Klimatske promjene i utjecaj na turizam u Hrvatskoj (Vladimir ...

Klimatske promjene i utjecaj na
turizam u Hrvatskoj
„Clim-Run project” radionica: „Klimatske
informacije, klimatske promjene i turizam”,
Hotel Palace, Zagreb, 21. rujna 2011
Vladimir Kalinski, UNDP konzultant

Pristup
• Važnost turizma za ekonomski i društveni razvoj
u Hrvatskoj
• Pregled klime do kraja stoljeća u HR – globalni i
regionalni klimatski modeli
• Razmatranje potencijalne ranjivosti vezane uz
klimatske promjene
• Preporuke za buduće studije, prilagodbe i „no
regrets” mjere
2

Značaj aj sektora turizma i ranjivost
• Sektor ima značajan utjecaj na društveni razvoj (radna
mjesta – cca 28% ukupnog zapošljavanja, izravno te
neizravno u “dobavljačkom lancu” i popratnim
uslugama – ovisnost ostalih sektora o turizmu)
• Sektor je ranjiv (jer se ne može apsolutno kontrolirati) i
podložan utjecaju klimatskih promjena – oslanja se na
prirodne ljepote i kvalitetu ekosustava – (TOMAS,
Inst. za turizam)
• Dane su procjene - potrebno je raspolagati sa
značajno više “finih” informacija o utjecajima klimatskih
promjena, mogućim ekonomskih gubitcima i kako ih
nadoknaditi, koje su koristi i troškovi, mogućnosti i
ulaganja
3

Moguće e posljedice KP na Hrvatsku:
Analizom globalnih i regionalnih klimatskih modela do
2080. u Hrvatskoj će:
↑ godišnje od +2°C do +7.3°C (ljetni prosjek +3°C)
↓ od -30% do -50% (najmanje padalina ljeti)
??
neizvjestan
↑ od 9 do 88cm (i to bez topljenja ledenih kapa!)
-Veća učestalost ekstremnih vremenskih prilika:
– Češća frekvencija razdoblja suša i toplotnih valova (no također i
manje i rjeđe zimske polarne fronte)
– Veća učestalost jakih vremenskih nepogoda (tuče, prolomi
oblaka, olujni vjetrovi, ...)
-Općenito – mediteranska ljeta postat će vrućija i sušnija
dok će u sjevernoj Europi klima biti ugodnija
4

Moguće e posljedice KP na turističku
infrastrukturu i prirodne resurse:
KP izravno i neizravno utječu na:
• Privlačnost i specifične karakteristike lokaliteta
– Privlačnost krajobraza, degradacija stanja prirode, flore, faune,
funkcije ekosustava (npr. Plitvice i krš?)
– npr. cvatnja algi u 2007. za 132 istarska ribara – šteta od EUR
127.000
• Utjecaji ekstremnih vremenskih nepogoda
– štete na infrastrukturi (marine, sustavi odvodnje i kanalizacije, plaže,
šetnice...);
– psihološki efekti na turiste – pijavice, poplave (i plimne), požari (HŠ:
štete od požara u 2007. EUR 113 mil.)
• Zdravstveni problemi
– Povećanje broja toplotnih udara (prosječna dob turista?)
– Manji broj smrtnosti uzrokovano polarnim frontama
– Nove bolesti (malarija, dengue...)
• Štete u ribarstvu i marikulturi, poljoprivredi, energetici ...
5

Porast razine mora
Izvor: UNDP Hrvatska, NHDR 2008. (Izradio: Oikon d.o.o., Zagreb)
6

Porast razine mora ...
7

Važnost turizma za Hrvatsku...
9

EU projekt PESETA: TCI
Općenito – mediteranska ljeta postat će vrućija i sušnija dok će u
11
sjevernoj Europi klima biti ugodnija

Preporuke: Informacije su bitne!
• Potrebno je razviti kapacitete za “spuštanje”
globalnih i regionalnih klimatskih modela i
scenarija (IPCC) na razinu Hrvatske i regije koji bi
uzeli u obzir specifične karakteristike
geomorfolgije, atmosfere i mora. (DHMZ)
• Preduvjet za preciznije scenarije utjecaja KP,
moguće vremenske pojave i njihovi utjecaji na
ekosustave i na pojedine sektore,a
• A potom i utjecaj na ponašanje turista i na turistički
sektor.
• Nužno razviti bolju komunikaciju i usklađivanje
akcija među različitim sektorima – Državna
komisija za klimatske promjene ili sl. tijelo 13

Relative Adaptive Capacity of Major Tourism Sub-sectors.
Source: with modifications after Simpson et al. (2008)
14

Mogućnost prilagodbe –
javni sektor
• Kako djelovati na individualne odluke turista i
tržišta? Što može učiniti središnja vlast?
Posredno i direktno – mnogo. Kroz:
• Dugoročnije planiranje javnih usluga, infrastrukture
i prometa,
• Regulaciju korištenja i namjene zemljišta i
prostorno planiranje (npr. integrirano planiranje
mora i obale, postoji li ijedno tijelo u RH zaduženo
za to?),
• Regulaciju očuvanja kvalitete okoliša (npr.
zaštićene zone bez aktivnosti)
15

Mogućnost prilagodbe –
javni sektor
• Planiranjem poreznog sustava i investicija u
sektoru turizma, poticanjem razvoja i udjela
privatnog kapitala
• Planiranjem zaštite i spašavanja u slučaju
jakih nepogoda
• Poboljšanjem interventne zdravstvene skrbi u
turističkim zonama
• Poticanjem razvoja dodatnih i zamjenskih
gospodarskih djelatnosti kojima bi se
nadoknadili mogući gubitci u turizmu
16

Mogućnost prilagodbe –
privatni sektor
• Dodatno osnažiti promociju i marketing – osobito
za do sada nedovoljno razvijene turističke grane
• Osnažiti ljudske resurse – podići razinu kvalitete
usluge i ponude; edukacija turističkih djelatnika
• Strukturne promjene: orijentacija na ponudu manje
podložnu utjecajima klimatskih promjena – sunce,
more i plaže vs. kultura, film, festivali, gastronomija,
povijest, avantura, medicinski i kongresni turizam,
spa i wellness, specijalistički kampovi ...
17

Mogućnost prilagodbe –
općenito
• Znatnim poboljšanjem energetske
efikasnosti objekata
• Razviti dodatne sustave za vodoopskrbu i za
obradu otpadnih voda, posebno tamo gdje
su već sada izvori ograničeni
• Poboljšati učinkovitost korištenja vode
• Poboljšati spremnost za izvanredne situacije
(havarije, zdravstvena pomoć)
• Zaštititi posebno ranjive ekosustave
18

Izvor: www.sarajevo-x.com/forum
21

www.undp.hrr
22

Zahvaljujem na pažnji!
Izvor: Crometeo.hr
23