Zaboravljeni - Hrvatske šume

Mjese~nik »Hrvatske {ume« 

Izdava~: »Hrvatske {ume« 

d.o.o. Zagreb 

Direktor: 

Darko Beuk 

Glavni urednik: 

Miroslav Mrkobrad 

Novinari: Antun Z. Lon~ari}, 

Miroslav Mrkobrad, Vesna 

Ple{e i Ivica Tomi} 

Ure|iva~ki odbor: 

predsjednik Branko Me{tri}, 

Ivan Hodi}, Mladen Slunjski, 

Herbert Krauthaker, 

êdomir Kri‘mani}, 

@eljka Bakran 

Adresa redakcije: Lj. F. 

Vukotinovi}a 2, Zagreb 

tel.: 01/4804 169, 

faks: 01/4804 101 

e-mail: direkcija@hrsume.hr 

miroslav.mrkobrad@hrsume.hr 

Uredni{tvo se ne mora 

uvijek slagati s mi{ljenjima 

autora teksta. 

Oblikovanje, priprema i tisak: 

Vjesnik, d.d. Zagreb, 

Slavonska avenija 4 

Naklada: 6200 

CJENIK OGLASNOG 

PROSTORA 

Jedna stranica (1/1) 3.600 kn; 

pola stranice (1/2) 1.800 kn; 

tre}ina stranice (1/3) 1.200 kn; 

~etvrtina stranice (1/4) 900 kn; 

osmina stranice (1/8) 450 kn. 

Unutarnje stranice omota (1/1) 

5.400 kn; 1/2 stranice 2.700 

kn; 1/3 stranice 1.800 kn; 

zadnja stranica 7.200 kn (tu 

stranicu nije mogu}e dijeliti). 

U ovu cijenu nije ura~unat 

PDV koji pla}a ogla{iva~. 

Naslovna stranica: 

Jesen 

– Antun Zlatko Lon~ari}

STUDENI 

Najprije zakon, pa 

onda restrukturiranje 

Orestrukturiranju se i dalje pri~a, 

naga|a i _ {uti. No sada je bar jedno 

jasno _ nikakvo preoblikovanje 

Hrvatskih {uma ne}e se dogoditi prije 

nego se donese novi Zakon o {umama. A 

on doista prolazi poro|ajne muke. Sada 

je, naime, u izradi tre}a verzija, nakon {to 

je prva do{la “odozgo”, od grupe iz Ministarstva, 

a druga od {umarskih stru~njaka 

iz Hrvatskih {uma. Usugla{avanje disonantnih 

tonova struke raspiruje ma{tu do 

te mjere da se netko neutralan moè zapitati 

kako to da struka, sve odreda {umari 

koji su zavr{ili isti fakultet, u nekim segmentima 

tako razli~ito promi{ljaju budu}nost 

{umarstva. Ili se ne sagledava djelatnost u 

cjelini ve} su (za neke) neki drugi interesi 

va`niji od op}ih, zajedni~kih. Jer iz ovih 

razli~itih verzija prijedloga vidljivo je, 

premda se o tome glasno ne govori, da tu 

budu}nost druk~ije gledaju {umari (zaposleni) 

u razli~itim institucijama, a razli~ito 

oni u praksi. Bilo kako bilo, zakon }e biti 

donesen. Te{ko je o~ekivati do konca 

godine, a kona~ni bi prijedlog prije usvajanja 

u Saboru trebale pogledati i stru~ne 

{umarske udruge. 

Ono {to se smatra usugla{enim, a bitno 

je za funkcioniranje {umarstva, posebno 

tvrtke koja }e u ime dr‘ave gospodariti 

{umskim bogatstvom, jest definiranje statusa 

{uma i {umskog zemlji{ta. Oni se ne 

bi vodili kao kapital poduze}a ve} bi 

dr‘ava {ume i zemlji{ta dala Hrvatskim 

{umama u koncesiju na du‘e razdoblje 

(30 godina). A Hrvatske {ume, koje bi 

nakon restrukturiranja mogle postati koncern, 

svojim bi trgova~kim dru{tvima, ukoliko 

ih bude, {ume davale u podkoncesiju. 

Realno je o~ekivati da zbog toga {to 

zakon jo{ nije donesen, niti restrukturiranje 

Hrvatskih {uma ne}e krenuti odmah po- 

~etkom sljede}e godine. Zapravo, potvrdio 

je to i direktor tvrtke Darko Beuk, ova bi 

godina trebala poslu‘iti za ~i{}enje bilance 

i stvaranje realnih osnova i pozitivne atmosfere 

pred po~etak restrukturiranja. 

[to bi ono trebalo donijeti? Ja~anje {umarija 

i revirnog sustava u okviru jednog 

prostora (trgova~kog dru{tva) u okviru 

kojeg }e se poslovati i ostvarivati dobit. 

Takva bi jedinica trebala imati zaseban 

ra~un te dobro sura|ivati s lokalnom upravom 

s kojom bi dijelila dio dobiti. 

Ono {to {umare, ali ne samo njih, zanima 

je koliko }e biti takvih trgova~kih 

dru{tava, gdje }e im biti sjedi{ta. Tu se, na 

‘alost, mo‘e o~ekivati mije{anje politike i 

politi~ara. A upravo to je isklju~ivo ekonomsko 

pitanje! Nije dovoljno re}i, na primjer, 

kako }e u budu}e uprave Bjelovar i 

Koprivnica, ili Osijek i Na{ice, ~initi jedno 

trgova~ko dru{tvo, nego to treba elaboratom 

o ekonomskoj opravdanosti takvog 

spajanja i dokazati. Tu }e se, pretpostavljamo, 

sukobljavati razliti~iti egoizmi. A bilo bi 

dobro, kona~no, poslu{ati {to ka‘u ekonomisti, 

tr‘i{te, op}i interes. (m) 

u ovom broju 

2.–4. PO@ARI 

Najmanje po‘ara u zadnjih pedeset 

godina! 

5.–7. ZNANOST 

Drvo dobiva na va‘nosti, zbog vode 

mogu}i ratovi, informacija }e »zlata 

vrijediti« 

8.–9. ZA[TITA [UMA 

Najvi{e {tete od gubara, mrazovca, 

jelovog potkornjaka 

10. SU[ENJE [UMA 

U Litori}u stanje je zabrinjavaju}e 

11. IZ MOG KUTA 

Htjeli bi prestati pla}ati neradnike! 

12.–13. SURADNJA 

Unsko-sanske {ume zna~ajne za 

privredu kantona 

14.–15. ÛDESNA PRIRODA 

Dolinom Kupe 

16.–17. URE\IVANJE [UMA 

Od carice Marije Terezije do ure|enih 

~azmanskih nizinskih {uma 

18. POPLAVA 

Dan kad je Zagreb plivao 

19. UZ RUB [UME 

Dvigrad u Istri 

20.–21. BAOBAB 

Vi{estoljetni divovi 

22.–24. MALA ENCIKLOPEDIJA [UMARSTVA 

Estetska funkcija {uma 

26. ZDRAVA HRANA 

Hrvatskim {umarima prva nagrada 

27. ZA[TITA 

Suvara u Otoku povijesni je spomenik 

kulture 

28. MLJET 

Mljet okom Slavonke 

29.–31. LOVSTVO 

Predstoji li zlatna (lovna) budu}nost 

Baranje? 

34. LOVA^KI PSI 

Bul terijer za divlje svinje 

35. EKSKURZIJE 

Ma|arski studenti u Hrvatskim 

{umama 

37. Za{to se Krka pjeni 

40. POVIJEST [UMARSTVA 

Crte‘ ugodni naroda slovinskih 

Broj 95 • studeni 2004. HRVATSKE [UME 1

poàri 

PREVENTIVA, PO@ARI, POSLJEDICE 

Najman 

pedeset 

Uovoj godini do 20. rujna evidentirana 

su 193 {umska po‘ara s 

3217 ha opo‘arenih {uma, 

{umskog i ostalog zemlji{ta, pa je 2004. 

po broju po‘ara i opo‘arenih povr{ina 

najmanja od svih u razdoblju od 1992. 

do 2003. Prema evidencijama, ovogodi{nja 

opo‘arena povr{ina najmanja 

je od 1954. godine do danas. Rezultat 

je to povoljnih klimatskih uvjeta, ali i 

uspje{nih preventivnih i organizacijskih 

mjera zaposlenika Hrvatskih {uma. U 

navedenom razdoblju (1992. – 2003.) 

prosje~ni broj po‘ara iznosio je 331, s 

opo‘arenom povr{inom 18.384 ha, a 

samo lani dogodilo se ~ak 517 po‘ara 

na 26.750 ha! Od ukupne opo‘arene 

povr{ine u 2004. godini, 45 posto je 

udio dr‘avnih {uma i {umskoga zemlji{ta, 

a 56 posto privatnih {uma i poljoprivrednog 

zemlji{ta. Najvi{e po‘ara 

bilo je na kr{u (181), na 3158 ha, a na 

kontinentalnom podru~ju bilo ih je 

samo 12 (59 ha). I ove godine najvi{e je 

gorilo na podru~ju U[P Split (121), na 

povr{ini 2548 ha, zatim na terenima 

U[P Buzet (53), na prostoru 371 ha. Po 

broju po‘ara i opo‘arenoj povr{ini nave- 

NA TERENU 

UPRAVA [U 

Dobrom sur 

ve}e {tete 

U {umariji Buje 

gorjela je 

visoka {uma 

Premda su tijekom listopada pale 

obilne ki{e i kona~no ozna~ile 

kraj po‘arne sezone, obgorjela, 

pocrnjela stabla, raslinje i trava na terenu 

jo{ uvijek podsje}aju na “vru}e” 

ljeto. Ove je godine, istina, gorjelo 

znatno manje nego proteklih, no neke 

istarske {umarije iska~u iz tog prosjeka. 

– U {umariji Buje opo‘areno je 60- 

ak ha {uma i {umskog zemlji{ta, od 

toga 40 ha je u dr‘avnom vlasni{tvu – 

govori upravitelj {umarije Alen [en 

dok obilazimo podru~je Kanegre gdje 

je vatra prijetila i apartmanima u 

turisti~kom naselju. Po‘ar je krenuo iz 

sela Crni vrh, iz {ikare, pre{ao glavnu 

2 

Broj 95 • studeni 2004. 

HRVATSKE [UME

je po‘ara u zadnjih 

godina! 

dene podru‘nice sudjeluju s ~ak 90 

posto svih ovogodi{njih po‘ara. Zanimljivo 

je da nijedan po‘ar nije evidentiran 

na podru~ju po‘e{ke, bjelovarske, zagreba~ke, 

sisa~ke i ogulinske, a tek po 

jedan zabilje‘en je na prostoru vinkova~ke, 

na{i~ke i delni~ke podru‘nice. 

Najve}i broj po‘ara 

zbog nepoznatih 

po~initelja 

Od ukupno opo‘arenih povr{ina, visokih 

{uma opo‘areno je 173 ha ili 5%, 

srednjih i niskih {uma 178 ha (5%), ostalih 

{uma ({ikara, makija, garig) 528 ha 

(17%), a na ostale {umske i poljoprivredne 

povr{ine otpada 2338 ha (73 %). 

Najvi{e po‘ara (53) nastalo je na podru~ju 

Istarske ‘upanije, a Zadarska 

‘upanija bit }e upam}ena po najve}oj 

opo‘arenoj povr{ini (1179 ha). Prete‘it 

broj po‘ara odnosi se na nadmorsku 

visinu do 299 m, najvi{e ih je nastalo 

tijekom srpnja, kolovoza i rujna (174 ili 

90 %), i to subotom (33), ponedjeljkom 

(32) i nedjeljom (31), a najmanje 

utorkom (21). Treba istaknuti kako se 

Kada bi imali s kim, {umari bi potpisali 

neograni~eni vremenski ugovor na broj po‘ara i 

izgorjelih povr{ina, koliko ih je bilo ove godine! 

Jer to je bila najpovoljnija godina u razdoblju 

od 1992. do 2003. Prema evidencijama, 

ovogodi{nja opo‘arena povr{ina (3217 ha) 

najmanja je od 1954. godine do danas. Rezultat 

je to povoljnih klimatskih uvjeta, ali i uspje{nih 

preventivnih i organizacijskih mjera 

zaposlenika Hrvatskih {uma 

Korisno ulo‘ena sredstva 

Mr. sc. Petar Jurjevi}, voditelj slu‘be za ekologiju: 

_ Ova je godina po opo‘arenim povr{inama 

najpovoljnija u razdoblju od 1954.! Osim povoljnih 

klimatskih uvjeta ne mo‘e se zanemariti ni rad ostalih 

subjekata, a posebno Hrvatskih {uma. To se prije 

svega odnosi na dobru organizaciju dojavljivanja te 

pravovremeni dolazak gasitelja na mjesto po‘ara, 

tako da je u 200-njak po‘ara izgorjelo tek 3000 ha. 

To, nadalje, potvr|uje ispravnost dosada{njeg rada i 

ulaganja u protupo‘arnu preventivu i opravdava 

zna~ajna sredstva koja Hrvatske {ume svake godine 

ula‘u _ ove godine oko 100 milijuna kuna. No 

ovogodi{nji rezultati ne smiju nas zavarati, ve} s takvim radom treba nastaviti. 

Jo{ kada bi bilo manje zapu{tenih poljoprivrednih povr{ina, na kojima je 

i ove godine bilo 55% svih po‘ara, stanje bi bilo jo{ povoljnije. 

Pi{u: 

Ivica 

Tomi} i 

Miroslav 

Mrkobrad 

Foto: 

M. Mrkobrad 

MA BUZET 

adnjom s vatrogascima sprije~ene 

U godini s malim brojem {umskih po‘ara i 

opo‘arenih povr{ina, u buzetskoj su upravi 

najvi{e stradale {umarije Pula i Buje. 

Ve}ina po‘ara je bilo podmetnuto, a 

njihovu {irenju pogodovalo je vjetrovito 

vrijeme. Gorjele su i ve}e povr{ine 

privatnih maslinika 

U bujskoj {umariji evidentirana su 

24 po‘ara u kojima je trebalo intervenirati, 

te jo{ nekoliko inicijalnih koji su 

zahvaljuju}i brzoj intervenciji patrolnih 

ophodnji uga{eni u za~etku. Dvije 

motrilice, Sv. Juraj i Markovac, pokrivaju 

isto~ni i sjeverozapadni dio {umarije 

i na njima se tijekom ljeta danono}no 

de‘uralo, a tri kompletno 

opremljene patrole svakodnevno su 

se kretale trima razli~itim hodogramima. 

Ve}ina po‘ara dogodila se krajem 

srpnja i tijekom kolovoza. Vrlo je 

vjerojatno da su bili podmetnuti, ka‘e 

upravitelj, jer su prestali onda kad je 

policija po~ela pratiti jednu osobu na 

koju se sumnjalo da je piroman. 

[umarija Pula je po ovoljetnim 

opo‘arenim povr{inama istarski rekorder 

– u deset po‘ara gorjelo je na 236 

ha! 

prometnicu te zahvatio visoku {umu. 

[umarija Buje ima nekoliko predjela 

visokih {uma – zajedica medunca i 

bjelogorice, potom crnog bijelog i 

obi~nog bora (Kornarija, Kanegra). Brzom 

intervencijom vatrogasaca ali i 

{umara po‘ar je lokaliziran i uga{en. 

Ina~e, dobro sura|ujemo s Javnom 

vatrogasnom postrojbom iz Umaga 

{to se pokazalo i ovom prilikom, 

potvr|uje [en. 

[umarija Pula je po ovoljetnim 

opo‘arenim povr{inama istarski 

rekorder – u deset po‘ara gorjelo je na 

236 ha! 

Nisu sve to dr‘avne {ume, ~ak je vi{e 

privatnih povr{ina maslinika i 

vinograda, ukupno 122 ha, nego na{ih 

{uma, 114 ha, obja{anjava upravitelj 

pulske {umarije Valter Bur{i}. 


U ovoj godini evidentirana su 193 po‘ara 

s 3217 ha opo‘arenih {uma, {umskog i 

ostalog zemlji{ta. Usporedbe radi, lani je 

bilo ~ak 517 po‘ara na 26.750 ha (!). 

Najvi{e po‘ara nastalo je na kr{u (181), 

na 3158 ha, a i ove godine najvi{e je 

gorilo na podru~ju U[P Split (121), na 

povr{ini 2548 ha. Zanimljivo je da 

nijedan po‘ar nije evidentiran na 

podru~ju po‘e{ke, bjelovarske, 

zagreba~ke i ogulinske podru‘nice H[-a. 

~ak 125 (65%) po‘ara dogodilo u vremenu 

od 11 do 16 sati, a ve}inom je 

uzro~nik nepoznati po~initelj (144 

Gorjeli su i maslinici 

Kod Bala je po‘arom 

zahva}eno 20 ha panja~a 

po‘ara). Evidentirano je 13 namjernih 

po‘ara, a ostali uzro~nici su grom (9), 

elektri~na struja (7), turisti i izletnici 

(7), smeti{ta (6), spaljivanje poljoprivrednog 

otpada (5) i dr. Osoblje 

{umarija dojavilo je po‘ar u 50 posto 

slu~ajeva, a najvi{e je zabilje‘eno prizemnih 

po‘ara (72 %). Procijenjena 

{teta na drvnoj masi i op}ekorisnim 

funkcijama iznosi 41.944.000 kuna, na 

dr‘avnim povr{inama iznosi 30.189.000 

kn, a na privatnim 11.755.000 kn. [teta 

je obra~unana prema va‘e}oj metodologiji, 

no nisu obuhva}ene ostale {umske 

neobrasle povr{ine te obrasla i neobrasla 

poljoprivredna zemlji{ta. 

– Nisu sve to dr‘avne {ume, ~ak je 

vi{e privatnih povr{ina maslinika i vinograda, 

ukupno 122 ha, nego na{ih 

{uma, 114 ha – obja{njava upravitelj 

pulske {umarije Valter Bur{i}. Zahva- 

}ene su uglavnom {ikare te manjim 

dijelom panja~e medunca i cera. Problem 

je {to su se po‘ari doga|ali po 

vjetrovitom vremenu koje je pogodovalo 

njihovom brzom {irenju, a ki{e su 

nas uglavnom zaobilazile. 

Zanimljivo je da su se najve}i 

po‘ari dogodili u prvoj polovici rujna. 

Obi{li smo jedno po‘ari{te kod Bala 

gdje je po‘ar izbio u nedjelju, u trenutku 

kada su kanaderi bili zauzeti 

ga{enjem u Dalmaciji. Jak vjetar ga je 

nosio prema Vodnjanu, zahvatio je 

20-ak ha panja~a {umarije Pula, 10 ha 

privatnih {umskih povr{ina te 30 ha 

maslinika i poljoprivrednih povr{ina. 

Uz veliko zalaganje profesionalnih i 

dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava, 

velik, doprinos ga{enju dali su i kanaderi 

te sami {umari, ka‘e Bur{i}. 

Ophodari su pravovremeno dojavili 

~ak 29 inicijalnih vatri koje nisu prerasle 

u po‘ar, a nekoliko je po‘ara dojavljeno 

i s motrila~kih mjesta susjednih 

{umarija Rovinja i Labina. Sre}a je, 

dodaje upravitelj, {to su kvalitetnije 

{ume te povr{ine na kojima vr{imo 

uzgojne radove, a osobito osjetljive 

borove kulture kao i ve} po{umljene 

povr{ine, ostale nedirnute i sa~uvane. 

Utvr|eno je da je ve}ina po‘ara podmetnuto, 

dok je u jednom slu~aju, 

kada su opo‘arene privatne povr{ine, 

uzrok bio iskrenje brusilice. 

U nastavku prikaza 

~lanka »Vision of forestry 

50 years on« (~asopis 

Unasylva br. 204) u kojem 

se iz pera M. Morellia 

moglo i{~itati mi{ljenje 

skupine eksperata FAO o 

viziji {umarstva u 2050. 

godini, ~itatelje glasila 

»Hrvatske {ume« 

upoznajemo s preostalim 

razmatranim aspektima 

njihovog promi{ljanja: 

ponuda i potra‘nja za 

{umskim proizvodima, 

voda, informacije, 

me|unarodne 

organizacije i 

upravljanje. 

I ovom prilikom 

napominjemo da ~lanak 

ne odra‘ava konsenzus, 

ve} zajedni~ku viziju 

dobrovoljnih sudionika 

rasprave te da izvje{}e 

ne predstavlja slu‘beno 

stajali{te FAO 

Drvo do 

vode mo 

}e ”zlata 

Ponuda i potra‘nja 

Potra‘nja za ve}inom {umskih proizvoda 

nastavit }e rasti i u sljede}ih 

dvadesetak godina, a mogu}e je i njezino 

puno zna~ajnije pove}anje nego 

{to se sada predvi|a. Nesta{ica neobnovljivih 

primarnih izvora sirovine (plina, 

nafte) pove}at }e kori{tenje drvnih 

proizvoda {irom svijeta. Opskrba glavnim 

drvnim proizvodima bit }e zadovoljavaju}a 

ponajprije zbog tehnolo{kih 

pobolj{anja i recikliranja. Cijene 

korisnoga drva bit }e sli~ne dana{njima 

ili ~ak i ni‘e. 

Ponuda i potra‘nja za glavnim {umskim 

proizvodima i dalje }e biti kon- 

4 


HRVATSKE [UME

VIZIJA [UMARSTVA 2050. GODINE (2) 

(Skupno promi{ljanje budu}nosti {umarstva eksperata FAO) 

znanost 

Drvo kao obnovljivi 

proizvod dobiva na 

va‘nosti 

iva na va‘nosti, zbog 

gu}i ratovi, informacija 

Pi{u: 

Ivan 

Martini}, izv. 

sveu~. prof. 

Stjepan 

Dekani}, dipl. 

ing. {um. 

Foto: 

Arhiva H[ 

vrijediti”... 

centrirana uglavnom u razvijenim, a vrlo 

rijetko u nerazvijenim zemljama. Drvo 

}e se sve vi{e koristiti u gra|enju ku}a 

ali ne kao piljeno drvo, ve} prera|eno u 

kompozitne plo~e. Ogrjevno }e drvo 

dobiti na va‘nosti u industrijskome 

grijanju. Sporedni {umski proizvodi 

(non-wood forest products) izgubit }e 

na va‘nosti, dok }e potra‘nja za rekreacijskim 

uslugama {uma rasti. 

Potra‘nja za drvom }e rasti, i to 

ponajvi{e za drvom u obliku drvnih 

vlakana. Pove}at }e se potra‘nja za 

kompozitnim plo~ama, dok }e potra‘nja 

za piljenim drvom slabiti. Cijene 

}e se celuloznog drva smanjivati 

usporedno s pove}avanjem proizvodnosti 

{umskih planta‘a. To bi trebalo 

potaknuti {irenje industrije bazirane 

na drvnim vlaknima. 

Cijene korisnoga drva bit }e sli~ne 

dana{njima ili ~ak i ni‘e. Sporedni 

{umski proizvodi (non-wood forest 

products) izgubit }e na va‘nosti, dok 

}e potra‘nja za rekreacijskim uslugama 

{uma rasti. 

Vezano za ponudu i potra‘nju treba 

naglasiti da je tijekom rasprave 

predlo‘en i suprotni scenarij koji predvi|a 

da }e se globalno smanjiti ponuda 

i potra‘nja za drvom, dok }e se 

pove}ati ponuda i potra‘nja za sporednim 

{umskim proizvodima. 

Nesta{ica neobnovljivih 

primarnih izvora sirovine (plina, 

nafte) pove}at }e kori{tenje 

drvnih proizvoda {irom svijeta. 

Voda }e biti najva‘niji 

neobnovljivi strate{ki resurs 

svijeta. Milijuni }e ljudi u 

potpunosti ovisiti o vodi, na nju 

}e se gledati kao na povlasticu. 

Borba za vodne izvore }e se 

zao{triti, a njena nedostatnost 

ponegdje }e izazvati i 

regionalne sukobe. Voda }e 

postati nafta budu}nosti. 

Puno drvo }e se uzgajati u vrlo 

rijetkim, visoko-kvalitetnim tropskim 

prirodnim {umama. Cijene }e {umskih 

proizvoda iz takvih {uma biti vrlo viso- 


ke, a njihovu }e me|unarodnu trgovinu 

strogo kontrolirati privatne organizacije. 

Recikliranje papira i celuloze ustalit 

}e se na oko 60 do 70 % materijala 

zbog tro{kova prikupljanja i pristupa~nosti. 

Ne}e biti znatnoga smanjenja 

potra‘nje za materijalima za pakiranje, 

ve} je vjerojatnije da }e se potra‘nja 

za ambala‘om pove}avati s rastom 

brojnosti stanovni{tva i rastom standarda. 

Elektroni~ka prodaja (e-commerce) 

}e se pove}ati ali }e se 

proizvodi i dalje slati po{tom te }e ih 

trebati pakirati. Zbog napretka elektronskih 

komunikacija, potra‘nja za 

uredskim papirom }e pasti. 

Kina, Ruska Federacija, Brazil i Australija 

samo su neke od zemalja koje 

}e imati vode}u ulogu u snabdijevanju 

svjetskoga tr‘i{ta drvom. 

