Padaj s neba Raspjevani Božić - Vrhbosanska nadbiskupija

Padaj s neba
Došašće je vrijeme radosnog iščekivanja dolaska
Sina Božjega. Crkva stalno živi u iščekivanju
drugog dolaska Kristova, pa je sve
njezino bogoslužje u znaku toga iščekivanja i njegovog
sakramentalnog ispunjenja. U došašću živa Crkva
tu dimenziju iščekivanja doživljava intenzivnije i
dublje. Došašće je i priprava za godišnju proslavu
rođenja Gospodinova, Božić. Prema ovoj dvostrukoj
pripravi došašće dijelimo na dva dijela:
Od prve nedjelje došašća do 16. prosinca je eshatološki
dio došašća u kojem se spremamo za drugi
dolazak Gospodinov. Tom dijelu odgovarat će one
pučke popijevke koje govore o tom dolasku (pjesmarica
Pjevajte Gospodu pjesmu novu broj 362-367).
17.-24. prosinca je božićno došašće, koje nas posebno
pripravlja na slavljenje rođenja Kristova. Njemu više
odgovaraju u našem izboru popijevke marijanskog
smisla (broj 368-374).
Hrvatske adventske popijevke nastajale su stoljećima.
Najstarije su nadahnute gregorijanskim napjevima,
odnjegovane u duši i srcu našeg čovjeka, došle
su u obliku kakve danas poznajemo. Službena crkvena
pjesmarica Pjevajte Gospodu pjesmu novu donosi nam
44 adventske popijevke: ulazne, pripjevne psalme, pričesne,
himni, antifone i popijevke. Najvećim dijelom
su preuzete iz već objavljenih pjesmarica: Pavlinska
pjesmarica iz 1644., Cithara octochorda iz 1701.,
1723. i 1757., Jaićeva pjesmarica Vinac bogoljubnih
pisama iz 1827., Kindlein-Kolanderov Kantual iz
1895., pjesmarica Vilka Novaka iz 1909., Hadrovićeva
pjesmarica za puk Hosanna iz 1911., te Hrvatski
crkveni kantual iz 1934. godine.
Našem narodu posebno su drage mise zornice koje
su na poseban način posjećene i na kojima se iz
dubine bića rado pjevaju adventske popijevke kao što
su: Padaj s neba - autor je svećenik Đakovačko-osječke
nadbiskupije Josip Vallinger (1848.-1911.), učitelj
pjevanja u Đakovačkoj bogosloviji, zatim popijevka
Visom leteć preuzeta iz pjesmarice svećenika Oto
Kumpfa, Zlatnih krila, Poslan bi anđel Gabrijel,
Klikujte sada zanosno, O Marijo, ti sjajna zornice iz
Cithare octochorde, Raduj se, grade Nazaret iz Hrvatskog
crkvenog kantuala… Od koralnih napjeva
iznimno su lijepi Nebesa odozgor rosite i himan
Nebesa Stvorče zvjezdanih. Od pripjevnih psalama
možemo izdvojiti Obradovah se kad mi rekoše od
Mate Lešćana, zatim U danima njegovim i O ljubavi
tvojoj Gospodine od Ljubomira Galetića. Lijepa i vrlo
uspjela je popijevka novijeg datuma Klikni dušo, Bogu
svome (tekst: fra Mirko Filipović; glazba: fra Slavko
Topić).
Naš je čovjek radost i nadu Gospodinova dolaska
stoljećima duboko u sebi osjećao, nosio, izražavao i u
pjesmu pretvarao - pjesmu izgovorenu ili pjesmu
uglazbljenu. Stoga, pjevajmo ove pjesme radosno,
puni zanosa, puni vjere i nade jer, imamo razlog za
slavlje i pjesmu: približilo se naše otkupljenje.
Raspjevani Božić
Marko Stanušić
Vjerojatno nema vremena u crkvenoj liturgijskoj
godini koje nam je toliko drago i blisko
kao što je Božić. Kako nam ne bi bilo drago,
pa Bog nam sâm dolazi, postaje čovjekom da bi nam
bio bliži, razumljiviji, da bi nas svojim rođenjem,
mukom, smrću i uskrsnućem otkupio i spasio. Uistinu,
velika je to tajna koju teško možemo svojim umom dokučiti.
Taj nam divni i neshvatljivi Božji čin otkupljenja
uvijek iznova razgali i um i srce i dušu. Koje li
radosti i nade koju Bog svojim rođenjem daje
čovjeku? «Radujte se narodi, kad čujete glas, da se
Isus porodi, u blaženi čas». Tim riječima je naš čovjek
8 ___________________________________ Magnificat - god. VII. br. 13 / 2013. ___________________________________________

kroz stoljeća izražavao radost i tajnu betlehemske
noći, gdje sâm Bog silazi na zemlju, postaje čovjekom
da čovjeku pomogne biti više čovjek. Glazba kao
najstarija umjetnost prati ljude od iskona, čineći život
ljepšim i čovječnijim. Upravo u štalici nad Djetetom
isprepleo se po prvi put pjev anđela i čovjeka, spojilo
se na divan način u riječi i melodiji Božansko i ljudsko.
