dirigiranje - Vrhbosanska nadbiskupija

DIRIGIRANJE - INTERPRETACIJA
PUČKE POPIJEVKE I POLIFONE
SKLADBE
Uvod
1. Opći pojmovi
Dirigiranje, što je to?
Dirigent, tko je on? Što on, ili ona točno rade? Koja je
njihova uloga?
Dirigiranje – tema koja je često mistificirana. Biti
dirigent, danas, predstavlja jednu od najznačajnijih
reproduktivnih disciplina koja zahtjeva veliku pripremu,
dug studij i mukotrpno stjecanje iskustva. 1
Evo nekoliko važnih pojmova:
dirigirati (lat. dirigere = upravljanje)
dirigent (lat. dirigens = ravnatelj, upravljač, rukovoditelj).
Dirigent, voditelj zbora, ansambla, orkestra, je osoba
koja tumači notni tekst, odgovara za interpretaciju,
vodi ansambl.
Mora imati:
1. urođene uvjete – prirodne glazbene sposobnosti
2. tehničku spremu (veliko poznavanje literature,
manualnu tehniku…).
3. stvaralačke sposobnosti – sposobnost kreiranja interpretacije,
sposobnost pretvaranja pisanog teksta u
zvukovni, te realizacije u duhu glazbe. 2
Steći zvanje dirigenta, uključuje dugotrajan psihofizički
proces sazrijevanja, dugogodišnje učenje (redovni
studij traje 4 – 5 godina) i stjecanje posebne
prakse – rada sa živim ljudima i glazbenicima. 3
Koliko je to težak posao, govori i podatak da student
dirigiranja nema uvijek uza se svoj instrumentansambl,
zbor ili orkestar - nego ga ima povremeno i
dužnost mu je maksimalno ga iskoristiti u ponuđenim
mu mogućnostima. 4
No, vrlo, vrlo dug put treba prijeći od studija do
finalizacije, umjetničke kreacije vrlo visokog dometa
izvedbe. Zbog toga bismo mogli reći: POETA NASCI-
TUR, ORATOR FIT, u našem kontekstu, DIRIGENT
SE MORA RODITI. 5
Za visok stupanj interpretacije, dakle, kako već
rekosmo, nisu dostatne samo urođene predispozicije,
nego je potreban dug i mukotrpan proces, potrebne su
godine studiranja i napornog rada.
Za vrijeme jednosatnog koncerta, dirigent načini
2000 - 3000 pokreta u jednom satu što odgovara radu
rudara u jednoj smjeni.
2. Vođenje zbora, ansambla, orkestra
Dirigent vodi zbor na dva načina:
1. tehnički - usklađuje - koordinira,
2. umjetnički – dirigent ima ideju o zvučanju skladbe
i tu ideju prenosi izvođačima, koji onda zajedničkim
sviranjem oblikuju izvedbu.
Tehničko vođenje zbora uključuje poznavanje manualne
tehnike, ona je zanatska osnova umijeća 6 , ona
je sredstvo do ostvarenja cilja. Potrebna je voditelju,
dirigentu, jer je sredstvo kojim se on izražava, dio je
umijeća, može se naučiti.
Osnovne zakonitosti dirigentske tehnike:
1. Taktiranje se izvodi desnom rukom.
2. Dva su osnovna tipa dirigentskog pokreta:
• brz (oštar - ritmičan) – staccato i akcenti
• polagan (širok, pjevan) – legato i kantilena
3. Podjela rada ruku: lijeva ruka ima „umjetničku“
ulogu, oblikuje fraze, sugerira ostale elemente itd.
4. Dirigent djeluje i pokretima glave, pogledom.
5. Osnovu pokreta čine zamišljene točke koje precizno
označavaju nastup pojedine dobe u taktu, a kretnje u
biti povezuju zamišljene točke u vizualnu cjelinu.
6. Pripremne kretnje interpretacije: kod dinamike –
označavamo veličinom kretnje, kod tempa – brzinom
kretnje, kod karaktera i artikulacije – načinom
kretnje. 7
Gore navedenu manualnu tehniku potrebno je razraditi.
To nije moguće samo fizičkom pripremom rada
ruku, kako navodi već puno puta citirani uvaženi dirigent
Igor Gjadrov.
U fizičkoj pripremi, koju on navodi, potrebno je
ruke staviti u stanje „ beživotnosti“, 8 a to stanje postižemo
kontrolom nad lokomotornim sustavom.
3. Fizička priprema ruku za rad
Vježbe :
1.Potpuna opuštenost mišića ruku, koje vise „beživotno“.
2. Pokretima ramena desno – lijevo postižemo početno
“ljuljanje“ potpuno neaktivnih ruku u obratnim
smjerovima.
3. Obje ruke ljuljamo istosmjerno (slično klatnu na
satu).
4. Paralelni pokreti pretvaraju se u 8-8 (u horizontalnom
obliku).
5. Ista vježba s pomicanjem osmica na kosu plohu.
6. Dolazimo konačno do okomite plohe: osmice su
položenog oblika, linije lijepo oblikovane, zglob
gibljiv, mekan.
____________________________________ Magnificat - god. VI. br. 12 / 2012. ___________________________________________ 5