Voda 

Zbog svoje neponovljive univerzalne 

vrijednosti voda }e biti glavna 

tema 21. stolje}a sa sve ve}om va‘nosti 

u podru~jima kao {to su poljoprivreda, 

urbanizam i politika. Voda }e 

biti najva‘niji neobnovljivi strate{ki resurs 

svijeta. Milijuni }e ljudi u potpunosti 

ovisiti o vodi. Potra‘nja za vodom 

pove}avat }e se eksponencijalno. 

Vode }e biti sve manje i na nju }e 

se gledati kao na povlasticu. Borba za 

vodne izvore }e se zao{triti, a njena 

nedostatnost ponegdje }e izazvati i 

regionalne sukobe. 

Na ulogu {ume i drve}a u odnosu 

na vodu mo‘da se ne}e gledati uvijek 

sasvim pozitivno zato {to {ume 

upijaju velike koli~ine vode ({to se 

ponekad tuma~i i svojevrsnom ’potro{njom’) 

nasuprot, npr. travnjacima 

koji upijaju (’tro{e’) malo vode. Me- 

|utim, {umama }e se poja~ano bolje 

gospodariti da bi se osigurala odgovaraju}a 

vodonosna podru~ja. 

Zemlje s najve}im zalihama pitke 

vode igrat }e va‘nu strate{ku ulogu u 

dono{enju me|unarodnih odluka, u 

me|unarodnim raspravama i pregovorima. 

Voda }e postati nafta budu}- 

nosti. 

U raspravi su tako|er iznesena i 

druga~ija vi|enja budu}nosti vode. 

Prema tim vi|enjima, nesta{ica vode 

pripada pro{losti. Mogu}nost izbijanja 

ratnoga sukoba velegradova oko dostupnosti 

vodi nestat }e kada nove 

tehnologije omogu}e jeftinije i/ili profitabilnije 

dobivanje pitke vode iz 

mora i oceana. Tako stvorene nove 

koli~ine vode otvorit }e mogu}nosti 

za uzgajanje {uma u pustinjama i zemljama 

s malim {umskim pokrovom. 

Informacije 

Informacijska }e se tehnologija 

pobolj{ati u svjetskim razmjerima. Informacije 

o svim temama postat }e 

globalno dostupne svim pojedincima 

te }e imati zna~ajan utjecaj na odnose 

izme|u vlada i gra|ana. Stvarat }e se, 

dijeliti i koristiti velike koli~ine tehni~kih, 

politi~kih, ekolo{kih i ekonomskih 

informacija, a Internet }e u~initi 

podatke dostupnima svakome, svagdje 

i u svakome trenutku. Podaci }e 

biti besplatni, a nezavisne }e se organizacije 

brinuti da se podacima ne 

manipulira. 

Informacijska }e tehnologija do 

2020. godine dosegnuti vrhunac svoga 

razvoja nakon kojega }e svako 

daljnje pobolj{anje biti ekonomski 

neopravdano te nerazumljivo {irem 

Pitka voda postat }e bogatstvo! 

krugu korisnika – ~itaj, prosje~nim 

gra|anima. 

Podaci }e biti besplatni, a korisniku 

}e jedini problem predstavljati odluka 

o tome {to je to~no i/ili relevantno. 

Dramati~no }e narasti nejednakost 

izme|u onih koji “imaju” i onih koji 

“nemaju” informacije. Neinformatizirane 

}e zemlje imati sve teì pristup 

informacijama. 

Uz stalni napredak u daljinskom 

mjerenju i kompjutorskoj tehnologiji, 

informacija }e imati znatno ve}u 

te‘inu u postupcima dono{enja odluka. 

S druge strane, to ne mora nu‘no 

zna~iti i dono{enje pametnijih i racionalnijih 

odluka. 

Glavna promjena koja }e se dogoditi 

u sljede}ih 25 godina bit }e unapre|enje 

informacijske tehnologije te 

informatiziranje podru~ja koja danas 

kaskaju za informatiziranim svijetom 

(Afrika). Veliko }e pobolj{anje biti i 

stvaranje me|uagencijskih mre‘a. 

Bezpapirni, ili barem polupapirni 

ured, postat }e stvarnost. 

Me|unarodne 

organizacije 

Va‘nost me|unarodnih organizacija 

smanjit }e se na globalnoj razini, 

me|utim pove}at }e se na regionalnim 

i lokalnim razinama. Njihova }e se 

uloga postupno ograni~avati na 

funkciju foruma za rasprave, a sve }e 

manju ulogu igrati u terenskim djelovanjima. 

Ujedinjeni }e narodi (UN) morati 

pojednostaviti svoju organizaciju te 

spojiti razli~ite organizacije s manje 

birokracije, ve}im prora~unima i 

ve}om u~inkovito{}u u obavljanju 

njihovih mandata. Osnovat }e se posebne 

organizacije za poljoprivredu, 

vode, {ume itd. Te }e agencije biti 

relativno male, s oko 100 ljudi u 

svakoj. U osnovi, te }e se agencije 

oslanjati na nacionalne studije za 

izvr{avanje svojih mandata. Uglavnom 

}e djelovati kao katalizatori me|unarodnih 

rasprava o globalno va‘nim 

temama kao {to su kr~enje {uma, 

zaga|ivanje zraka i me|unarodna vodonosna 

polja. Pove}at }e se pritisak 

da se tim agencijama omogu}i ve}a 

uloga u motrenju od one koju sada 

imaju. 

Pojavit }e se svjetska {umarska organizacija 

koja }e imati vode}u ulogu 

u temama koje se ti~u svjetskih {uma. 

Udru‘it }e svoje snage sa Svjetskom 

bankom kada se radi o najva‘nijim 

globalnim pitanjima i izazovima, kao 

{to su npr. po‘ari u Aziji, smanjenje 

siroma{tva, prijetnje biolo{koj raznolikosti 

u Amazoni i sredi{njoj Americi. 

Regionalno gledaju}i, npr. u Europi, 

Africi i Aziji, postojat }e jake privatne 

organizacije koje }e djelovati na globalnoj 

razini te koje }e djelovati neposredno 

na upravljanje {umama i njihovo 

o~uvanje. Sustav UN koristit }e se 

samo da bi se pove}ala jedinstvenost 

te da bi se rije{ili mogu}i sukobi oko 

uporabe zajedni~koga bogatstva kao 

{to su zrak ili voda. 

6 


HRVATSKE [UME

Internet }e omogu}iti jake mre‘e i 

grupe za rasprave. Me|unarodna }e 

se komunikacija sve vi{e i vi{e oslanjati 

na informacijsku tehnologiju, me- 

|utim, sastanci lice u lice i dalje }e biti 

potrebni. 

Nevladine }e udruge oja~avati svoje 

polo‘aje te }e njihov i utjecaj privatnoga 

sektora dominirati u postupku 

dono{enja globalnih odlluka o 

{umama. Sve vi{e }e se suprotstavljati 

velikim korporacijama, poticat }e se 

savezi me|u nevladinim organizacijama 

razli~itih (ako ne i suprotstavljenih) 

nazora da bi se za{titili mali proizvo- 

|a~i, poduze}a ili razli~ite grupe gra- 

|ana. 

O razli~itim }e se {umarskim temama 

organizirati virtualni sastanci s 

velikim sudjelovanjem zainteresiranih 

strana, a odluke koje donesu delegati 

takvih sastanaka u obzir }e uzimati i 

glasove virtualnih sudionika konferencija. 

Neke od glavnih tema u raspravama 

bit }e klimatske promjene, dostupnost 

izvora pitke vode, vlasni{tvo nad 

{umama, sukob politika Sjevera i Juga 

te trgova~ki ratovi. 

Mo} dr‘ave stalno }e se umanjivati. 

Stalna devalvacija mo}i u kombinaciji 

s regionalizacijom vodit }e k savezima 

izme|u grupa sa zajedni~kim interesima 

bez obzira na dr‘avne granice, a 

~lanstvo u UN poma}i }e se od jednonacionalnih 

zemalja ka {irim grupacijama. 

Me|utim, i dalje }e biti potreban 

neutralan forum koji }e mo}i okupiti 

nove ~lanice da bi se dogovorile o 

globalnim temama. 

Upravljanje 

U budu}nosti }e dr‘avne institucije 

imati puno manju ulogu u smislu 

izvr{avanja programa, s pove}anim 

trendom prema decentralizaciji u 

upravljanju {umama. Mo} }e prije}i 

na ni‘e razine ali tako|er i na regionalne 

i interesne grupacije. Upravljanje 

velikim dijelom {umskih resursa 

i okoli{no vezanih poslova (poduze}a, 

ekonomije) bit }e u rukama privatnih 

kompanija i gra|anskih dru{tava. Nacionalnim 

}e se resursima upravljati 

pomo}u suradni~kih ili me|uinstitucionalnih 

mehanizama. 

Vlade }e zadr‘ati trenuta~ni fokus 

na pravedniju distribuciju globalnih 

Pojavit }e se svjetska 

{umarska organizacija koja 

}e imati vode}u ulogu u 

temama koje se ti~u svjetskih 

{uma. 

Dramati~no }e narasti 

nejednakost izme|u onih koji 

“imaju” i onih koji “nemaju” 

informacije. 

Neinformatizirane }e zemlje 

imati sve teì pristup 

informacijama. 

resursa i bogatstava. Iako }e uloga 

vlada biti zna~ajno oslabljena, razmi{ljanja 

o jednakosti (ili bolje re~eno, 

velikoj nejednakosti) i izme|u dr‘ava i 

izme|u regija, mogla bi imati daleko 

ve}u va‘nost nego {to ju danas imaju. 

Zbog naglog razvoja komunikacija i 

transporta te pove}anja transparentnosti, 

u ve}ini }e se dr‘ava unaprijediti 

upravljanje. Me|utim, upravljanje 

{umama i dalje }e biti slabo u mnogim 

zemljama, a naro~ito slabo u 

zemljama u razvoju. Najkra}e, bit }e 

vi{e demokratskih i transparentnih in- 

stitucija na regionalnim i lokalnim razinama 

s manjim naglaskom na nacionalne 

institucije. Transparentnost }e 

biti pokreta~ki motiv. 

S olak{anom komunikacijom i pove}anom 

priklju~enosti na Internet (ili 

koju drugu mre‘u ili alat koji }e naslijediti 

Internet), ljudi }e aktivno sudjelovati 

u diskusijama i raspravama 

vezanima uz o~uvanje i iskori{tavanje 

{uma. Rasprave o politi~kim reformama 

bit }e stalne, a organizirat }e ih 

nevladine organizacije. Velike nevladine 

udruge i druge organizacije vr{it }e 

veliki pritisak na upravljanje prirodnim 

resursima te }e biti u neposrednome 

sukobu s velikim privatnim korporacijama 

i vladama, posebice u nerazvijenim 

zemljama. 

Umjesto zaklju~aka 

Uva‘avaju}i iznesena mi{ljenja po 

prikazanim aspektima {umarstva, okvirna 

je skupna vizija grupe FAO 

stru~njaka koji su sudjelovali u ovome 

projektu ona vizija {umarstva 2050. 

godine u kojoj: 

• se globalni {umski pokriva~ stabilizirao, 

• je o~uvanje prirodnih resursa 

klju~no za razvoj, a gra|ansko dru{tvo 

preko nevladinih udruga ima pove}anu 

odgovornost na tome podru~ju, 

• su {umske planta‘e prevladavaju}i 

izvor drvnih vlakana za drvoprera|iva~ku 

industriju, a tako|er imaju 

i va‘nu rekreacijsku funkciju, 

• }e rasti potra‘nja za kompozitnim 

plo~ama od drva, a slabiti potra‘- 

nja za piljenim drvom, 

• je energija iz drva jo{ uvijek va‘- 

no gorivo, posebice u siroma{nijim 

zemljama, 

• su organizacijsko-tehnolo{ki aspekti 

gospodarenja {umama zna~ajno 

pobolj{ani uporabom najmodernije 

tehnologije, poglavito kompjutera i 

satelita, 

• je voda najva‘niji strate{ki resurs 

svijeta i jedan od najkontroverznijih 

problema, 

• je informacijska tehnologija ekonomski 

u~inkovita (opravdana) te 

zbog toga dostupna ve}ini zemalja, 

• me|unarodne organizacije vezane 

uz {umarstvo djeluju usmjerenije, 

imaju ve}i utjecaj na rje{avanje globalnih 

{umarskih pitanja te su povezanije 

s me|unarodnim bankama za razvoj, 

• vlade djeluju transparentnije i 

imaju smanjenu ulogu u izvr{avanju 

programa na terenu, a gra|ani aktivnije 

sudjeluju u postupcima oblikovanja 

{umarske politike. 

îtatelje pozivamo da provjere ovako 

iskazanu viziju {umarstva uspore|uju}i 

je sa stvarno{}u godine 2050. 

Mogu}a vrijednost ovoga projekta 

nije to~nost predvi|anja, ve} su to 

njegovi metodolo{ki i analiti~ki aspekti, 

posebice vezano za mogu}u primjenu 

Delphi postupka za pobolj{anje 

planiranja u {umarstvu i oblikovanju 

{umarske politike. 

Cilj prikazanog postupka promi{ljanja 

i ovoga ~lanka nije bio izrada preporuke 

nacionalnim i me|unarodnim 

upravama i organizacijama za djelovanje 

u budu}nosti, ve} isticanje va‘- 

nosti sustavnoga razmatranja aspekata 

budu}nosti. Logi~ki bi nastavak ovoga 

postupka svakako bio razmatranje 

ovako predstavljene skupne vizije 

otvaranjem pitanja o tome koji bi bili 

razumni smjerovi u kojima bi trebalo 

djelovati da bi se osiguralo da do|e 

do predvi|anja iznesenih u ovome 

~lanku, ili koje bi dijelove svoga 

pona{anja trebali izmijeniti u nadi da 

time mo‘emo izmijeniti i budu}nost. 


za{tita {uma 

Pi{e: 

Ivica 

Tomi} 

Foto: 

I. 

Tomi} 

[umarska 

enciklopedija, 

Arhiva 

PRIPREME ZA 

ZA[TITU [UMA 

SLJEDE]E GODINE 

Na sastanku ekologa i za{titara 

{uma H[-a po~etkom listopada 

u Hrvatskom {umarskom dru- 

{tvu, kojem su prisustvovali predstavnici 

Ministarstva poljoprivrede, {umarstva 

i vodnoga graditeljstva, [umarskoga 

fakulteta i [umarskog instituta Jastrebarsko, 

raspravljalo se o provomjenjivih 

klimatskih uvjeta _ pove}ane 

zra~ne vla‘nosti na podru~ju srednje 

Europe te izrazite su{e u ju‘noj Europi, 

{to utje~e na znatno intenzivnije 

djelovanje {umskih {tetnika. Tijekom 

pra}enja gubara nije bitno ho}emo li 

primijeniti metodu krugova ili transekta, 

ve} je va‘no evidentirati broj jajnih 

legala po hektaru. Tako, primjerice, 

ve} tisu}u legala po hektaru upu}uje 

na to da je ovaj {tetnik u progradaciji 

te da treba poduzeti odgovaraju}e 

za{titne mjere. Pritom se sasvim dovoljan 

statisti~ki desetpostotni uzorak, 

bilo povr{ine ili stabala, uzima na 

mjestima gdje se sumnja da ima jajnih 

legala. Tijekom pra}enja moraju biti 

obuhva}ena stabla svih debljinskih 

stupnjeva. Ako lani nije bilo golobrsta, 

to ne zna~i da se ne}e pojaviti ove 

godine. Tretiranje borovoga ~etnjaka 

biolo{ko-tehni~kim preparatima treba 

poduzeti kada se procijeni da je zaraza 

velika, a u listopadu je optimalna 

faza ovoga {tetnika. Dipl. ing. Dinka 

Mato{evi} ([umarski institut) je istaknula 

kako je gubar u progradaciji, posebice 

u susjednoj Sloveniji i mogu se 

o~ekivati ve}e {tete. Njegovo pra- 

}enje mora biti po gospodarskim jedinicama, 

a pregledana povr{ina treba 

biti {to ve}a. Dipl. ing. Terezija 

Bo{njak, stru~ni suradnik za za{titu 

{uma u Direkciji H[-a, smatra da desetpostotni 

uzorak nije dovoljan te se 

mora na mjestima gdje je gubar u progradaciji 

pregledati cjelokupna povr- 

{ina gospodarske jedinice, a tamo gdje 

to nije slu~aj ne treba gubiti vrijeme. U 

propisani obrazac potrebno je stoga 

staviti pregledanu povr{inu i povr{inu 

gospodarske jedinice. Dipl. ing. @eljka 

Ku{an (U[P Zagreb) naglasila je kako 

Najvi{e {teta od 

gubara, mrazovca, 

jelovog potkornjaka... 

Provo|enju za{tite {uma protiv gubara, 

borovoga ~etnjaka, mrazovca i jelovog 

potkornjaka u narednom }e se razdoblju 

pokloniti posebna pozornost jer to su 

{tetnici koji prema analizama uzrokuju 

najvi{e o{te}enja {uma 

|enju za{tite {uma u narednome razdoblju, 

s posebnim naglaskom na za- 

{titu protiv gubara, borovoga ~etnjaka, 

mrazovca i jelovog potkornjaka. 

Mr. sc. Boris Liovi} iz [umarskog 

instituta Jastrebarsko napomenuo 

je kako su problemi u provo- 

|enju za{tite sve vi{e rezultat pro- 

je na podru~ju zagreba~ke podru‘nice 

evidentirano po hektaru 8000 _ 12.000 

gubarovih jajnih legala, a lani je u 

isto~nom dijelu g. j. »Josip Kozarac« ta 

brojka iznosila ~ak 81.300(!?). Na 

parkirali{tu uz autocestu samo na jednom 

stablu uo~eno je ~ak 350 legala(!). 

Ina~e, poja~ana gradacija gubara 

uo~ena je na na{i~kom, novogradi{kom 

i osje~kom podru~ju. 

Zabrinjavaju}e su{enje 

jelovih {uma 

Istaknut je problem jelova potkornjaka 

i su{enja jelovih {uma, koje je 

poprimilo velike razmjere, posebice u 

Lici, ali i Gorskom kotaru. Dipl. ing. 

@eljko Kauzlari} (U[P Delnice) smatra 

8 


HRVATSKE [UME

Borov ~etnjak (Cnethocampa pityocampa) _ Leptir i gusjenica sa zapretkom 

@enka gubara (Lymantria monacha) 

s polo‘enim jajnim leglom 

Jelovi potkornjaci _ Odrasli kukci i 

o{te}enja (Odozgo prema dolje: 

Pityokteines spinidens, P. vorontzori 

i P. curvidens _ Krivozubi jelov 

potkornjak) 

da dosada{njom sje~om oko 34.000 

m 3 jelovih stabala nije postignut 

odgovaraju}i u~inak te je bolje primijeniti 

feromonske klopke, ali i njihovo 

je djelovanje potrebno istra‘iti. Na 

taj problem upozorava od 2002. godine 

te nagla{ava da suha stabla nisu 

vi{e izvor zaraze, ve} su to oslabljena 

pa i zdrava stabla(!). Osobit problem 

je i oko 30.000 m 3 neokoranih jelovih 

trupaca. Ina~e, Kauzlari} tvrdi da gradacija 

potkornjaka u Gorskome kotaru 

postupno opada. U vezi s potkornjacima, 

Boris Liovi} dr‘i da feromonske 

klopke nisu isplative na ve}oj povr{ini 

i te{ko je decidirano re}i {to konkretno 

poduzeti, kao kod drugih {tetnika. 

Za sada se nakon istra‘ivanja mo‘e 

rije{iti problem kvalitete feromona, a u 

prolje}e vidjeti {to u~initi sa potencijalnim 

stablima za ulazak potkornjaka. 

Najve}i problem su oslabljena 

stabla. Slovenci su takva stabla uglavnom 

posjekli, a na nekim povr{inama 

nisu uop}e intervenirali. Terezija 

U Lici i Gorskom kotaru poseban je 

problem jelovoga potkornjaka i 

su{enja jelovih {uma, koje je 

poprimilo zabrinjavaju}e 

razmjere. U {umskim sastojinama 

nakupilo se suhih i polusuhih 

(oslabljenih) stabala za sje~u, a 

tro{kovi sanacije i mali kapaciteti 

Hrvatskih {uma stvaraju dodatne 

te{ko}e. 

Mr. sc. Boris Liovi} i dipl. ing. 

Terezija Bo{njak 

Bo{njak je podsjetila da provo|enjem 

{umsko-higijenskih mjera sprje~avamo 

pojavu pojedinih generacija {tetnika i 

smanjujemo izvor zaraze. Kada je rije~ 

o kontroli brojnosti {umskih glodavaca, 

treba biti racionalan, a postavljanje 

otrova obaviti osobito na rubovima 

{uma, uz poljoprivredne povr{ine. 

Zaklju~uju}i izlaganja mr. sc. Petar 

Jurjevi}, voditelj Slu‘be za ekologiju 

Hrvatskih {uma, napomenuo je da je 

ova godina po opo‘arenoj povr{ini 

najpovoljnija u razdoblju od 1954. do 

dana{njih dana(!). Osim povoljnih klimatskih 

uvjeta, ne mo‘e se zanemariti 

rad Hrvatskih {uma na preventivi, ali i 

dobroj organizaciji dojavljivanja te 

pravovremenog dolaska gasitelja na 

mjesto po‘ara. Kada je rije~ o 

provo|enju za{tite {uma, bitno je prije 

svega pratiti stanje brojnosti gubara, s 

definiranim postocima i rokovima te s 

jasnim stavom za sljede}u godinu. 

Sa sastanka ekologa i za{titara 

{uma 

Bez problema s 

mrazovcem i borovim 

~etnjakom 

_ Pra}enje mrazovca je uhodan 

proces i u vezi s tim nema problema, 

kao {to ne bi trebalo biti ni s borovim 

~etnjakom, ~ija optimalna faza traje 

do kraja listopada. Tek manji napadi 

mogu se o~ekivati uz prometnice, na 

pojedina~nim stablima i stablima u 

grupama. Feromoni su prakti~ni za 

pra}enje potkornjaka, no to su najskuplja 

sredstva. U {umama nam se nakupilo 

suhih i polusuhih stabala, jer nismo 

pravovremeno intervenirali te 

sje~om sprje~avali daljnje {irenje zaraze. 

Dodatni tro{kovi sanacije i mali 

kapaciteti Hrvatskih {uma pove}avaju 

nam probleme _ zaklju~uje Jurjevi}. 

Predstavnici gospi}ke podru‘nice isti- 

~u da je u vezi s tim potrebna bolja 

suradnja za{tite i iskori{tavanja {uma, 

a osobitu pozornost treba usmjeriti na 

sje~u stabala odre|ene o{te}enosti 

(stupanj 3). Su{a je ubrzala pojavu 

{tetnika, a sortimenti takvih stabala 

nalaze se na pomo}nim stovari{tima. 

Seminar biljne za{tite 

u Opatiji 

Sudionici sastanka raspravljali su o 

eventualnoj izmjeni Pravilnika o za{titi 

{uma od po‘ara (promjene trajanja protupo‘arne 

sezone na kr{u i kontinentu). 

Naime, razdoblje od srpnja do listopada 

za kontinentalni dio Hrvatskih {uma 

nema zna~aja pa rokove motrenja i 

dojave treba pomaknuti. O za{titi i pravilnoj 

evidenciji {umskoga sjemena govorio 

je prof. dr. sc. Milan Glava{ 

naglasiv{i kako svi izvje{taji imaju neke 

nedostake (bez podataka o koli~ini i 

vrsti sjemena, povr{ini, pravilnom tretiranju 

i dr.) te nisu upotrebljivi, a pojedine 

podru‘nice nisu ih uop}e dostavile. 

Podatke treba srediti, a uskoro }e o 

problematici evidencije i tretiranja {umskoga 

sjemena biti odr‘an seminar. 

Nazo~ne je informirao o 49. seminaru 

biljne za{tite u velja~i 2005. u Opatiji, 

na kojemu bi {umarska sekcija trebala 

imati zajedni~ki referat o su{enju jele na 

gospi}kom, senjskom i delni~kom podru~ju. 

Za detaljnije informacije zainteresirani 

se mogu obratiti prof. M. Glava{u 

na [umarskom fakultetu. 


su{enje {uma 

Pi{e: 

Vesna 

Ple{e 

Foto: 

V. 

Ple{e 

ENTOMOLOZI O SU[ENJU JELE 

[uma u Litori}u 

U Litori}u stanje 

jele zabrinjavaju}e 

Su{enje jele u 

Gorskom kotaru, gdje 

je u odnosu na ostale 

vrste zastupljena sa 

42 %, nastavlja se 

poja~anim tempom. 

Uz potkornjake kao 

glavne uzro~nike 

su{enja tu su jo{ i 

one~i{}enje zraka, 

klimatske promjene, 

ambijentalne 

promjene (prolaz 

naftovoda, 

dalekovoda i sl.). 

Ocjenjuju}i 

zdravstveno stanje 

kroz pet stupnjeva 

osutosti iglica jele, u 

Litori}u ~ak 69 % 

stabala ima srednju 

osutost (od 26 _ 60%) 

Grupa hrvatskih entomologa, ~lanova 

hrvatskog Entomolo{kog 

dru{tva, posjetila je sredinom listopada 

Gorski kotar, gdje je sa {umarima 

iz delni~ke Uprave i {umarija Vrbovsko 

i Skrad razmatrala trenutno 

najaktualniji problem ovoga podru~ja, 

su{enje jele. Da bi se i na terenu 

upoznali sa situacijom, posjetili su jedno 

od najugro‘enijih podru~ja, gospodarsku 

jedinicu Litori} u {umariji Vrbovsko. 

