tekst cijele Prijave

Ministarstvo kulture
Hrvatsko vijeće za kulturna dobra
Runjaninova 2
10000 Zagreb
www.zelena-istra.hr
Ministarstvo kulture
udruga-zelena-istra@pu.t-com.hr
Uprava za zaštitu kulturne baštine
052 / 506-065 Za g. Jasena Mesića, pomoćnika ministra
Runjaninova 2
10000 Zagreb
U Puli, 7. ožujka 2007.
Predmet:
PRIJAVA na teret Konzervatorskog odjela u Puli zbog odbijanja izdavanja suglasnosti
na konačni prijedlog Izmjena i dopuna Provedbenog urbanističkog plana "Stari grad
Pula"
Poštovani, Poštovane,
dana 5. veljače 2007. godine je Konzervatorski odjel u Puli (Ministarstvo kulture, Uprava
za zaštitu kulturne baštine) je dopisom Gradu Puli odbio izdati suglasnost na konačni
prijedlog Izmjena i dopuna Provedbenog urbanističkog plana "Stari grad Pula" (prilog br. 1).
Ljubazno vas molimo da preispitate pretpostavke za odbijanje suglasnosti u dijelu
obrazloženja koji se odnosi na uvjetovanje izdavanja suglasnosti nužnom izgradnjom u
jednom od parkova starogradske jezgre - Parku grada Graza (točka 6. priloga br. 1 -
Očitovanje Konzervatorskog odjela u Puli : Park grada Graza).
Svoju prijavu temeljimo na uvjerenju da si Konzervatorski odjel u Puli uzima za pravo
da svoje subjektivne stavove prenosi u službene dokumente. Kao argument navodimo
činjenicu da nisu provedene analize ni postupak koji bi doveli do objektivnog stava. Nije
osigurano prožimanje "različitih struka i znanstvenih disciplina, humanističkih, društvenih,
tehničkih i prirodnih znanosti u svrhu primjerenoga pristupa u rješavanju složenih zadataka u
očuvanju baštine u prostoru", nisu ravnopravno razmotreni svi "društveno-gospodarski,
komunalni, infrastrukturni i ekološki problemi koji utječu na život i funkcioniranje
povijesnih građevina i cjelina graditeljske baštine", kako stoji u Nacionalnoj strategiji zaštite
okoliša, poglavlje 4.5.3.3. "Temeljne odrednice zaštite" pod "Osnove suvremene doktrine
zaštite graditeljske baštine".
OBRAZLOŽENJE
Ne samo da nije "angažirana lokalna vlast i lokalno stanovništvo u procesima zaštite
graditeljske baštine", kako traži navedena Strategija, već se ide direktno protiv protiv volje i
potreba građana, koji su od sredine 2004. godine do danas ustrajali na angažmanu u
kampanji protiv izgradnje na 4 zelene površine u starogradskoj jezgri: u Parku mladenaca,
Titovom parku, Parku grada Graza i na zelenoj površini u Amfiteatarskoj ulici. Gradska vlast
se zbog stavova građana također izjasnila protiv izgradnje u Parku grada Graza. U prilogu
br. 2 dostavljamo primjedbe Zelene Istre na prijedlog Izmjena i dopuna PUP-a "Stari grad
Pula" (21. siječanj 2004.). Odgovor Grada Pule na te primjedbe dostavljen nam je dopisom

od 29. svibnja 2006. (prilog br. 3), temeljem zaključka pulskog Gradskog poglavarstva (prilog br. 4). Isti
odgovor odsjeka za prostorno uređenje Grada Pule primilo je i oko 300 građana koji su se pismenim putem
izjasnili protiv izgradnje u Parku grada Graza. U odgovoru Grada Pule na primjedbu "protiv izgradnje u
parku grada Graza" stoji:
"U cilju potpunog planskog očuvanja postojećih zelenih površina unutar gusto izgrađene starogradske
jezgre, predloženo se procjenjuje prihvatljivim sukladno čemu će se izvršiti korekcija planskih
pokazatelja na način da se na cjelokupnoj lokaciji Parka grada Graza utvrdi namjena "zelena
površina" u zatečenom stanju."