7. Ovako „pripremljene“ ruke podižemo do pozicije
„pozor“ i zaustavimo ih.
Pripremna kretnja je jedan od najvažnijih elemenata
tehnike taktiranja. Ona ima svoj početak – pripremu
- pokret ruke prema gore i slobodni pad
prema dolje asocirajući udah i izdah. Zadaća joj je
označiti točan početak i način izvedbe, te točan tempo
i dinamiku.
4. Vrste taktiranja
Taktiranje na 2
Princip taktiranja ove mjere je: 1. dolje↓
2. gore↑
PGPN, br. 557 Pjevaj hvale, Magdaleno ( 4/4 - alla
breve )
u sustavu:
Primjeri:
PGPN, br. 627 Josipe, diko
PGPN, br. 427 Ti, Gospodine ( 4/4 - alla breve )
PGPN, br. 630 Radniče vrijedni
PGPN, br. 541 Dođi, Duše ( 4/4 – alla breve )
6 _______________________________________ Magnificat - god. VI. br. 12 / 2012. ___________________________________________

Ovdje valja napomenuti da će kretnje biti različite
ovisno o tempu kompozicije.
Dakle:
a) u polaganom tempu (ploha vrlo široka)
b) u srednjem tempu (ploha „normalna“)
c) u brzom tempu (ploha smanjena, kretnje iz ručnog
zgloba). 9
Taktiranje na 3
Princip taktiranja ove mjere je:
u sustavu
Primjeri:
1. dolje 3. gore
2. desno
PGPN, br. 460 Ja se kajem
↓ →↑
Taktiranje na 4
Princip taktiranja ove mjere je:
↓
1. dolje
4.gore
←
2. lijevo
→
3. desno
u sustavu
↑
▪ nakon točke 1 ruka se odbija
na lijevo za točku 2, pa
velikim lukom ide na desno
prema točki 3, zatim se odbija
prema gore do točke 4 i
na kraju priprema sljedeći
takt.
Ovdje trebamo svratiti pozornost na činjenicu 4/4
mjere, svrstali smo je u osnovne kretnje, no ona se razlikuje
od 2/4 i 3/4 mjere jer u sebi, kao što znamo,
„krije” dvije teške i dvije lake dobe.
Prva teška doba je naglašenija od treće dobe koja je
druga po važnosti. Luk treće dobe je znatno veći i
širi od kretnji druge i četvrte dobe.
Primjer:
PGPN, br. 273 Ja sam s vama
PGPN, br. 238 Dan Gospodnji
________________________________________ Magnificat - god. VI. br. 12 / 2012. __________________________________________ 7

Taktiraje 6/8 mjere
Princip taktiranja ove mjere je:
↓
1. dolje 6. gore
2. lijevo
←
3. lijevo
u sustavu:
←
→
4. desno
↑
5. desno
→
↓
2.
←
lijevo
1. dolje 5. gore
↑
→
3. desno
4.
→
desno
b) 3+2
↓
1. dolje
5. gore
←
2. lijevo
3.lijevo
← →
4. desno
↑
PGPN, br. 249 Zdravo tijelo
Ponovno nam gornji prikaz, principa i sustava
diktira, značajniju četvrtu dobu, kretnje 2 i 5
najmanje su važne.
Primjer:
PGPN, br. 829 Djetešce nam se rodilo
Taktiranje na jedan
Taktiramo na jedan kada tempo skladbe postane tako
brz da nismo u mogućnosti slijediti tok izvedbe.
Taktira se „trzajem“ ručnog zgloba.
5. Interpretacija polifone skladbe
„Klasična polifonija je način pjevanja na kojem se
može prosuditi i vrijednost ansambla, a i dirigenta.“ 10
Vokalna polifonija je koristila istodobno upotrebu
tonova i riječi kao dvaju ravnopravnih činitelja.
Taktiranje 5/8
Kod ove mjere postoje dvije mogućnosti:
a) 2+3
G. P. da Palestrina je imao savršen osjećaj za tumačenje
teksta. 11
Njegove melodije djeluju kao da su same nastale iz
odgovarajućeg teksta i kao da ne postoji više nikakva
druga mogućnost za njegovu glazbenu primjenu.
8 ______________________________________ Magnificat - god. VI. br. 12 / 2012. ___________________________________________

