Biogradski glasnik - broj 58 - Grad Biograd na Moru
Biogradski glasnik - broj 58 - Grad Biograd na Moru
Biogradski glasnik - broj 58 - Grad Biograd na Moru
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
BIOGRADSKI GLASNIK ||| GODINA IX ||| BROJ <strong>58</strong> ||| SIJEČANJ 2010 ||| GRAD BIOGRAD NA MORU ||| CIJENA 6kn<br />
Brojni gosti iz <strong>Biograd</strong>a, susjednih opći<strong>na</strong> ali i cijele Hrvatske <strong>na</strong>zočili su svečanoj sjednici <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a održanoj<br />
u dvorani Srednje škole. O <strong>na</strong>građenima i ostalim zbivanjima sa svečanosti opširnije <strong>na</strong> 2. 3. i 4. stranici.<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> i njegovi žitelji u prigodi svojih blagda<strong>na</strong> prisjeća se poginulih za<br />
slobodu i neovisnost Republike Hrvatske. Na središnji križ <strong>na</strong> gradskom groblju<br />
svijeće su zapalili i vijence položili predstavnici <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a, Hrvatske stranke prava,<br />
Hrvatske demokratske zajednice, Socijaldemokratske stranke, Udruge hrvatskih<br />
dragovoljaca Domovinskog rata, Demokratske stranke umirovljenika, Hrvatske seljačke<br />
stranke, Hrvatske stranke umirovljenika i Hrvatske <strong>na</strong>rode stranke.<br />
Doista široko prihvače<strong>na</strong> velika priredba pod <strong>na</strong>zivom Tatamatijada posveče<strong>na</strong><br />
obitelji i ove godine privukla je mnogo<strong>broj</strong>ne gledatelje. Uz podršku djece i mama s<br />
tribini, tatama je bilo puno lakće svladavati zadatke koje su ih <strong>na</strong> trenutak,<br />
uvjereni smo, vratile u djetinjstvo. Više <strong>na</strong> 16. str.<br />
U OVOM BROJU:<br />
Dodijeljene godišnje <strong>na</strong>grade <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />
<strong>Biograd</strong> domaĆin “Susreta kraljevskih gradova”<br />
Razgovor s dobitnikom Nagrade za životno djelo prof. Božom Došenom<br />
U Zavičajnom muzeju izložbe posvećene <strong>Biograd</strong>u i okolici<br />
Broj<strong>na</strong> sportska dogaĐanja za Dan grada <strong>Biograd</strong>a
2 Siječanj 2011 GRAD BIOGRAD NA MORU<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Sveča<strong>na</strong> sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />
Dodijelje<strong>na</strong> priz<strong>na</strong>nja <strong>na</strong>jzaslužnijima<br />
U športskoj dvorani biogradske srednje škole<br />
održa<strong>na</strong> je sveča<strong>na</strong> sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća<br />
<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a u povodu obilježavanja Da<strong>na</strong><br />
grada <strong>Biograd</strong>a i blagda<strong>na</strong> sv. Stošije. Središnji<br />
događaj u zaista bogatom programu obilježavanja<br />
započeo je pjevanjem hrvatske himne klape<br />
“Cantus”. Odmah potom upućeni su pozdravi<br />
dobrodošlice saborskim zastupnicima, predstavnicima<br />
ministarstava i tijela državne<br />
uprave, županu Zadarske županije Stipi Zriliću<br />
i njegovim suradnicima, grado<strong>na</strong>čelnicima,<br />
<strong>na</strong>čelnicima, predstavnicima crkvene vlasti,<br />
udruga i ostalim <strong>broj</strong>nim gostima.<br />
Svi mi ovdje <strong>na</strong>zočni imamo sreću<br />
proslaviti Dan grada <strong>Biograd</strong>a u slobodnoj,<br />
neovisnoj i demokratskoj<br />
Republici Hrvatskoj koja je ostvarenje<br />
višestoljetnog s<strong>na</strong> hrvatskog <strong>na</strong>roda<br />
pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika<br />
dr. Franje Tuđma<strong>na</strong>. Mnogi<br />
velikani dali su svoj obol u očuvanju<br />
<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnog i kulturnog identiteta<br />
hrvatskog <strong>na</strong>roda <strong>na</strong> ovim prostorima.<br />
Na oltar domovine položili su svoje<br />
živote njezini <strong>na</strong>jveći sinovi. - kazao je u<br />
uvodu svečane sjednice predsjednik <strong>Grad</strong>skog<br />
vijeća Tonči Šangulin pozvavši <strong>na</strong>zočne <strong>na</strong> odavanje<br />
počasti minutom šutnje svim velikanima<br />
hrvatske povijesti koji nisu više među <strong>na</strong>ma.<br />
Čestitke i pozdrave Biograđanima u povodu<br />
županiji, što završenih, što onih u tijeku, u<strong>na</strong>toč<br />
gospodarstvenoj krizi. Također, dodao je,<br />
kako je u svakom dijelu Hrvatske <strong>na</strong>predak<br />
očigledan, međutim, novca nikada dovoljno<br />
što <strong>na</strong>m kazuje, <strong>na</strong>glasio je Kutija, o <strong>broj</strong>nosti<br />
projekata i zamisli kojima se teži.<br />
Pet<strong>na</strong>esti siječnja vrlo je bitan datum<br />
kada su <strong>na</strong>s europske zemlje priz<strong>na</strong>le<br />
kao samostalnu i neovisnu Republiku<br />
Hrvatsku. Vjerujem da ćemo kroz iskustva<br />
koja upravo crpimo s područja<br />
Europe <strong>na</strong>staviti razvijati uspješnu<br />
suradnju između prijateljskih gradova<br />
i opći<strong>na</strong>, a po<strong>na</strong>jviše kroz, razumije<br />
se, europske fondove apliciranjem<br />
<strong>na</strong> <strong>na</strong>tječaje i stjecanjem prava <strong>na</strong><br />
dugoočekiva<strong>na</strong> sredstva. Duboko<br />
sam uvjeren da ćemo te fi<strong>na</strong>ncijske<br />
izvore kvalitetno iskoristiti čemu će<br />
zasigurno pridonijeti i <strong>na</strong>ša čvrsta<br />
suradnja između opći<strong>na</strong> i gradova.<br />
<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelniku Knezu se zahvaljujem<br />
<strong>na</strong> do<strong>broj</strong> suradnji kao i svim ostalim<br />
kolegama <strong>na</strong>čelnicima i grado<strong>na</strong>čelnicima<br />
te želim vam čestitati <strong>na</strong> svemu<br />
dobrome što ste učinili za građane <strong>Biograd</strong>a.<br />
Svim građankama i građanima<br />
<strong>Biograd</strong>a čestitam Dan grada i blagdan<br />
sv. Stošije – rekao je <strong>na</strong>čelnik Općine Višnjan<br />
Angelo Mattich.<br />
mladih života, dvojice mladića Tomića<br />
i Mrkića koji spasiše ljudski život, i u<br />
svoje osobno, hvala <strong>Grad</strong>u <strong>Biograd</strong>u<br />
koji je u <strong>na</strong>ma prepoz<strong>na</strong>o ovogodišnje<br />
laureate. Ove <strong>na</strong>grade su <strong>na</strong>ma ljudsko<br />
hvala za ono što učinismo ali ujedno i<br />
<strong>na</strong>še obećanje da ćemo i dalje svojom<br />
skromnošću i ljudskim potencijalom<br />
pridonositi <strong>na</strong>pretku grada i sredine<br />
za dogradnju škole. Nadam se da će<br />
u<strong>na</strong>toč mjerama restrikcije program<br />
dogradnje biti riješen u prvom redu<br />
