UPRAVLJANJE I ODR”AVANJE RAČUNALNIH MRE”A - FESB

pruža dovoljnu zaštitu jer se prenosi kao čisti tekst, ali sam HTTP protokol ostavlja mogućnost uvođenja
drugih tehnika autorizacije. Također, korisnicima se preporuča oprez pri definiranju vlastitih podataka kroz
zaglavlja HTTP protokola, kao i pri prijenosu osjetljivih podataka. Dodatne sigurnosne mjere definira Secure
HyperText Transfer Protocol - SHTTP, opisan u RFC 2660.
5.3.18 HTTP, WWW i HTML
HTTP je osnovni protokol za prijenos WWW stranica pisanih u HTML jeziku. WWW je oznaka za World
Wide Web, a kao distribuirani, multimedijalni, mrežni, informacijski servis, temeljen na načelu hiperteksta,
trenutno predstavlja najviše korištenu uslugu Interneta. Distribuiranost Web poslužitelja po svijetu
omogućava raspodjelu zahtjeva klijenata, čime se postiže znatno rasterećenje i brži odziv nego da se radi o
samo jednom poslužitelju. Naziv "multimedijalni" potječe od činjenice da se putem HTTP protokola mogu
prenositi svi tipovi i formati podataka, a upravo mogućnost prijenosa slika, zvučnih, audio i video zapisa
učinila je ovu uslugu dominantnom u razmjeni informacija svijetom danas.
WWW stranice pisane su HTML jezikom, što je kratica od HyperText Markup Language. HTML jezik
primjenom kontrolnih oznaka (tag) oblikuje tekst koji će se pojaviti na ekranu korisnika, definirajući tip,
veličinu i boju slova, mjesto teksta na stranici, te omogućavajući osnovno oblikovanje dokumenta. HTML
dokumenti zapravo su čisti tekst, pa se za generiranje i pregled izvornog HTML dokumenta (HTML Source)
može koristiti bilo koji uređivač teksta. Polja zaglavlja HTTP protokola definiraju se u okviru zaglavlja
HTML dokumenta, unutar META kontrolne oznake (tag). Nastavak HTML datoteka je .html ili .htm. Slike
se, unutar HTML stranica, uključuju postavljanjem kontrolne oznake IMG kojoj se kao argument navodi
relativna ili apsolutna (URL) adresa slike koja mora biti u .jpg ili .gif formatu. Za sve ostale formate (koji
nisu .html, .jpg ili .gif), Web preglednici omogućavaju aktiviranje korisničkog programa. Danas s
instalacijom Web preglednika korisnik može dobiti najčešće korištene aplikacije za pregled multimedijalnog
sadržaja, pod uvjetom da su besplatne.
Svojstvo WWW-a je interaktivnost korisnika-klijenta i poslužitelja, što je omogućeno dodatnim svojstvima i
obradama na strani poslužitelja ili na strani klijenta. Dodatne mogućnosti u prikazu HTML dokumenata
obradama klijentovog Web preglednika omogućavaju: Dinamički HTML, ActiveX kontrole, Java i
JavaScript. S druge strane, uz ASP (Active Server Pages), CGI (Common Gateway Interface) i SSI (Server
Side Includes), pri svakom postavljenom zahtjevu na strani Web poslužitelja dinamički se generira Web
stranica.
Dinamički HTML je kombinacija HTML jezika, stilskih predložaka (CSS - Cascading Style Sheets) i
komandnih datoteka koje omogućavaju uvođenje animacije u dokument.
Java applet je kôd pisan u Java jeziku, koji putuje mrežom skupa sa stranicom, a izvršava ga preglednik,
ako je u HTML stranicu ugrađena odgovarajuća kontrolna oznaka.
JavaScript su programi ugrađeni unutar HTML stranice koje izvršava preglednik dok se stranica prikazuje.
Active Server Pages (ASP) je tehnologija koja se koristi za izradu dinamičkih Web stranica, a zahtjeva
dodatnu aktivnost Web poslužitelja. Razvio ju je Microsoft.
Common Gateway Interface (CGI) je standardni način za pristup dokumentima koje dinamički generira
Web poslužitelj, primjenom procedura definiranih cgi komandnim datotekama nad postojećim dokumentima.
Kolačići (Cookies) su male količine podataka koje generira poslužitelj, a pohranjuje Web preglednik, koje
sadrže informacije o Web poslužitelju kojem je korisnik pristupio. Kad korisnik postavi zahtjev, Web
preglednik provjerava ma li sačuvan kolačić tog Web poslužitelja i, ako ima, šalje ga skupa sa zahtjevom.
Server Side Includes (SSI) omogućava dinamičko uključivanje sadržaja u Web stranicu. Uključeni sadržaj
mogu biti datoteke (npr. na vrhu ili na dnu stranice), informacije koje poslužitelj generira automatski (npr.
današnji datum, datum posljednje promjene, datum kad se radi na dokumentu) ili izlazne podatke za CGI
program (npr. broj pogodaka).
Većina ovih tehnika koje omogućuju interaktivnost korisnika s poslužiteljem putem svog klijent programa,
primjenjuju se za pristup bazama podataka, postavljajući upite na osnovu kojih se obavlja pretraživanje,
generiranje podataka kao rezultat obrada na poslužitelju i prezentacija podataka korisniku. Uz odgovarajuće
dozvole, korisniku je omogućen pristup bazi, mijenjanje ili brisanje (DELETE naredba HTTP protokola)
postojećih zapisa, te dodavanje novih (PUT, POST).
80
Projektiranje i upravljanje računalnim mrežama