Tekst se treba s lakoćom pjevati, razumjeti, izgovarati,
a istodobno valja voditi računa i o disanju.
U pjevanju je na ovome mjestu potrebno razmotriti
osnovne elemente, a to su riječi, odnosno podjela riječi
na slogove koji se u glazbi izvode deklamatorski ili
silabički, odnosno s primjenom melizmatike, odnosno
figuracija ili vokalizacija.
Ispravna uporaba naglašenih i nenaglašenih slogova
od osobita je značenja za razumijevanje i doživljavanje
tekstualnog sadržaja u melodiji. Stoga treba
poznavati osebujnosti odabranog jezika (njemački,
talijanski, francuski, hrvatski...) kao i način rastavljanja
riječi na slogove.
Između ostaloga trebamo imati na umu da se pjevanje
stare glazbe temelji na legato pjevanju bez upotrebe
velikih akcenata. Potrebno je postići mir koji će dočarati
nekadašnji način života i djelatnosti. Upravo je
Palestrina stjecajem okolnosti, a djelomično i pod utjecajem
protureformacije, unio u svoja djela smirenost,
jednostavnost, uzvišenost, jasnoću teksta i preglednost
cjelokupne polifone građe. Dakle, upravo
njegov stil može poslužiti kao polazište za uspoređivanje
ostalih djela, autora i stilova, a istodobno i
temelj estetskim mjerilima.
Poslušati: G. P. da Palestrina: Misa pape Marcelli -
Kyrie
Umjesto zaključka
Svima je poznato kako je dug, težak i mukotrpan put
od pokusa do izvedbe, do rezultata planiranih ili ne
planiranih napora, do pokazatelja stvarnih dosega
dirigenta i zbora, (dirigenta i ansambla dirigenta i
orkestra).
Put je to koji mogu prijeći i prelaze samo oni dirigenti
i voditelji (zbora) koji rade nesebično, samoprijegorno,
s puno ljubavi i entuzijazma.
Da bismo došli do dobre izvedbe glazbenog djela,
nesumnjivo, uz izvedbu kao najvažniji postupak u
stvaranju glazbenog ostvarenja stoji pokus, 12 koji
mora biti dobro, smišljeno i znalački vođen. Po njemu
se zbiva nešto značajno u ljudskom životu.
Ne smije prijeći u rutinu bez trunka vlastitog angažmana.
Umjetnost je prevelika kvaliteta ljudskog
života da bi se pretvorila u rutinu. 13
Da bi postigli rezultate moramo se pridržavati nekih
propisa i pravila.
Valja nam raditi tako da pokusi i izradba donose
zadovoljstvo i osjećaj nečega dorečenoga. Važno je da
onaj koji poučava, ima više znanja od onoga ili onih
koje poučava. Da shvaća osobni rad i pokuse kao gradnju
kuće - počima se od temelja da bi se došlo do
krova. Teška mjesta rješavati radom u polaganom
tempu dovoljno dugo dok se problem ne riješi.
Imati na umu stalno stvari koje su vrlo bitne, a to su:
h dobra intonacija svake skupine posebno i svih skupa
h kultiviranje glasa
h oplemenjivanje zvuka
h pravilno disanje
h upjevati se prije probe
h treba postići pjevanje bez napora
h ispravna dikcija
h potpuna stega u radu, red i disciplina
h paziti na uredan ritam, dahove, izgovor i dinamiku…
h tri osnovna elementa u našem poslu su:
koncentracija, koncentracija, koncentracija
h nakon pokusa brinuti za vlastito zdravlje - psihofizički
umor - kontrolirati se.
Neka svaka naša izvedba bude Bogu na slavu!
_____________________
S. Blanka Jeličić
1
Usp. Igor Gjadrov, Umijeće dirigiranja, str. 11,
Zagreb, Music play, 2002.
2
Isto, str. 11.
3
Isto, str. 12.
4
Isto, str. 12.
5
Isto, str. 13.
6
Isto, str. 14.
7
Isto, str. 14.
8
Isto, str. 15. - 17.
9
Isto, str. 19.
10
Isto, str. 156.
11
Usp.
http://www.huz.com.hr/Radovi/Magdic%20Josip-
Vokalna%20polifonija-teorija%20i%20praksa.pdf
12
Usp. Igor Gjadrov, Umijeće dirigiranja, str. 153,
Zagreb, Music play, 2002.
13
Isto, str. 153.
_______________________________________ Magnificat - god. VI. br. 12 / 2012. __________________________________________ 9