<strong>na</strong> zadovoljstvo učenika, roditelja ali<br />
i cijelog ovog kraja. – <strong>na</strong>glasio je dobitnik<br />
Nagrade za životno djelo prof. Božo Došen.<br />
U programu, kojeg je vodila Branka Pelicarić,<br />
svoju pjesmu pod <strong>na</strong>zivom “<strong>Biograd</strong>ac”<br />
odrecitirala je biogradska pjesnikinja Radica<br />
<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik Knez tijekom sjednice sa dobitnicima ovogodišnjih priz<strong>na</strong>nja<br />
<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a, gradskim vijećnicima, rav<strong>na</strong>teljima ustanova, predstavnicima<br />
mjesnih odbora i ostalim gostima.<br />
u kojoj živimo. Gospodo saborski<br />
zastupnici, gospodine župane sa suradnicima,<br />
cijenjeni grado<strong>na</strong>čelniče Ivane,<br />
dragi prijatelji, želio bih da ovaj moj<br />
“vox clamantis in deserto” – “glas vapijućeg<br />
u pustinji” u ovom športskom<br />
hramu biogradskih srednjoškolaca<br />
ne bude puki uzdisaj već ostvare<strong>na</strong><br />
želja da ova <strong>na</strong>ša srednja škola bude<br />
uzorom rada u jednoj smjeni. Naime,<br />
moram kazati da u mojem uredu<br />
već pune dvije godine strpljivo čeka<br />
potpu<strong>na</strong> projekt<strong>na</strong> dokumentacija<br />
Vrančić. Ženska klapa “Moreta”, koju čine učiteljice<br />
iz biogradske osnovne škole, otpjevale<br />
su uz pratnju osnovnoškolskog mješovitog<br />
orkestra pjesmu “<strong>Biograd</strong>e” za koju je tekst<br />
i glazbu <strong>na</strong>pisao biogradski pjesnik Tomislav<br />
Kazija, a aranžirao je Jordanko Miloš. Na kraju<br />
svečanosti s nekoliko poz<strong>na</strong>tih svojih pjesama<br />
raspoloženje je dodatno podigao Vinko<br />
Coce kojem su se pridružili klape “Cantus” i<br />
“Moreta”. Na završetku programa predsjednik<br />
vijeća Tonči Šangulin pozvao je <strong>na</strong>zočne goste<br />
i građane <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> domje<strong>na</strong>k u obližnji<br />
hotel Adria.<br />
< Stjepan Mišulić<br />
Prof. Božo Došen, Tonči Šangulin, Borislav Jajčanin, Ivan Knez, Marko Tomić i<br />
Ivan Mrkić - dobitnici <strong>na</strong>grada u društvu uručitelja<br />
svečanog da<strong>na</strong> izrazili su župan Stipe Zrilić,<br />
saborski zastupnik Branko Kutija te <strong>na</strong>čelnik<br />
Općine Višnjan Angelo Mattich.<br />
Ovo je prigoda kada možete čuti<br />
još jednom o svemu dobrome što se<br />
dogodilo u gradu <strong>Biograd</strong>u u proteklih<br />
godinu da<strong>na</strong> i o onome što <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong><br />
planira ostvariti u razdoblju pred<br />
<strong>na</strong>ma. Kao župan Zadarske županije<br />
mogu reći, što često po<strong>na</strong>vljam, da sam<br />
zadovoljan s radom gradske samouprave<br />
i sa svime onime što o<strong>na</strong> čini za<br />
dobrobit svojih građa<strong>na</strong>. U tom smislu,<br />
želim im ovom prigodom javno iskazati<br />
iskrene pohvale. Bez obzira <strong>na</strong> krizu<br />
koja je prisut<strong>na</strong> u <strong>na</strong>šoj državi i šire,<br />
grad <strong>Biograd</strong> se, usprkos tome, z<strong>na</strong>čajno<br />
razvija. U cilju razvoja Zadarska<br />
županija u okviru svojih <strong>na</strong>dležnosti i<br />
fi<strong>na</strong>ncijskih sredstava <strong>na</strong>stoji pomoći<br />
svim jednicima lokalne samouprave<br />
pa tako i gradu <strong>Biograd</strong>u. – istakao je<br />
župan Stipe Zrilić.<br />
Saborski zastupnik Branko Kutija u svom<br />
obraćanju kazao je kako svatko od <strong>na</strong>s može<br />
zamijetiti velik <strong>broj</strong> projekata u Zadarskoj<br />
Tijekom sjednice prikazan je kratki film o<br />
aktualnostima u gradu <strong>Biograd</strong>u. Pritom je<br />
skrenuta pozornost <strong>na</strong> završene projekte<br />
poput proširenja gradskog groblja, novog<br />
dječjeg vrtića <strong>na</strong> Kosi, obnove Narodnog trga,<br />
izgradnje interventnog heliodroma, pročišćivača<br />
otpadnih voda, projekta HERITECH, novog<br />
vizualnog identiteta grada, te onih aktivnosti<br />
koji su u tijeku – izgradnja mreže odvodnje<br />
otpadnih i oborinskih voda, vodovodne mreže,<br />
sustava prometne mreže, golfskog igrališta<br />
<strong>na</strong> Baštijunskom brigu te proširenja zgrade<br />
Pučkog otvorenog učilišta.<br />
Najsvečajniji trenutak sjednice, dakako, bila<br />
je dodjela priz<strong>na</strong>nja <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a. Ovogodišnji<br />
dobitnici godišnjih <strong>na</strong>grada, Grba <strong>Grad</strong>a<br />
<strong>Biograd</strong>a, su članovi obitelji Jajčanin, otac<br />
Borislav, majka Ankica i kćeri Ivo<strong>na</strong> i Maja,<br />
zatim, Marko Tomić i Ivan Mrkić dok je Nagrada<br />
za životno djelo uruče<strong>na</strong> prof. Boži Došenu.<br />
Priz<strong>na</strong>nja <strong>na</strong>građenima uručili su grado<strong>na</strong>čelnik<br />
Ivan Knez i predsjednik <strong>Grad</strong>skog vijeća<br />
Tonči Šangulin.<br />
U ime <strong>na</strong>građenih roditelja Jajčanin<br />
koji su pokazali <strong>na</strong>dljudsku humanost<br />
darujući organe svoga si<strong>na</strong> za spas<br />
Ivan Knez, grado<strong>na</strong>čelnik grada <strong>Biograd</strong>a<br />
Riječi zahvale<br />
“Pozdravljam sve vijećnike <strong>Grad</strong>skog vijeća,<br />
drage goste, građane grada <strong>Biograd</strong>a, a<br />
posebno sve <strong>na</strong>še gospodarstvenike bez<br />
kojih ne bi bilo športa, kulture, a ni socijalnih<br />
programa <strong>na</strong> području <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong><br />
<strong>Moru</strong>. Koristim priliku zahvaliti se svim institucijama<br />
koje su zaslužne za brzi <strong>na</strong>predak<br />
<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>, prije svega, svim<br />
Ivan Knez<br />
djelatnicima gradske uprave i <strong>na</strong>ših ustanova:<br />
Zavičajnog muzeja, Pučkog otvorenog<br />
učilišta, <strong>Grad</strong>ske knjižnice, Dječjeg vrtića,<br />
Javne vatrogasne postrojbe, <strong>na</strong>šem Crvenom<br />
križu, svim udrugama građa<strong>na</strong>, a ima ih 71,<br />
svim medijima, a posebno <strong>na</strong>šim lokalnim<br />
“Radio BnM-u” i “<strong>Biograd</strong>skom <strong>glasnik</strong>u”.<br />
Posebno bih se zahvalio Vladi Republike<br />
Hrvatske, državnim institucijama, Upravnom<br />
odjelu za provedbu dokume<strong>na</strong>ta prostornog<br />
uređenja i gradnje Zadarske županije - Ispostavi<br />
<strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>, Državnoj geodetskoj<br />
upravi, Područni ured za katastar - Ispostavi<br />
<strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>, Općinskom sudu<br />
Zadar - Stalnoj službi u <strong>Biograd</strong>u <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><br />
te Visokoj školi za poslovanje i upravljanje<br />
“Baltazar Adam Krčelić” iz Zaprešića koja je<br />
uvelike pridonijela obrazovanju mladih s<br />
područja <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> i susjednih<br />
<strong>na</strong>m opći<strong>na</strong>, a ove godine iznjedrit će<br />
prvi <strong>na</strong>raštaj. Na neki <strong>na</strong>čin svake godine<br />
tradicio<strong>na</strong>lno se <strong>na</strong> Dan grada <strong>Biograd</strong>a vrši<br />
inventura rada gradske vlasti pa ćemo vam<br />
i ove godine to prikazati jednim kratkim<br />
filmom.”<br />
2 <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> GRAD BIOGRAD NA MORU
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
GRAD BIOGRAD NA MORU 2011 Siječanj 3<br />
Sveča<strong>na</strong> sjednica <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a u povodu Da<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a i blagda<strong>na</strong> sv. Stošije<br />
Brojni uzvanici, između ostalih, grado<strong>na</strong>čelnici i <strong>na</strong>čelnici gradova i opći<strong>na</strong> s kojima je <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> potpisao Povelju o<br />
suradnji i prijateljstvu prisustvovali su svečanom događaju.<br />
Predsjednik <strong>Grad</strong>skog vijeća Tonči<br />
Šangulin vodio je svečanu sjednicu u<br />
povodu Da<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a.<br />
Svečanoj sjednici, pored ostalih, <strong>na</strong>zočili su i, dakako, vijećnici <strong>Grad</strong>skog vijeća<br />
<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a.<br />
Središnjem događaju proslave Da<strong>na</strong> grada pridružili su se mnogi građani te<br />
prijatelji grada <strong>Biograd</strong>a.<br />
Za iznimno human i plemenit čin Grb <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a Borislavu Jajčaninu<br />
uručio je grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez.<br />
Ivan Mrkić i Marko Tomić izabrani su za godišnju <strong>na</strong>gradu <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a zbog<br />
izražene ljudskosti, požrtvovnosti i hrabrosti u spašavanju ljudskog života.<br />
Nagrada za životno djelo dodijelje<strong>na</strong> je prof. Boži Došenu za doprinos u razvitku<br />
grada <strong>Biograd</strong>a i njegove okolice.<br />
Nazočne je svojim <strong>na</strong>stupom ugodno izne<strong>na</strong>dio pjevač Vinko Coce. Zajedno s<br />
klapama “Cantus” i “Moreta” stvoreno je pravo svečarsko ozračje.<br />
GRAD BIOGRAD NA MORU <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> 3
4 Siječanj 2011 GRAD BIOGRAD NA MORU<br />
O <strong>na</strong>građenima<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Nagrade <strong>na</strong>jistaknutijim sportašima i sportašicama<br />
Poticaj mladim sportašima<br />
Športska zajednica grada <strong>Biograd</strong>a u povodu<br />
Da<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a pred početak svečane<br />
sjednice <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />
dodijelila je poseb<strong>na</strong> priz<strong>na</strong>nja športskim klubovima<br />
i njegovim članovima. U ime športske<br />
Eugen Koprči<strong>na</strong>, Josip Katuša, Bepo Dušković i<br />
trener Zoran Pelicarić iz Vaterpolo kluba “<strong>Biograd</strong>”;<br />
Luka Colić, Paulo Du<strong>na</strong>tov i trener Lovre<br />
Mikas iz Košarkaškog kluba “<strong>Biograd</strong>”; Klara<br />
Jelić i Antonio Jelić iz Plani<strong>na</strong>rskog društva<br />
Božo Došen, prof.<br />
– Nagrada za životno djelo<br />
Rođen 13. prosinca 1946. godine u Radošinovcu<br />
<strong>na</strong>kon završene osnovne škole odlazi u<br />
Klasičnu gim<strong>na</strong>ziju i Nadbiskupsko sjemenište<br />
“Zmajević” u Zadru. Završeni jednopredmetni<br />
studij hrvatskog jezika omogućuje mu posao<br />
u Stankovcima <strong>na</strong>kon čega upisuje i uspješno<br />
završava francuski i latinski jezik te se 1981.<br />
godine zapošljava u <strong>Biograd</strong>u kao rav<strong>na</strong>telj<br />
Pučkog otvorenog učilišta. Sedamsto stranica<br />
vrijednog materijala o gradu <strong>Biograd</strong>u - “<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><br />
zbornik” - rezultat je z<strong>na</strong>nstvenog<br />
skupa koji se u suradnji s Filozofskim fakultetom<br />
i Maticom hrvatskom te Pučkim otvorenim<br />
učilištem <strong>na</strong> čelu s Božom Došenom organizirao<br />
u <strong>Biograd</strong>u u studenome 1988. godine. Tu<br />
pisanje i prikupljanje vrijednih podataka ne<br />
prestaje. Ubrzo <strong>na</strong>staje “Pašmanski zbornik”,<br />
zatim, kratki povijesni pregled “Župa Ždrelac”.<br />
Vrijedno je za istaknuti da je tijekom Domovinskog<br />
rata Božo Došen bio urednik knjige pod<br />
<strong>na</strong>zivom “Polača – program obnove i razvoja”<br />
te je autor monografije “Stradanje ravnokotarskog<br />
bića”. Godine 1994. postaje rav<strong>na</strong>telj<br />
Srednje škole <strong>Biograd</strong> te polako s godi<strong>na</strong>ma<br />
ostvaruje vlastitu viziju ove biogradske prosvjetne<br />
ustanove – dograđen je novi dio škole,<br />
uređen je školski okoliš, a izgrađe<strong>na</strong> je i nova<br />
školska športska dvora<strong>na</strong>. Svoj utjecaj kao<br />
aktualni dopredsjednik Matice hrvatske – ogra<strong>na</strong>k<br />
Zadar pokušat će Božo Došen iskoristiti<br />
u organiziranju z<strong>na</strong>nstvenog skupa <strong>na</strong> temu<br />
“Glagoljica biogradskog kraja” jer poz<strong>na</strong>to je<br />
da je <strong>Biograd</strong> svojedobno bio središte sidraške<br />
županije. Četrdeseta obljetnica biogradske<br />
srednje škole obilježava se upravo ove 2011.<br />
godine i u povodu toga njen rav<strong>na</strong>telj izdaje<br />
monografiju pod <strong>na</strong>zivom “<strong>Biograd</strong>sko srednje<br />
školstvo”. Prvi je među zaslužnima što se<br />
biogradski srednjoškolski centar uspješno<br />
afirmirao te nerijetko ponosno ističe odlične<br />
djelatnike srednjeg obrazovanja, svoje srednjoškolce,<br />
kao i buduće studente koji požele<br />
<strong>na</strong>staviti školovanje. Svoj posao radio je i radi<br />
profesio<strong>na</strong>lno, a kako u školstvu, isto tako<br />
prisutan je u kulturnom, športskom, socijalnom<br />
te društveno-političkom životu grada.<br />
Iako je gotovo cijeli svoj radni i životni vijek<br />
proveo u <strong>Biograd</strong>u i za <strong>Biograd</strong> priz<strong>na</strong>t će<br />
profesor Došen sa smiješkom da <strong>na</strong>jsretnije<br />