Međutim, Konzervatorski je odjel tu odluku osporio i onemogućio.
Izradu plana Konzervatorski je odjel shvatio kao tehničku vježbu svoje (pre)uske struke, pri tom
zaboravljajući da se radi o javnom procesu u koji treba uključiti mnogo struka. U slučaju PUP-a "Stari grad
Pula želi se nametnuti autoritet samo konzervatora i arhitekata, bez kvalitetnih konzultacija s javnošću, bez
identificiranja potreba stanovnika grada i uvažavanja njihovog mišljenja. Zbog snažno izraženog otpora
predstavnika navedenih struka da prihvate jasno izražene potrebe građana Pule, i njihovog inzistiranja na
pretvaranju gradskih parkova u stambeno-poslovne zone, javlja se opravdana sumnja da se zapravo radi o
težnji da se održi apsolutni monopol u odlučivanju o tako unosnom poslu kao što je prostorno planiranje.
Uski interes struke vidi se i u tome što će unosne lokacije predviđene za komercijalnu izgradnju u povijesnoj
jezgri grada omogućiti konzervatorima arheološka istraživanja na račun budućih investitora. Sramotno je za
konzervatorsku struku da se u Puli dopušta izgradnja garažne kuće izuzetno velikih gabarita u starogradskoj
jezgri, na samo 200-ak metara od jedinstvenog amfiteatra - arene i drugih antičkih spomenika poput Dvojnih
i Herculovih vrata, bez ijedne primjedbe konzervatora. Blagoslov "struka" temelji na mogućnosti arheoloških
istražnih radova, zanemarujući, kada joj je to u interesu "nužnost obnove povijesne urbane matrice", na kojoj
inzistiraju u slučaju zagovaranja gradnje u pulskim parkovima.
Svrha prostornog planiranja je prvenstveno organizacija prostora kao odgovor na potrebe njegovih
stanovnika. Stoga je ključni trenutak izrade nekog plana omogućavanje javnosti da se izjasni o bitnim
temama koje će utjecati na njihov život tj. participacija građana u definiranju prostora. Pulski arhitekti i
konzervatori, međutim, na sve zahtjeve građana za gradom koji će odgovarati potrebama njegovih
stanovnika, odgovaraju samo jednim argumentom i to nužnošću "obnove starogradske jezgre metodom
faksimila ili interpolacije."
Uzmimo da se starogradska jezgra i obnovi "metodom faksimila ili interpolacije". Što će građani Pule time
dobiti (osim što će izgubiti 4 gradska parka)? Veću kvalitetu življenja, veće zadovoljstvo, više zdravlja, veći
ponos svojim gradom? Hoće li s ekonomskog aspekta izgradnja u pulskim parkovima dugoročno dovesti do
značajnog profita? Hoće li se povećati prihod od turizma? Hoće li Pula time steći preduvjet za kandidaturu
na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine? Ta ih pitanja ne zanimaju jer je u njihovom poimanju urbanizma
čovjek sa svojim potrebama beznačajni element. Svojim diktatom "nedvojbene obaveze rekonstrukcije
uništene urbane matrice", postavljaju se iznad "prodornog voxa populi koji omalovažava struku".
Nisu li "nedvojbenom obavezom rekonstrukcije uništene urbane matrice", koja neće vratiti povijesni
izgled cjeline starogradske, prekoračili svoje ovlasti? Tu tezu potvrđuje i činjenica da ne inzistiraju na
izgradnji u današnjem Parku grada Graza na cijeloj površini koja je 1944. bila pokrivena zgradama. Ne radi
se, dakle, baš o pravoj rekonstrukciji povijesne urbane matrice. Jer u dijelu Parka grada Graza, pored bazilike
Sv Marije Formoze ne dopuštaju gradnju nego uvjetuju "površinu za prezentiranje arheoloških nalaza". S
tom se namjenom, naravno, slažemo, i bili smo upravo mi ti koji smo to predložili (vidi prilog br. 2, točka 3).