Tu je na terenu rukovoditelj 

ekolo{kog odjela @eljko Kauzlari} prezentirao 

podatke o su{enju. 

U odnosu na druge vrste drve}a, 

jela je u Republici Hrvatskoj zastup- 

Posjet entomologa Litori}u 

ljena sa 9 posto, a na podru~ju Uprave 

{uma Delnice sa 42 posto i jedna 

je od najugro‘enijih vrsta. Prema posljednjim 

podacima prikupljenim od 

{umarija, jela je i dalje najugro‘enija 

vrsta u Gorskom kotaru i po zdravstvenom 

stanju. Ocjenjivanje zdravstvenog 

stanja vr{i se kroz pet stupnjeva 

osutosti iglica na jeli. Na podru~ju 

delni~ke Podru‘nice stanje je 

sljede}e: 

_ u 0. stupnju (do 10 posto osutosti, 

to su zdrava stabla) svega je 2 

posto stabala; 

_ u I. stupnju (od 11 _ 25 posto, 

slaba osutost), 6 posto stabala jele; 

_ u II. stupnju (od 26 _ 60 posto, 

srednja osutost), 69 posto stabala; 

_ u III. stupnju (od 61 _ 99 posto, 

jaka osutost), 22 posto stabala 

_ suho stablo (100 posto osutost) 

svega je jedan posto stabala 

Iz prezentiranih podataka vidljivo 

je da se najve}i dio stabala jele na 

podru~ju delni~ke Podru‘nice nalazi 

u II. stupnju oko 69 posto. Sli~na je 

situacija i u gospodarskoj jedinici Litori}, 

u II. stupnju nalazi se oko 55 posto 

stabala, a prosje~no je 67 posto 

stabala zara‘eno imelom. 

Da je stanje u Litori}u katastrofalno 

vidljivo je i iz podataka o sje~i. 

Prema dosada va‘e}oj osnovi gospodarenja 

sjeklo se godi{nje 9.700 

m 3 crnogorice. Zbog poja~anog su{enja 

(u posljednje ~etiri godine), posje- 

~eno je 72.000 m 3 crnogorice, {to je 

74 posto od desetgodi{njeg etata, 

istaknuo je Kauzlari}. 

Uz potkornjake kao glavne uzro~nike 

su{enja naveo je i ostale: one~i{}enje 

zraka, klimatske promjene, ambijentalne 

promjene (prolaz naftovoda, 

dalekovoda i sl.), biotske faktore (gljive, 

insekte), abiotske faktore (snjegolome, 

ledolome i sl). 

Uz Kauzlari}a nazo~nima su o ovoj 

problematici, govorili i docent dr. sc. 

Boris Hra{ovec iz [umarskog fakulteta 

i dr. sc. Miroslav Harapin, umirovljeni 

zaposlenik [umarskog instituta, a od 

strane Ministarstva poljoprivrede, {umarstva 

i vodnog gospodarstva bio je 

nazo~an Ivan I{tok. 

Da je stanje u Litori}u 

katastrofalno vidljivo je i iz 

podataka o sje~i. Prema dosada 

va‘e}oj osnovi gospodarenja 

sjeklo se godi{nje 9.700 m 3 

crnogorice. Zbog poja~anog 

su{enja (u posljednje ~etiri 

godine), posje~eno je 72.000 m 3 

crnogorice, {to je 74 posto od 

desetgodi{njeg etata. 

10 


HRVATSKE [UME

ZORAN SABLJARI], VODITELJ UPRAVE [UMA KARLOVAC 

iz moga kuta 

Htjeli bi prestati pla}ati 

neradnike! 

Odli~no pozicionirana u sredi{njem dijelu 

Hrvatske, na kri‘i{tu prometnica i izme|u 

~etiri rijeke, Kupe, Dobre, Mre‘nice i 

Korane, sa {umama u kojima je 50 posto 

bukve, a 24 posto lu‘njaka i kitnjaka, karlova~ka 

Uprava ‘eli rije{iti neke probleme koji “vuku uzbrdo”. 

Krenulo se ubrzano, o ~emu govori voditelj Uprave 

Zoran Sabljari} 

Dipl. ing. 

Zoran 

Sabljari} 

Prvih 200 dana novoga voditelja 

karlova~ke Uprave dipl. ing. 

Zorana Sabljari}a moglo bi se 

okarakterizirati kao hiperaktivno djelovanje 

u vi{e pravaca i stvaranje tima 

koji bi trebao provesti nove, brojne 

akcije. Evo za{to: 

_ Dolaze}i na ovo mjesto znao sam 

da postoje problemi, u {umarstvu ih 

uvijek ima, no otkrivaju}i i rje{avaju}i 

jednu stvar, otvaraju se nove koje 

opet generiraju nove. Na primjer, 

znao sam da postoje sporna potra- 

‘ivanja, a me|u njima i ona “tvrda” 

koja se nikad ne}e mo}i naplatiti, a o 

njima ovisi kona~no poslovanje Uprave; 

da instrumenti pla}anja nisu garantirali 

naplatu; da se pojedinim kupcima 

moramo zahvaliti i potra‘iti nove; 

da u proizvodnom procesu postoje 

veliki tro{kovi i nepo{tivanje standarda, 

nabrojio je neke od problema s 

kojima se najprije suo~io ing. Sabljari}. 

@eli timski rad i na unutra{njem planu 

najprije krenuti s ustrojem takve proizvodne 

tehnologije gdje }e u svakom 

trenutku imati uvid u tro{kove proizvodnje. 

_ @elimo znati cijenu proizvodnje 

sortimenata u {umi, njegovu kvalitetu 

i klasira li se prema standardima. 

Poku{avamo ustanoviti koliko ljudi po 

kubiku ima u jednoj {umariji, koliko u 

drugoj, i zbog ~ega je to tako. Na taj 

na~in stru~no-tehni~ko osoblje “vratit” 

}e se u {umu i biti sa sjeka~ima. Tako 

}e se, s druge strane, znati i tko je, 

ako je, gdje pogrije{io. 

nike. Drugim rije~ima, htjeli bismo prestati 

pla}ati neradnike! Svjestan je da 

je to u sada{njem sustavu odre|ivanja 

pla}a te{ko provesti, ali isto tako da se 

samo motiviranjem, to jest boljim 

pla}anjem, mo‘e o~ekivati kvalitetniji 

rad. 

U takozvane proizvodne probleme 

spada i rje{avanje pitanja ogrjeva. Od 

njega se u karlova~koj Upravi ostvaruje 

zna~ajan prihod, a Karlovac zbog 

svoga sredi{njeg smje{taja i dobre 

koja je u ratu nepovratno devastirana. 

Sada smo u razgovorima s MORH-om 

oko definiranja vlasni{ta objekta 

Magar~evac na Petrovoj gori. Osim 

toga, velike su mogu}nosti razvoja 

speleoturizma, jer je podru~je oko 

Karlovca, Slunja, Krnjaka iznimno bogato 

spiljama. 

Karova~ka uprava ‘eli se otvoriti i 

prema van i pobolj{ati suradnju i sa 

@upanijom, Gradom i op}inama, s lokalnom 

samoupravom. Iza{lo se u jav- 

Karlovac 

Karlova~ka uprava gospodari s 82.266 ha {uma i {umskog zemlji{ta, a na tom 

podru~ju je jo{ gotovo 40.000 ha privatnih {uma. Prirast u dr‘avnim {umama iznosi 

460 tisu}a kubika, drvna zaliha 15,8 milijuna kubika, a etat 303 tisu}e m 2 . Od svih 

{umskih vrsta, polovina otpada na bukvu, 12% na lu‘njak, isto toliko na hrast 

kitnjak, na crnogoricu 6%, te ostatak na druge vrste. Upravu ~ini 14 {umarija i 

radna jedinica Transport i mehanizacija, a zaposleno je 600 radnika. 

Kako stimulirati 

radnike 

Novi vodtelj Uprave tvrdi da ima 

puno nepotrebnih tro{kova zbog lo{e 

organiziranosti te nekontroliranih i 

neujedna~nih osobnih dohodaka. Ako 

ve} ne mo‘emo platiti dobre radnike, 

ka‘e, poku{ajmo sankcionirati neradpovezanosti 

i te kako koristi rentu 

polo‘aja. Na sjeveru uprave su nizine 

pokupskog bazena i @umbera~ko 

gorje, na jugu se prostire do Plitvi~kih 

jezera i Like, Petrova je gora granica 

na istoku, dok se na zapad prostire do 

pred Gorski kotar. No da bi to dalo 

dodatni prihod potrebno je, predla‘e 

Sabljari}, pone{to mijenjati u cjeniku 

ogrjevnog drva. 

_ Treba nam cjenik koji }e omogu}iti 

tr‘i{no poslovanje i pona{anje 

_ da cijene ogrjeva budu vi{e onda 

kad za to imamo osnova, i obratno. 

Takvim na~inom formiranja cijena kod 

oblovine karlova~ka se Uprava uvrstila 

u red onih koje su u poduze}u u samom 

vrhu. I neke vo}karice, to posebno 

vrijedi za tre{nju, na tr‘i{tu su prodavane 

samo putem licitacija. 

Suradnja je nu‘na 

Osim od prodaje drveta, u Upravi 

‘ele pove}ati prihod i od ostalih 

djelatnosti. U prvom je planu lovstvo 

“koje za po~etak treba vratiti na ranije 

pozicije”. 

_ Lovi{te Petrova gora valjda je jedino 

bez lovnog objekta, u kojem bi 

mogli odsjesti lovci, veli Sabljari}. 

Nekad je tu bila lova~ka ku}a Muljava 

nost otvaranjem Pou~ne staze Kozjak 

zajedno s Turisti~kom zajednicom i 

Gradom. Na nedavno zavr{enim Danima 

piva karlova~ki {umari po prvi su 

se put samostalno predstavili na posebno 

izgra|enom izlo‘benom prostoru, 

nadstre{nici od drva koja }e tu 

ostati sljede}ih 10 godina. 

_ Ostvarili smo mnoge kontakte, 

pozvali i neke druge {umske uprave 

da se predstave. 

Jedna od akcija bit }e i sudjelovanje 

u sanaciji odlagali{ta sme}a po {umama 

ili u njihovoj blizini, kao i u 

privatnim {umama. Mora se krenuti, 

uz pomo} @upanije, i s izradom programa 

za gospodarenje {umama u 

privatnom vlasni{tvu. 

Pred Karlov~anima je o~ito “kruh sa 

sedam kora” koji }e trebati dobro 

zagristi. Sabljari} misli da }e se u 

akcije morati uklju~iti svi. Stoga je, 

kaè, nu`na decentralizacija i spu{tanje 

ovlasti ne samo na uprave nego i 

na {umarije. Budu}a organizacija (sistematizacija) 

trebala bi uvaàvati specifi~nosti 

svakoga podru~ja i biti fleksibilna. 

Ako negdje treba vi{e revirnika 

a manje tehni~ara, napravimo to tako. 

I obratno. 

Pi{e: 

Miroslav 

Mrkobrad 

Foto: 

M. 

Mrkobrad 


{umarstvo bih 

Pi{e: 

Vesna 

Ple{e 

Foto: 

B. 

Ple{e 

Borove kulture na 

podru~ju Unsko-sanskih 

{uma 

SURADNJA HRVATSKIH I BOSANSKIH [UMARA 

Unsko-sanske {ume 

zna~ajne za privredu 

kantona 

Javno poduze}e Unsko-sanske {ume u svom 

sastavu ima sedam {umskih uprava, gospodari s 

oko 167 tisu}a hektara {uma i godi{nje sije~e od 

350 do 400.000 m 3 . Poduze}e zapo{ljava 630 

radnika i jedno je od nositelja razvoja kantona. U 

to su se tijekom uzvratnog posjeta bosanskim 

{umarima mogli uvjeriti predstavnici delni~ke 

Uprave koja sa Unsko-sanskim {umama uspje{o 

sura|uje 

Uokviru ve} tre}e godine uspje{- 

ne suradnje delni~ke Uprave 

{uma i Javnog poduze}a Unskosanske 

{ume iz Bosanske Krupe, 

delni~ki su {umari u rujnu uzvratili 

posjet {umarima iz Bosne. Tijekom 

vi{ednevnog boravka obi{li su rasadnik 

u Cazinu te {umske uprave Bosanska 

Krupa i Bosanski Petrovac, posjetili 

sajam »Ekobis« te prisustvovali predavanjima 

o su{enju jele u BIH. 

Aktualna tema u {umarstvu BIH je 

(tako|er) novi Zakon o {umama i organiziranost 

{umarstva. Direktor JP 

Unsko-sanske {ume D‘evad Muslimovi} 

ka‘e da je na razini Federacije BIH 

Zakon o {umama donesen jo{ u 

o‘ujku 2003., ali do dana{njeg dana 

nije za‘ivio u pravom smislu rije~i, 

odnosno Zakon na razini Federacije 

ne postoji. U fazi je priprema, a ho}e 

li biti realiziran to vi{e ovisi o politici, 

a manje o samim {umarima. 

_ Unato~ tome mi smo u na{im 

Unsko-sanskim {umama dio iz novog 

Zakona usvojili i primijenili u poslovanju. 

Novim zakonom predvi|eno je 

formiranje deset {umsko-privrednih 

dru{tava, a Unsko-sanske {ume ve} 

sada funkcioniraju na tom principu, 

isti~e direktor. Novim zakonom predvi|ena 

je privatizacija poslova vezanih 

uz direktnu proizvodnju, sje~e, izvla- 

~enja drvnih sortimenata, prijevoza 

radnika, mehanizacije i gra|evinarstva. 

U {umskoj upravi ostao bi tek dio radova 

vezanih uz sanitarne sje~e. 

Dobri poslovni 

rezultati 

Da podsjetimo, JP Unsko-sanske 

{ume osnovane su 13. travnja 2004. 

Organizacijski u svom sastavu imaju 

sedam {umskih uprava (Biha}, Bosansku 

Krupu, Bosanski Petrovac, Cazin, 

Klju~, Sanski Most i Direkciju). Gospodare 

na povr{ini od 167.590 hektara 

{to je tre}ina povr{ina Unsko-sanskog 

kantona. Po bogatstvu {ume crnogorice 

i bjelogorice u vrhu su BIH. Odnos 

visokih prema niskim {umama iznosi 

70:30 posto, a godi{nje sijeku 350 _ 

400.000 m 3 . Poduze}e zapo{ljava 

630 radnika, od ~ega je 34 visokoobrazovanih. 

Najve}i je problem u poslovanju 

nedostatak stru~nog kadra prvenstveno 

{umarskih in‘enjera, isti~e 

direktor. Prije rata sve radove u {umarstvu 

obavljali su sami, dok sada u 

iskori{}ivanju {uma 10 posto radova 

izvr{e sami, a ostalo uz pomo} tre}ih 

12 


HRVATSKE [UME

osoba. Uzgojne radove u potpunosti 

obavljaju sami. 

Problema ima i sa uzurpacijom 

{umskog zemlji{ta i nelegalne sje~e 

drvne mase, te pretvaranja {umskog u 

poljoprivredno zemlji{te. Jedan od 

posebnih problema je nezakonito 

otvaranje rudnika za eksploataciju 

ruda, koji naru{avaju postoje}u prirodnu 

ravnote‘u i ekolo{ku odr‘ivost 

{umskih prostora. 

Problem je i opskrba stanovni{tva 

Biha}a ogrjevom, jer su potrebe preko 

60.000 m 3 . 

projektiranja kako za Poduze}e tako i 

za tre}e osobe; primjena novih tehnologija 

u revitalizaciji rasadni~ke proizvodnje; 

primjena GIS-a u {umarstvu; 

usavr{avanje stru~nog kadra; unapre- 

|enje lovi{ta i lovnog turizma; razvoj 

zimskog turizma; razminiravanje {umskih 

povr{ina; uvo|enje informati~kog 

sustava u poslovanje. 

Dio tih planova ve} je i ostvaren 

izgradnjom vlastitog lovi{ta na planini 

Plje{evici. Tu se planira i izgradnja 

zimsko-rekreativnog centra koji }e se 

izgraditi vlastitim sredstvima, te razminiravanje 

terena. 

Pogon {tapare 

Slapovi Une 

Prije rata bosanski {umari bavili su 

se i proizvodnjom {tapova (palica), od 

javora, kestena i lijeske i izvozili oko 

150.000 komada u Njema~ku. 

Su{enje jele 

Kao i u Europi, i ovdje se sve vi{e 

javlja problem su{enja jele. [umari 

Unsko-sanskih {uma prvi su pro{le 

godine po~eli ukazivati na to, a ove su 

godine organizirali i stru~ni skup 

posve}en toj problematici. Problem je 

zanemaren tijekom rata, ali se sada 

mora {to hitnije intervenirati, da ne bi 

do{lo do ekolo{ke i gospodarske katastrofe. 

Poseban problem je i zaraza 

jele imelom, ali i napad potkornjaka. 

Probleme }e nastojati rije{iti i uz 

pomo} inozemnih stru~njaka, iz zemalja 

koje se susre}u sa sli~nim problemima 

(Hrvatska, Slovenija, Njema~ka...) 

Unato~ problemima, gospodarenje 

Unsko-sanskih {uma na zavidnoj je 

razini, a u tome imaju i potporu kantonalnih 

i op}inskih vlasti. Ekonomski 

efekti dobrog gospodarenja {umama, 

impozantni su pa se o~ekuje povrat 

glavnine sredstava kroz po{umljavanja 

i druge oblike za{tite {uma. 

Glavni zadaci u poslovanju u narednom 

razdoblju su: 

_ uvo|enje i primjena znanstvenih 

saznanja u {umarstvu; izrada {umskoprivredne 

osnove podru~ja i ostalih 

Nositelj razvoja 

Ve} prilikom osnivanja Poduze}a 

razmi{ljalo se o tome da se gospodarstvo 

Unsko-sanskog kantona mo‘e 

razvijati na osnovi svojih prirodnih resursa 

me|u kojima su najva‘nije 

{ume, vodotokovi, nezaga|eno zemlji{te 

i zrak, a u tom kontekstu {umarstvo 

je dobilo poseban polo‘aj. Trenutno 

su Unsko-sanske {ume jedno 

od vode}ih poduze}a i nositelja 

{umarske proizvodnje u BIH, ali i u 

primjeni novih tehnologija u rasadni~koj 

proizvodnji, uzgoju i iskori{tavanju 

{uma. 

I pojedina~no {umske uprave u 

svojim razvojnim planovima daju doprinos 

uspje{nom radu i poslovanju. U 

gospodarenju {umama orijentirane su 

na prevo|enje {uma panja~a u visoke 

{ume, a mnogo pola‘u na po- 

{umljavanje goleti i degradiranih {uma. 

Velika je sre}a to {to sve {umske 

uprave unutar Poduze}a za sadnju 

koriste sadnice iz vlastitog rasadnika u 

Cazinu kapaciteta milijun sadnica. 

Pored {umskih sadnica uzgaja se vo}e 

i cvije}e za potrebe doma}eg tr‘i{ta. 

Bosansko-krupska {umska uprava 

svoje potencijale u poslovanju usmjerava 

u obnovu devastiranih {uma i 

razminiravanje {umskih cesta, ali ima i 

planova u smislu razvoja lovnog turizma. 

Sli~no je i na podru~ju {umske 

uprave Klju~ gdje se uz obnovu devastiranih 

{uma razmi{lja o lovnom turizmu. 

[umska uprava iz Bosanskog Petrovca 

ulo‘it }e dio sredstava u podizanje 

kvalitete uzgojnih radova, izgradnju 

{umskih prometnica i obnovu 

turisti~kog zimskog centra na O{trelju. 

I za kraj dodajmo i zanimljive podatke: 

Unsko-sanski kanton ima povr{inu 

od 4.841 ~etvornih kilometara 

ili zauzima 8,2 posto ukupne povr{ine 

Bosne i Hercegovine. Ondje ‘ivi oko 

300.000 stanovnika. Okosnicu razvoja 

uz {umarstvo, ~ine poljoprivreda i sve 

vi{e turizam. Sjedi{te kantonalnih institucija 

i glavni grad je Biha}. 

Ve} prilikom osnivanja Poduze}a 

razmi{ljalo se o tome da se gospodarstvo 

Unsko-sanskog kantona mo‘e razvijati na 

osnovi svojih prirodnih resursa me|u 

kojima su najva‘nije {ume, vodotokovi, 

nezaga|eno zemlji{te i zrak, a u tom 

kontekstu {umarstvo je dobilo poseban 

polo‘aj. Trenutno su Unsko-sanske {ume 

jedno od vode}ih poduze}a i nositelja 

{umarske proizvodnje u BIH, ali i u 

primjeni novih tehnologija u rasadni~koj 

proizvodnji, uzgoju i iskori{tavanju {uma. 

Ispred [umarije u Biha}u 


Dolinom K 

~udesna priroda 

ZAMI[LJENO KRSTARENJE 

Pi{e: 

Vesna 

Ple{e 

Foto: 

B. 

Ple{e 

Rijeka Kupa hrvatska je ljepotica 

koja izvire u Gorskom kotaru, na 

podru~ju Nacionalnog parka Risnjak. 

Izvor rijeke i danas je jedna od 

nerije{enih zagonetki kr{a, ali najdubljih 

i najja~ih hrvatskih vrela. ûdo je 

prirode, nalazi se 397 metara nad 

morem, u obliku je jezerca tirkiznoplave 

boje, du‘ine 200 i {irine 30 

metara, iz kojeg »izlazi« jedna od 

najljep{ih hrvatskih rijeka koja pripada 

crnomorskom slivu. Izvor se nalazi 

podno Gavranove stijene ispod Kupe{kog 

vrha (715 m), nedaleko pitoresknog 

seoca Razloga. Prilaz izvoru 

mogu} je sa dvije strane: atraktivnom 

serpentinskom stazom iz sela Razloga, 

te iz sela Kupari, ali tu je put du‘i, 

jer ide uzvodno s tokom rijeke. 

Ljepota Kupe je u tome, jer je istovremeno 

u jednom dijelu brza i hirovita, 

te~e stvaraju}i mno{tvo brzaca i 

slapova, a u drugom dijelu toka protje~e 

mirno. 

Kupa kod Ku‘elja 

Izvor rijeke Kupe 

Kupa je malo ~udo 

prirode, od samog 

izvora na blizu 400 m 

nadmorske visine, 

brzog i hirovitog 

toka, mjestimice kroz 

visoke kr{ke stijene, 

do same doline i 

brojnih pritoka koji su 

prava riznica flore i 

faune. Podru~je 

gornjeg toka rijeke 

djelomi~no je u 

granicama 

Nacionalnog parka 

Risnjak i zajedno je 

sa Nacionalnim 

parkom uklju~eno u 

program KEC 

(O~uvanje kr{kih 

ekolo{kih sustava u 

na{oj zemlji) 

U svom gornjem i srednjem toku 

te~e uskim dolinama usje~enim u 

kr{ke visoravni, okru‘ena strmim bregovima 

i visokim stijenama koje dose‘u 

i 1000 metara nad morem. Na 

pojedinim dijelovima te~e i kroz kanjone, 

gdje stvara mno{tvo brzaca i 

slapova. Takav tok ima uglavnom kroz 

Gorski kotar, dok je u donjem dijelu 

toka prema Ozlju puno mirnija i {ira, a 

nizvodno od Ozlja i Karlovca te~e ravno 

Pokupljem, sve do Siska. 

Najvi{i je vodostaj Kupe u mjesecu 

svibnju, a najni‘i u kolovozu. Dubina 

joj je od jednog u gornjem do desetak 

metara u donjem toku. 

Udoline uz Kupu posebna su pri~a 

i do‘ivljaj. Uz visoku kakvo}u vode 

same rijeke i njezine pritoke, odlikuju 

se sa~uvanom prirodom, bogatim 

‘ivim svijetom, ljepotom krajobraza. 

Zbog o~uvanosti okoli{a, dolina Kupe 

zajedno sa jednom od svojih pritoka 

âbrankom u Gorskom kotaru predlo‘ena 

je da postane Parkom prirode. 

Po mnogima, dolina rijeke âbranke 

kod mjesta Hrvatskog gdje se ulijeva u 

Kupu, jedan je od najljep{ih dijelova 

toka rijeke. U tom dijelu nad njom su 

se nadvili strmi brjegovi i visoke stijene 

do 1.000 metara, a naljep{e me|u njima 

su Lo{ka i Ku‘eljska. 

14 


HRVATSKE [UME

upe 

Uz ljepotu prirode, dolina rijeke 

Kupe odlikuje se i bogatom kulturnom 

ba{tinom. Mnoga sela uz Kupu i danas 

su sa~uvana u svom autohtonom 

obliku. Da bi se ti resursi prirodne i 

kulturne ba{tine sa~uvali od propadanja, 

a u cilju razvijanja turizma, dolina 

Kupe zajedno sa Nacionalnim 

parkom Risnjak uklju~ena je u program 

KEC (O~uvanje kr{kih ekolo{kih 

sustava u na{oj zemlji). Pored ulaganja 

u razvoj turizma, dio sredstava u 

obliku darovnica bit }e namijenjen 

lokalnom stanovni{tvu, za razvoj tradicijskih 

djelatnosti i obrta koji }e pridonijeti 

o~uvanju krajobrazne raznolikosti 

i za{tite okoli{a. 