i <strong>na</strong>jdragocjenije trenutke provodi u svojem<br />
rodnom Radošinovcu – uz masline, obitelj i<br />
svoje <strong>na</strong>jvrjednije blago – unucima. Njima se<br />
<strong>na</strong>jviše raduje, posvećuje, za njih živi i njima<br />
će sigurno prenijeti sva svoja život<strong>na</strong> iskustva.<br />
Marko Tomić i Ivan Mrkić<br />
– Grb <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />
Slavimo i <strong>na</strong>građujemo <strong>na</strong>še heroje, ljude<br />
koji su se odricali za druge u ovim vremenima<br />
teške krize. Ljudi koji su pomagali ljudima, a<br />
nisu tražili nikakvu <strong>na</strong>gradu. Zato im se ovim<br />
činom pokazuje da ih se cijeni i <strong>na</strong> tome smo<br />
im posebno zahvalni. Marko Tomić mlad je,<br />
zgodan i prespektivan, električar je po struci,<br />
trenutno bez posla, rekli bismo, <strong>na</strong>š običan<br />
mladić kao svaki drugi. Voli automobile, osobito,<br />
motocikle.<br />
Ivan Mrkić također je mlad i isto tako zgodan<br />
i ne manje prespektivan. Zaposlen u renta-car<br />
tvrtki i još je jedan momak iz <strong>na</strong>šega<br />
grada. Međutim, nisu oni samo obični momci<br />
iz <strong>na</strong>šeg susjedstva, oni su ponos grada <strong>Biograd</strong>a<br />
i Hrvatske. Osim prijateljstva, doživotno<br />
će ih povezati njihova hrabrost i odlučnost.<br />
Vozeći se magistralom kraj <strong>Biograd</strong>a, Marko i<br />
Ivan vidjeli su kako se iz šume diže gusti, crni<br />
dim. Zaustavili su se provjeriti o čemu je riječ i<br />
vidjeli su kako gori automobil. Vozač je sjedio<br />
unutra. Obojica su riskirajući život priskočila u<br />
pomoć. Izvukli su unesrećenog samo nekoliko<br />
sekundi prije nego što je automobil eksplodirao.<br />
Zajedno u glas dodaju da je spašen život<br />
<strong>na</strong>jveća <strong>na</strong>grada, a opet bi, ako treba, učinili<br />
isto. Marku Tomiću i Ivanu Mrkiću dodijeljen<br />
je Grb <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a za izraženu ljudskost,<br />
požrtvovnost i hrabrost u spašavanju ljudskog<br />
života.<br />
Ankica i Borislav Jajčanin<br />
– Grb <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />
Ankica i Borislav Jajčanin iz <strong>Biograd</strong>a roditelji<br />
su 17-ogodišnjeg Antonija koji je prije osam<br />
mjeseci poginuo u prometnoj nesreći i čiji su<br />
darovani organi spasili čak sedam ljudskih<br />
života u Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj<br />
i Hrvatskoj. Od posljedica sudara u travnju<br />
prošle godine <strong>na</strong> križanju kod Doma zdravlja<br />
u <strong>Biograd</strong>u, Toni je zadobio krvarenje u<br />
mozgu od čega je pao u duboku komu. Osim<br />
malog ožiljka <strong>na</strong> licu, <strong>na</strong> tijelu nije imao drugih<br />
ozljeda, međutim, slika <strong>na</strong> CT uređaju nije<br />
davala <strong>na</strong>de. Nakon što su pristali <strong>na</strong> darovanje<br />
orga<strong>na</strong>, Antonio je hitno prebačen u operacijsku<br />
dvoranu i poslije nekoliko sati roditeljima<br />
je priopćeno da su organi njihova si<strong>na</strong> uspješno<br />
darovani sedmorici pacije<strong>na</strong>ta kod <strong>na</strong>s i inozemstvu.<br />
Gubitak djeteta, i to <strong>na</strong>jmlađega,<br />
neopisivo je težak za svakog roditelja i ako<br />
se u takvoj sitauciji može nekome pomoći,<br />
to donosi određeno ohrabrenje i ulijeva <strong>na</strong>du<br />
jer svako živo biće zaslužuje život, smatra<br />
otac Borislav, koji se gubitaka bliskih osoba<br />
<strong>na</strong>gledao tijekom Domovinskog rata gdje je kao<br />
vojnik proveo punih pet godi<strong>na</strong> i šest mjeseci.<br />
Nije bitno gdje je ali srce <strong>na</strong>šeg Tonija još uvijek<br />
negdje živo kuca. U povodu iznimno humanog<br />
i plemenitog či<strong>na</strong> biogradski grado<strong>na</strong>ečlnik<br />
Ivan Knez odlučio je ove godine kao posebno<br />
priz<strong>na</strong>nje obitelji Jajčanin dodijeliti Grb <strong>Grad</strong>a<br />
<strong>Biograd</strong>a.<br />
zajednice male pehare i diplome uručio je<br />
predsjednik spomenute organizacije Marijan<br />
Stopfer.<br />
Srdačno vas pozdravljam, posebne<br />
pozdrave upućujem <strong>na</strong>šim <strong>na</strong>juspješnijim<br />
sportašima. Čestitam <strong>na</strong>građenima<br />
sportašima i sportašicama <strong>Biograd</strong>a,<br />
trenerima te posebno njihovim roditeljima<br />
koji im pružaju <strong>na</strong>jvrjedniju<br />
podršku. Svim športskim klubovima<br />
čestitam Dan grada <strong>Biograd</strong>a i blagdan<br />
svete Stošije! – kazao je Marijan Stopfer.<br />
Priz<strong>na</strong>nja su primili: Mario Knežević, Jakov<br />
Ćavar, Lovre Krpeta i trener Danijel Duvnjak<br />
iz Rukometnog kluba “<strong>Biograd</strong>”; Bruno Šarić,<br />
Barbara Kurtov i trenerica Branka Dominis-<br />
Vrkić iz Plivačkog kluba “Dupin”; Jere Brzić,<br />
Domagoj Pribilović i trener Željko Domitrović iz<br />
Športsko-ribolovne udruge “Podlanica”; Lora<br />
Novaković, Matko Pintur i trener Jure Skender<br />
iz Teniskog kluba “<strong>Biograd</strong>”; Matea Katičin,<br />
Matija Katičin i trener Franjo Farkaš iz Teniskog<br />
kluba “As”; Dino Pavlović, David Krpeta i<br />
trener Zvonimir Petrović iz Rukometnog kluba<br />
“Mini-Sunce”; Filip Došen, Ivan Pjelik i trener<br />
Luka Šanglin iz Jedriličarskog kluba “<strong>Biograd</strong>”:<br />
“Belveder”; Dino Kulaš, Stipan Banić i Filip<br />
Pezelj iz Nogometnog kluba “Primorac” te<br />
Marija Filipović, Marija Barišić i Antonija Zelić<br />
iz Odbojkaškog kluba “<strong>Biograd</strong>”. < S.M.<br />
4 <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> GRAD BIOGRAD NA MORU
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
GRAD BIOGRAD NA MORU 2011 Siječanj 5<br />
GRAD BIOGRAD NA MORU <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> 5
6 Siječanj 2011 OPĆINA PAŠMAN<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Proračun Općine Pašman za 2011. godinu<br />
Naglasak <strong>na</strong> projektnoj dokumentaciji<br />
U usporedbi s prošlogodišnjim, proračun Općine<br />
Pašman za 2011. godinu veći je za milijun i 134<br />
tisuće i iznosi 9.178.500 ku<strong>na</strong>. Usprkos negativnim<br />
recesijskim okolnostima, Opći<strong>na</strong> Pašman<br />
bilježi rast proračunskih sredstava iz više razloga,<br />
izdvojimo neke od njih. Promatrajući stavke<br />
<strong>na</strong>vedene <strong>na</strong> prihodovnoj strani i uspoređujući<br />
s ostvarenim iznosima tijekom prošle godine,<br />
može se zamijetiti povećanje stavke poreza <strong>na</strong><br />
