlju nedaleko od Vrbanje.
Veli~ina osnovne parcele iznosila je 4.320 m 2 (240 m x
18 m), a predusjev je bila soja. Pokus je postavljen vegetacijske
1992./1993. godine, a rezultati istra`ivanja temelje
se na podacima prikupljanim tijekom slijede}e ~etiri
godine. Uz konvencionalnu obradu (a), pri kojoj je osnovna
obrada tla obavljena plugom, predsjetvena priprema s
dva prohoda tanjura~om i sjetvosprema~em, istra`ivana
su i ~etiri na~ina reducirane obrade tla. U varijanti (b) sjetvi
su prethodila tri prohoda tanjura~om, a u varijanti (c) dva
prohoda multitillerom. Sjetva Rotosemom u varijanti (d)
obavljena je iza oranja plugom. Varijanta (e) predstavljena
je no- till obradom, tj. sjetvom s Rotosemom bez obrade
tla. Na temelju tehnolo{ke karte za obavljanje radova pri
razli~itim varijantama obrade tla za p{enicu, izra~unat je
utro{ak sati rada ljudi i strojeva po jedinici povr{ine. Na
osnovu podataka o utro{enom materijalu, uslugama i obvezama
izra~unate su kalkulacije tro{kova i ekonomski
pokazatelji uspjeha proizvodnje za svaku varijantu obrade.
Zbog sve ve}eg zna~enja energije obavljen je i njezin prora~un.
Pri tomu su kori{teni uobi~ajeni koeficijenti za ovakav
tip istra`ivanja. Tako je utro{ena energija pogonskog
goriva utvr|ena mno`enjem potro{ene koli~ine goriva s
energetskim koeficijentom 36,0 MJ/l. Energija utro{ena
radom sredstava mehanizacije izra~unata je dijeljenjem
njihove mase s ukupnom povr{inom koju stroj mo`e obaviti
tijekom vijeka uporabe, a primijenjen je energetski ekvivalent
82 MJ/kg utro{ene mase strojeva. Energija du{ika
izra`ena je ekvivalentom 73 MJ/kg, fosfora 13,2 i kalija 9,3
MJ/kg. Prinos zrna p{enice vrednovan je s 15,5, a slame
14,2 MJ/kg.
REZULTATI I RASPRAVA
Konvencionalna proizvodnja p{enice (a) obavljena je
s 31 zahvatom. Tlo je pri tome 17 puta «ga`eno» traktorom.
Na temelju normi u~inka izra|ena je tehnolo{ka karta
proizvodnje za povr{inu jednog hektara (Tablica 1.).
Istra`ivanjem je utvr|eno da se primjenom standardne
tehnologije proizvodnje p{enice tro{i 13,31 sat rada ljudi i
9,35 sati po hektaru rada strojeva. Laki traktori kori{teni su
0,42, srednji s 5 sati/ha. S 2,72 sata/ha u tehnologiji su
zastupljeni te{ki traktori. Posljednji su kori{teni za oranje
plugom pri osnovnoj obradi i predsjetvenoj pripremi tla
tanjura~om i sjetvosprema~em. Na temelju utro{ka materijala
izra|ena je kalkulacija tro{kova i vrijednosti proizvodnje
(Tablica 2.).
Po jedinici povr{ine u svim je varijantama tro{eno
330 kg sjemena, a uz cijenu od 2,40 kn/kg izdvojeno je
792,00 kune/ha. To za konvencionalnu obradu predstavlja
13,4% od ukupnih tro{kova koji iznose 5.929,21 kn/ha. Za
upotrebljenih 950 kg/ha mineralnih gnojiva utro{eno je
1.166,60 kn/ha ili 19,7% ukupnih tro{kova. Tro{kovi sredstava
za za{titu u iznosu 575,24 kn/ha ~ine 9,7% u strukturi
ukupnih tro{kova. Utro{kom 9,35 sati/ha rada strojeva
ulo`eno je 2.123,42 kn/ha. To je zna~ajna stavka s udjelom
od 35,8% u ukupnim tro{kovima. Izravni tro{kovi
obrade tla ko{taju 951,61 kn/ha ili 44,8%ukupnih tro{kova
rada strojeva. Od toga je za oranje plugom utro{eno
512,61 kn/ha, dva prohoda tanjura~om 322,81, te pripremu
sjetvosprema~em 116,19 kn/ha. Druga varijanta (b)
obavljena je bez oranja. Ono je zamijenjeno s tri prohoda
tanjura~om. Time je utro{ak rada strojeva s 9,35 smanjen
na 8,11 sati/ha, a tro{kovi rada strojeva sni`eni za 440,04
kn/ha. Utro{ak rada te{kih traktora smanjen je za 1,24 s
2,72 na 1,48 sati/ha ili za 45,6%. Tro{kovi rada strojeva
pri ovoj tehnologiji proizvodnje p{enice iznose 1.683,38
kn/ha i za 20,7% ni`i su od tro{kova rada sredstava mehanizacije
pri konvencionalnoj obradi. Ukupni tro{kovi proizvodnje
p{enice za ovu varijantu iznose 5.469,26 kn/ha. U
odnosu prema ukupnim tro{kovima konvencionalne proizvodnje
smanjeni su za 459,95 kn/ha ili 7,8%.
Oranje plugom u varijanti (c) zamijenjeno je s dva
prohoda multitillerom. Ovaj proces proizvodnje p{enice
zahtjeva 11,87 sati rada ljudi i 7,6 sati/ha rada strojeva.
Tro{kovi rada strojeva u ovom slu~aju iznose 1.736,41
kn/ha. To je za 387,01 kn/ha ili 18,2% manje od tro{kova
rada strojeva kori{tenih pri konvencionalnoj tehnologiji
proizvodnje. Ukupni tro{kovi proizvodnje p{enice za tre}u
varijantu iznose 5.515,99 kn/ha. Isti su za 7,0% ni`i od
ukupnih tro{kova konvencionalne tehnologije.
Sjetvi p{enice Rotosemom u varijanti (d) prethodilo
je oranje plugom. Na taj je na~in utro{ak rada ljudi
pove}an na 12,97, a strojeva 8,58 sati/ha. Tro{kovi uporabe
mehanizacije u ovoj varijanti iznose 2.111,00, a u odnosu
na konvencionalnu tehnologiju ni`i su za svega
12,42 kn/ha. Pri sjetvi Rotosemom u varijanti (e) utro{eno
je 11,66 sati rada ljudi i 7,18 sati/ha rada strojeva. Pri
tomu su tro{kovi rada strojeva, u odnosu na konvencionalnu
tehnologiju, smanjeni za 22,8%, a ukupni tro{kovi
proizvodnje p{enice za 8,9%. Primjenom konvencionalne
tehnologije ostvarena je dobit od 670,79 kn/ha. U varijanti
(b) ona je pove}ana na 899,74 kn/ha ili za 34,1%. Najni`a
razina dobiti od 603,74 kn/ha, ostvarena je iza sjetve Rotosemom
po grubom oranju (d).
Proizvodnost rada ljudi zna~ajno je i slo`eno obilje`je
uspjeha proizvodnje, a primjenom suvremene tehnike i
tehnologije proizvodnje u posljednje vrijeme zna~ajno je
porasla. Prema istra`ivanjima, primjenom konvencionalne
tehnologije proizvedeno je 451 kg zrna p{enice po satu
rada ljudi (Tablica 3.). Najvi{a razina, od 482 kg/satu,
ostvarena je pri obradi tanjura~om (b). Za jednu tonu