Flora i fauna 

Dolina Kupe prava je riznica flore i 

faune i ~itavog niza rijetkih biljaka. 

Botani~ki su posebno zanimljive doline 

gorskih rje~ica Velike i Male Belice, 

tako|er pritoka rijeke Kupe. Me|u 

ostalim tu se nalazi i rijetka biljka iz 

porodice zvon~i}a – mirisava ‘lijezda- 

~a. Na strmim padinama kanjona rastu 

obi~ni i crni bor, crni grab, a ljepotom 

boja u jesen je najljep{i ruj. Bogat je i 

{umski pokrov, uz dolinu Kupe prevladavaju 

bukove {ume dok na obalnom 

dijelu i na vla‘nim sprudovima rastu i 

gusti {umarci vrba i crne johe. 

Podru~je gornjeg toka rijeke Kupe 

koje je djelomi~no smje{teno u granicama 

Nacionalnog parka Risnjak 

prozvano je i ~udesnom dolinom leptira. 

Zabilje‘ene su oko 104 vrste {to 

iznosi oko 55 posto ~itave hrvatske 

faune danjih leptira. Zanimljive su za 

ovo podru~je i endemi~ne podvrste 

leptira crnaca. 

U vodotocima nalazimo razne vodne 

beskralje‘njake pu‘eve, malo~etina{e, 

ra~i}e, vodencvjetove, dvokrilce 

i sl. Uz rijeku je i stani{te mo~varica, 

ali i vidri. 

Rijeka Kupa sa svojim pritocima 

poznata je bogatstvom riba i pogodna 

za sportski ribolov. Za turiste i ribolovce 

najzanimljiviji je gornji tok rijeke, 

tzv. salmonidno podru~je (pastrvske) 

vode zbog svoje ~isto}e. U Kupi i 

njezinim pritocima zabilje‘eno je do 

petnaestak vrsta ribe. Uz pastrvu tu su 

i lipljan, klen, podusta, poto~na mrena 

i dr. 

Zbog brzaca i slapova pogodna je 

za rafting, vo‘nju kajakom i sl. 

Na rijeci se nalaze i dva velika grada: 

Karlovac, kod kojega se u Kupu 

ulijevaju rijeke Mre‘nica, Korana i 

Dobra i Sisak gdje Kupa duga 296 km 

zavr{ava svoj put i ulijeva se u najve}u 

hrvatsku rijeku Savu. 

Kupa kod Ozlja 

Bogatstvo kulturno-povijesne ba{tine – ugljenjarenje 

u Nacionalnom parku Risnjak 

Etnoselo kraj Ozlja 

Podru~je gornjeg toka rijeke Kupe koje je 

djelomi~no smje{teno u granicama Nacionalnog 

parka Risnjak prozvano je i ~udesnom dolinom 

leptira. Zabilje‘ene su oko 104 vrste {to iznosi oko 

55 posto ~itave hrvatske faune danjih leptira. 

Zanimljive su za ovo podru~je i endemi~ne podvrste 

leptira crnaca. 

Na strmim padinama kanjona rastu obi~ni i crni bor, 

crni grab, a ljepotom boja u jesen je najljep{i ruj. 

Bogat je i {umski pokrov, uz dolinu Kupe 

prevladavaju bukove {ume dok na obalnom dijelu i 

na vla‘nim sprudovima rastu i gusti {umarci vrba i 

crne johe. 

Kanuisti na Kupi 


ure|ivanje {uma 

Pi{e: 

Miroslav 

Mrkobrad 

Foto: 

M. 

Mrkobrad 

Ure|ene i o~uvane 

GOSPODARSKA JEDINICA ÂZMANSKE NIZINSKE [UME 

Totalnu reorganizaciju Vojne krajine 

provela je carica Marija Terezija 

sredinom 18. stolje}a podijeliv{i Vara‘dinski 

generalat na \ur|eva~ku i 

Kri‘eva~ku pukovniju (1749.), a nakon 

pobune grani~ara u Severinu 1752. 

odlu~ila izgraditi novi grad, Bjelovar 

(1756.), i nakon devet godina u njega 

preselila sjedi{te Vara‘dinskog generalata 

te \ur|eva~ke i Kri‘eva~ke pukovnije, 

kako bi vojska bila bli‘e podru~ju. 

“Naredba o lugov, 

gajov...” 

Po ustanovljavanju vojne vlasti pri- 

{lo se rje{avanju dr‘avnih i ekonomskih 

pitanja. Carica je 1769. izdala 

“Naredbu o lugov, gajov i dubrav i 

to s ~uvanja i zadr‘avanja”, na hrvatskom 

jeziku, i to se smatra prvim hrvatskim 

{umarskim zakonom i naputkom 

o ure|ivanju {uma. Austrijskim 

Od carice Marije Terezije do 

ure|enih âzmanskih nizinskih 

{uma 

Gospodarska jedinica âzmanske 

nizinske {ume, jedna od va‘nijih 

gospodarskih jedinica ne samo 

~azmanske {umarije nego i bjelovarske 

Uprave, nastala je prije 30 godina 

spajanjem nekoliko drugih jedinica – 

Jantaka, Matatinke–Glogovnice te Cerinskog–Komu{eva~kog 

luga. Tijekom 

vremena njezina se povr{ina mijenjala 

(1984. priklju~ene su joj povr{ine PIKa 

âzma). Pogled u povijest pokazat 

}e da su te {ume svojevremeno bile 

dijelom u dr‘avnom vlasni{tvu, dijelom 

pod imovnom op}inom Kri‘eva~kom, 

dok je kasnije pridodano 

zemlji{te bilo u privatnom vlasni{tvu. 

To je podru~je koje je obuhva}ala 

Vojna krajina koju je Austrougarska 

monarhija osnovala kao obrambeni 

koridor uz tada{nje granice s Turskim 

carstvom. Nastala je nakon poraza 

ugarske vojske u srazu s Turcima 1526. 

kod Moha~a i potrajala oko 300 godina. 

Tijekom tog vremena dr‘ava je regulirala 

odnose s grani~arima koji su 

bili kmetovi cara i kralja. Ona je po 

Kraji{kom zakonu iz 1807. bila vlasnik 

zemlje, a ekonomsko zemlji{te u posjedu 

kraji{nika bila je od{teta za obavljanje 

vojni~ke slu‘be. Kraji{nici su 

tako|er mogli “koristiti {umu za pa{u i 

‘irenje, ogrjev i gra|evni materijal”. 

Povijest ovih {uma se‘e u razdoblje Vojne 

krajine i prve uredbe o ure|ivanju {uma iz 

1769. godine. Danas su to iznimno vrijedne i 

ure|ene sastojine prete‘no hrasta lu‘njaka 

(ovo je tre}a osnova gospodarenja), koje 

osim ekonomskog zna~enja svojim ostalim, 

op}ekorisnim funkcijama pridonose 

zdravom ‘ivljenju 

Pregledna karta 

16 


HRVATSKE [UME

Zakonom o {umama iz 1852. zapo- 

~inje drugo razdoblje u ure|ivanju 

{uma, budu}i da se zakon protegao i 

na civilnu Hrvatsku 1858., a dvije godine 

kasnije i na Vojnu krajinu, i ostat 

}e na snazi do 1929. godine! Unutar 

velikoga vremenskog razdoblja trajanja 

Krajine (preko 300 godina) donijeto 

je jo{ niz zakona i naredbi. Tako 

su, recimo, organizacija imovnih op}ina 

i na~in gospodarenja {umama bili 

propisani zakonom iz 1873. te novim 

iz 1881. na osnovu kojega su izdani 

naputci o ure|ivanju {uma. Tada se 

pri{lo temeljitom ure|ivanju {umskog 

posjeda imovnih op}ina, zapo{ljavani 

su {umarski stru~njaci i ~uvari {uma. 

Na~injena je i prva pregledna karta 

{uma (u mjerilu jedan palac=1.000 

hvati) Kri‘eva~ke regimente, a njezini 

su autori bili taksator i geometar Karlo 

Brouczek i natporu~nik Stjepan Bo{- 

njak. Prve gospodarske osnove za {ume 

u visokom uzgojnom obliku napravljene 

su 1879. godine, a deset godina 

kasnije obavljeno je novo ure- 

|ivanje kod kojega se drvna masa i 

starost odre|ivala na temelju pokusnih 

ploha. 

Op}ekorisne funkcije 

Premda se za âzmanske nizinske 

{ume donosi tek tre}a osnova gospodarenja, 

{ume toga kraja pro‘ivjele su, 

eto, burnu pro{lost. U bli‘oj povijesti, 

nakon Drugoga svjetskog rata prva inventarizacija 

na ovom podru~ju 

izvr{ena je 1951. godine, posebno za 

svaku od tri gospodarske jedinice od 

kojih je 1974. nastala nova gospodarska 

jedinica. Prije toga izvr{ena je jo{ 

jedna revizija, 1962. godine. 

Danas se {ume ove gospodarske 

jedinice prostiru na 3.936 ha od ~ega 

samo 300 ha nije obraslo. Ukupna 

drvna zaliha iznosi 888 tisu}a kubika, 

a te~ajni godi{nji prirast 21.202 m 2 . 

Danas se âzmanske nizinske 

{ume prostiru na 3.936 ha od 

~ega samo 300 ha nije obraslo. 

Ukupna drvna zaliha iznosi 

888 tisu}a kubika, a te~ajni 

godi{nji prirast 21.202 m 2 . 

Hrast lu‘njak s obi~nim 

grabom ~ini dominantnu 

{umsku zajednicu (49%). 

Carica Marija Terezija je 1769. 

izdala “Naredbu o lugov, 

gajov i dubrav i to s ~uvanja i 

zadràvanja”, na hrvatskom 

jeziku, i to se smatra prvim 

hrvatskim {umarskim 

zakonom i naputkom o 

ure|ivanju {uma. Austrijskim 

Zakonom o {umama iz 1852. 

zapo~inje drugo razdoblje u 

ure|ivanju {uma. 

Sjeverna granica gospodarske jedinice 

dr‘i se ceste od Zden~aca prema 

Si{~anima, dok je to na jugu druga 

gospodarska jedinica, Veliki Jantak i 

selo Palan~ani. Granice su te{ko odredive 

i prema istoku (linija Pavli~ani– 

Suhaja–Vagovina–Zden~ac), te jugozapadu, 

gdje je to pravac od Palan- 

~ana preko Graberca do Kostanja. Na 

podru~ju gospodarske jedinice zastupljene 

su dvije vrste tla – dominantni 

su aluvijalni nanosi (na 80% povr{ine) 

te lesne tvorevine na preostalom dijelu. 

Osim nezaobilazne ekonomske vrijednosti 

drva, {ume ovoga podru~ja i 

veliki {umski sustavi kao dijelovi velikih 

ekosustava imaju danas, a imat 

}e i u budu}nosti sve vi{e i neke druge 

uloge i zada}e koje se mogu svesti 

pod op}ekorisne funkcije {uma. U 

vrijeme kad otpadni plinovi, raznoliki 

industrijski otpad kao i sve modernija 

tehnologija sve vi{e ugro‘avaju prirodu 

i sam ‘ivot, mnogobrojne neekonomske 

funkcije {uma dobivaju na 

va‘nosti. One {tite tlo od bujica i erozija, 

njihov utjecaj na vodni re‘im i 

hidroenergetski sustav je izniman, a 

na klimu jo{ ve}i. [ume sudjeluju u 

stvaranju kisika i pro~i{}avanju atmosfere, 

one pru‘aju mogu}nost i udobnost 

bavljenja rekreacijom, turizmom, 

njihov utjecaj na faunu je nemjerljiv. 

Pregled osnove 

Komisija Ministarstva poljoprivrede, 

{umarstva i vodnoga gospodarstva u 

sastavu Kre{imir Turk, predsjednik, 

Goran Haramba{i} i Drago Bosanac 

tijekom trodnevnoga je rada pregledala 

osnovu, obi{la teren te uz odre|ene 

primjedbe predlo‘ila Ministarstvu osnovu 

na usvajanje. 

Oko 90% povr{ina âzmanskih nizinskih 

{uma le‘i uz rijeke êsmu i 

Glogovnicu, a podru~je je ispresijecano 

brojnim umjetnim kanalima izgra- 

|enima za odvodnjavanje okolnoga 

poljoprivrednoga zemlji{ta. To je, s 

jedne strane, smanjilo u~estalost poplava 

i zadr‘avanje vode, no istodobno 

brojni su kanali doveli do sni- 

‘avanja razine podzemnih voda {to se 

Komisija 

Prsni promjer 63 cm – âzmanske 

nizinske {ume 

smatra jednim od glavnih uzro~nika 

su{enja hrasta lu‘njaka. Za ~azmansku 

{umariju to je danas vrijedna jedinica 

budu}i da je u njoj glavna vrsta 

hrast lu‘njak koji s obi~nim grabom 

~ini dominantnu {umsku zajednicu 

(49%). O kakvom se hrastu radi, 

svjedo~i i srednji prsni promjer od 63 

cm u odjelu 16 A u {umskom predjelu 

Mali Jantak, povr{ine 14 ha, u zreloj 

sastojini lu‘njaka s grabom starosti 

141 godinu, u kojem se komisija zaustavila. 

Tek ne{to slabiji su budu}i 

trupci u Cerinskom lugu {to je i razumljivo 

jer se radi o sastojini staroj 83 

godine. 

U terenskim radovima i sastavljanju 

nove osnove sudjelovali su bjelovarski 

ure|iva~i Igor Hasl, Marica Nekvapil, 

Dra‘en Pavlini}, Robert Pavlovi}, Ivana 

[imi}, Davor Bubanj i Dobrivoj 

Musulin. 


poplave 

PRIJE 40 GODINA 

Pi{e: 

Miroslav 

Mrkobrad 

Foto: 

Arhiva 

Vjesnik 

Dan kada je Zagreb plivao 

Prije 40 godina Zagreb je plivao. 

Glavni hrvatski grad pogodila je 

katastrofa nezapam}enih razmjera 

– rijeka Sava izlila se iz korita i 

no}u 26. listopada poplavila tre}inu 

grada (Trnje, Tre{njevku, Rude{, Pe{- 

~enicu). Nakon velike borbe vodena 

je bujica zaustavljena improviziranim 

nasipom od vre}a s pijeskom na Savskoj 

cesti, kod Studentskog centra. 

Deseci tisu}a gra|ana napustili su 

svoje domove, pred poplavom se bje- 

‘alo i ~amcima i kako je tko stigao, a 

voda je u nekim naseljima dosezala 

do krovova ku}a. Poginulo je 17-ero 

ljudi, a ukupna je {teta bila procijenjena 

na vi{e od 100 milijardi onda{njih 

dinara. Za privremeni smje{taj onih koji 

su ostali bez krova nad glavom izgra- 

|ena su naselja Retkovec i Botinec. 

Premda od poplava nema apsolutne 

za{tite, pokazuju to i poplave u 

novije vrijeme, izgra|eni nasipi uz 

Savu u du‘ini 110 km uspje{no su 

(o)branili Zagreb, pa ~ak i u dva navrata 

kada je vodeni val bio ve}i i 

sna‘niji od onoga katastrofalnoga iz 

1964. 

Na{ ~asopis s nekoliko fotografija iz 

toga vremena podsje}a na doga|aje 

iz 1964. godine sa ‘eljom da se to 

nikada ne ponovi. 

18 


HRVATSKE [UME

POVIJESNA BA[TINA 

uz rub {ume 

Ako sporednom cestom od Sv. 

Lovre~a u Istri, uz selo Barat 

krenete preko Limske Drage 

prema Pazinu, u jednom }ete trenutku, 

na kraju te duge vijugave Drage 

na uzvisini gdje se odvaja mala cesta, 

ugledati ostatke srednjovjekovnog 

utvr|enog grada Dvigrada. Na improviziranom 

parkirali{tu uz utvrdu uvijek 

}e se na}i poneki automobil stranih 

oznaka ~iji vlasnici negdje pod zidinama 

staroga grada svojim skupocjenim 

aparatima bilje‘e trenutak za sje}anje. 

Ukupne povr{ine od oko 16.000 

m 2 , Dvigrad je danas najve}i gradru{evina 

u Istri. U 10. stolje}u taj se 

ka{tel zvao Moncastello, a povijesni 

podaci govore da je ime Due Casteli 

(Dvigrad) dobio kada je nekako u isto 

vrijeme nestao drugi ka{tel koji je 

stajao nasuprot ovoga, Monparentin, i 

ta su dva ka{tela na uzvisini dominirala 

nad Dragom. U Moncastellu, kasnije 

Dvigradu, ‘ivjelo se organizirano 

Ostaci negda{njeg grada 

Dvigrad u Istri 

od bron~anog doba sve do sredine 

17. stolje}a, kada je naselje napu{- 

teno. Gradom su prohujali mnogi ratovi 

i s njima razaranja, mijenjali su se 

gospodari. U vrijeme rimske uprave 

Dvigrad se nalazio na granici Pulskog 

i Pore~kog agera, u srednjem vijeku 

bio je pod Akvilejskom patrijar{ijom, a 

od 15. stolje}a je u zanimljivoj poziciji 

– pod patronatom Venecije, ali na 

granici Pazinske grofovije, pod austrijskom 

vla{}u. Brojni ratovi izme|u 

Genove i Venecije (1354., 1381.), razaranja, 

bolesti (kuga) desetkovali su 

stanovni{tvo, a vlasti u Veneciji doseljavale 

su novo, slavensko, najvi{e iz 

Dalmacije. Posljednje dane Dvigrad 

broji sredinom 17. stolje}a. Najprije 

ga 1615. u Usko~kom ratu (Austrija i 

Venecija) osvajaju uskoci, potom ga 

zahva}a malarija, stanovni{tvo ga 

napu{ta i nestaje ‘ivot. Centar dvigradske 

‘upe i op}ine prenijet je u Kanfanar. 

I danas se ovdje mogu na}i ostaci 

ku}a, trgova, bazilike Sv. Sofije kao 

za{titnice grada, kula, bedema. Kao 

srednjovjekovno sredi{te bio je va‘niji 

i imao vi{e stanovnika (nekoliko tisu- 

}a) od Pule. 

Dvigrad _ panorama 

Pi{e: 

M. 

Mrkobrad 

Foto: 

M. 

Mrkobrad 

Nekada{nja ulica 

Kula 


afrika 

Mo‘da 

naj~udnovatije 

drve}e na svijetu, 

baobabi svojom 

markantnom 

pojavom usred 

krajolika ne mogu 

nikoga ostaviti 

ravnodu{nim. 

Smatraju se jednima 

od najstarijih 

naseljenika Afrike, 

prete‘no rastu na 

ni‘im, ali toplim i 

suhim podru~jima, a 

mogu biti stari i vi{e 

tisu}a godina 

Madagaskar je, osim po izuzetnoj 

biolo{koj raznolikosti, prepoznatljiv 

i po jedinstvenoj 

»Aleji baobaba«. Na tom mjestu, gdje god 

vam pogled se‘e, vidjet }ete isti jedinstveni 

prizor – golemo drve}e, pomalo 

neobi~na oblika, kako stoji i prkosi vremenu... 

U ki{noj sezoni kro{nje se zelene i 

pomalo nestaju, stapaju}i se s okolnim 

livadama, a u su{noj sezoni, gola se stabla 

gube u moru suncem spaljene trave. I 

tako iz sezone u sezonu, kroz mnoga 

desetlje}a, stolje}a pa ~ak i tisu}lje}a. 

Ipak ovi divovi nisu ograni~eni samo 

na Madagaskar – u Africi i u Australiji 

raste po jedna vrsta, dok sve ostale vrste 

rastu samo na Madagaskaru. Smatra se 

da su oni jedni od najstarijih »naseljenika« 

Afrike i da se nisu mijenjali tisu}ama godina. 

Prete‘no rastu na ni‘im, ali toplim i 

BAOBAB 

Spektakularni zalaz samo 

osna‘uje do‘ivljaj i snagu 

baobaba 

Vi{estoljetni 

suhim podru~jima. Istra‘ivanja ugljikovih 

izotopa pokazala su da stablo promjera 

pet metara mo‘e biti staro od tisu}u do 

tri tisu}e godina. Ukupno je poznato 

osam vrsta i sve pripadaju porodici Bombacaceae 

i rodu Adansonia. To su Adansonia 

digitata, A. gibbosa, A. grandidieri, A. 

madagasceriensis, A. perrieri, A. rubrostipa, 

A. suarezensis, A. za. Iako je ve}ina 

baobaba golema, visoka i do 30-ak metara, 

treba uzeti u obzir da ima i onih koji 

ne narastu vi{e od tri metra. Kora im je 

izrazito glatka, a drvo meko i vlaknato, 

prilago|eno ~uvanju velikih zaliha vode. 

A {to se izgleda stabla ti~e, mogu biti vrlo 

razli~iti – oblika boce, cilindri~ni, da se 

su‘avaju prema vrhu..., a u razdoblju 

kada nemaju li{}e, vrlo je uobi~ajen i 

opisni naziv »upside down tree« 

(naglava~ke okrenuto drvo). Li{}e je prstastog 

oblika, i kao i sami baobabi, vrlo 

prepoznatljivo. Prvi put cvjetaju kad napune 

20-ak godina. Sredinom ljeta, u sumrak, 

deseci bijelih blje{tavih cvjetova 

otvaraju svoje latice, i sna‘nim mirisom 

privla~e vo}ne {i{mi{e (letipse) i mnogobrojne 

kukce. Veliki {i{mi{i jedu slatki 

nektar i letom od cvijeta do cvijeta, raznose 

pelud. Cvije}e je kratkog ‘ivotnog 

vijeka – u nekoliko sati nakon opra{ivanja 

Siluete baobaba dominiraju niskim krajolikom suhih travnjaka 

Baobab u listanju, za vrijeme kratke 

ki{ne sezone afri~ke savane 

20 


HRVATSKE [UME

divovi 

otpada. Iz oplo|enog se cvijeta razvija 

sjeme koje je smje{teno u dlakavoj 

komu{ki koja oblikom podsje}a na minijaturnu 

ragbi loptu. Plod sadr‘i vi{e sjemenki, 

jako je hranjiv i specifi~nog okusa 

te postaje hrana majmunima, antilopama, 

slonovima…, koji kasnije raznose sjeme. 

Uzev{i u obzir interakcije sa ‘ivotinjama i 

ljudima, baobabi igraju va‘nu ekolo{ku 

ulogu – prave sjenu, slu‘e kao zaklon, 

kao izvor vode i hrane… Jedno jedino 

stablo predstavlja pravi mali ekosustav. 

Razne vjeverice, glodavci, gu{teri i zmije, 

gatalinke, kao i razni pauci, {korpije i 

kukci, mogu cijeli ‘ivot provesti na jednom 

stablu. Rupe u deblu predstavljaju 

idealno gnjezdili{te za brojne ptice kao 

{to su zlatovrana modrulja, kljunoro‘ac, 

papige, vjetru{a kliktavka… Ve}e {upljine 

su naj~e{}e naseljene obiteljima sova 

kukuvija ili pozemnog kljunoro{ca. Orlovi, 

supovi i rode, ~esto svoja velika gnijezda 

grade na postranim granama, a kolonije 

crvenokljunog tkalca se nalaze ~e{}e na 

baobabima nego na bilo kojem drugom 

drve}u. 

Baobabi i tradicija 

Zbog svoje prepoznatljivosti i veli~ine, 

nisu bili po{te|eni mnogobrojnih pri~a i 

legendi. Stara afri~ka legenda govori o 

Mombasi, mo}nom vra~u na kojeg su sa 

strahom gledala lokalna plemena. Osje- 

}ao se toliko sna‘nim i mo}nim, da se 

smatrao kraljem d‘ungle. [to je bio 

uspje{niji, to je postajao sve neustra{ljiviji. 

Jednog je dana vidio krdo slonova 

predvo|enih vo|om slonova, Sambusom, 

te ga je pogodio strijelom. Sambusa, koji 

je prije ignorirao bahato Mombasino 

pona{anje, toga je puta reagirao i cijelo je 

krdo krenulo za njim. U tolikoj panici, 

jedino mjesto gdje se Mombasa uspio 

sakriti, bilo je stablo baobaba. Slonovi su 

gurali stablo, tresli ga, lomili granje, ali 

nisu ga uspjeli pomaknuti. Mombasa 

odonda nije vi|en. Kada slonovi grebu i 

lju{te koru baobaba, ka‘e se da tra‘e 

Mombasu, jer ga sa svojim savr{enim 

sje}anjem, nisu mogli zaboraviti. 

A na Madagaskaru je baobab simbol 

plodnosti u ritualima povezanim s vjerovanjem 

u pretke. 

Baobabi su jedno od najbolje iskori{- 

tenih prirodnih resursa. Gotovo se svaki 

njihov dio mo‘e iskoristiti. U Sudanu su 

toliko zna~ajni, da se mogu kupiti u privatno 

vlasni{tvo. Deblo je previ{e vlaknato 

da bi se koristilo kao drvna gra|a, ali se 

zato izrezano u tanke pruti}e koristi za 

izradu u‘adi, ko{ara, mre‘a i odje}e. Od 

korijena se rade razni kozmeti~ki preparati, 

a li{}e se koristi za variva i juhe. Sjemenke 

se koriste kao zamjena za kavu, 

jedu se svje‘e ili se mesnati dio ploda 

koristi kao »tartar umak« za pe~enje ili 

kao fermentiraju}a tvar u lokalnoj 

proizvodnji alkoholnih pi}a. [upljine stabla 

se koriste kao ku}e, spremi{ta, zakloni, 

pa ~ak i kao zatvor. Jedno je nesretno 

stablo u Namibiji pretvoreno u WC, a 

drugo, u Ju‘noafri~koj Republici slu‘ilo je 

kao bar gdje je 30-ak ‘ednih kopa~a zlata 

gasilo ‘e|. 