promet nekretni<strong>na</strong>ma za 130 tisuća ku<strong>na</strong> od čega<br />
se planira uprihoditi milijun ku<strong>na</strong> za razliku od<br />
lanjskih 870 tisuća. Nadalje, doprinos porastu<br />
čine i prihodi katastarskih izmjera u iznosu od 2<br />
miliju<strong>na</strong> što je za 700 tisuća više od ostvarenog<br />
prošle godine.<br />
Uskoro ćemo zakazati javni uvid katastarske<br />
općine Ždrelac. Uvidu neće moći pristupiti o<strong>na</strong>j<br />
tko nije uplatio participaciju u iznosu od 4 tisuće<br />
ku<strong>na</strong> po ugovoru. Velik je <strong>broj</strong> onih koji još nisu<br />
sklopili ugovor o sufi<strong>na</strong>nciranju geodetsko-katastarske<br />
izmjere, no, i onih koji su to učinili ali ne<br />
plaćaju redovito. Za pretpostaviti je da će vlasnici<br />
nekretni<strong>na</strong> ipak podmiriti svoje obveze kako bi<br />
stekli vlasnički list što im je, <strong>na</strong> kraju krajeva, i<br />
interes. – objašnjava Nedjeljko Medić, <strong>na</strong>čelnik<br />
Općine Pašman.<br />
Plan od 500 tisuća ku<strong>na</strong> koja se očekuju u obliku<br />
državne potpore definiran je stavkom “kapital<strong>na</strong><br />
potpora od ostalih subjekata unutar opće države”.<br />
Odnosi se, prvenstveno, <strong>na</strong> udio eventualno odobrenih<br />
sredstava iz pretpristupnih europskih<br />
fondova.<br />
Određene projekte prijavio sam <strong>na</strong> <strong>na</strong>tječaj<br />
IPA programa, komponente IIIc kojeg je raspisala<br />
Europska komisija. Uvjet koji mora biti<br />
zadovoljen jest da lokalne samouprave moraju<br />
sudjelovati s 20 posto udjela u cjelokupnoj<br />
investiciji. U slučaju odobrenja <strong>na</strong>ših projekata,<br />
očekujemo da ćemo od države dobiti dio fi<strong>na</strong>ncijskih<br />
sredstva potrebnih za udio. – dodaje Medić.<br />
Na rashodovnoj strani proraču<strong>na</strong> Općine Pašman<br />
za 2011. godinu <strong>na</strong>jviše sredstava predviđeno je<br />
za izradu i prikupljanje projektne dokumentacije.<br />
Razlozi leže u promje<strong>na</strong>ma koje <strong>na</strong>stupaju<br />
ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.<br />
Iz kojeg razloga sam se opredijelio za to? Prema<br />
Nedjeljko Medić<br />
mojim saz<strong>na</strong>njima, kada Hrvatska postane<br />
punopravnom članicom Europske unije, jedinice<br />
lokalne samouprave neće više moći primiti novčane<br />
potpore iz državnog proraču<strong>na</strong>. Ta potpora<br />
će se tada moći ostvariti samo iz fi<strong>na</strong>ncijskih<br />
izvora Europske unije – da<strong>na</strong>s iz pretpristupnih,<br />
a sutra kada postanemo članicom, iz strukturnih<br />
i kohezijskih fondova. Naglasak će biti <strong>na</strong> fi<strong>na</strong>nciranju<br />
krupnih projekata te će jedinice lokalne<br />
samouprave zajednički <strong>na</strong>stupati u tim projektima,<br />
<strong>na</strong> primjer, u realizaciji projekta sustava<br />
odvodnje otpadnih voda <strong>na</strong> otoku Pašmanu.<br />
Dakako, to se odnosi i <strong>na</strong> druge vrste projekata,<br />
međutim, kažem, prioritet će imati oni krupni.<br />
Upravo za te projekte trebat ćemo imati u<strong>na</strong>prijed<br />
pripremljenu projektnu dokumentaciju što,<br />
između ostalog, uključuje i riješene vlasničke<br />
odnose. Europska unija je u tome pogledu vrlo<br />
rigoroz<strong>na</strong>. Zemljišta, poljski putevi i ostale<br />
nekretnine obuhvaćene nekim, prepostavimo,<br />
infrastrukturnim projektom moraju glasiti <strong>na</strong><br />
Općinu Pašman ili mora postojati suglasnost<br />
vlasnika upisanog u zemljišnim knjigama o<br />
izgradnji, recimo, ceste ili nečeg drugoga što<br />
je projektom planirano. – ističe <strong>na</strong>čelnik Medić.<br />
Osim za dokumentaciju, dio rashoda će biti<br />
usmjeren <strong>na</strong> tekuće do<strong>na</strong>cije Javnoj komu<strong>na</strong>lnoj<br />
ustanovi “Otok Pašman” i prvu fazu radova <strong>na</strong><br />
obnovi zgrade stare uljare u Neviđanima.<br />
Stara uljara je u jako lošem stanju, <strong>na</strong>ime, krovište<br />
je urušeno te smo sto tisuća <strong>na</strong>mijenili za<br />
njenu obnovu. U budućnosti, prostor <strong>na</strong> katu<br />
zgrade predviđen je za turističke <strong>na</strong>mjene dok bi<br />
se u prizemlju uredilo postrojenje stare uljare i<br />
stavilo u funkciju turizma pri čemu bi turisti bili<br />
u prigodi razgledati je i doživjeti tradicio<strong>na</strong>lnu<br />
preradu masli<strong>na</strong> <strong>na</strong> iznimno vjerodostojan <strong>na</strong>čin.<br />
Uz to, pokušat ćemo pridobiti određe<strong>na</strong> sredstva<br />
od Ministarstva kulture. – kazao je Medić.<br />
Dio rashode tijekom ove godine činit će otkup<br />
zemljišta za potrebe proširenja mjesnog groblja<br />
u Mrlja<strong>na</strong>ma, zatim , postavljanje 24 nove <strong>na</strong>dstrešnice<br />
<strong>na</strong> autobusnim ugibalištama duž glavne<br />
otočne ceste, izrada projektne dokumentacije za<br />
postavljanje javne rasvjete uz glavnu državnu<br />
cestu, dakako, u <strong>na</strong>seljenim dijelovima. Također,<br />
dio proračunskih sredstava, a riječ je o milijun<br />
ku<strong>na</strong>, <strong>na</strong>mijenjeno je za obnovu luke u Neviđanima.<br />
Radi se o projektu, kako smo već kazali,<br />
kojeg je Opći<strong>na</strong> Pašman kandidirala za program<br />
IPA IIIc.<br />
Drugi projekt predložen Europskoj komisiji kroz<br />
program IPA IIIc je projekt energetske učinkovitosti<br />
sustava javne rasvjete za područje cijele<br />
općine u vrijednosti od 3 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>.<br />
Izradili smo investicijsku studiju te smo ispunili<br />
sve tražene uvjete za prijavu <strong>na</strong> <strong>na</strong>tječaj. Nadamo<br />
se da ćemo dobiti novča<strong>na</strong> sredstva za projekt<br />
kojim bi se ostvarila ušteda od više od 50 posto<br />
u potrošnji električne energije neophodnoj za<br />
javnu rasvjetu. To bi z<strong>na</strong>čilo da bismo godišnje<br />
uštedjeli više od 300 tisuća ku<strong>na</strong>. – pojašnjava<br />
<strong>na</strong>čelnik Medić.<br />
Također, 60 tisuća ku<strong>na</strong> predviđeno je za izradu<br />
projektne dokumentacije za obnovu luke u Mrlja<strong>na</strong>ma<br />
te 200 tisuća ku<strong>na</strong> za izradu projektne<br />
dokumentacije za sustav odvodnje otpadnih voda.<br />
Pedeset tisuća ku<strong>na</strong> <strong>na</strong>mijenjeno je za izgradnju<br />
dužobalne šetnice Ortić u Pašmanu koja će<br />
voditi od novoizgrađenog gata do uvale Luči<strong>na</strong>.<br />
Slijede stavke “sa<strong>na</strong>cija nerazvrstanih cesta” s<br />