Ali taj slučaj dobro ilustrira našu tezu o subjektivnom odnosno proizvoljnom oblikovanju stavova i uvjeta.
"Obnova i rekonstrukcija složene su intervencije u kojima se nanovo izrađuju dijelovi građevina ili
obnavljaju nestale građevine u povijesnim cjelinama na temelju precizne dokumentacije sa svrhom da se
očuva povijesni izgled građevine ili cjeline", stoji u Strategiji. U Puli niti jedna rekonstrukcija u povijesnoj
jezgri nije izvršena po tom principu! Konzervatori se zbog toga nisu nikada uzrujavali, niti su ikada reagirali.
Hoće li i nove građevine u parkovima izgledati poput do sada izvedenih interpolacija, na primjer hotel kraj
Kavane ogledala (fotografija - prilog br. 5) i brojne nove građevine u starogradskoj jezgri - loše, banalne i
jeftine. Jer upravo takve građevine kompromitiraju historijski karakter i identitet Pule. S obzirom da se
javno nisu nikada o tim zahvatima izjasnili, pretpostavlja se da se za pulsku struku radi o prihvatljivim
promjenama. Postoje li kriteriji prihvatljivosti i kako su se do sada primjenjivali? Prema UNESCOV-im

kriterijima, univerzalna vrijednost neke grupe građevina proizlazi iz njihovog povijesnog, umjetničkog i
znanstvenog značaja i takve vrijednosti treba čuvati.
Okolnosti i uvjeti u kojima je nastajala pulska starogradska jezgra nemaju nikakve veze s današnjim uvjetima
života. Konkretni povijesni, politički, društveni i financijski faktori utjecali su na izgradnju Pule, odnosno
utjecali su na mijenjanje prvobitnog krajobraza. Pula koja je tada nastajala imala je za ono vrijeme prikladni
karakter i značaj. Želi li se ponovo izgraditi "povijesna urbana matrica", bez obzira na današnje potrebe
stanovnika, možda bi trebalo razmisliti o njihovom iseljavanju i pretvaranju starogradske jezgre u muzej ili
spomenik. U suprotnom urbanistički planovi moraju apsorbirati društvene i funkcionalne potrebe
suvremenog načina života. Javni prostori i zelene površine su osnovni preduvjet za zadovoljavanje tih
potreba.
GRADEĆI S VIŠE OD 60 GODINA ZAKAŠNJENA NA PROSTORU DANAŠNJIH PARKOVA
NIKAKVE SE RANE NE ZACJELJUJU;
UPRAVO SUPROTNO, STVARAJU SE NOVE RANE
Pula je nakon velikog egzodusa nakon Drugog svjetskog rata izgubila dobar dio svojih stanovnika. Bilo je
potrebno nekoliko generacija rođenih u Puli da se počne obnavljati ta izgubljena veza građana s gradom.
Današnji stanovnici Pule identificiraju se sa suvremenom Pulom, a ne s onom sa starih razglednica. Ono što
se PUP-om "Stari grad Pula" namjerava je poticanje suprotnih procesa; rušenjem parkova i smanjivanjem
javnih površina ponovo se uništava percepcija pripadnosti gradu, što najbolje pokazuje gotovo jednodušnost
građana u osudi takvih planova. Gradeći sa više od 60 godina zakašnjenja ponovo kuće koje su postojale
u današnjim parkovima, nikakva se povijesna nepravda ne ispravlja, nikakve se "rane ne zacjeljuju"
(kako stoji u obrazloženju Konzervatorskog odjela). Upravo suprotno, stvaraju se nove rane. Ako
potreba za očuvanjem graditeljske baštine proizlazi iz potrebe za očuvanjem duha ili karaktera nekog grada
utemeljenima u kolektivnoj memoriji i osjećaju pripadnosti, nikakve nove zgrade nakon 63 godine ne mogu
postići taj cilj. O ljepoti i harmoniji, poučeni dosadašnjim primjerima obnove srušenih zgrada u
starogradskoj jezgri ili predstavljenim projektom izgradnje 22 zgrade u Parku grada Graza, da i ne govorimo.