Zbog svoje iskoristivosti i sposobnosti 

pre‘ivljavanja u polusuhim podru~jima, 

baobabi su pre‘ivjeli usprkos najezdi ljudi. 

Ironi~no je da su u Africi najugro‘eniji 

upravo u prirodnim rezervatima, gdje ih 

ugro‘avaju populacije afri~kog slona koji 

ih uni{tavaju i hrane se njima. 

Jednostavno se odr‘avaju pa se ~esto 

uzgajaju kao bonsai, te ku}ne i vrtne 

biljke (u toplim klimatskim podru~jima). 

Pi{e: 

Olga 

Jovanovi} 

Foto: 

O. 

Jovanovi} 

Istra‘ivanja ugljikovih izotopa pokazala 

su da stablo promjera pet metara mo‘e 

biti staro od tisu}u do tri tisu}e godina. 

Ukupno je poznato osam vrsta i sve 

pripadaju porodici Bombacaceae i rodu 

Adansonia. 

Deblo je previ{e vlaknato da bi se 

koristilo kao drvna gra|a, ali se zato 

izrezano u tanke pruti}e koristi za izradu 

u‘adi, ko{ara, mre‘a i odje}e. Od 

korijena se rade razni kozmeti~ki 

preparati, a li{}e se koristi za variva i 

juhe. Sjemenke se koriste kao zamjena za 

kavu, jedu se svje‘e ili se mesnati dio 

ploda koristi kao »tartar umak« za 

pe~enje ili kao fermentiraju}a tvar u 

lokalnoj proizvodnji alkoholnih pi}a. 

Aleja baobaba kraj Morondave 

ôvjek se doimlje kao patuljak u sjeni ogromna stabla 


mala enciklopedija {umarstva 

OSNOVNI STRU^NI POJMOVI (A-@) 

Na {umarskim je stru~njacima da 

organiziranim promid‘benim i kulturnoprosvjetnim 

djelovanjem upoznaju javnost s 

ljepotama i vi{estrukim vrijednostima {ume 

i prirode te s va‘no{}u njihova o~uvanja 

Pi{e: 

Ivica 

Tomi} 

Foto: 

I. Tomi}, 

Monografija 

»Hrvatske 

{ume« 

Temeljna zna~ajka uzajamnih odnosa 

{ume i ~ovjeka jest u tome 

da su materijalna i duhovna kultura 

~ovjeka i dru{tva vjekovima neraskidivo 

vezani za {umsku zajednicu. 

Ta se specifi~na povezanost odr‘avala 

u svim razdobljima razvoja ljudskoga 

dru{tva, a prisutna je do dana{njih 

dana. înjenica je kako je {uma, unato~ 

sna‘no izra‘enoj materijalnoj vezi, 

oduvijek neobi~no jako utjecala na 

duhovnu stranu ~ovjekova ‘ivota, otkrivaju}i 

mu svoje osebujne i rasko{ne 

ljepote. Na po~etku tre}ega tisu}lje}a 

estetika {ume odnosno njezina estetska 

funkcija postaje sve zna~ajnija. 

Pojam estetske funkcije obuhva}a lijep 

izgled krajolika nastao prisutno{}u 

{ume, kako pojedinih stabala tako i 

biocenoze, zajednice biljnih i ‘ivo- 

me osobito dolazi do izra‘aja, a lijep 

izgled daje kombinacija poljoprivrednih 

~estica i {ume. Ljepota krajoloka 

ogleda se i u smjenjivanju oranica, 

pa{njaka, livada, vinograda i vo}njaka 

sa {umom. Bjelogori~na {uma osobito 

privla~i pozornost u prolje}e, tijekom 

cvatnje i listanja drve}a, ali i u jesen 

kada raznobojno li{}e razli~itih vrsta 

drve}a daje ugodnu sliku promatra- 

~evu oku. Sve se to doga|a u harmoniji 

~itavoga niza estetskih elemenata, 

kao {to su: osnovni oblik kro{nje i 

debla, na~in grananja, oblik, boja, sjaj, 

razmje{taj i pokretnost li{}a, a u 

rijetkih vrsta i raspored cvijeta i ploda. 

Gusto}a kro{nje zna~ajan je estetski 

~initelj koji djeluje primarno, kad 

se stablo, vi{e stabala ili {umski masiv 

promatraju iz primjerene udaljenosti. 

Proljetni kontrast boja 

u lu‘njakovo-grabovoj 

{umi 

Estetska fun 

Bukovo li{}e obasjano sun~evom svjetlo{}u 

tinjskih jedinki. Na ~ovjekovu psihu i 

{uma i stablo djeluju statikom svoje 

gra|e i dinamikom svoga ‘ivota, a za 

estetski su u~inak va‘ni dojmovi {to ih 

~ovjek upija putem osjetila vida i sluha. 

Va‘nost {uma oko 

gradova i industrijskih 

sredi{ta 

U krajolicima oko gradova i industrijskih 

sredi{ta estetska funkcija {u- 

Razli~iti oblici kro{anja i njihovi obrisi 

pobu|uju u promatra~a razli~ite osje- 

}aje. Estetski oblik kro{nje poklapa se 

s njezinim biolo{kim zadatkom. Tako, 

primjerice, na mediteranskom podru~ju 

~empres sa piramidnom kro{njom 

spre~ava izrazito jak utjecaj izravnoga 

sun~eva svjetla, a u hladnoj pretplaninskoj 

regiji kro{nja Pan~i}eve omorike, 

smreke i dr. {titi stablo od nepovoljnih 

mehani~kih djelovanja snijega i 

vjetra. Hrastovi sa svojim golemim 

kro{njama predstavljaju snagu i veli- 

~inu te se suprotstavljaju jakim udarcima 

vjetra. Neobi~an oblik kro{nje ima 

i pinija, u nas rijetka vrsta bora. Njegova 

kro{nja potpuno se prilagodila obilju 

sun~eva svjetla u ju‘nim krajevima, 

a nerijetko je izvor slikarske inspiracije. 

Kro{nje vitkih, spu{tenih te posve 

presavijenih grana i gran~ica ostavljaju 

osobit dojam, jer su simbol tuge i 

bola. Takav oblik kro{nje u ‘alosne 

vrbe i breze o~igledno je povezan s 

biolo{kim uvjetima njihova ‘ivota, jer 

su kro{nje svojim oblikom prilago|ene 

djelovanju vjetra i snijega. 

Ljepote kro{nje, lista, 

cvijeta i ploda 

Osobitost i ljepota kro{nje razli~ita 

je tijekom pojedinih godi{njih doba, a 

posebice dolazi do izra‘aja u ljetnom 

ili zimskom ruhu. Kod crnogori~nog 

drve}a razlike ne postoje, a nasuprot 

tome u listopadnih stabala kro{nje su 

zimi bez li{}a te djeluju slikovito, osobito 

kada se njihove grane ospu 

injem. Osim {to je list najva‘niji organ 

‘ivoga stabla, njegova ljepota o~ituje 

se u tonu boje, od nijansi zelene do 

srebrnaste, rasporedu, sjaju i pokretljivosti. 

Zelena boja li{}a mnogih vrsta 

drve}a u prolje}e u kontrastu je sa 

Pinija se me|u borovima izdvaja 

neobi~nim i lijepim oblikom 

kro{nje 

22 


HRVATSKE [UME

jeseni prepuna ‘utih i naran~astih plodova 

i sedefastih cvjeti}a. 

Hrastovi u sredi{tu 

pozornosti 

Hrast svojim {irokim ‘ili{tem, 

dugovje~no{}u i veli~inom simbolizira 

snagu, ja~inu i mo}. U nizinskim 

{umama od hrasta se izrazito razlikuju 

brijest i jasen, ~ija je kro{nja manja i 

prozirnija, grane vitkije, a kora plitko 

izbrazdana (brijest) ili sitno raspucana 

(jasen). Osobito se isti~e meko}a i 

ljupkost jasenove kro{nje sa sitno perastim 

li{}em. U sklopljenoj sastojini 

posebno se izdvaja bukva, gustom i 

zaobljenom kro{njom, sna‘nim i pravim 

deblom, svijetlom i glatkom korom, 

a osobito lijepo djeluje boja 

njezina lista – od svijetlozelene pro - 

ljetne do crveno-sme|e jesenje. Pozornost 

u {umi privla~i i grab svojom 

kcija {ume 

srebrnastom bojom li{}a lipe i topole. 

Koncem vegetacije, naro~ito u jesen, 

li{}e ostaje bez svoga zelenog tona, 

koji prelazi u razli~ite nijanse boja, od 

‘u}kaste, crvenkaste do sme|e. Premda 

je estetsko zna~enje cvijeta u lisnatoj 

kro{nji {umskoga drve}a uglavnom 

manje od lista, cvjetovi mogu djelovati 

estetski ‘ivlje kada se svojom bojom i 

veli~inom isti~u u odnosu na zelenu 

masu li{}a (bagrem, kesten, magnolija 

i dr.). Izrazito lijepe oblike cvjetnih 

resa i maca nalazimo kod lijeske, johe, 

vrbe i topole. Mediteranski grmovi 

kapinike ili ‘uke svojom ljepotom 

‘utih i mirisnih cvjetova osobito dolaze 

do izra‘aja u prolje}e na prostranim 

kr{kim kamenjarama. U zimskom 

razdoblju na mediteranskom podru~ju 

pozornost privla~e stabla i grmovi u 

punoj cvatnji (somina, lemprika, japanska 

mu{mula i planika), koja po~ine 

ve} u studenom. Tijekom sije~nja ili 

velja~e po~inju cvjetati mandule, ~empresi, 

smrike i pukinje, u o‘ujku lovorovi, 

vrijesovi, borovi, pinije, breskve. 

Miris cvijeta upotpunjuje njegovu ljepotu, 

u {umi nas privla~e opojni mirisi 

bagrema i lipe, a u hortikulturi cvjetovi 

jorgovana, jasmina, paulovnije. Plodovi 

{umskoga drve}a i grmlja tako|er 

imaju estetsku vrijednost, a ona se 

o~ituje u obliku, boji, razmje{taju u 

kro{nji i vremenu pojavljivanja. Plodovi 

crnogorice nerijetko ljep{e djeluju u 

kro{nji nego cvjetovi, jer su od njih 

dekorativniji i uo~ljiviji te se dugo zadr‘avaju 

na granama, posebice u zimskim 

mjesecima (~e{eri bora, smreke 

i jele). Okrugli plodovi platana na 

dugoj i tankoj stapci djeluju dekorativno, 

a zimi o‘ivljavaju golu i mrtvu 

kro{nju. Estetski zanimljive plodove 

imaju i grmovi planike koja je potkraj 

Cvjetovi divljeg kestena 

prirodnom zakrivljeno{}u, u‘lijebljeno{}u 

i kratko}om debla. Za jesenjih 

sun~anih dana ‘ivo ‘uti tonovi grabova 

otpala li{}a isti~u se pored crvenkastosme|eg 

bukova ili hrastova listinca 

u zajedni~kom {arenom sagu, ~ija 

se ljepota poja~ava sjajnim zrakama 

sunca. I druge vrste {umskoga drve}a 

imaju svoju estetsku vrijednost. Tako 

se gorski javor izdvaja vitko{}u i pravo{}u 

debla, {irokom zaobljenom kro- 

{njom, podsje}aju}i na bukvu. Breza 

je znakovita po nje‘nosti i ljupkosti 

(bjelina i sjaj debla, vitkost grana i dr.), 

za razliku od »ozbiljne« i ~ak sumorne 

johe. Topolu karakterizira svijetla i glatka 

kora te vrlo pokretljivi listovi na 

dugoj i spljo{tenoj peteljci. Pokretljivost 

listova najizra‘enija je kod trepetljike. 

Me|u lista~ama estetski su 

vrlo privla~ne vo}karice u punom cvatu: 

tre{nja, jabuka i kru{ka, osobito 

kod stabala na slobodnom polo‘aju ili 

na rubu {ume. Ljepota osobito dolazi 

do izra‘aja u kontrastu njihovih cvjetnobijelih 

kro{anja i zelene pozadine 


{ume. U jesen je crvenkasto li{}e vo}- 

karica pravo osvje‘enje me|u sivosme|im 

tonovima {umske zajednice. 

Poseban ugo|aj u 

bukovo-jelovoj {umi 

Izgled kro{anja crnogori~nih stabala 

ne mijenja se tijekom godine, otuda 

na{ naziv crnogorica, a monotonija 

nestaje tek zimi, kada dolazi do kontrasta 

zelene boje listova i snje‘ne 

bjeline. Od op}eg izgleda crnogori~nih 

{uma razlikuju se borovi, sa slobodnijom, 

osebujnijom i estetski privla~nijom 

kro{njom, naro~ito kod pinije. 

Ina~e, od crnogori~noga drve}a svojom 

nje‘no{}u izdvaja se ari{, jer su 

njegove kro{nje u ljetnom razdoblju 

svjetlije, rijetke i prozirne, a u zimskom 

sasvim gole. Zbog raznolikosti 

njezinih razvojnih stadija, osobit estetski 

ugo|aj do‘ivljavamo u prebornoj 

bukovo-jelovoj {umi, a ljepotu i u mje- 

{ovitoj bjelogori~noj {umi s obilno razvijenim 

slojem grmlja i prizemnoga 

raslinja. 

Ocjene estetske 

funkcije 

[ume u manjim mjestima i pustim 

podru~jima dobivaju za estetsku funkciju 

ni‘e ocjene, jer se tom funkcijom 

koristi zanemariv broj gra|ana. Tako 

se u naseljima koja imaju od 2000 do 

10.000 stanovnika daje ocjena 2, a u 

Ari{ se me|u ~etinja~ama izdvaja nje‘no{}u, ljupko{}u 

i osipanjem iglica 

Pojam estetske funkcije obuhva}a lijep izgled krajolika 

nastao prisutno{}u {ume, kako pojedinih stabala tako i 

zajednice biljnih i ‘ivotinjskih organizama (biocenoze). 

Bjelogori~na {uma osobito privla~i pozornost u prolje}e, 

tijekom cvatnje i listanja, ali i u jesen kada raznobojno 

li{}e daje ugodnu sliku promatra~evu oku. 

U {umskim zajednicama srednje i ju‘noeuropske regije 

hrastovi su u sredi{tu estetske pozornosti, zbog 

dugovje~nosti, sna‘no razvijenoga debla, razvijene 

kro{nje i {irokoga ‘ili{ta. Oni simboli~ki podsje}aju na 

snagu i mo}. 

Osobito lijepo djeluje boja bukova li{}a – od 

svijetlozelene proljetne do crvenosme|e jesenje. 

Izgled kro{anja crnogori~nih stabala ne mijenja se 

tijekom godine, a monotonija nestaje tek zimi, kada 

dolazi do kontrasta zelene boje li{}a i snje‘ne bjeline. 

Crnogori~na stabla u zimskom ambijentu 

onima s manje od 2000 stanovnika 

dodjeljuje najni‘a ocjena (1). Zanimljivo 

je da {uma izvan promatra~eva 

oka ne dobiva ocjenu, no unato~ 

tome njezino sudjelovanje u ljepoti 

krajolika, premda nedovoljno iskori{teno, 

mo‘e biti znatno izra‘eno. 

Naime, takva {uma s obzirom na ostale 

op}ekorisne funkcije, mo‘e dobiti 

visoke ocjene. Na {umarskim je stru~njacima 

da organiziranim promid‘benim 

i kulturno-prosvjetnim djelovanjem 

upoznaju javnost s ljepotama i 

vi{estrukim vrijednostima {ume i prirode 

te s prijekom potrebom njihova 

o~uvanja. Isto tako, planinare, izletnike, 

turiste i druge posjetitelje {uma 

treba upozoriti na to da, uz odre|ena 

ograni~enja i pravila pona{anja, poka‘u 

razumijevanje i pru‘e podr{ku 

{umarima kada je u pitanju va‘nost 

{umskoga gospodarenja, koje se postupno 

mora prilago|avati i estetskim 

vrijednostima {ume. To se, primjerice, 

mo‘e posti}i produ‘enom ophodnjom 

ili za{titom pojedinih stabala, 

{to je u skladu s promoviranjem 

ekolo{ki odgovornog, dru{tvenokorisnog 

i gospodarskiodr‘ivog gospodarenja 

u svjetskom {umarstvu. Poduze}e 

Hrvatske {ume na to posebno 

obvezuje dobiveni presti‘ni FSC certifikat 

za gospodarenje {umama prema 

strogim ekolo{ko-socijalnim i gospodarskim 

normama. 

24 


HRVATSKE [UME

ljekovito bije 

Dvogodi{nja je biljka, 

uspravne i razgranate 

stabljike koja naraste 

od 50 do 150 cm. Listovi su 

duguljasti, elipti~ni, trodijelni, 

na rubovima nazubljeni. Cvjetovi 

su ‘ute boje i oblikuju 

uspravni grozdasti cvat na 

vrhu grana. Plod je mahuna 

sa sjemenkama. Cvate od 

svibnja do rujna, aromati~nog 

je mirisa i ljutog okusa. 

Najradije raste na pje{~anim 

mjestima, uz puteve, jarke, 

‘eljezni~ke nasipe, po ledinama, 

uz ‘ivice. 

Bere se cijela biljka u cvatu 

ili cvjetni vrhovi. Odmah je 

svje‘u usitnimo i su{imo u 

sjeni na temperaturi do 35 

stupnjeva. Ne smije se su{iti 

prebrzo, jer tijekom su{enja 

razvija karakteristi~an miris. 

Listove za su{enje beremo 

poslije cvatnje. Treba istaknuti 

da truli kokotac sadr‘i dikumoral 

koji izaziva krvarenja. 

Pravilno osu{ena biljka je 

svijetlozelene boje. 

Kokotac sadr‘i melilotin iz 

kojeg se tijekom su{enja fermentacijom 

razvija kumarin, 

ali ima i tanina flavona, sluzi, 

kolina i ne{to eteri~nog ulja, 

prvenstveno u cvjetovima. 

Kumarin i kumarinski spojevi 

su kancerogeni, a u kokotcu 

mogu u ve}im koli~inama 

djelovati {tetno izazivaju}i 

jake glavobolje i kolaps ‘iv- 

~anog sustava, pa se biljka 

najvi{e koristi za vanjsku uporabu. 

Kombinacija vanjske i unutarnje 

uporabe najbolja je kod 

lije~enja varikoznih vena i hemeroida, 

kada tijekom dana 

pijemo ~aj kako bi izbjegli rizik 

upale vena ili stvaranje 

tromboze. Sastojci u kokotcu 

sprje~avaju stvaranje tromba i 

upala. Izvana koristimo mast 

za lije~enje vena, hemeroida i 

ote~enih nogu. Mast se izra- 

|uje od cvjetova kokotca ili 

tinkture sa svinjskom masti, 

koja djeluje izvrsno na kapilarni 

sustav i vene, jer pove}ava 

kapilarnu otpornost i smanjuje 

propusnost kapilara. 

Poma‘e u lije~enju ka{lja, 

gr~eva maternice i crijeva te 

bubre‘nih bolesti, jer poja~ava 

izlu~ivanje mokra}e. Malo 

je poznato da dobro smiruje, 

pa ga rabimo kod nesanice, 

neuralgije i sli~nih oboljenja. 

âjem od cvjetova kokotca 

ispiru se o~i kod upala, a dobar 

je i kod tegoba sa u{ima. 

Kod reumatskih bolova poma‘u 

»jastu~i}i« napunjeni biljkom 

koji se pola‘u na upa- 

Kokotac 

Kokotac – dijelovi biljke 

– lijek za vene 

Kokotac (Melilotus officinalis L.) 

su ve} u starom vijeku koristili 

kao ljekovito sredstvo koje 

ste‘e, omek{ava, tjera znoj i 

vodu te ubla‘ava bolove. To je 

dvogodi{nja biljka iz porodice 

lepirnja~a, poznata i pod 

nazivima orlov nokat, ‘draljika, 

‘uti kokotac, velika djetelina, 

konjska djetelina, p{eni~nica.. 

Cijela biljka 

ljene zglobove i otekline. Takvim 

»jastucima« poku{ava se 

ubrzati dozrijevanje povr{inskih 

i potko‘nih ~ireva. 

Cvijet i list dobar su aromati~an 

za~in. Upotrebljavaju 

se za za~injanje marinada, rasola 

za divlja~ i slatkih jela. U 

Engleskoj preporu~uju cvjetove 

kao za~in za doma}e 

mazive sireve, a sjemenke se 

mogu dodavati juhama, varivima 

i drugim kuhanim jelima. 

U [vicarskoj mlade izdanke i 

listove jedu kao salatu. 

Nikako ga ne bi smjele koristiti 

osobe sa slabim ‘elucem, 

jetrom i ‘u~i, te osobe 

sklone glavobolji. 

âj: jednu ju{nu ‘licu 

bilja prelijemo sa 2 dcl 

vode i pustimo poklopljeno 

oko 15 minuta. âj se 

mo‘e zasladiti medom, a 

pijemo jednu do dvije {alice 

~aja dnevno. 

Ulje: 200 grama 

cvjetnih vrhova i litra maslinovog 

ulja. Bilje se 

nama~e u ulju oko tridesetak 

dana, tako da bocu 

dr‘imo na toplom mjestu 

ili na suncu. Njime masiramo 

bolna mjesta, ali ga 

rabimo i kod raznih ko‘- 

nih ne~isto}a i glavobolja. 

Tinktura: 200 

grama cvjetnih vrhova i 

jedna litra 70-postotnog 

alkohola. Biljka se mo~i u 

alkoholu 21 dan, a poslije 

toga se procijedi. Uzima 

se tri puta na dan po pet 

kapi sa malo vode ili ~aja, 

ali i za masa‘u bolnih 

reumatskih mjesta, varikoznih 

vena i menstrualnih 

bolova. Od tinkture 

mo‘emo napraviti mast u 

omjeru 2:1, jedan dio 

masti, jedan dio tinkture. 

Za tinkturu se umjesto alkohola 

mo‘e koristiti i 

rakija. 

Uz ‘uti postoji i bijeli kokotac 

(Melilotus albus Med.) 

poznat i pod nazivom bijeli 

nokatac, ‘draljevina, bijela 

‘draljika, bijela kominika. 

Vrlo je rasprostranjen u 

na{im krajevima, a naj~e{}e 

ga nalazimo na rije~nim i 

‘eljezni~kim nasipima, uz puteve, 

u korovi{tima. Upotrebljavamo 

ga kao i prethodno 

opisani ‘uti kokotac, a svi dijelovi 

biljke bogati su bjelan- 

~evinama. 

Pi{e: 

Vesna 

Ple{e 

Foto: 

Arhiv 


zdrava hrana 

Pi{e: 

mr. sc. 

Jadranka 

Ro{a 

ME\UNARODNI SAJAM EKOLOGIJE I ZDRAVE 

PREHRANE, ÂKOVEC, 16. _ 17. LISTOPADA 

Hrvatskim 

{umama 

prva nagrada 

Uâkovcu je 16. i 17. listopada 

pod pokroviteljstvom najve}e 

svjetske oganizacije za ekolo{ku 

proizvodnju IFOAM – Agrobiomediterranea, 

odr‘an 8. sajam ekologije 

i zdrave prehrane. To je najve}i 

takav specijalizirani sajam u Hrvatskoj 

koji je okupio izlaga~e i posjetitelje iz 

Slovenije, Ma|arske, Austrije i Italije. 

Po prvi put, a na poziv organizatora 

EOL – Ekolo{ke organizacije za promi- 

canje odr‘ivog razvoja, predstavile su 

se Hrvatske {ume sa svojom novoosnovanom 

slu‘bom, Nadzornom stanicom 

za ekolo{ku proizvodnju. 

Zakon o za{titi prirode i Zakon o 

ekolo{koj proizvodnji poljoprivrednih i 

prehrambenih proizvoda dao je 

mogu}nost da samoniklo bilje, dijelovi 

bilja i p~elarstvo budu dio ekolo{ke 

proizvodnje, {to je navelo rukovodstvo 

Hrvatskih {uma da od nadle‘nog 

Ministarstva zatra‘i ovla{tenje kao 

Nadzorna stanica. Od po~etka rada 

Nadzorna stanica je zaprimila jedanaest 

zahtjeva za nadzor ekolo{ke proizvodnje. 

Uglavnom su to proizvo|a~i 

p~elinjih proizvoda koji su neposredno 

vezani uz {umu i {umsko zemlji{te 

kojim gospodare Hrvatske {ume. 

Na {tandu Hrvatskih {uma predstavili 

su se proizvo|a~i ~iji su proizvodi 

pod njihovim nadzorom. To su proizvo|a~i 

p~elarskih proizvoda, skuplja~i 

i uzgajiva~i ljekovitog bilja, 

lje{njaka, kestena i drugih proizvoda 

iz {ume. Devet eko-proizvo|a~a, vlasnika 

visokokvalitetnih certificiranih 

ekolo{kih proizvoda, imat }e priliku 

sljede}e godine nastupiti i predstaviti 

svoje proizvode u Ateni na najve}em 

mediteranskom sajmu ekolo{kih proizvoda. 

