c:\Temp\PDF_RTF\poljoprivreda\Poljoprivreda 1-2001\Poljoprivreda ...

44 Agriculture 7(2001)
(1990., 1994. i 1998.), \iki} i sur. (1993.), Kralik i sur.
(1997.) te Ku{ec i sur. (1998.).
Osjetljivo slabije rezultate pokazali su tovljenici dvopasminskih
kri`anaca NjLx[L i [LxNjL iz Farme 3, ~iji je
prosje~ni udio mi{i}nog tkiva bio 50,37%; NjLxP iz Farme
4. s 50,34%; NjLxP i ~isti NjL iz Farme 5. sa 49,00% te
[LxNJL i NJLx[L iz Farme 6., s prosje~nim udjelom
mi{i}nog tkiva svega 47,51%. S obzirom na pasmine NjL,
[L i P, koje su upotrebljene u dobivanju dvopasminskih
kri`anaca (od ~istih pasmina bilo je svega oko 40 svinja
NjL), iznena|uje relativno niska srednja vrijednost udjela
mi{i}nog tkiva u polovicama. Me|utim, ako se uzme u obzir
da se u nekim na{im seoskim doma}instvima jo{ uvijek
ne pridaje dovoljno va`nosti hranidbi svinja u tovu, onda
su posljedice obja{njive. Sve to upu}uje na ~injenicu da
postoji mogu}nost proizvodnje visoko mesnatih svinja na
obiteljskim gospodarstvima ako se genetski i paragenetski
~imbenici u proizvodnji znala~ki kontroliraju. Zato se u narednom
razdoblju posebna pa`nja mora posvetiti analizi
tehnolo{kih procesa na obiteljskim gospodarstvima kako
bi ta gospodarstva postala efikasnija u proizvodnji kvalitetnih
svinjskih polovica i mesa.
Pored rezultata o prosje~nom udjelu mi{i}nog tkiva
od svih tovljenika iz pojedinih obiteljskih gospodarstava
(farmi), bilo je potrebno dati i prikaz udjela svinjskih polovica
razvrstanih u pojedine klase prema Pravilniku
(1999.). Iz prikaza u Tablici 2. i Grafikonu 2., uo~ava se da
je najve}a ujedna~enost polovica, prema mesnatosti, bila
Tablica 2. Udio svinjskih polovica u pojedinim klasama
Table 2. Share of pig carcasses per classes