Prijedlozi za intervencijama u starogradskoj jezgri moraju biti procijenjeni s okolišnog, vizualnog,
društvenog i ekonomskog aspekta, a ne da jedino i isključivo obrazloženje bude nužnost obnove povijesne
matrice grada. Zar će sadašnje i sve buduće generacije biti taoci izmišljenih potreba konzervatorske
struke? Ili će se ipak pronaći način da se omogući gospodarski i društveni napredak, napredak u
očuvanju okoliša i zaštiti zdravlja po principu inkluzivnosti svih navedenih elemenata?
Kampanja, koja traje od 2004. godine, kojom se želi onemogućiti izgradnja u parkovima pulske starogradske
jezgre ima gotovo jednodušnu podršku građana. Građani su za javnog uvida napisali i Gradu poslali više od
300 primjedbi protiv izgradnje u Parku grada Graza, prosvjedovali na ulici 2005. i 2006. i organizirali brojne
druge akcije i aktivnosti (vidi dokumentaciju u prilogu od br. 6 do br. 19). Tri naslovne stranice u studenom
2006. godine najčitanijih dnevnih novina u Istri posvećene su "buni" građana protiv planirane izgradnje u
parkovima (prilozi br. 10 A i 10 B, 11) .
Zbog gotovo tri godine duge priče, dokumentacija o slučaju je vrlo obimna (priloge od broja 20 do 26
dostavljamo radi upotpunjavanja informacija o slučaju). U prilogu ove prijave dostavljamo samo jedan dio
dokumentacije; ostatak možemo dostaviti na zahtjev.
Ljubazno vas molimo i da razmotrite mogućnost da nas primite u vašem uredu u Zagrebu jer držimo da je to
jedini način da vam pružimo odgovarajuću informaciju o cijelom slučaju i utemeljenosti prijave.
Unaprijed vam zahvaljujemo na razmatranju naše prijave i ostajemo na raspolaganju za sve što bi vam u
postupku još moglo zatrebati.
Za Upravni odbor Zelene Istre,
Dušica Radojčić,
predsjednica
Prilozi:

1. Očitovanje Konzervatorskog odjela u Puli na konačni prijedlog Izmjena i dopuna PUP-a "Stari
grad Pula" od 5. veljače 2007.
2. Primjedbe Zelene Istre na prijedlog Izmjena i dopuna PUP-a "Stari grad Pula" od 21. siječnja
2005.
3. Odgovor Grada Pule na primjedbe Zelene Istre na prijedlog Izmjena i dopuna PUP-a "Stari grad
Pula" od 29. svibnja 2006.
4. Zaključak pulskog Gradskog poglavarstva o Izmjeni i dopuni Zaključka o usvajanju Izvješća o
javnoj raspravi o prijedlogu Izmjena i dopuna PUP-a "Stari grad Pula" od 28. studenog 2005.
5. Fotografija neprimjerene, bezlične i jeftine nove gradnje - interpolacije u starogradskoj jezgri na
koju Konzervatorski odjel u Puli, kao ni Društvo arhitekata Istre nisu imali nikakvih primjedbi
6.A. Članak iz Glasa Istre od 21. siječnja 2007. : "Zviždanjem i svirkom protiv uništavanja zelenih
površina - prosvjedna šetnja zbog namjere gradnje u pulskim parkovima"
6.B. Članak iz Glasa Istre od 2o. siječnja 2007. :"Parkovi su ugodno sjećanje koje nestaje -
Konferencija za novinare uz današnju prosvjednu šetnju"
7. Letak "Bučno NE gradnji u parkovima"
8. Novogodišnja čestitka učenika i 49 profesora i profesorica pulske Gimnazije kojom od gradske
vlasti traže da spriječi gradnju u pulskim parkovima
9. Članak iz Glasa Istre od 21. siječnja 2007. : "Ivanović Ocvirk: Predlažemo glazbeni paviljon u
Parku grada Graza - koncertna matineja u foajeu Istarskog narodnog kazališta Pula"
10.A. Naslovnica Glasa istre od 15. studenog 2007. :Zelena Istra traži da se iz prostornih planova
Pule izbaci gradnja u parkovima, šumama i priobalju te apelira na građane"
10.B. Naslovnica Glasa istre od 24. studenog 2007. : "NE gradnji u parkovima!"