Jedan od tih proizvoda je i 

certificirani med proizvo|a~a Milana 

Pastuovi}a iz Gare{nice koji je pod 

nadzorom Nadzorne stanice Hrvatskih 

{uma. 

U sklopu sajma odr‘an je okrugli 

stol Ekohrana i turizam – mogu}nost i 

perspektive, te predavanja na temu 

hrana i odr‘ivi razvoj. Nadzorna stanica 

se predstavila s predavanjem 

Ekolo{ki proizvodi iz {umskih ekosustava 

(mr. sc. Jadranka Ro{a, dipl. ing. 

{um.). U zemljama Europske unije ve} 

dugi niz godina se na tr‘i{tu mogu 

na}i {umski proizvodi koji nose ekomarkicu. 

Kako je potra‘nja za takvim 

plodovima sve ve}a, tako i na{a zemlja 

ima {ansu da svoje prirodne 

proizvode {to prije certificira i kroz 

turisti~ku ponudu plasira na sve zahtjevnije 

europsko tr‘i{te. 

Posebno tra‘en ekolo{ki proizvod 

iz {ume je i ekolo{ki namje{taj za {to 

na{a zemlja jo{ nema standarde. Hrvatske 

{ume u suradnji s tvrtkom Agribiocert 

iz Omi{lja pripremaju standarde 

po uzoru na standarde poznate 

talijanske tvrtke ICEA kako bi i takav 

proizvod dobio ekomarkicu. 

Sve su to razlozi zbog kojih su Hrvatske 

{ume osnovale Nadzornu stanicu 

za ekolo{ku proizvodnju i predstavile 

je na me|unarodnom Sajmu ekologije 

i zdrave prehrane u âkovcu. 

Veliki okrugli {ator suvare 

Suvara je mlin koji 

pokre}e konjska ili 

sto~na zaprega. 

Oto~ka suvara 

Suvara u 

je spomen 

registrirani je 

spomenik kulture nulte 

kategorije i predstavlja 

jedini objekt te vrste u 

isto~noj Slavoniji i u 

ovom dijelu Europe, {to 

joj daje povijesni 

zna~aj 

Drveni klinovi mehanizma 

26 


HRVATSKE [UME

a{tina 

Nazora 49. To je zgrada osebujnog 

oblika i konstrukcije koja se sastoji od 

dva osnovna dijela: velikog okruglog 

{atora sa sto‘astim krovom i omanje 

prigra|ene ku}e sa dvije prostorije. U 

jednoj je mlin, a u drugoj mlinarev 

stan. 

Pogonski mehanizam 

Sam mlin bitno se ne razlikuje od 

ure|aja u vodotocima i poto~arama. 

U ku}i je ko{ u koji se sipa ‘ito, mlinsko 

kamenje koje ga melje i sanduk za 

bra{no. Najzanimljiviji dio suvare je 

njezin pogonski mehanizam smje{ten 

u velikom {atoru. Iako je ure|aj u 

osnovi jednostavan, njegova masivnost 

i preciznost konstrukcije su 

zadivljuju}i. Glavni dio pogonskog 

ure|aja je veliko “kolo” promjera 14 

metara postavljeno jedan metar iznad 

zemlje, tla. Kolo slu‘i kao pogonski 

kota~, jer su u njega uprezani konji, i 

kao zup~anik kojim se prenosi snaga. 

Stoga su na vanjskom obodu kola 

Otoku povijesni 

ve}i. Svako je u suvari mljeo svojim 

konjima, a redoslijed i vrijeme 

kori{tenja utvr|ivalo se dogovorom. 

Od {est nekada{njih suvara u Otoku 

sa~uvala se samo ova, koja je radila 

do 1953. godine, kada je izgubila 

svoj prakti~ni i ekonomski zna~aj pred 

suvremenim mlinovima. Na stropnoj 

gredi u ku}i, tzv. tetivi, urezana je 

godina 1863., a na vretenu 1891. No 

suvara je starija od obje to datacije. 

Godi{te na vretenu ozna~ava njegovu 

Istro{eno mlinsko kamenje 

Pi{e: 

Zvonko 

Pei~evi} 

Foto: 

Z. Pei~evi} 

ik kulture 

Uisto~nim dijelovima Slavonije, 

gdje nije bilo pogodnih vjetrova 

i vodotoka za pokretanje vjetrenja~a, 

odnosno vodenica, seoski 

majstori gradili su mlinove na pogon 

konjskom ili sto~nom zapregom. 

Budu}i da melju na suho, narod ih je 

prozvao suvarama. U Otoku, jednom 

od najve}ih i najljep{ih isto~noslavonskih 

naselja Vukovarsko-srijemske 

‘upanije, u pro{losti je radilo ~ak {est 

suvara, a do danas se o~uvala samo 

suvara Toma{evi} u ulici Vladimira 

uglavljeni “palcevi”, drveni klinovi, koji 

ulaze u “lastavice”, utore na malom 

vretenu, i tako pokre}u mlinsko kamenje. 

Kolo je sklopom horizontalnih 

i kosih greda “motoruga” povezano sa 

centralnim okruglim stupom vretena 

koji se prilikom meljave okre}e oko 

svoje osi. Kada su u suvaru uvo|eni 

konji ~itavo se kolo moralo podi}i i 

nakriviti na jednu stranu pomo}u vrlo 

zanimljive konstrukcije na gornjem 

kraju vretena. Ispod podignutog i nadignutog 

kola uvela bi se zaprega, 

kolo bi se vratilo u svoj stalni le‘aj, 

konji bi se upregli i meljava je mogla 

po~eti okretanjem kola. 

Glavni tutor suvare 

Jednako kao konstrukcija zanimljiv 

je i na~in kori{tenja suvare. Ona nije 

bila vlasni{tvo pojedinaca, ve} je 

osnovana kao dioni~arsko dru{tvo. 

Prvobitno je bilo 17 suvlasnika – 

ketu{a, na koje su se dijelila 132 “prava”, 

danas bismo rekli dionice. Kasnijom 

diobom zadruga ta su se prava 

dijelila a mogla su se naslje|ivati i 

prenositi kupoprodajom. Dioni~ari su 

bili podijeljeni u 9 “redova” na ~ijem 

je ~elu bio tutor. Svaki je tutor sakupljao 

novac od ketu{a u svojem redu 

i predavao ga “glavnom tutoru”. Na 

suvari je radio profesionalni mlinar, 

majstor, kako su ga Oto~ani zvali. 

Osim meljave on je vr{io i odràvanje. 

Ketu{e su majstora pla}ali u{urom od 

oko 2 litre po vre}i. Suvarom su se 

mogli koristiti i pomeljavci, tj. osobe 

koje nisu ketu{i, ali je njihov u{ur bio 

Veliko kolo 

Jednako kao konstrukcija zanimljiv 

je i na~in kori{tenja suvare. Ona nije 

bila vlasni{tvo pojedinaca, ve} je 

osnovana kao dioni~arsko dru{tvo. 

Prvobitno je bilo 17 suvlasnika 

“ketu{a”, na koje su se dijelila 132 

“prava”, danas bismo rekli dionice. 

posljednju zamjenu, a na tetivi je godina 

podizanja ku}e, koja je zamijenila 

staru drvenu ku}u omazanu blatom. 

Sama je suvara bila na drvenim i pokrivenim 

tesanim daskama, tako da je 

zgrada bila od drveta. Za tu suvaru ne 

zna se od kada datira, ali sigurno je da 

je starija vi{e od jednog stolje}a. 

Oto~ka suvara registrirani je spomenik 

kulture “nulte” kategorije i predstavlja 

jedini objekt te vrste u isto~noj Slavoniji 

i u ovom dijelu Europe, {to joj daje 

kulturno-povijesni zna~aj. 


mljet 

SJE]ANJE NA LJETO 

Oto~i} Sv. Marije 

Pi{e: 

mr. sc. 

Jasenka 

Vizentaner 

Foto: 

J. 

Vizentaner 

Mljet okom Slavonke 

Mljet, Melitus, Melita, Ogigija, otok je 

dragih ljudi, bogate povijesti, zanimljivih 

mjesta i prirode u velikom i malom koje 

svakako treba pohoditi. Ako uz to dodate 

odli~an smje{taj u vili Hrvatskih {uma imate 

godi{nji odmor koji }ete pamtiti 

Odisejeva {pilja 

Prvo {to ugledate s trajekta su 

Pola~e, mjesto iz kojega su 

Rimljani upravljali otokom, 

mjesto koje je po rimskoj pala~i i 

dobilo ime. Nakon nekoliko kilometara 

vo‘nje ka Kozaricama kada se 

odvojite od glavne prometnice, cesta 

}e vam se u~initi nekako poznatom. 

Imat }ete osje}aj da je to ba{ ona 

ista asfaltirana cesta kojom ste se 

nebrojeno puta vozili po {umarskim 

terenima. I ne}ete pogrije{iti. 

Jednako je uska, a time na ovom 

otoku i opasnija jer je puna nepreglednih 

mjesta na kojima se dva 

auta ne mogu mimoi}i. No, ni{ta 

zato, svakih stotinjak metara cesta 

ima pro{irenje, pa u najgorem 

slu~aju morate voziti uzbrdo i u 

»rikverc«. Ako budete imali sre}e, 

saznat }ete da su neke od tih cesta 

izgradili ba{ {umari, pa otud i onaj 

prvi osje}aj kako ste vi i cesta stari 

poznanici. 

Otokom se mo‘ete kretati 

unajmljenim kabrioletima-peglicama, 

golfovima, bubama i d‘ipovima koji 

su sve samo ne ekolo{ki. Na 

nekoliko mjesta }ete mo}i unajmiti 

bicikle, ali nisam sigurna koliko je to 

dobra odluka. Naime, ve}ina onih 

koji su ih unajmili, u borbi s pedalama 

i usponima nisu izdr‘ali, pa su 

bicikle – gurali. Unajmite li ~etiri 

bicikla na cijeli dan, ra~unajte kako 

ste onome od kojeg ste ih unajmili 

jedan kupili. 

Prvo {to trebate obi}i je Odisejeva 

{pilja. Do nje mo‘ete do}i ili 

pje{ke ili ~amcem, a ako vam se 

posre}i i kakvom jahtom. Nikako ne 

slu{ajte procjene drugih koliko im je 

trebalo kako bi se spustili do {pilje. 

Dvadeset minuta nije realno vrijeme 

s koje god ceste na Mljetu krenuli, a 

najbli‘a je ona u Babinom Polju. 

Krenete li pje{ice, treba samo 

slijediti oznake, koje su ne samo 

pokazatelj smjera kretanja, ve} su 

vrlo ~esto duhovite sli~ice koje }e 

vam popraviti raspolo‘enje. Tako }e 

vas nasred brda upozoriti da }ete za 

nekoliko metara nai}i na pokretni 

most. Ve} pred kraj puta upozorit 

}e vas da je desno put za hotele, a 

lijevo za Odisejevu {pilju. Naravno, 

treba se odlu~iti za hotele, ne zato 

{to su oni neugledne ku}ice od 

kamena koje ~esto slu‘e za obavljanje 

fiziolo{kih potreba, ve} zato 

{to je taj put lak{i i br‘i ako ‘elite 

do}i do – Odisejeve {pilje. Odlu~ite 

li se za put koji vodi k Odisejevoj 

{pilji, ionako }ete pro}i pored 

“hotela”. A na cilju vas ~eka nezaboravan 

do‘ivljaj skakanja u more sa 

stijena razli~itih visina (i preko 

sedam metara), ~isto more, sjedenje 

na kamenom prijestolju iznad kojeg 

pi{e “King chair” (jedinstvena prilika 

za sve mu{karce da se barem 

jednom u ‘ivotu osje}aju kraljevima) 

i dakako – {pilja koja je ~arolija 

sama za sebe. Naravno, povratak u 

civilizaciju penjanjem puno je lak{i 

od spu{tanja, pa ~ak i za [okicu. 

No, to nije zbog dobre kondicije, 

ve} zato {to se netko “pametno” 

sjetio, pa je put nasuo kamenjem 

tako da, prilikom dolaska u {pilju, 

morate prili~no pripaziti kako se ne 

biste na{li na stra‘njici. 

Odvojite barem jedan dan za 

obilazak Nacionalnog parka Mljet. 

Iako glavni do‘ivljaj – kupanje u 

Malom jezeru, mo‘ete ostvariti i ako 

ne kupite kartu, ipak to u~inite jer 

28 


HRVATSKE [UME

lovstvo 

tako poma‘ete odr‘avanju prirode 

koja je to zavrijedila. Osim toga, ako 

imate kartu, brodom se mo‘ete 

voziti kako i koliko ‘elite, a jedino 

brodom i mo‘ete do}i do predivnog 

oto~i}a Svete Marije. Ako ve} 

nogom i stupite na njega, svakako 

obi|ite kapelice, pomolite se za 

ispunjenje samo vama znane ‘elje 

koju mo‘ete zapisati na papiri} koji 

}ete ostaviti u kapelici. Poku{ajte 

zamijetiti i plo~u koja {eta~ima 

skre}e pa‘nju na staro Govedarsko 

groblje na kojem su ljudi uspravno 

sahranjivani. 

Dovoljno vremena ostavite za 

kupanje na mjestu gdje se spajaju 

Veliko i Malo jezero, preko kojeg se 

nadvio mali most ispod kojeg je 

u‘itak pro}i kajakom ili kanuom. 

Voda u Malom jezeru je ~ista, 

kristalna, slana, ali i znatno toplija. 

Odvojite barem jedan dan za 

obilazak Nacionalnog parka 

Mljet. Iako glavni do‘ivljaj – 

kupanje u Malom jezeru, 

mo‘ete ostvariti i ako ne 

kupite kartu, ipak to u~inite 

jer tako poma‘ete odr‘avanju 

prirode koja je to zavrijedila. 

Stoga, ako imate kondicije, odvojite 

dovoljno vremena za preplivavanje 

jezera po du‘ini i {irini. Ne}ete 

za‘aliti, a bit }ete sigurno jedini u 

tom pothvatu jer se drugi odlu~uju 

uglavnom za {etnju ure|enom 

stazom oko jezera. 

Kao {umar, nemojte zaboraviti na 

Saplunaru koja je, kako pi{e u knjizi 

“[umarska fitocenologija” profesora 

Rau{a, jedino mjesto na kojemu 

samoniklo raste pinija. I nemojte na 

to mjesto i}i onda kada pu{e jugo 

jer }ete zate}i “{porko” more. 

I {to re}i na kraju? Kalipsin i 

Odisejev otok, otok Sv. Pavla i 

Teutin otok, ~aroban je otok i sama 

pomisao na njega navla~i osmijeh na 

lice i zvon~i}e u du{u. 

Apartmanska ku}a u Kozaricama 

NAKON OVOGODI[NJE JELENSKE RIKE 

Svojim dubokim glasom koji se razlijeè {umom u predve~erje dana 

upozorava suparnike na svoj teritorij 

Predstoji li zlatna 

(lovna) budu}nost 

Baranje? 

Na 

Ovogodi{nja rika jelena koja je 

otpo~ela krajem kolovoza i 

trajala do kraja rujna u baranjskom 

lovi{tu »Podunavlje – Podravlje« 

najbolja je i najbogatija nakon 

reintegracije Baranje u sastav Republike 

Hrvatske, odnosno {uma i {umskog 

zemlji{ta u Hrvatske {ume, Upravu 

{uma Osijek. 

– Sedmogodi{nji trud i znatna financijska 

ulaganja u obnovu devastiranog 

lovi{ta i stru~nog rada na uzgoju, 

te briga i skrb za o~uvanjem 

baranjskog jelena, urodili su bogatim 

plodovima – istaknuo je dobar poznavatelj 

lovno-gospodarskih prilika ovog 

lovi{ta i strastveni lovac Ivan Tarnaj, 

rukovoditelj Slu‘be za lovstvo Hrvatskih 

{uma. Njegove rije~i potvrdili su i 

lovci iz [panjolske koji su u lovu prvih 

rujanskih dana odstrijelili nekoliko visokotrofejnih 

jelena, od kojih je jedan 

po~etku nove 

lovne sezone, u 

ovogodi{njoj riki 

jelena u baranjskim 

lovi{tima, prvi put 

poslije mirne 

integracije toga 

podru~ja odstreljeno 

je tridesetak 

visokotrofejnih grla, 

od ~ega su pet u 

zlatnoj medalji. 

Ohrabruje i 

saznanje kako je u 

lovi{tima opa‘eno 

jo{ najmanje 

tridesetak trofejno 

jednakovrijednih 

jelena 

Pi{e: 

Antun 

Zlatko 

Lon~ari} 

Foto: 

Mr. sc. 

Pavle 

Vratari} 


Odstrijeljeno 313 grla 

Kratka analiza trofejnog i uzgojnog 

odstrela u proteklih sedam godina 

najbolje pokazuje kako je struka odradila 

zna~ajan posao. Ukupno je odstrijeljeno 

313 jelena, od ~ega 84 grla 

starih jelena u dobi od 9 do 12 godina, 

36 srednjedobnih 5 – 8 godi{njaka 

i 193 mlada 2 – 4 godi{nja grla, {to u 

postotcima iznosi 27 posto stari, 11 

posto srednjedobni i 62 posto mladi. 

Ve}ina teorija koje se bave uzgojnim 

zahvatima u dobne razrede, ka‘u 

kako je najidealniji zahvat u omjeru 

30 – 10 – 60 posto. Osim prema dobnim 

razredima zna~ajan treba biti i 

omjer spolova. Tako je 1997. godine, 

naslije|en vrlo negativan omjer spolova 

3 : 1 u korist ‘enskih grla. Upornim 

radom i uzgojnim mjerama odstrela 

– Ipak, mislim – dodaje Mihaljevi} – 

ne bi trebali biti pretjerano eufori~ni s 

ovim po~etnim lovnotrofejnim uspjesima 

ve} valja pri~ekati i idu}u lovnu sezonu, 

pa ako se ponove ovogodi{nji rezultati i 

uklope u slijed dosada{njih, onda sa 

sigurno{}u mo‘emo re}i da je populacija 

jelena obi~nog u lovi{tu “Podunavlje – 

Podravlje” krenula uzlaznim trendom i 

mo‘emo govoriti o Baranjskom lovi{tu 

kakvom ga ve} stolje}ima pozna Europa. 

Novim konceptom razvoja lovstva 

na podru~ju U[P Osijek, tako|er i 

|akova~ko lovi{te “Breznica” u kojem 

je ove jeseni odstrijeljen prvi put trofejni 

jelen ~ije rogovlje je ocijenjeno sa 

228,46 to~aka – zlatna medalja, obe- 

}ava kako }e i ono u skoroj budu}- 

nosti biti vrlo zanimljivo stranim lovcima. 

Gracioznost tijela i hoda oslikava kralja 

baranjskih {uma 

Stoljetne vrbe pruàju ugodnu za{titu od sunca i siguran 

zaklon od nepoèljnih 

prema CIC-u imao i 230,23 to~ke {to 

je zlatna medalja, a vrijednost je otprilike 

14.500 eura. Tih dana odstrijeljeno 

je jo{ ~etiri jelena u zlatnoj 

medalji, osam srebrnih, deset 

bron~anih i 13 trofeja do medalje. 

Takvi dobri i ohrabruju}i rezultati 

sigurno nisu slu~ajni, ve} su to ostvarenja 

koja su rezultat vi{egodi{njeg 

ulaganja u lovi{ta, kako u obnovu 

razru{enih i devastiranih lovnih objekata 

i lovne infrastrukture te stru~nog 

rada u uzgoju i obnovi mati~nog fonda 

divlja~i. 

Najzna~ajniji dio na{e lovne sezone 

je rika jelena obi~nog, a ovojesenska 

rika u lovi{tima “Podunavlje – Podravlje” 

i “Breznica” rezultatima je opravdala 

sva dosada{nja ulaganja u na{a 

lovi{ta, govori Zlatan Mihaljevi}, rukovoditelj 

odjela za lovstvo U[P Osijek. 

Ohrabruje i ~injenica da je u vrijeme 

rike zabiljeèno vi{e od 200 

rikaju}ih jelena, od kojih vi{e od 60 

posto, prema procjenama lovnih stru~njaka, 

nosi rogovlje iznad 170 to~aka. 

Osim toga evidentirano je jo{ oko 

1200 grla ostale jelenske divlja~i. 

Najva`nije aktivnosti koje su utjecale 

na takav rezultat jest prihrana divlja~i 

u vrijeme kada su prirodni izvori hrane 

oskudni, te pravilno izvr{enje uzgojnog 

odstrela i lije~enje divlja~i. 

– Prihrani se pridaje velika pozornost, 

tako da se zadnjih godina u 

lovi{ta unosilo znatne koli~ine hrane, 

ali ono {to je jo{ va‘nije je da svake 

godine pobolj{avamo omjere iznesene 

hrane, tako da odnos krmne, zrnate 

i so~ne hrane bude {to u~inkovitiji 

– ka‘e g. Mihaljevi}. 

U proteklih sedam ukupno je odstrijeljeno 313 jelena, od 

~ega 84 grla starih jelena u dobi od 9 do 12 godina, 36 

srednjedobnih 5 – 8 godi{njaka i 193 mlada 2 – 4 godi{nja 

grla, {to u postotcima iznosi 27 posto stari, 11 posto 

srednjedobni i 62 posto mladi. 

Baranjsko lovi{te, do rata poznato u Europi i svijetu kao 

Tikve{ko lovi{te, ostvarivalo je godi{nje i vi{e od pet 

milijuna eura, a na{ cilj je da za nekoliko godina upravo 

elitno lovstvo u Baranjskim lovi{tima postane zna~ajan 

izvor prihoda u {umarstvu. 

dosegnut je ve} omjer od 1,5 : 1, pa 

se mo‘e govoriti o tome da zavr{ava 

pri~a o poreme}enoj dobnoj i spolnoj 

strukturi, a zapo~inje pri~a o trofejnoj 

strukturi, koja je ove jeseni po~ela na 

najbolji mogu}i na~in. 

Terapijom protiv 

velikog ameri~kog 

metilja 

Nabavljen je lijek koji se ugra|uje u 

peletiranu hranu za divlja~ i mo‘e se 

30 


HRVATSKE [UME

– Baranjsko lovi{te, do rata poznato 

u Europi i svijetu kao Tikve{ko lovi{te, 

ostvarivalo je godi{nje i vi{e od pet 

milijuna eura, a na{ cilj je da za nekoliko 

godina upravo elitno lovstvo u 

Baranjskim lovi{tima postane zna~ajan 

izvor prihoda u {umarstvu – s puno 

optimizma govori nam donedavni voditelj 

osje~ke uprave {uma mr.sc. Pavle 

Vratari}. 

Tih prvih pet zlatnih trofeja, lijep je 

uspjeh i potvrda za sav ulo‘en trud u 

obnovu Baranjskog lovi{ta, ali jo{ vi{e 

raduje saznanje kako se u lovi{tu “Podunavlje 

– Podravlje” nalazi najmanje 

jo{ tridesetak jednakovrijednih trofejnih 

jelena, tako da predstoji baranjskom 

lovi{tu lijepa budu}nost. 

Sude}i prema ovogodi{njim ostvarenim 

rezultatima u vrijeme rike, saz- 

PODSJETNIK ZA 

LOVNIKA 

Studeni 

Pi{e: Dra‘en Serti}, 

dipl. ing. {um. 

To je mjesec sezone lova i lovi 

se sva zakonom dozvoljena 

krupna i sitna divlja~. 

Zavr{ava rika jelena lopatara, 

nastavlja se parenje divokoza i 

divljih svinja, a dlakava divlja~ 

zavr{ava linjanje. Po~inje sezona 

lova na medvjeda koji sada pred 

zimu ima najbolje krzno. Za 

lovi{ta s kojima gospodare 

Hrvatske {ume medvjed je u 

gorskim predjelima glavna vrsta 

lovne divlja~i i vrlo je va‘no radi 

izvr{enja plana gospodarenja 

realizirati jesensko-zimski odstrel. 

U punom su tijeku skupni 

lovovi na divlje svinje, kojih je u 

na{im lovi{tima dovoljan broj. 

Urod te{kog sjemena je dobar 

tako da }e ta divlja~ dobro 

prezimiti. Radi velikih {teta i 

velikog broja divljih svinja, potrebno 

je ispuniti predvi|eni odstrel. 

Tamo gdje divlja~i ima iznad 

propisanog fonda, potrebno je od 

Ministarstva poljoprivrede i 

{umarstva zatra‘iti dopu{tenje za 

poja~an odstrel. 

Spreman za parenje oslu{uje iz kojeg pravca dolaze glasovi i mirs ko{uta 

re}i kako je od alarmantnih 90 posto 

zara‘enih ‘ivotinja s po~etka lije~enja 

znatno smanjen broj invadiranih grla, 

{to se mo‘e primjetiti i obi~nim promatranjem 

zdravlja i izgleda ‘ivotinja. 

I dalje se uzorci {alju na kontrolu u 

HVI u Zagreb, a uskoro bi trebali sti}i 

i prvi rezultati nakon provedenih analiza 

na Institutu. 