planiranih tristo tisuća ku<strong>na</strong>, “tekuće održavanje<br />
javne rasvjete” s 60 tisuća, “program održavanja<br />
komu<strong>na</strong>lne infrastrukture” s milijun i 670 tisuća,<br />
“geodetsko-katastarska izmjera” s 500 tisuća,<br />
“izrada UPU-a” s 300 tisuća, “izmjene i dopune<br />
prostornog pla<strong>na</strong> Općine Pašman” s 200 tisuća te<br />
“izrada detaljnog pla<strong>na</strong> uređenja obalnog dijela<br />
Općine Pašman od Ždrelca do Kraja” s milijun i<br />
300 tisuća ku<strong>na</strong>.<br />
Za javne potrebe u programu socijalne skrbi izdvojit<br />
će se 128 tisuća dok će se za potrebe športa<br />
usmjeriti 74 tisuća ku<strong>na</strong> što se odnosi <strong>na</strong> Športsko<br />
društvo “Bokolj”, Nogometni klub “Sv. Mihovil”,<br />
Atletski klub “Postima<strong>na</strong>”, športsko-ribolovne<br />
udruge “Šarun”, “Škrpi<strong>na</strong>” i “Rači<strong>na</strong>”. U programu<br />
javnih potreba u kulturi planirano je 99 tisuća<br />
raspodijeljenih <strong>na</strong> kulturno-umjetnička društva<br />
“Nevija<strong>na</strong>”, “Bokolje” i “Sv. Luka”, udruga<br />
“Levanda” i Udruga pašmanske mladeži “Dica” te<br />
za manifestacije poput Smotre otočnog folklora u<br />
Dobropoljani i ostale kulturne priredbe. Za školstvo<br />
i predškolstvo <strong>na</strong>mijeneno je 312 tisuća ku<strong>na</strong><br />
što uključuje organizaciju predškolskog odgoja<br />
u Dječjem vrtiću “Bodulić”, do<strong>na</strong>ciju Osnovnoj<br />
školi “Vladimir Nazor” i stipendije za obrazovanje.<br />
Treba istaknuti kako ulaganjem fi<strong>na</strong>ncijskih<br />
sredstava u izradu i projektnu dokumentaciju<br />
stvaramo temelj za budući razvoj Općine Pašman,<br />
poglavito, za razdoblje kada budemo sastavni dio<br />
Europske unije. – zaključio je općinski <strong>na</strong>čelnik<br />
Nedjeljko Medić.<br />
< Stjepan Mišulić<br />
Osnov<strong>na</strong> škola “Vladimir Nazor”<br />
Natjecanja u z<strong>na</strong>nju i športu<br />
Andreja Krnić<br />
Kao što to svake godine obično biva tijekom<br />
druge polovice siječnja i početkom veljače, u<br />
Osnovnoj školi “Vladimir Nazor” održa<strong>na</strong> su školska<br />
<strong>na</strong>tjecanja učenika iz svih predmeta.<br />
Natjecanja u školama se provode prema katalogu<br />
<strong>na</strong>tjecanja i smotri kojeg donosi Agencija<br />
za odgoj i obrazovanje. Sastoji se od nekoliko<br />
razi<strong>na</strong> – školske, županijske i državne.<br />
Ispite sastavljaju članovi državnih povjerenstava<br />
te se proslijeđuju <strong>na</strong> niže razine prema<br />
određenom vremeniku. Učenici se <strong>na</strong>tječu u<br />
literarnom, dramsko-scenskom i novi<strong>na</strong>rskom<br />
stvaralaštvu, poz<strong>na</strong>vanju svih jezika,<br />
geografije, povijesti, kemije, fizike i svih ostalih<br />
obveznih predmeta. Prema sklonostima<br />
učenika i mišljenju učitelja-mentora, prijavljujemo<br />
učenike za prvu razinu <strong>na</strong>tjecanja,<br />
a to su školska. Nakon provedenih školskih<br />
<strong>na</strong>tjecanja, ovisno o postignutim rezultatima,<br />
pojedini učenici <strong>na</strong>stavljaju se <strong>na</strong>tjecati <strong>na</strong><br />
županijskoj razini. – kazala je rav<strong>na</strong>teljica prof.<br />
Andreja Krnić.<br />
Ove godine <strong>na</strong> školskom <strong>na</strong>tjecanju sudjelovalo je<br />
četr<strong>na</strong>estero učenika: Marti<strong>na</strong> Tolja, 5. r, s mentoricom<br />
A<strong>na</strong>marijom Jerković <strong>na</strong> smotri LiDraNo,<br />
učenice 7. r. Marija Bašić, Sara Tarokić i Petra<br />
Tomašević s mentoricom Slađanom Vranjković<br />
<strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanju iz hrvatskog jezika, učenci 4. r.<br />
Do<strong>na</strong>t Dešpoja, Cvita Kuči<strong>na</strong>, učenici 5. r. Marti<strong>na</strong><br />
Tolja, Matija Tolja te učenici 6. r. Bruno Medić i<br />
Luka Tomašević s mentoricom Šimicom Kraljev<br />
<strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanju iz matematike, učenici 7. r. Toni<br />
Mađerić i Mario Pedišić s mentoricom Anticom<br />
Matulić <strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanju iz geografije, učenice 8. r.<br />
Monika Bačinić i Magdale<strong>na</strong> Smoljan s mentorom<br />
Borisom Juravićem, učenice 7. r. Marija Bašić,<br />
Anđela Božin i Lora Tuta s mentoricom Josipom<br />
Kolanović-Tičić <strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanju iz kemije te učenik<br />
Frane Magić s mentoricom Martinom Benić <strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>tjecanju iz likovne kulture.<br />
Rezultati su prosječni te zasad, prema do sada<br />
poz<strong>na</strong>tim rezultatima, nijedan <strong>na</strong>š učenik nije<br />
prošao <strong>na</strong> županijsku razinu. Treba uzeti u<br />
obzir da smo škola s malim <strong>broj</strong>em učenika.<br />
Nama je, prije svega, bitnije sudjelovati <strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>tjecanju te da su se djeca savjesno pripremala.<br />
U očekivanju smo dobivanja rezultata iz<br />
hrvatskog jezika i kemije dok je učenike koji<br />
su se <strong>na</strong>tjecali u matematici dijelilo svega 1-2<br />
boda do plasma<strong>na</strong> <strong>na</strong> županijsko <strong>na</strong>tjecanje.<br />
– istakla je rav<strong>na</strong>teljica Krnić.<br />
Od ostalih školskih novosti vrijedi spomenuti<br />
da je školsko športsko društvo dobilo poziv za<br />
sudjelovanje u prvom krugu <strong>na</strong>tjecanja u odbojci<br />
tijekom veljače. Na <strong>na</strong>tjecanju koje se održava<br />
u Posedarju sudjelovat će učenice neviđanske<br />
osnovne škole. Pored toga, učenici će se <strong>na</strong>tjecati<br />
i u rukometu i malom nogometu što će se održati<br />
u biogradskoj osnovnoj školi, također, tijekom<br />
ovog mjeseca.<br />
< S.Mišulić<br />
Učenici Sara Tarokić, Petra Tomašević, Marija Bašić, Lora Tuta, Anđela Božin, Toni<br />
Mađerić i Mario Pedišić s rav<strong>na</strong>teljicom prof. Andrejom Krnić<br />
6 <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> OPĆINA PAŠMAN
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
GRAD BIOGRAD NA MORU 2011 Siječanj 7<br />
Malonogometni turnir “Kup grada <strong>Biograd</strong>a”<br />
Fešta od nogometa<br />
Momčad “Benkovca” ovogodišnji je osvajač<br />
tradicio<strong>na</strong>lnog malonogometnog turnira<br />
“Kup grada <strong>Biograd</strong>a” održanog pod pokroviteljstvom<br />
<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a, a u organizaciji<br />
Nogometnog kluba “Primorac”, <strong>na</strong>kon što su<br />
u fi<strong>na</strong>lu bili bolji od domaće ekipe “<strong>Biograd</strong><br />