11.A. Naslovnica Glasa istre od 12. studenog 2007. : " Zelena Istra tijekom noći postavila u Puli
upozoravajuće panoe i simbolične ograde - Opasnost! Umjesto parka - hotel!"
11.B. Članak iz Glasa istre od 12. studenog 2007. "Zelena Istra nesvakidašnjom akcijom poručuje
građanima Pule: Opasnost! Umjesto parka - hotel!"
12. Pisma čitatelja, Glas Istre 24. studenoga 2007. : "O urbanizmu odlučuju politika"
13. A. + B. Grafička rješenja panoa "Opasnost! Umjesto parka - hotel!" i "Opasnost! Umjesto parkazgrada!"
14. Primjedbe pulskog Mjesnog odbora "Stari grad"na prijedlog Izmjena i dopuna PUP-a "Stari grad
Pula"od 21. siječnja 2005.
15. Članak iz Glasa Istre od 20. siječnja 2005. : "Ne dajmo im Park grada Graza!"
16. Razglednica "Ne pilajte nas!" protiv izgradnje stambeno-poslovne zone u Parku grada Graza
koju su građani slali gradonačelniku na Dan planeta Zemlje, 22. travnja 2004.
17. Letak "Ne pilajte nas!" povodom akcije "Drveće se kreće" organizirane na Dan planeta Zemlje
2004. godine protiv izgradnje stambeno-poslovne zone u Parku grada Graza
18. Članak iz Jutarnjeg lista od 21. siječnja 2005. : "Ne želimo hotele umjesto parkova i igrališta"
19. Priopćenje za medije Zelene Istre povodom održane javne rasprave o prijedlogu Izmjena i
dopuna PUP-a "Stari grad Pula" od 4. veljače 2005.

20. Članak iz Glasa Istre od 1. ožujka 2007. : "Konzervatori nedolaskom omalovažili građane -
Okrugli stol o PUP-u "Stari grad Pula" privukao veliki broj građana u Komunalnu palaču"
21. Priopćenje za medije Zelene Istre od 27. veljače 2007. " Urbanistički planovi moraju uvažiti
društvene i funkcionalne potrebe suvremenog života"
22. Članak iz Glasa Istre od 27. veljače 2007. "Zelena Istra: Protiv smo monopola nad unosnim
prostornim planiranjem"
23. Članak iz Glasa Istre od 7. prosinca 2004. :"Skandalozno ponašanje utjecajnog IDF-ovog
političara i predsjednika Zajednice albanaca u Istri zbog pisanja o gradnji u Parku grada Graza
24. Dopis Zelene Istre Konzervatorskom odjelu u Puli od 15. lipnja 2006. (molba da se onemogući
izgradnja glomaznih stambeno-poslovnih objekata i parkirališnih kuća u zaštićenoj pulskoj
starogradskoj jezgri)
25. Odgovor Konzervatorskog odjela u Puli od 24. kolovoza 2006. na molbu Zelene Istre da se
onemogući izgradnja glomaznih stambeno-poslovnih objekata u zaštićenoj pulskoj starogradskoj
jezgri, kojom nas obavještavaju da "ovaj Odjel podržava ponovnu izgradnju na lokacijama uništene
urbane strukture, a namjenu prostora određuju nadležni odjeli Grada Pule".
Prilozi na unutarnjim stranicama mape:
- ironični članak iz "Istra newsa" od 7. ožujka 2007. :"Pulski parkovi kao nepotrebni reliktu
zloglasne prošlosti - Srećom, gradnji na zelenim površinama protivi se samo glasna manjina ,
od nekih 99,9 % građana Pule"
- fotografije s prosvjeda 20. siječnja 2007.