– Na‘alost, to je mjera koju }emo 

morati provoditi godinama, ali zaraza 

}e biti uvijek dijelom prisutna, jer bez 

uspje{nog sprje~avanja uzro~nika u 

samom stani{tu ne}e se mo}i uspje{- 

no boriti protiv metilja. 

Postoji vi{e na~ina djelovanja na 

stani{te, me|u kojima paljenje tr{~aka 

ima najdu‘u tradiciju i mo‘emo slobodno 

re}i najve}u u~inkovitost. Na- 

‘alost, uvjeti za{tite prirode ne dozvoljavaju 

ovakvu mjeru. Nije li apsurd da 

to ugro‘ava jednu populaciju, ovdje je 

to slu~aj s jelenom obi~nim, koji je po 

meni, nacionalno bogatstvo Baranje, 

ba{ kao {to je i slavonska hrastovina 

simbol Spa~vanskog bazena. Upravo 

zato sam mi{ljenja kako bi za podru~je 

Baranje trebalo oformiti stru~ni 

tim koji }e pratiti sve aktivnosti vezane 

uz uzgoj, za{titu i odstrel jelena 

obi~nog, jer na taj na~in bi imali jedinstvenu 

sliku stanja jelenske populacije 

u Baranji. Danas takav monitoring ne 

postoji. Na ‘alost, postoji model po 

kome lova~ka dru{tva stje~u pravo 

odstrela jelena zbog {tete od divlja~i. 

Na taj na~in baranjski jelen je stekao 

status {teto~ine, a kriteriji i na~in odstrela 

su nepoznanica decidiran je g. 

Mihaljevi}. 

nanjima o zadovoljnim brojnim gostima 

koji su bili u lovu, doma}im i 

stranim iz Belgije, Danske, Austrije, 

Njema~ke, Slovenije i [panjolske te 

rezerviranim jesensko-zimskim terminima 

za skupne lovove na divlje 

svinje, do kraja godine o~ekuje nas 

jo{ puno posla. Ovo su vrlo zahtjevni 

lovovi, gdje je potrebna cjelodnevna 

disciplina i koncentracija svih 

sudionika u lovu. Na{i lovovi se 

odra|uju vrlo profesionalno, jer kroz 

lov mi predstavljamo i Hrvatske 

{ume i dr‘avu Hrvatsku. Vjerujem da 

}emo do kraja godine ostvariti vi{e 

od 4 milijuna kuna prihoda, s optimizmom 

govori Mihaljevi}. 

Zavr{ena je rika jelena pa je 

sada potrebno odstrijeliti planirana 

grla propisana lovno-gospodarskom 

osnovom. Oti{le su i ptice 

selice. Lijepi je lov na patke u 

ranu zoru na rijeci u magli ili na 

ve~ernjem preletu. Radi zimske 

prihrane divlja~i hranili{ta moraju 

biti popunjena tako da divlja~ u 

kasnijim zimskim mjesecima mo‘e 

do}i do kvalitetne hrane. Uz 

hranili{ta se ne smije loviti divlja~. 

Dobra kob! 


lovstvo 

Pi{e: 

Ivica 

Tomi} 

Foto: 

I. \ur~evi}, 

D. Krakar 

Lovac Milan Gu~i} s odstrijeljenim jelenom 

Visokotrofejni 

jelen iz Zve~eva 

Rije~ je o nepravilnom osamnaestercu starom oko 12 godina, 

~ije je rogovlje ocijenjeno sa 211,54 to~ke, a to je zlatni trofej 

Tijekom komercijalnoga lova u 

lovi{tu »Zve~evo« kojim gospodari 

po‘e{ka podru‘nica Hrvatskih 

{uma, odstrijeljen je u ve~ernjim 

satima visokotrofejni jelen. Rije~ je o 

nepravilnom osamnaestercu starom 

oko 12 godina, kojega je 23. rujna, 

petnaestak minuta prije 20 sati, odstrijelio 

do~ekom s visoke ~eke lovac 

Milan Gu~i}, ~lan Lova~kog dru{tva 

»[ljuka« iz Pleternice. Mjesto odstrela 

je livadica u {umskom predjelu Brezova 

voda u gospodarskoj jedinici »Zapadni 

Papuk zve~eva~ki«, na podru~ju 

{umarije Kamenska. 

Na livadicu u blizini solila najprije 

su iza{li jelen {iljkan i ko{uta, koji su 

do{li na jabuke donijete za prihranu. 

Visokotrofejni jelen potjerao je {iljkana 

i ko{utu te krenuo prema jabukama, 

a zatim je uslijedio smrtonosni 

hitac. Strpljivi i uporni lovac Milan 

Gu~i}, ina~e zaposlen u Njema~koj, 

ve} tre}u godinu zaredom tijekom 

sezone jelenje rike dolazi u 

zve~eva~ko lovi{te, no dosad mu se 

nije posre}io zna~ajniji ulov. Stoga je, 

do~ekav{i svojih pet minuta, pokazao 

zavidno lova~ko umije}e. Nakon odstrela 

toga rijetkoga jelena kapitalca 

bio je neobi~no sretan i ponosan, a 

sre}u s njim podijelili su njegovi kolege 

lovci, posebice oni iz pleterni~ke 

»[ljuke«. Sretni i odu{evljeni lovac, ne 

kriju}i zadovoljstvo nesvakida{njim lovom, 

priredio je sutradan u {umskom 

objektu Le{tat lova~ko dru‘enje, uz 

dobro jelo, pi}e i neizostavnu tambura{ku 

glazbu. 

Najvredniji trofej 

poslije Domovinskoga 

rata 

– Nakon obrade rogovlje je ocijenjeno 

sa 211,54 to~ke, {to je zlatni 

trofej kojim se ovo lovi{te ponosi, a 

vrijednost mu je oko 35.000 kuna. 

Ocjenjivanje je u {umariji Kamenska 

obavilo ovla{teno povjerenstvo u sastavu: 

Bo‘idar Terzi}, Vlado Bari- 

~evac i Bo‘idar Legac. Nakon Domovinskoga 

rata uspjeli smo uzgojnoza{titnim 

mjerama obnoviti mati~ni 

fond jelenske divlja~i, s dosta dobrom 

trofejnom strukturom, a navedeni je 

trofej najvredniji u proteklome desetogodi{njem 

razdoblju na podru~ju 

Po‘e{ko-slavonske ‘upanije – nagla- 

{ava dipl. ing. Bo‘idar Terzi}, stru~ni 

suradnik za lovstvo U[P Po‘ega, koji 

je lovu prisustvovao s Vladom Bari~evcem, 

~uvarem {uma i lovi{ta. 

Rogovlje koje je prava rijetkost 

na podru~ju Po‘e{ko-slavonske 

‘upanije 

Tijekom proljetnih mjeseci ove godine 

pojavila se zarazna bolest 

me|u kozama i ovcama u sinjskom 

kraju, uz obolijevanje nekolicine 

ljudi koji su bili u doticaju s oboljelim 

‘ivotinjama. To je bio razlog uni{tavanju 

stada i spaljivanju ‘ivotinja u kafileriji. 

Bolest je u svijetu poznata pod 

razli~itim nazivima prete‘ito geografskog 

karaktera, poput mediteranska 

groznica, malte{ka groznica, gibraltarska 

groznica, ciparska groznica i sl. 

Ovu bolest izaziva bakterija iz roda 

Brucella. To je sistemsko oboljenje koje 

je popra}eno visokom tjelesnom temperaturom 

razli~itog karaktera. 

Zna~aj za Hrvatsku 

Bruceloza kao bolest ima prete‘ito 

ekonomski zna~aj, te veterinarski, a 

manje medicinski. Naime, bolest se 

prije svega javlja me|u doma}im ‘ivotinjama 

kod kojih izaziva velik broj 

poba~aja, smanjuje prinos mlijeka i 

kvalitetu mesa. Povremeno se mo‘e 

prenijeti i na ~ovjeka kod koga nastaje 

te‘a zarazna bolest koju klini~ki nije 

lako prepoznati. U~estalost pojave 

bolesti kod ljudi u neposrednoj je ovisnosti 

o broju oboljelih ‘ivotinja i kontaktu 

ljudi s njima. Broj prijavljenih 

bolesnika od bruceloze znatno varira 

iz godine u godinu. Najvjerojatnije svi 

bolesnici nisu niti prijavljeni jer bolest 

nije uvijek prepoznata kao bruceloza. 

Po godinama broj prijavljenih znatno 

varira i kre}e se od pojedina~nih 

slu~ajeva do nekoliko desetaka oboljelih 

osoba. Poslije Drugoga svjetskog 

rata bruceloza je bila vrlo ~esta bolest 

u Istri. Udoma}ila se me|u kozama i 

postala endemi~na s povremenim epidemijama 

me|u ljudima. Stoga se 

po~etkom pedesetih godina pristupilo 

eradikaciji ove zaraze. Vodila se vrlo 

o{tra kampanja protiv uzgoja koza te 

je u to vrijeme znatno smanjen fond 

ovih ‘ivotinja. Uzgoj koza bio je 

zakonski zabranjen {to je svakako 

znatno ote‘alo ekonomski status 

pu~anstva u ugro‘enim podru~jima 

Hrvatske. Tek u zadnje vrijeme do{lo 

je do oporavka te privredne grane. 

Stoga danas, zbog razvijenosti sto- 

~arstva, postoje u Hrvatskoj ponovno 

uvjeti za pojavu i {irenje bruceloza, 

{to smo nedavno i vidjeli. 

Pojava bolesti me|u ljudima ima 

sezonski karakter. Javlja se prete‘ito 

krajem zime i u rano prolje}e. To je 

povezano s vremenom najve}eg izlu- 

~ivanja bruceloze iz zara‘enih ‘ivotinja 

i u~estalijeg kontakta ljudi s tim 

‘ivotinjama. 

Klini~ka slika 

Period inkubacije relativno je dug i 

traje od jednog do tri tjedna. U 

klini~koj slici dominira povi{ena tjele- 

32 


HRVATSKE [UME

zoonoze 

Bruceloza 

Bruceloza je jo{ jedna od zaraznih bolesti 

koju mo‘emo povremeno sresti u na{im 

krajevima, a koju tako|er svrstavamo u 

skupinu zoonoza, zaraznih bolesti koje se 

sa ‘ivotinja prenose na ljude. Izaziva ju 

bakterija iz roda Brucella, a popra}ena je 

visokom tjelesnom temperaturom, 

glavoboljom, znojenjem, bolovima u 

zglobovima 

Zaraza se prenosi kontaktom s bolesnim ‘ivotinjama, 

konzumiranjem sirovog mlijeka od takvih ‘ivotinja i 

udisanjem pra{ine i aerosola koji nastaju pri janjenju ili 

jarenju. Naj~e{}e su zara‘ene i obolijevaju koze, ovce, krave 

i svinje. 

sna temperatura, glavobolja, op}a slabost, 

znojenje, bolovi u zglobovima i 

gubitak na te‘ini. êsto bolest prolazi 

uz bla‘e klini~ke simptome pa ju nije 

mogu}e prepoznati. Bolest traje od 

svega nekoliko dana pa sve do jedne 

godine. U svom kroni~nom obliku 

bruceloza se manifestira povi{enom 

temperaturom, bolovima u zglobovima 

i op}om slabo{}u koji traju mjesecima. 

êste komplikacije su i lokalizirane 

gnojne upale. Bolnost u zglobovima 

ograni~ava se obi~no na jedan 

zglob. Kretanje je ote‘ano. Ovaj oblik 

bolesti naj~e{}e se javlja nakon nepravilne 

terapije. U klini~koj slici treba 

istaknuti obilno znojenje i op}u slabost 

organizma. Slezena i jetra su 

pove}ane, a oboljeli odaje sliku te‘eg 

bolesnika. Ako se bolest lije~i nepravilno, 

mogu}a je pojava komplikacija 

poput upale zglobova, ki~me i mozga 

s ovojnicama. Kako je bruceloza sustavno 

bakterijsko oboljenje mogu biti 

zahva}eni svi organi pa su mogu}e 

komplikacije i na kardiovaskularnom 

sustavu. 

Tamo gdje se bolest ne javlja ~esto 

dijagnoza se te‘e postavlja jer se na 

ovu bolest ne misli. Ako postoje 

epidemiolo{ki podaci o kontaktu s 

potencijalno oboljelim ‘ivotinjama, 

lak{e je postaviti sumnju na ovu bolest. 

Kona~na dijagnoza bruceloze 

postavlja se laboratorijskim metodama. 

Ponekad je mogu}e uzro~nika 

izolirati iz krvi bolesnika, ali se za 

potvrdu bolesti ~e{}e koriste razli~ite 

serolo{ke reakcije. 

Putevi prijenosa i 

izvori zaraze 

Za ~ovjeka je naj~e{}i rezervoar 

zaraze doma}a ‘ivotinja, a izvor zaraze 

izlu~evine oboljelih ‘ivotinja (posebice 

plodna voda). Osjetljivost ~ovjeka 

na zarazu brucelom je op}a. Zaraza 

se prenosi kontaktom s bolesnim 

‘ivotinjama, konzumiranjem sirovog 

mlijeka od takvih ‘ivotinja i udisanjem 

pra{ine i aerosola koji nastaju pri 

janjenju ili jarenju. Naj~e{}e su zara‘ene 

i obolijevaju koze, ovce, krave 

i svinje. Kontaktni put prijenosa zaraze 

zna~ajan je za one koji profesionalno 

dolaze u dodir sa ‘ivotinjama. To su 

prije svega sto~ari, veterinari i radnici 

u industriji ko‘e. Najve}a koli~ina bakterija 

izlu~uje se prigodom izlaska plodne 

vode i posteljice iz maternice gravidne 

‘ivotinje. Da bi se suzbio alimentarni 

put prijenosa potrebno je 

izbjegavati konzumiranje nekuhanog 

mlijeka ili prera|evina na~injenih od 

takvog mlijeka. Aerogenom putu zaraze 

izlo‘eni su oni koji poma‘u pri 

janjenju ili jarenju te laboratorijski radnici 

koji rade na izolaciji bruceloze. 

Od bruceloze mogu oboljeti i 

{umski radnici i lovci koji su u dodiru 

s mogu}e oboljelim divljim ‘ivotinjama 

poput srne, ko{ute i divlje svinje. 

Suzbijanje 

zaraze 

Kad se bolest utvrdi kod ~ovjeka 

obi~no je to znak da je velik broj ‘ivotinja 

zara‘en brucelozom. U suzbijanju 

{irenja ove te{ke zarazne bolesti 

mora se ostvariti dobra suradnja s 

veterinarskom slu‘bom radi provo- 

|enja mjera za suzbijanje bolesti me- 

|u ‘ivotinjama, pove}ati kontrola prometa 

mesa i mesnih prera|evina te 

termi~ka obrada mlijeka. Samo rigorozne 

higijenske mjere i termi~ka 

obrada mesa i mlijeka mogu sprije~iti 

alimentarni put {irenja zaraze. Prestanak 

oboljelosti me|u ljudima u neposrednoj 

je vezi s nestankom bolesti 

me|u ‘ivotinjama. Uni{tavanje oboljelih 

‘ivotinja znatan je ekonomski gubitak, 

stoga je od velikog zna~aja zdravstveno 

prosvje}ivanje ugro‘enih skupina 

ljudi i pu~anstva u onim podru~jima 

gdje se bolest javlja endemski 

me|u doma}im ‘ivotinjama. U nekim 

zemljama provodi se aktivna za{tita 

cijepljenjem ‘ivotinja, ali efekti nisu 

pouzdani. Stoga je pona{anje ljudi koji 

dolaze u dodir s divljim i doma}im 

‘ivotinjama najzna~ajniji ~imbenik u 

suzbijanju prijenosa zaraze. 

Pi{e: 

prof dr. sc. 

med. Darko 

Ropac 

Foto: 

M. 

Mrkobrad 


lova~ki psi 

PSI S KOJIMA (NE) LOVIMO 

Pi{e: 

Zoran 

Timarac 

Foto: 

Arhiva 

Ve}ina lova~kih pasa koji 

se koriste u lovu na divlje 

svinje, a me|u njih 

spadaju i ostale lovne pasmine 

terijera, rade kao goni~i. Rad 

bulterijera se bitno razlikuje od 

rada goni~a. Oba na~ina imaju 

svoje dobre i lo{e strane. Glavni 

zadatak goni~a je prona}i 

divlja~ na velikom i nepreglednom 

terenu i glasno je dotjerati 

prema raspore|enim lovcima 

(na ~ekama), ~esto i s velikih 

udaljenosti. 

Glavna odlika bulterijera je 

u tome {to ponajprije nastoji 

zgrabiti divlju svinju, sru{iti je 

ili zadr‘ati na mjestu. Samo u 

slu~aju neuspje{nog hvatanja 

glasa se ve}inom na vi|eno. 

Ako je pas pravilno vo|en, 

nema sklonosti za dugo gonjenje 

na ve}e udaljenosti, a poslije 

neuspje{nog napada obi~no 

se relativno brzo vra}a 

svom vodi~u. 

Najpogodnije vrijeme za lov 

s bulterijerom je zima, kada se 

divlje svinje mogu sigurno otkriti 

na snijegu. No, mo‘e se 

loviti i u drugo vrijeme godine. 

Najpodesniji na~in lova je prigon. 

Povr{ine ne smiju biti velike, 

a lovci moraju zatvoriti sve 

mogu}e izlaze. Udari li bulterijer 

na divlje svinje i uspije li 

koju uhvatiti, svojim naglim napadom 

skoro uvijek razbije 

krdo. Divlje svinje izlije}u na 

sve strane, {to pru‘a mogu}- 

nost uspje{nog lova ve}em 

broju lovaca. Krdo ne bje‘i zajedno, 

kao {to je to po pravilu 

kod rada goni~a. 

Pretpostavka uspjeha je 

pa‘ljiv i tih prilaz podru~ju na 

kojem }e se loviti, te kretati se 

protiv vjetra, koliko je to 

mogu}e. Glavni cilj toga je da 

se divlje svinje na|u, dok su na 

le‘aju ili u trenutku kada se 

di‘u s njega. Ako je divlja~ ve} 

Bulterijer 

za divlje 

svinje 

Malo je poznato da me|u 

lovno upotrebljive terijere 

spada i bulterijer, koji se u 

novije vrijeme u nekim 

zemljama Srednje Europe 

koristi za lov divljih svinja. 

Pritom ne radi kao drugi 

lova~ki psi, ali posti‘e 

izvrsne rezultate. 

Glavna odlika rada je u 

tome {to, ponajprije, nastoji 

zgrabiti divlju svinju, sru{iti 

je ili zadr‘ati na mjestu 

u pokretu, pas ima manje mogu}nosti 

uhvatiti neki primjerak. 

Divlju svinju, posebno u 

gusti{u, bulterijer te{ko mo‘e 

sti}i. 

Vrhunac rada bulterijera u 

lovu divljih svinja je pravilno 

hvatanje i zadr‘avanje lovine. 

O tome ne zavisi samo uspjeh 

lova, nego i to ho}e li pas biti 

povrije|en ili }e smrtno stradati. 

Zadr‘avanje nazimeta ili 

krma~e do 80 kg ne predstavlja 

za bulterijera nikakvu opasnost, 

ali jaki vepar mo‘e te{- 

ko raniti psa, ako zahvat nije 

dobar. 

Ve}ina bulterijera uro|eno 

hvata za glavu, ako i nije obu- 

~avana, no to se mo‘e pobolj- 

{ati obukom od ranog uzrasta. 

Naj~e{}e hvata za rilo ili donju 

~eljust. Pas vu~e na svoju stranu 

i nastoji sru{iti svinju, pa se 

mo‘e sigurno pucati. Kada 

bulterijer ne mo‘e presti}i divlju 

svinju, hvata je otraga. 

Najve}a prednost bulterijera 

je u gonjenju i tra‘enju ranjene 

divlja~i. Ranjena divlja svinja, 

kao {to je poznato, mo‘e 

daleko oti}i. Bulterijer mo‘e 

sti}i i lak{e ranjenog primjerka. 

Ranjeni vepar je veoma opasan 

i ~esto se ostavlja za sutra. 

Bulterijer je u stanju zaustaviti 

i vepra. 

Pri traganju za ranjenom 

divlja~i bulterijer se vodi na 

dugoj vodilici kao krvosljednik, 

ali tako da se mo‘e osloboditi 

ogrlice. êsto se pu{ta slobodno, 

posebno ako je divlja~ u 

gusti{u ili je nastrijeljena, a jo{ 

nije uginula. 

Na kraju, glavni zna~aj te 

pasmine u lovu je ponajprije u 

malim pogonima i u bogatim 

lovi{tima, pri ~emu druga divlja~ 

skoro i nije uznemiravana. 

Kod gonjenja i tra‘enja ranjene 

divlja~i prednost bulterijera 

je nedvojbena. 

O PASMINI 

Zahtijeva ~vrstu obuku i puno kretanja 

U XIX. stolje}u bio je popularan “sport” – borbe izme|u buldoga i bikova. Tako i bulterijer ima podrijetlo me|u 

borbenim psima iz tog vremena. Nastao je oko 1860. godine kriànjem stafordskog bulterijera s engleskim bijelim 

terijerom i mo`da s dalmatinskim psom i engleskim kratkodlakim pti~arom. 

Dobijen je bijeli, ~vrst i mi{i~av pas. Bio je dovoljno dobrog izgleda za izlo‘be, ali je zadr‘ao snagu i upornost 

svojih borbenih predaka. Potpuno bijeli terijeri su ~esto bili gluhi. Zato su dvadesetih godina pro{log stolje}a 

uvedene neke dodatne boje. 

Glava je ovalna i dugoljasta, bez ~eonog prijelaza. Kosti i mi{i}i ~eljusti su vrlo sna‘ni s jakim zubima. U{i su 

male i uspravne. Tijelo je {iroko, s dubokim prsima, dobro zaobljenim prsnim ko{om i kratkim i jakim le|ima. Rep 

je krtatak i za{iljen, nasa|en je i nosi se nisko. 

Dlaka je kratka, sjajna i o{tra, priljubljena uz tijelo. Boja je potpuno bijela, bijela s crnim i tigrastim mrljama na 

glavi, tigrasta, ri|a, crna i trobojna. Visina je 40 do 55 cm i nije odre|ena standardom. Te‘ina bi trebala biti od 

23,5 do 28 kg. 

Bulterijer ima vrlo ~vrst karakter, dobar je, vjeran i poslu{an. No, njegova agresivnost prema drugim psima se ne 

da ubla‘iti. @enke su mnogo mirnije. Zahtijeva ~vrstu obuku i puno kretanja. Osim kao lovni pas, mo‘e se koristiti 

kao pastirski pas, lovac na {takore, vojni i policijski pas, pas za pratnju, ~uvar ku}e i osobe. 

34 


HRVATSKE [UME

ekskurzije 

U mati~njaku rasadnika Hajderovac 

Ispred U[P Po‘ega u Ulici Milke Trnine 

Ma|arski studenti 

u Hrvatskim {umama 

Pi{e: 

Ivica 

Tomi} 

Foto: 

I. 

Tomi} 

Borave}i na podru~ju na{i~ke, po‘e{ke i vinkova~ke 

podru‘nice, studenti {umarstva iz ma|arskog Soprona 

upoznati su s gospodarenjem lu‘njakovim i bukovim 

prirodnim sastojinama u Slavoniji 

Usuradnji Katedre za iskori{tavanje 

{uma zagreba~koga [umarskog 

fakulteta i Hrvatskih {uma 

organizirana je od 7. do 10. listopada 

ekskurzija za studente [umarskog 

fakulteta Sopron (Ma|arska) s temom 

“Lu`njakove i bukove prirodne sastojine 

u Slavoniji”. Studente je predvodio 

prof. Janos Rumpf, a bili su gosti na- 

{i~ke, poè{ke i vinkova~ke podru`nice 

H[-a. Na na{i~kom podru~ju obavije{teni 

su o poslovanju U[P Na{ice i 

{umarije Slatina, a zatim su upoznati s 

prirodnim pomla|ivanjem i njegom 

sastojina hrasta lu`njaka. Na terenu 

donjomiholja~ke {umarije bilo je rije~i 

o problematici su{enja tih sastojina, a 

zatim je uslijedio odlazak u rasadnik 

topola Lanik. Na podru~ju {umarije 

Na{ice gosti iz Ma|arske imali su prigodu 

vidjeti klonsku sjemensku plantaù 

hrasta lu`njaka. 