Zato, božićne popijevke u svojoj biti nisu ništa
drugo doli prepjevano Lukino evanđelje, one su
zapravo simbol zajedništva svih naroda kojima Bog
dođe, što potvrđuje i popijevka: Svim na zemlji mir
veselje!
Hrvatske božićne popijevke nastajale su stoljećima.
Najstarije popijevke nadahnute su gregorijanskim
koralom i, kroz stoljeća sintetizirane došle do oblika
koje danas poznajemo i u božićnom vremenu rado
pjevamo. Možda na svijetu nema naroda, koji je s
toliko zanosa bio ponesen vizijom Djeteta i Majke i
sve to opjevao u brojnim božićnim popijevkama, kao
što je hrvatski narod. Čak 72 božićne popijevke
donosi nam nova liturgijska pjesmarica Pjevajte
Gospodu pjesmu novu, od kojih su većina izvorno
hrvatske. Ni jedan narod se ne može podičiti tolikim
bogatstvom. Austrijanci i Nijemci imaju svoju poznatu
Stille Nacht, Francuzi Gloria, Talijani Tu scendi dalle
stelle, a mi Hrvati toliki broj prekrasnih popijevki:
Radujte se, narodi, Kirie eleison, Svim na zemlji,
Rodio se Bog i čovjek, U se vrijeme godišta, Tri
kralja, Narodi nam se… Jednostavno, teško je neku
od njih izdvojiti i reći da je melodijski ljepša i tekstom
bogatija i sadržajnija. Ako je obični, jednostavni čovjek
umio otvoriti svoju dušu i srce i izreći u riječi i
melodiji ono najdublje što je u sebi osjećao i vjerovao,
onda su oni koji su najviše pozvani širiti zrake Božje
ljepote – umjetnici, velikani glazbene umjetnosti na
ovu neizmjernu tajnu Božje ljubavi i te kako odgovorili
stvorivši brojna neumrla sakralna umjetnička djela.
Spomenimo oca klasične polifonije Giovanni Pierluigi
da Pelestrinu i njegove božićne motete, zatim druge
majstore polifonije: Orlando di Lasso, Antonio Lotti,
Giovanni Croce, Johann Sebastian Bach i njegov
Weihnachts - Oratorium, Georg Friedrich Händel i
oratorij Mesija, Božićni oratorij Camille Saint-
Saënsa... Čak je božićna glazba stvarana i u instrumentalnom
obliku: Božićni koncerti za komorni
orkestar Arcangela Corellija, te božićni orguljski korali
J. S. Bacha i drugih brojnih skladatelja.
Hrvatski puk u Bosni i Hercegovini u božićnom
vremenu pod sv. misom rado pjeva božićne popijevke.
Na poseban način rado pjeva popijevku U to vrijeme
godišta gdje, tako reći, gotovo svaka župa ili pokrajina
ima svoj vlastiti napjev, a cijela okupljena zajednica
prije samog navještaja evanđelja stojeći pjeva
kompletnu popijevku koja ima 21 strofu. Uistinu, lijep
je to i dirljiv prizor: staro i mlado, muško i žensko jednim
srcem i jednom dušom iz svega glasa pjeva evanđelje
u malom, popijevku U to vrijeme godišta.
Možemo se također pohvaliti i prekrasnom autohtonom
popijevkom Klanjam ti se, Kraljiću. Upravo su
te dvije božićne popijevke bile poticaj vjernicima
katolicima na ustrajnost u svojoj vjeri u vrijeme višestoljetnog
turskog zuluma - 415 godina progonstva i
patnje. I ne samo božićne. Tu je neodoljivi Zdravo
Tijelo, Ponizno se teb’ klanjamo, O prislavna Božja
Mati, Gospin plač i mnoge druge.
Isto tako valja reći da su božićne popijevke snimili
mnogi zborovi i pjevači - solisti raznih profila: operni,
pop, pa i rock pjevači uz ovu ili onu obradu, te uz pratnju
orgulja, tamburica, gitara pa čak i simfonijskog
orkestra. Sve to govori kako je božićna popijevka
duboko ukorijenjena u hrvatskom narodu i da bez nje
Božić, sasvim sigurno, ne bi bio ovakav kakvog ga
danas slavimo. Stoga, čestitajući Božić jedni drugima,
pjevajmo ove pjesme radosno, neka se božićna pjesma
ori iz naših duša i srdaca jer, imamo razlog za slavlje
- otkupljeni smo.
Marko Stanušić
_______________________________________ Magnificat - god. VII. br. 13 / 2013. _______________________________________
9