II” ishodom 3:1.<br />
suparniku bilo teško vratiti u utakmicu.<br />
- kazao je voditelj “Benkovca” Vlado<br />
Mandić. Treće mjesto pripalo je “Raštanima”<br />
svladavši “<strong>Biograd</strong> I” rezultatom 4:1. Najboljim<br />
igračem turnira proglašen je član pobjedničke<br />
momčadi Romeo Čeri<strong>na</strong>, <strong>na</strong>jbolji vratar bio je<br />
Tino Juričin iz “<strong>Biograd</strong>a II” dok je pehar za<br />
Najbolji vratar turnira Tino Juričin i <strong>na</strong>jbolji igrač turnira Romeo Čeri<strong>na</strong>.<br />
Zajednička fotografija za uspomenu - pobjednici turnira momčad “Benkovca” s<br />
grado<strong>na</strong>čelnicima <strong>Biograd</strong>a Ivanom Knezom i Benkovca Brankom Kutijom i<br />
ostalim članovima organizacijskog tima turnira.<br />
Smatram da smo pametnom igrom<br />
došli do pobjede i velikog pokala.<br />
Naime, sredinu tere<strong>na</strong> smo prepustili<br />
domaćinu i iz brzih kontra<strong>na</strong>pada<br />
postigli dva pogotka <strong>na</strong>kon čega se<br />
<strong>na</strong>jboljeg strijelca sa sedam postignutih zgoditaka<br />
dodijeljen Draganu Radmanu iz “<strong>Biograd</strong>a<br />
I”. Predstavniku trećeplasiranih “Rašta<strong>na</strong>”<br />
pehar je uručio dogrado<strong>na</strong>čelnik i predsjednik<br />
Športske zajednice grada <strong>Biograd</strong>a Marijan<br />
Stopfer, drugoplasiranoj momčadi “<strong>Biograd</strong> II”<br />
grado<strong>na</strong>čelnik grada <strong>Biograd</strong>a Ivan Knez dok<br />
je pobjednički pehar prvoplasiranima uručio<br />
grado<strong>na</strong>čelnik Benekovca i saborski zastupnik<br />
Branko Kutija. Najboljima u veteranskom<br />
dijelu turnira, momčadi “Zadra”, uručio je član<br />
<strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a Nikola Tomić.<br />
Novost i pravo osvježenje malonogometnog<br />
biogradskog turnira, koji svake godine privlači<br />
velik <strong>broj</strong> zaljubljenika u ovaj šport, je<br />
bilo <strong>na</strong>tjecanje u kategoriji vetera<strong>na</strong>. Naslov<br />
<strong>na</strong>jboljih pripao je veteranima “Zadra” koji su<br />
u fi<strong>na</strong>lnom dvoboju svladali <strong>na</strong> šesterce Biograđane<br />
rezultatom 6:5. Regularni dio završio je<br />
porav<strong>na</strong>to – 2:2. Treće mjesto osvojila je ekipa<br />
“Sikova” <strong>na</strong>kon što je bila bolja od “Turnja”<br />
ishodom 3:1.<br />
I<strong>na</strong>če, <strong>na</strong> turniru je <strong>na</strong>stupilo čak 32 momčadi,<br />
što u seniroskoj, što u veteranskoj kategoriji,<br />
i to iz <strong>Biograd</strong>a, Sv. Petra, Rašta<strong>na</strong>, Turnja,<br />
Škabrnje, Sv. Filip i Jakova, Gorice, Debeljaka,<br />
Tinja, Polače, Sikova, Draga, Benkovca, Pakošta<strong>na</strong>,<br />
Vrane, Vira i Liša<strong>na</strong> Ostrovičkih.<br />
< S.Mišulić<br />
GRAD BIOGRAD NA MORU <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> 7
8 Siječanj 2011 GRAD BIOGRAD NA MORU<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Održa<strong>na</strong> je sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />
<strong>na</strong> kojoj je prihvaćen dnevni redom sa,<br />
ovoga puta, sedam točaka. Tijekom Aktualnog<br />
sata vijećnica i dopredsjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća<br />
<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a Anka Merdić postavila je pitanje<br />
koje se odnosilo <strong>na</strong> nedovoljnu osvijetljenost<br />
jednog dijela Obale kralja Petra Krešimira IV,<br />
to jest, <strong>na</strong> prostor ispred ugostiteljskih i inih<br />
objekata <strong>na</strong> gradskoj rivi. Direktor komu<strong>na</strong>lne<br />
tvrtke “Boša<strong>na</strong>” Krunoslav Pešić kazao kako<br />
je problem upravo riješen prilikom uklanjanja<br />
božićno-novogodišnjih ukrasnih eleme<strong>na</strong>ta<br />
kada su neisprav<strong>na</strong> rasvjet<strong>na</strong> tijela zamijenje<strong>na</strong><br />
novima. Dodao je kako <strong>na</strong> tom prostoru <strong>na</strong>ilaze<br />
<strong>na</strong> poteškoće u smislu prečestog pregorijevanja<br />
rasvjetnih tijela čemu je <strong>na</strong>jvjerojatnije uzrok,<br />
kazao je Pešić, doticaj podzemnih instalacija<br />
s morskom vodom.<br />
Vijećnici su prihvatili većinom glasova “za”<br />
i jedan “protiv” prvi ovogodišnji rebalans<br />
proraču<strong>na</strong>, odnosno, odluku o izmje<strong>na</strong>ma i<br />
dopu<strong>na</strong>ma proraču<strong>na</strong> <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a za 2011.<br />
godi<strong>na</strong> u kojoj se iznos proraču<strong>na</strong> povećava za<br />
3 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> te sada iznosi nešto više od 63<br />
i po miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>.<br />
Uz ovu odluku, prihvaćen je i amandman<br />
kluba vijećnika HDZ-a u kojem se iznos stavke<br />
rashodovne strane gradskog proraču<strong>na</strong> pod<br />
<strong>na</strong>zivom”odvodnja i ka<strong>na</strong>lizacija” povećava za<br />
milijun i 700 tisuća ku<strong>na</strong> te sada iznosi 8 miliju<strong>na</strong><br />
i 700 tisuća te se istodobno iznos stavke<br />
“sa<strong>na</strong>cija i zatvaranje odlagališta otpada Baštijunski<br />
brig” umanjuje za istih milijun i 700<br />
tisuća ku<strong>na</strong> te sada iznosi 300 tisuća ku<strong>na</strong>.<br />
Zbog čega donosimo ovaj amandan?<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> je u svojem<br />
proračunu za prijavu projekata <strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>tječaje europskih fondova te njihovu<br />
18. sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><br />
Rasvjeta <strong>na</strong> rivi, prvi rebalans, otkup zemljišta...<br />
realizaciju osigurao sedam miliju<strong>na</strong><br />
ku<strong>na</strong>. Držav<strong>na</strong> agencija koja provodi<br />
spomenute <strong>na</strong>tječaje <strong>na</strong>mijenjenih projektima<br />
odvodnje i drugim mjerama<br />
priopćila <strong>na</strong>m je da PDV nije potrebno<br />
iskazivati. Nažalost, tijekom prikupljanja<br />
dokumentacije agencija <strong>na</strong>m je<br />
ovoga puta dala suprotno tumačenje<br />
u kojem <strong>na</strong>vode da PDV ipak mora biti<br />
osiguran. Eto, da ne bismo radili velike<br />
promjene u proračunu, kroz stavku za<br />
sa<strong>na</strong>ciju odlagališta koju su smo umanjili<br />
za taj iznos PDV-a i koja se lako u<br />
sljedećem rebalansu može povećati<br />
ako se osiguraju sredstva za njegovu<br />
sa<strong>na</strong>ciju, osigurali smo traženi iznos<br />
poreza. – kazao je grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez.<br />