Gospodarenje bukovim 

sastojinama na Papuku 

U ime po‘e{kih {umara rije~i dobrodo{lice 

uputio im je dipl. ing. Stjepan 

Bla‘i~evi}, a mr. sc. Juraj Zeli} na 

terenu {umarije Velika (gospodarska 

jedinica Ju‘ni Papuk, odjeli 52 a,c; 53 

c) detaljno ih je upoznao s gospodarenjem 

bukovim sastojinama u zajednici 

brdske bukove {ume s mrtvom 

koprivom. Istaknuo je kako se ove 

{ume uzgajaju kao visoke regularne 

sastojine s ophodnjom 100 godina, a 

njihovo njegovanje po~inje u starosti 

poslije dvadesete godine i obavlja svakih 

deset godina do starosti 80 – 90 

godina. Bolesti bukve uzrokuju razli~iti 

biotski i abiotski ~initelji, a promjena 

tehni~kih i tehnolo{kih svojstava 

u industrijskoj i kemijskoj preradi 

drva posljedica je dviju pojava: crvenoga 

srca ili neprave sr‘i te piravosti 

(pre{losti). Zaklju~uju}i izlaganje Zeli} 

je istaknuo da je cijena bukovih sortimenata 

ovisna o zakonitostima tr‘i{ta, 

a za Hrvatske {ume jo{ uvijek se 

odre|uje administrativno. Gospodarenjem 

{umskim sastojinam ove lista~e 

do 70 godina starosti ostvaruje se 

negativna cijena drva na panju ({umska 

taksa). Prof. Rumpf je napomenuo 

kako u Ma|arskoj bukva u proizvodnji 

drvne mase sudjeluje s tek sedam 

posto, ali je unato~ tome na drugome 

mjestu. Kao i u Hrvatskoj izra‘en je 

problem crvenoga srca, pojave koja 

nastaje kao reakcija ‘ivih stanica na 

prodor zraka u stani~je putem o{te- 

}enoga dijela drva. Ta pojava po~ela 

se u Europi istra‘ivati prije 150 godina, 

javlja se u starijim sastojinama, a 

pogoduje joj kori{tenje {umske mehanizacije. 

Ma|arski stru~njaci taj problem 

istra‘uju posljednjih sto godina, 

a smatraju da je crvena sr‘ ovisna o 

prsnom promjeru stabla. Rije~ je o 

fiziolo{koj pojavi koja se ne mo‘e 

izlije~iti. Nadopunjuju}i prethodna 

izlaganja prof. dr. sc. Ante Krpan 

([umarski fakultet) je naglasio kako su 

najnovija istra‘ivanja u Hrvatskim 

{umama pokazala kako se crveno srce 

zna~ajnije pojavljuje u bukovim sastojinama 

starijim od 60 godina, s ve}im 

udjelom u {umama na visokom kr{u i 

prebornim sastojinama. To nije destruktivna 

pojava, jer su mehani~ka 

svojstva drva u granici normale, no 

problem je promjena boje zbog koje 

se snizuje cijena {umskih i drvnoindustrijskih 

sortimenata. 


– S obzirom na to da u Hrvatskoj 

bukva u ukupnoj drvnoj masi sudjeluje 

sa 34 posto, a polovica od toga je 

tehni~ka oblovina, Hrvatske su {ume 

u rascijepu izme|u planske sje~ive 

drvne mase (oko 35% ukupnog etata) 

i tr‘i{ne tra‘nje. Ideja je u kori{tenju 

{umske biomase za energiju u Hrvatskim 

{umama i postavljanju kotlovnica 

kapaciteta 1 MW u svih 16 podru‘nica, 

a novi {umski proizvod bila bi 

sje~ka, sitna granjevina koja ostaje iza 

sje~e – zaklju~io je g. Krpan. 

U rasadniku 

Hajderovac 

U {umsko-hortikulturnom rasadniku 

Hajderovac voditelj Proizvodnog odjela 

dipl. ing. Ivica Fliszar predstavio je studentima 

poslovanje po‘e{ke podru‘nice, 

a dipl. ing. Tomislav Ben~i} upoznao 

ih je s rasadni~arskom proizvodnjom 

({umske sadnice, hortikulturne 

biljke, proizvodnja cjepova za klonske 

sjemenske planta‘e). Naglasio je kako 

se godi{nje proizvede oko 2 milijuna 

{umskih sadnica. Budu}i {umarski 

in‘enjeri bili su u mati~njaku, stakleniku 

i plasteniku, razgledali su sjemeni{te, 

rastili{te i kontejneri{te. Nakon ru~ka 

posjetili su kutjeva~ki podrum te ku{ali 

~uvena vina kutjeva~koga vinogorja. 

Na podru~ju Spa~ve 

Vinkova~ki su {umari na podru~ju 

Spa~ve gostima iz Ma|arske predstavili 

uzgojno-ekolo{ku problematiku gospodarenja 

lu‘njakovim sastojinama te im 

pokazali sjemensku sastojinu. Demonstrirali 

su im pojedine faze iskori{tavanja 

{uma (sje~u stabala, izvo‘enje forvarderom 

i prijevoz drvnih sortimenata kamionima). 

Pri povratku su budu}i {umarski 

in‘enjeri svratili u nastavno-{umski 

pokusni objekt “Opeke” kod Lipovljana, 

gdje su no}ili. Tako|er, u sklopu 

ekskurzije upoznali su se s kulturno-povijesnim 

znamenitostima Na{ica, Po‘ege, 

Vinkovaca i Zagreba. 

HRVATSKO [UMARSKO DRU[TVO VINKOVCI 

êtiri dana u Bavarskoj 

Hrvatsko {umarsko dru{tvo Vinkovci 

posjetilo je od 28. rujna 

do 2. listopada Njema~ku i bavarske 

{ume gdje im je doma}in bilo 

Bavarsko {umarsko dru{tvo. 

Odredi{te je bilo mjesto Kelheim, 

100-tinjak kilometara sjeveroisto~no 

od Münchena, a doma}ini su se pobrinuli 

za raznolik program. Vinkov- 

~ani su tako posjetili {umariju Ebersberg 

gdje su se upoznali s gospodarenjem 

smrekom. Rije~ je o prije 100 

do 150 godina podignutim kulturama 

smreke u koje bavarski {umari sada 

unose lista~e (bukvu), jer se pokazalo 

da monokulture lak{e obolijevaju. Posebna 

tema bio je utjecaj divlja~i na 

{ume, kao jedan od problema s kojim 

se susre}u i poku{avaju ga rije{iti bavarski 

{umari. Hrvatski {umari posjetili 

su [umarski muzej Ebersberg koji je 

istodobno svojevrstan edukacijski centar 

za upoznavanje sa {umarstvom 

u~enika osnovnih i srednjih {kola. Izme|u 

ostaloga, posebnu pozornost u 

muzeju pobu|uje, vjerojatno najve}a 

Slavonski {umari u Bavarskoj 

Pi{e: Zvonko Pei}evi} 

Foto: Milan Turkalj 

na svijetu, maketa iglice smreke du‘ine 

{est metara sa svim vidljivim sastavnim 

dijelovima. 

Gosti iz Hrvatske obi{li su i {umariju 

Kelheim, na ~ijem se podru~ju nalazi i 

Bavarska {kola za izobrazbu privatnih 

{umoposjednika Goldberg. U Bavarskoj 

je, naime, ovisno o pojedinim 

dijelovima, 45 do 52 posto {ume u 

privatnom vlasni{tvu i interes je {umarske 

struke da {umoposjednici steknu 

obrazovanje kako bi mogli dobro gospodariti 

svojim {umama. Upravo tome 

slu‘i ova vrlo moderno ure|ena {kola 

internatskog tipa, koja uz stru~nu izobrazbu 

nudi i brojne druge sadr‘aje. 

Slavonski {umari na{li su vremena 

posjetiti i Oktoberfest, jedan od svjetski 

prepoznatljivih turisti~kih simbola 

Münchena i Bavarske, a doma}ini su 

im uprili~ili iznimno dojmljivu vo‘nju 

~amcima klancem Dunava. 

H[D ZAGREB U ISTRI NA BRIJUNIMA 

Ugodno, korisno i lijepo 

^lanovi H[D-a Zagreb u Istri 

Unizu svojih godi{njih 

aktivnosti, ~lanovi 

zagreba~kog ogranka 

Hrvatskog {umarskog dru{- 

tva posjetili su po~etkom listopada 

Istru i Brijune, gdje 

im je iznimno gostoljubiv 

doma}in bilo H[D Buzet. 

Tijekom dvodnevnog boravka 

obi{li su najmanji grad na 

svijetu, sa samo 13 stanovnika, 

Hum sa ~ijim su ih povijesnim 

i kulturnim znamenitostima 

te sa {umarstvom 

Istre upoznali predsjednik 

H[D-a Buzet Ivan Pentek te 

voditelj buzetske Uprave 

Mario Mare~i}. Slijedio je 

obilazaka Motovunske {ume 

i povijesnog gradi}a 

Motovuna, gdje su odsjeli u 

lijepom doma}em ambijentu 

obnovljenoga hotela 

Ka{tel, te drugi dan posjet 

Brijunima. ^lanovi zagreba~kog 

ogranka, ~iji najaktivniji 

dio, zanimljivo je, ~ine 

{umari koji su ve} kra}e ili 

du‘e vrijeme u mirovini, na 

povratku su se provezli sredi{njim 

dijelom Istre i u 

mjestu Vrh iznad Buzeta, u 

istoimenom se restoranu 

oprostili od svojih ugodnih 

doma}ina. (m) 

36 


HRVATSKE [UME

SLIÎCE S EKSKURZIJE H[D-a BJELOVAR 

Temeljni fenomen i okosnica 

dana{nje hidrolo- 

- 

gije i pejsa‘a Krke je sedra 

(travertin, bigar, vapneni 

ma~ak). Proces nastajanja sedre 

naziva se osedravanje. Iz 

vode istalo‘eni vapnenac nakuplja 

se na podvodnim predmetima 

i vegetaciji tzv. sedrotvorcima. 

To su naj~e{}e 

razna stabalca, listi}i mahovina, 

algi i sl. Tako postupno 

nastaju sedrene barijere, pragovi, 

te kona~no i slapovi. To 

je stalan i dinami~an proces, a 

odvija se samo u vodama s 

otopljenim kalcij-bikarbonatom. 

On nastaje u vodi otapanjem 

vapnenca uglji~nom kiselinom. 

Budu}i da je porje~je 

Krke izgra|eno od vapnena~kih 

stijena nije ~udno da 

se tu stvaraju bikarbonatne 

otopine. Uglji~na kiselina, 

pak, u vodu dolazi oborinama 

ili raspadanjem organske tvari. 

Na slapi{tima, odnosno, tamo 

gdje se voda rasprskava, 

kemijskom razgradnjom bikarbonati 

se uz pomo} uglji~ne 

kiseline pretvaraju u netopive 

karbonate i talo‘e se. U isto 

vrijeme, drugi va‘an uvjet su 

biljni organizmi koji imaju 

sposobnost zadr‘avanja i inkrustiranja 

istalo‘enog kalcij- 

-karbonata, bez ~ega ne bi 

do{lo do osedravanja i stvaranja 

sedrenih naslaga. 

Izvor rijeke Krke tako|er je 

poseban i jedinstven u svijetu. 

Naime, rijeka ima jedan veliki 

i dva manja izvora nedaleko 

novoga glavnoga. Rje~ica Kr- 

~i} izvire podno Dinare. Duga 

je svega 10 kilometara, a 

zavr{ava slapom, Topoljskim 

bukom (ili Kr~i} slap, Veliki 

buk). Upravo ispod tog slapa, 

u {pilji, ispod sedrene barijere 

glavni je izvor Krke. 

Malo je poznato za{to se 

voda Krke toliko pjeni. Ispod 

samog Skradinskog buka uo- 

~ena je ve}a koli~ina pjene. 

Prvo se sumnjalo na nepoznato 

one~i{}enje, no istra‘ivanja 

su pokazala da je rije~ o neobi~nom 

fenomenu. Poznato 

je da slana morska voda dopire 

do samog Skradinskog 

buka. Slatka voda iz Visova~kog 

jezera bogata je fitoplanktonom. 

U dodiru sa slanom 

vodom fitoplankton “eksplodira”. 

U litri vode mo‘e 

biti i do milijun takvih “eksplozija”. 

Organska tvar fitoplanktona 

krcata je saponinima, 

zbog kojih se stvara pjena, 

koja nije {tetna ni otrovna, pa 

je tako Krka “proizvo|a~ prirodnog 

sapuna”. 

Za{to se 

Skradinski buk 

Krka pjeni 

Hrvatsko {umarsko dru{tvo 

Bjelovar posjetilo je 24. i 25. 

rujna [ibenik i Nacionalni 

park Krka gdje im je ljubazni 

doma}in bio splitski ogranak 

H[D-a. O novim spoznajama 

s dvodnevnog puta 

reporta‘ni je prikaz 

pripremio Mi{o Polak, jedan 

od sudionika ekskurzije 

Bjelovar~ani pred katedralom sv. Jakova 

Poznato je da slana morska voda 

dopire do samog Skradinskog buka. 

Slatka voda iz Visova~kog jezera 

bogata je fitoplanktonom. U dodiru sa 

slanom vodom fitoplankton 

“eksplodira”. U litri vode moè biti i 

do milijun takvih “eksplozija”. 

Organska tvar fitoplanktona krcata je 

saponinima, zbog kojih se stvara 

pjena koja nije {tetna ni otrovna, pa je 

tako Krka »proizvo|a~ prirodnog 

sapuna« 

U estuariju (morem potopljeno 

rije~no u{}e) Krke izmjerena 

je najve}a toplina mora 

na Jadranu _ ~ak 31 C. Zanimljivo 

je da je ta temperatura 

zabilje‘ena na 50 _ 150 cm 

ispod povr{ine. Do te neobi~ne 

pojave dolazi zbog nejednolikog 

zagrijavanja vode. Slana 

morska voda te‘a je i 

tamnija, a kristalno ~ista, prozirna 

i lak{a voda rijeke Krke 

izdi‘e se nad njom. Sunce grije 

povr{inu tamnijeg, donjeg 

sloja koji se ne mo‘e hladiti u 

dodiru s atmosferom, pa se 

toplina akumulira. Taj fenomen 

mo‘e osjetiti svatko tko 

se barem jednom okupa na 

u{}u Krke. Preporu~ljivo je 

koristiti ure|ene pla‘e u Zatonu, 

Raslini, Bilicama i Skradinu. 

U [ibeniku smo posjetili 

katedralu sv. Jakova, remek- 

-djelo i spomenik sakralne arhitekture 

15. stolje}a. Gra|ena 

je 105 godina. U njezinoj 

izgradnji i “opremanju” sudjelovali 

su najve}i graditelji i 

umjetnici onoga vremena: 

Nikola Firentinac i neponovljivi 

umjetni~ki i graditeljski genij 

Juraj Dalmatinac. Jedina je 

gra|evina takve vrste koja je 

od temelja do vrha kupole 

podignuta metodom montaè 

kamenih elemenata klesanih 

po mjeri i ukra{avanih u isto 

vrijeme iznutra i izvana. Ta 

predivna kamena ~ipka jo{ 

uvijek plijeni ljepotom i o~uvano{}u, 

a stara je gotovo 

{est stolje}a. 

Od znamenitosti, {iroj publici 

najvjerojatnije nepoznatih, 

treba svakako spomenuti 

elektroenergetski sustav izgra- 

|en na Skradinskom buku. 

[iben~anin Ante [upuk s in- 

‘enjerom Vjekoslavom Meicshnerom 

izgradio je prvi sustav 

proizvodnje, prijenosa i 

distribucije izmjeni~ne struje 

na svijetu. Dodu{e, hidrocentrala 

je otvorena dva dana 

poslije Tesline na Nijagari, ali 

je, zato, s distribucijom elekti~ne 

energije Tesla kasnio gotovo 

godinu dana. Deset godina 

kasnije [upuk je izgradio 

novu hidrocentralu koja i danas 

radi. 

NP Krka sa zale|em obiluje 

nizom drugih zanimljivosti koje 

smo djelomi~no posjetili. 

No, vidjeti sve to u‘ivo ni~im 

se ne mo‘e nadomjestiti. Zato, 

znati‘eljno ~itateljstvo, 

prona|ite malo slobodnog 

vremena i zavirite u te skrovite 

kutke na{e domovine! 

Pi{e: 

dipl. ing. 

Milo{ 

Polak 

Foto: 

M. 

Polak 


turisti~ka razglednica 

Putni~ka agencija Hrvatske {ume 

ID COD: HR-AB-01-080251008 

Lj. F. Vukotinovi}a 2, 10000 Zagreb 

Tel: 01/4804231, fax: 01/4804241 

SKI-CENTAR 

“RUDNIK” 

TR[]E 

Bistro Brvnara 

Zimske 

radosti u 

Gorskom 

kotaru 

Ski Centar Rudnik nalazi 

se 40 km od Delnica, 

na sjevernim obroncima 

istoimenog brda na visini od 

1.052 m. U podno‘ju Rudnika 

i {iroj okolici naselja 

Tr{}e postoje pogodni tereni 

za skijanje i sanjkanje. Centar 

ima ure|ene dvije skija{ke 

staze za alpsko skijanje u 

du‘ini od 800 i 1.000 m, za 

nordijsko skijanje u du‘ini od 

3 i 5 km, te vu~nicu. Du‘ina 

vu~nice je 567 m, nagiba 34 

posto i mo‘e primiti do 450 

skija{a na sat. U uporabi je 

ski lift za djecu, a postoji 

mogu}nost {kole skijanja i 

najma opreme. 

Ugostiteljski objekt »Brvnara« 

s restoranom od 90 

sjede}ih mjesta nudi doma}a 

jela i specijalitete od divlja~i. 

Smje{taj je mogu} u naselju 

Tr{}e i Gerovo u privatnim 

obiteljskim ku}ama. 

38 


HRVATSKE [UME

SRC MRKOPALJ, SKIJALI[TE 

“ÊLIMBA[A” 

SRC »êlimba{a« nalazi se 

oko 15 km od Delnica, 

na visini od 1.100 m. 

Po~etna staza nalazi se na 

visini od 825 m. Vu~nica je 

duga 710 m, a moè primiti 

do 600 skija{a na sat. 

Skijali{te ima tri staze u 

ukupnoj duìni od 2.850 m 

(Turisti~ka staza duga 1.350 m, 

Sun~ana staza duga 1.000 m 

i Crna staza duga 500 m). 

Posebna ponuda je izgradnja 

biatlonskog centra »Zagmajna« 

koji se sastoji od 4 km 

ure|enih skija{kih staza, {irine 

8 m, za rekreativno tr~anje i 

hodanje na skijama s 

mogu}no{}u pucanja u 

pripadaju}a streli{ta. 

Zimski turizam na ovom 

podru~ju ima dugu tradiciju. 

Jo{ davne 1913. godine ovdje 

je odr‘ana prva utrka u 

skija{kom tr~anju, a i prvi 

skija{ki skok ovi odr‘ani su na 

skakaonici u okolici Mrkoplja, 

pa se smatra da je Mrkopalj 

kolijevka hrvatskog skijanja. 

Mogu}nost smje{taja: 

u hotelu Jastreb te u 

privatnom smje{taju, u naselju 

Begovo Razdolje, koje je 

poznato kao jedino naselje 

u Hrvatskoj na visini od 

1.000 metara. 


povijest {umarstva 

Crte‘ ugodni naroda 

slovinskih 

Pi{e: 

Branko Me{tri} 

Retorike ni poesije, 

naki}ena ni napirlitana 

veza na}i ne }e{, nego 

jednu zgradu svrhu 

tvrdoga temelja od 

istine zi|anu stinam 

naravnim iz duboki 

jama po nastojanju 

siromaha Mjelovana 

izkopani. Ako se 

nasla|uje{ u zgra|am 

nare{enim, evo sam ti 

kamenje pripravio, 

pilaj ji, te{i ji i kre{i ji s 

tvojizim alatom, koga si 

stekao, ter na~injaj 

visoke, plemenite i 

gospodske pala~e. Ja ti 

dobrovoljno dopu{}am i 

~estitu u tvomu rukodilu 

sre}u nazivam. 

Ovo putovanje u {umarsku povijest 

usmjeravam na godinu 

1756. Vjerojatno }e rijetki tek 

~itatelj u gornjim redcima prepoznati 

predgovor »Razgovora ugodnog naroda 

slovinskoga« upravo iz te 1756., zaostro{kog 

fratra i pu~kog pjesnika Andrije 

Ka~i}a Mio{i}a (1704.–1760.), svakako 

najpopularniju hrvatsku pu~ku knjigu 

svih vremena. Doprla je za~as u sve 

krajeve Hrvatske i ostala popularna vi{e 

od jednog stolje}a, te odigrala klju~nu 

ulogu u pobjedi novo{tokavskoga narje~ja 

kao op}ehrvatskoga nacionalnoga 

izraza. Mnogi su je ~itatelji dr‘ali narodnom 

pjesmaricom. Stihom narodne 

pjesme, desetercem, u njoj se pri~a i 

pjeva o povijesti naroda »slovinskoga« 

od najstarijih vremena do njegovih 

dana. Te{ko }ete u ovom djelu na}i 

{uma, ba{ kao i u kraju njegovu, surom 

Biokovu. Za to treba ipak presko~it skoro 

150 godina te iz Mletaka, Milovanova 

glavnoga grada i kulturnog sredi{ta 

onoga doba, oti}i do Zagreba bijeloga. 

Tamo je 1892. iz tiskarskih strojeva 

~uvene naklade Kugli i Deutsch iza{lo 

dvadesetosmo (!) latini~no izdanje ove 

knjige, a na naslovnici – pravi pravcati 

[UMAR! Slike risao Vaclav Anderle. On 

je glavni junak ove pri~e. 

Dobro, priznajem da sam poneke 

poznavatelje zavarao uvodom o fra 

Ka~i}u, jer Vaclav Anderle je u na{im 

{umarskim krugovima poznat ponajprije 

kao ilustrator impresivnog putopisnog 

djela Dragutina Hirca (Hrvatsko primorje 

1891.), Gorski kotar (1898.), Lika 

i Plitvi~ka jezera (1900.), kao i brojnih 

~lanaka u Viencu i Domu i svietu. Sva ta 

izdanja izdavala je Knji‘ara Lav. Hartman, 

poslije Kugli i Deutsch, jo{ poslije 

Mladost. A Vaclav Anderle je za boravka 

u Hrvatskoj o~ito bio njihov ku}ni 

ilustrator. No, sebi~no bi bilo ne spomenuti 

da... S jeho tvorbou se muzeme 

setkat v krasne literature, v dilech narodopisnych 

a v pocetnych casopisech mysliveckych 

a lesnickych nejen ceskych, 

ale i chorvatskych a nemeckych. Na prelomu 

19. a 20. stoleti patril k nejoblibenejsim 

ilustratorum zdejsich i zahranicnich 

mysliveckych casopisu. Vaclav je ipak 

bio êh i ponajprije radio u ê{koj. U 

hrvatskom je {umarstvu djelovao samo 

nekoliko godina pred kraj devetnaestog 

stolje}a, od toga tri godine u Gorskom 

kotaru. I izgleda da je to bilo dovoljno 

da upije dovoljno inspiracija za cijeli niz 

veli~ajnih prikaza mjesta, {uma, biljaka i 

‘ivotinja, vjerodostojna prikaza {umarskog 

‘ivota i goranskog okru‘ja. 

@ivotna je pri~a Vaclava Anderlea 

bila zanimljiva. Sin nad{umara, koji je 

1859. i doslovno radio u lovi{tu, o~ito 

umjetnik po vokaciji, upisao je Umjetni~ku 

akademiju u Be~u, no ‘ivot je htio 

druk~ije. Poslije dva semestra umire mu 

otac, ponestaje financija i eto ti na{eg 

Vaclava – u {umi. Dostajalo je tri godine 

{umarske slu‘be da zaradi dovoljno 

novca, pa ponovno put Be~a – ali ovaj 

put ipak prakti~nije, na ~uvenu Visoku 

{kolu za kulturu tla, odakle 1882. izlazi 

kao mladi {umarski in‘enjer. Cijeli je 

‘ivot radio kao {umar, najprije u ê{koj, 

a potom u Hrvatskoj i Würtenbergu, po 

najljep{im {umama knezova Thurn-Taxisa. 

@ivotnu nesre}u, koja ga je iz slikarskih 

ateljea izbacila u {umu, o~ito je 

znao iskoristiti, i uz svoj {umarski rad 

uvijek je nalazio vremena za risanje, pa 

su u njegovu bloku ostajale impresije 

izme|u ostalih i hrvatskih krajeva, ljudi, 

prirode... 

Nije Vaclav ostavio ni slikanje. Nisam 

siguran da je poslije zavr{io Akademiju, 

mada to neki autori tvrde, no izvjesno je 

da je 1928., dakle skoro u svojoj sedamdesetoj 

imao pravu likovnu izlo‘bu, 

a njegova platna i danas mo‘ete prona}i 

na slikarskim aukcijama. Vaclav Lev 

Anderle umro je u dubokoj starosti 

1944. u svojoj domovini ê{koj, odnose}i 

sa sobom i prizore goranskih ljepota 

a vjerojatno i pokoji Ka~i}ev stih ~ojstva 

i juna{tva svih naroda slovinskih, jer 

za Ka~i}a slavjanstvo nije bilo ome|eno 

njegovim dinarskim kamenom – sezalo 

je sve tamo do sjevernih mora. Pa i 

preko ê{ke. 

Vi{e podataka o Vaclavu Anderleu 

mo‘ete na}i na: www.hrsume.hr/casopis/anderle. 

40 


HRVATSKE [UME

u {umarskom miljeu 

Zaboravljen 

Zaboravljeni 

Iovo je {umarski 

milje. Dodu{e 

ne onaj kakav 

èlimo, no 

naàlost vrlo ~esta 

slika iz na{ih {uma 

i raznih divljih 

odlagali{ta otpada, 

opet u blizini 

{uma. 

Ovom se 

tematikom 

pozabavio na{ 

povremeni 

suradnik 

Zvonimir I{tvan 

iz Repa{a. 

On se ne}e otopiti 


HRVATSKE [UME 

3

Zaboravljeni - Hrvatske šume

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?