c:\Temp\PDF_RTF\poljoprivreda\Poljoprivreda 1-2001\Poljoprivreda ...

42 Agriculture 6 (2000)
ISSN 1330-7142
UDK = 636.4:636.082
KAKVO]A POLOVICA SVINJA RAZLI^ITIH GENOTIPOVA NA
OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA
A. Petri~evi} (1) , Gordana Kralik (1) , Dra`enka Gutzmirtl (2) , G. Ku{ec (1) Izvorni znanstveni ~lanak
Original scientific paper
SA@ETAK
U okviru projekta pod naslovom “Optimalni modeli svinjogojstva u obiteljskim gospodarstvima
isto~ne Hrvatske” provode se istra`ivanja u vi{e obiteljskih gospodarstava iz tri `upanije.
Uz evidentiranje postoje}eg stanja, pristupilo se istra`ivanju mogu}nosti pobolj{avanja reproduktivnih,
proizvodnih i ostalih kvalitativnih svojstava svinja. Taj se cilj nastoji posti}i nabavkom
odgovaraju}ih rasplodnjaka i nazimica, ~iji }e kri`anci (dvo i tropasminski) dati
tovljenike zadovoljavaju}e mesnatosti. U ovom radu su zato, pored ostalog, na odre|enim gospodarstvima
pra}ene svinje u tovu kao kona~ni proizvod u svinjogojstvu. Kakvo}a polovica
iz {est obiteljskih gospodarstava utvr|ena je na liniji klanja na ukupno 1592 tovljenika tijekom
dijela 1999. i u 2000.godini. Najve}e udjele mi{i}nog tkiva u polovicama, utvr|ene postupkom
“dvije to~ke” (Pravilnik, 1999) imale su svinje Hypor hibrida (55,49%, n = 51) i tropasminskih
kri`anaca ([LxVJ) x P (55,28%, n = 692). Znatno slabiji rezultati utvr|eni su kod kri`anaca
NjLx[L i [LxNjL (50,37%, n = 204); NjL x P (50,34%, n = 195) te NjL i NjL x P (49,00%, n =
96) i [L x NjL i NJL x [L (47,51%, n = 354). Slabiji rezultati u ta ~etiri gospodarstva mogu se
objasniti evidentno neodgovaraju}om hranidbom tovljenika, koji bi tako|er, po genotipu, morali
dati ve}i udjel mi{i}nog tkiva u polovicama.
Klju~ne rije~i: genotip svinje, kakvo}a svinjskih polovica, obiteljsko gospodarstvo
UVOD
Proizvodnja svinja u Hrvatskoj, na `alost, nikada nije
dostigla ni broj~ano ni po kakvo}i zadovoljavaju}iu razinu.
Iako je po zavr{etku II.svjetskog rata relativno brzo
zapo~eo uvoz do tada u nas nepoznatih plemenitih (mesnatih)
pasmina bijelih svinja, na{e svinjogojstvo nije nikada
dostiglo onu razinu koja se mogla o~ekivati po uzoru
na zemlje iz kojih su rasplodne svinje uvezene. Razloga za
to ima mnogo, a oni su i objektivne i subjektivne naravi.
Posebno su za na{e svinjogojstvo nastupili te{ki dani u
vrijeme i neposredno iza Domovinskoga rata, jer su ba{ izrazito
svinjogojska podru~ja bila ili okupirana ili su, kao
rubna, devastirana, a ve}ina proizvodnje desetkovana.
Zato je bilo neophodno, naro~ito na podru~ju isto~ne
Hrvatske, na~initi napore da se ranija dru{tvena proizvodnja,
koja je dobrim dijelom nestala, {to prije i {to bolje obnovi
te usmjeri na obiteljska gospodarstva. U tome smislu
je Ministarstvo poljoprivrede i {umarstva Republike Hrvatske
osnovalo Vije}e za istra`ivanja u poljoprivredi (VIP),
koje je izna{lo potrebna sredstva za financiranje
istra`ivanja, ~iji }e rezultati, pomo}u Hrvatskoga zavoda
za poljoprivrednu savjetodavnu slu`bu, doprinijeti br`em
o`ivljavanju i unapre|enju svinjogojske proizvodnje u poljoprivrednim
obiteljskim gospodarstvima.
U okviru tih nastojanja, u tijeku je i rad na projektu
“Optimalni modeli svinogojstva na obiteljskim gospodarstvima
isto~ne Hrvatske”. Ciljevi tih istra`ivanja su da se
temeljem dobivenih rezultata na znanstvenoj osnovi
poka`e da se u ravni~arskim krajevima isto~ne Hrvatske
mo`e dosti}i razina svinjogojske proizvodnje, koja je prisutna
u naprednim zemljama Europe. Taj cilj objektivno
nije neostvariv ako se postupno rije{e problemi koji su
prete`no subjektivne naravi. Nakon detaljne analize stanja
u svinjogojstvu i uzroka takvog stanja, osmislit }e se nekoliko
razli~itih modela proizvodnje, vezanih za izbor i
kombinaciju genotipa, na~in hranidbe, dr`anja i drugih paragenetskih
~imbenika. Krajnji cilj ovog projekta je izbor
modela koji }e uz prihvatljive optimalne postupke dati i zadovoljavaju}e
ekonomske rezultate, tj. biti profitabilni. Dio
rezultata dosada{njih ispitivanja sadr`aj je i ovoga rada.
MATERIJAL I METODE
Utvr|ivanje udjela mi{i}nog tkiva u polovicama obavljeno
je na 1592 trupa svinja proizvedenih i utovljenih na
{est obiteljskih gospodarstava tijekom dijela 1999. i
2000.godine. Pra}eni su tovljenici bili poznatoga porijekla
i to manjim dijelom pasmine NJL i hibrida Hypor te ve}eg
dijela od dvopasminskih kri`anaca NjLx[L, [LxNjL, NjLxP
i tropasminskih kri`anaca ([LxVJ)xP, u farmama
(1) Prof.emerit.dr.sc. Antun Petri~evi}, prof.dr.sc.dr.h.c Gordana Kralik i
mr.sc. Goran Ku{ec - Sveu~ili{te Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Poljoprivredni fakultet u Osijeku , Zavod za zootehniku, Trg sv. Trojstva 3,
31000 Osijek, (2) Dra`enka Gutzmirtl, dipl.in`. - Hrvatski zavod za
poljoprivrednu savjetodavnu slu`bu, Kr.Petra Sva~i}a 4, 31000 Osijek