20.05.2014 Views

c:\Temp\PDF_RTF\poljoprivreda\Poljoprivreda 1-2001\Poljoprivreda ...

c:\Temp\PDF_RTF\poljoprivreda\Poljoprivreda 1-2001\Poljoprivreda ...

c:\Temp\PDF_RTF\poljoprivreda\Poljoprivreda 1-2001\Poljoprivreda ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Agriculture 6 (2000) 32<br />

MESO PILI]A U PREHRANI LJUDI ZA ZDRAVLJE<br />

Gordana Kralik (1) , Z. [krti} (1) , Marica Galonja (2) , S. Ivankovi} (3)<br />

ISSN 1330-7142<br />

UDK = 637.5:641<br />

SA@ETAK<br />

Izvorni znanstveni ~lanak<br />

Original scientific paper<br />

Meso pili}a zna~ajna je animalna namirnica u prehrani ljudi. Zbog visoke nutritivne vrijednosti,<br />

prije svega visokog sadr`aja bjelan~evina, a relativno niskog sadr`aja masti, ova vrsta<br />

mesa ubraja se i u dijetetske proizvode. Cilj na{eg istra`ivanja bio je analizirati kemijski sastav<br />

bijelog i tamnog mesa (mi{i}i prsa i batkova s nadbatcima) u pogledu sadr`aja bjelan~evina,<br />

masti, pepela, vode kao i makro i mikroelemenata. Tako|er je analiziran sadr`aj<br />

zasi}enih (SFA), mononezasi}eniih (MUFA) i polinezasi}enih (PUFA) masnih kiselina. Sadr`aj<br />

osnovnih hranjivih tvari u bijelom, kao i u tamnom mesu, bio je sljede}i: bjelan~evine 24,15% i<br />

20,96%, voda 74,01% i 74,56%, masti 0,62% i 3,29% te pepeo 1,22% i 1,19%. Utvr|eno je da<br />

bijelo, odnosno tamno meso u 100 g sadr`e sljede}e koli~ine makro i mikroelemenata: K<br />

359,22 mg i 322,00 mg, Mg 39,35 mg i 27,11 mg, Na 61,86 mg i 86,45 mg, Mn 0,08 mg i 0,09<br />

mg, Zn 1,09 mg i 2,30 mg te Fe 1,79 mg i 1,98 mg. Odnos PUFA 3 (C 18:3 3, C 20:5 3, C<br />

22:5 3 i C 22:6 3) i PUFA 6 masnih kiselina (C 18:2 6, C 20: 2 6 i C 20:4 6) bio je u bijelom<br />

meso 3,11, a u tamnom mesu 4,43.<br />

Klju~ne rije~i: meso, pili}i, sastav, masne kiseline, SFA, PUFA<br />

UVOD<br />

Meso pili}a zna~ajan je animalni dijetetski proizvod u<br />

prehrani ljudi. Odlikuje se visokim sadr`ajem punovrijednih<br />

bjelan~evina, a niskim sadr`ajem masti. Kemijski sastav<br />

mesa pili}a ovisi o razli~itim ~imbenicima, kao {to su:<br />

dob, na~in dr`anja, sastav obroka kojim se pili}i hrane, ali i<br />

tjelesna regija, odnosno pojedini dio trupa. Meso prsa i<br />

meso batkova s nadbatcima razlikuje se u hranjivim sastojcima<br />

(Kulier, 1990., Souci i sur., 1990., Galonja,<br />

1994., Kralik i sur., 1994.). S obzirom na to da postoji<br />

mogu}nost modificiranja sadr`aja po`eljnih, odnosno<br />

nepo`eljnih sastojaka u mesu pili}a, mnogobrojna su<br />

istra`ivanja u pravcu “dizajniranja ” pile}eg mesa<br />

odre|enog sastava ([krti}, 1999., Komprda i sur., 1999.,<br />

Okuyama i Ikemoto, 1999.). Istovremeno, selekcioneri nastoje<br />

proizvesti provenijencije tovnih pili}a s visokim udjelom<br />

najkvalitetnijih dijelova trupa, kao {to su prsa i batkovi<br />

s nadbatcima. Kada se razmatra nutritivna vrijednost<br />

mesa, uglavnom se isti~e sadr`aj bjelan~evina u njemu i<br />

njihova biolo{ka vrijednost. Manje pa`nje posve}uje se<br />

sadr`aju mineralnih tvari u mesu koje, iako u malim<br />

koli~inama, imaju va`nu ulogu kao strukturne tvari tkiva i<br />

biolo{kih sustava ili kao funkcionalne komponente raznih<br />

biokemijskih reakcija u ljudskom organizmu.<br />

U posljednje vrijeme posebno se isti~e mogu}nost<br />

mijenjanja profila masnih kiselina u mesu pili}a. Postoje<br />

razlike u definiranju pojedinih masnih kiselina koje proizlaze<br />

iz uporabe pojedinih krmiva u hranidbi pili}a, kao {to su<br />

sojino i repi~ino ulje (Hrdinka i sur., 1997.), laneno sjeme<br />

(Ochrimenko i sur., 1997.), sjeme uljne repice ili riblje ulje<br />

(Ajuyah i sur., 1992.). Leskanich i Noble (1997.) isti~u da<br />

se pove}anjem sojinog ulja u hrani pove}ava i sadr`aj linolne<br />

kiseline, dok se deponiranje polinezasi}enih masnih<br />

kiselina pove}ava dodavanjem ribljeg ulja u hrani pili}a.<br />

Kralik i sur. (1996.) tako|er su izvjestili o mogu}nosti<br />

promjene sadr`aja polinezasi}enih masnih kiselina uporabom<br />

razli~itih izvora masti.<br />

Na{e istra`ivanje odnosi se na ispitivanje prehrambene<br />

kakvo}e bijelog mesa (mi{i}i prsa) i tamnog mesa<br />

(mi{i}i batkova i nadbataka) pili}a, koji su bili utovljeni na<br />

konvencionalan na~in. Analiza je obuhvatila sadr`aj<br />

osnovnih sastojaka (bjelan~evina, vode, masti i pepela),<br />

zatim makro i mikroelemenata (Na, K, Mg, Mn, Zn, Fe),<br />

kao i zasi}enih, mononezasi}enih i polinezasi}enih masnih<br />

kiselina. S obzirom na to da konzumenti razli~ito preferiraju<br />

bijelo, odnosno tamno meso pili}a, `eljeli smo<br />

utvrditi u kojim se pokazateljima nutritivne kakvo}e razlikuju<br />

navedene dvije vrste pile}eg mesa.<br />

(1) Prof.dr.sc.dr.h.c Gordana Kralik i mr.sc. Zoran [krti}, asistent -<br />

Sveu~ili{te Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet u<br />

Osijeku, Zavod za zootehniku, Trg sv.Trojstva 3, 31000 Osijek (2) Mr.sc.<br />

Marica Galonja - Poljoprivredni institut, Ju`no predgra|e 17, 31000 Osijek<br />

(3) Mr.sc. Stanko Ivankovi}, asistent - Sveu~ili{te u Mostaru, Agronomski<br />

fakultet, Trg hrvatskih velikana 1, 88000 Mostar, BiH

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!