Dodatnih tri miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> <strong>na</strong>maknut će se<br />
prodajom građevinskih čestica predviđenih<br />
za gradnju društveno poticanih stanova i bit<br />
će utroše<strong>na</strong> za otkup nekretni<strong>na</strong> u vlasništvu<br />
obitelji Borelli i ostalih, a koje se <strong>na</strong>laze <strong>na</strong> trasi<br />
prometnica <strong>na</strong> kojima se novčanim sredstvima<br />
europskih fondova planira izgraditi cjelokup<strong>na</strong><br />
infrastruktura.<br />
Nadalje, vijećnici su jednoglasno usvojili<br />
odluku o izmjeni i dopuni odluke o izradi<br />
urbanističkog pla<strong>na</strong> uređenja “Iz<strong>na</strong>d Soli<strong>na</strong>”<br />
kojom se ispravlja u odluci pogrešno opisan<br />
obuhvat izrade urbanističkog pla<strong>na</strong>.<br />
Eto, digla se velika praši<strong>na</strong> oko ovoga<br />
pla<strong>na</strong> kao da se riješava vlasništvo o<br />
čemu nema govora. Naprotiv, riješava<br />
se projekt<strong>na</strong> dokumentacija sukladno<br />
Prostornom planu <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />
koji je <strong>na</strong> s<strong>na</strong>zi. Međutim, potkrala se<br />
pogreška u ovom dokumentu gdjeje<br />
ispušte<strong>na</strong> sportsko-rekreacijska zo<strong>na</strong><br />
te smo dužni ispraviti je. – obrazložio je<br />
Knez. Vijećnici su, potom, prihvatili odluku o<br />
određivanju parkirališnih usluga kao komu<strong>na</strong>lne<br />
djelatnosti od lokalnog z<strong>na</strong>čenja za<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong>. <strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik Knez obrazložio<br />
je kako zbog u posljednje vrijeme učestalih<br />
primjedbi o pojavi “privatnih parkirališta”<br />
vijećnici donose ovu odluku kojom se izričito<br />
<strong>na</strong>vodi kako se parkirališnom djelatnošću može<br />
baviti samo <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong>, odnosno, tvrtka<br />
koja je dobila koncesiju, a to je komu<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />
tvrtka “Boša<strong>na</strong>”.<br />
Zatim, vijećnici su jednoglasno usvojili odluku<br />
o kupnji nekretni<strong>na</strong> u vlasništvu obitelji Borelli<br />
u svrhu izgradnje sekundarne mreže sustava<br />
odvodnje “<strong>Biograd</strong>ska rivijera”. Radi se o<br />
zemljištima ukupne površine 5305 četvornih<br />
metara neophodnih za ishođenje građevinske<br />
dozvole i prijavu <strong>na</strong> <strong>na</strong>tječaj europskih<br />
fondova. Nakon ove točke, jednoglasno je<br />
usvoje<strong>na</strong> odluka o prihvaćanju darovanja<br />
nekretni<strong>na</strong> u k.o. <strong>Biograd</strong>. Riječ je o darovanju<br />
devet čestica zemljišta površine 2566<br />
četvornih metara u državnom vlasništvu <strong>Grad</strong>u<br />
<strong>Biograd</strong>u, a koje se <strong>na</strong>laze u novoproširenom<br />
dijelu Industrijske zone. Posljednja prihvaće<strong>na</strong><br />
odluka dnevnog reda bila je odluka o kupnji<br />
nekretnine u svrhu izgradnje dijela ka<strong>na</strong>lizacijskog<br />
sustava <strong>na</strong> predjelu Granda. Naime,<br />
radi se o putu površine 159 četvornih metara<br />
kojeg će <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> otkupiti po procijenjenoj<br />
vrijednosti od strane ovlaštenog građevinskog<br />
vještaka – 1450,00 ku<strong>na</strong> za četvorni metar.<br />
< Stjepan Mišulić<br />
U sklopu proslave Da<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a<br />
Susret kraljevskih gradova<br />
U okviru programa za Dan grada <strong>Biograd</strong>a i<br />
blagdan sv. Stošije održan je šesti po redu<br />
“Susret kraljevskih gradova” – Ni<strong>na</strong>, Soli<strong>na</strong>,<br />
Prije početka športskih <strong>na</strong>tjecanja grado<strong>na</strong>čelnik<br />
<strong>Biograd</strong>a Ivan Knez upoz<strong>na</strong>o je u gradskoj<br />
vijećnici svoje kolege – grado<strong>na</strong>čelnika Ni<strong>na</strong><br />
<strong>Biograd</strong>, i<strong>na</strong>če, središte <strong>na</strong>utičkog turizma <strong>na</strong><br />
Jadranu, organizatorima se <strong>na</strong>metnula zamisao<br />
o uvođenju još jednog športskog <strong>na</strong>tjecanja –<br />
jedrenju. Tako je u Pašmanskom ka<strong>na</strong>lu po prvi<br />
puta organizira<strong>na</strong> u sklopu ove manifestacije<br />
jedriličarska regata. Najvještiji jedriličari su<br />
bili predstavnici grada Kni<strong>na</strong> predvođeni skiperom<br />
Božom Dominisom, drugoplasirani su<br />
bili Biograđani sa skiperom Slavenom Mikasom,<br />
treće mjesto pripalo je Ninjanima pod<br />
vodstvom Boška Urode dok su četvrto mjesto<br />
zauzeli Solinjani sa skiperom Ivicom Vuksanom.<br />
Najuspješnijim malonogometašima pokazali su<br />
se Solinjani, drugo mjesto pripalo je Kninjanima,<br />
treće Biograđanima, a četvrto momčadi<br />
Ni<strong>na</strong>. Osim slavne kraljevske prošlosti ova četiri<br />
hrvatska grada veže i duboko prijateljstvo. I<br />
ove godine “Susreti kraljevskih gradova” pokazali<br />
su se kao izvrs<strong>na</strong> prigoda za učvršćivanje<br />
prijateljstva i suradnje te, ne dvojimo, i za<br />
promicanje svoje bogate povijesti kraljevskih<br />
obilježja s ciljem razvijanja turizma, posebno<br />
onog kojem <strong>Biograd</strong>, uz ostale, i teži – kulturnog<br />
turizma.<br />
< S.M.<br />
<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik Soli<strong>na</strong> Blaženko Boban, grada Ni<strong>na</strong> Emil Ćurko, grada <strong>Biograd</strong>a<br />
Ivan Knez i dogrado<strong>na</strong>čelnik Kni<strong>na</strong> Tomislav Vrdoljak.<br />
Kni<strong>na</strong> i, dakako, <strong>Biograd</strong>a. Ove godine domaćinom<br />
okupljanja četiriju hrvatskih gradova<br />
bogatog kulturnopovijesnog <strong>na</strong>slijeđa obilježenog,<br />
između ostalog, stolovanjem hrvatskih<br />
kraljeva bio je upravo grad <strong>Biograd</strong>. “Susret<br />
kraljevskih gradova” po prvi puta održan je u<br />
Kninu 2005. godine gdje je <strong>na</strong> poticaj tamošnjeg<br />
Društva sportske rekreacije “Sport za sve”<br />
<strong>na</strong>stala zamisao o priređivanju ovog događaja.<br />
Emila Ćurka, grado<strong>na</strong>čelnika Soli<strong>na</strong> Blaženka<br />
Boba<strong>na</strong> i dogrado<strong>na</strong>čelnika Kni<strong>na</strong> Tomislava<br />
Vrdoljaka i njihove suradnike - s biogradskim<br />
aktualnostima govoreći pritom o uspješno<br />
završenim projektima kao i o onima koji su u<br />
provedbi.Kao i svake godine, predstavnici spomenutih<br />
kraljevskih gradova odmjerili su s<strong>na</strong>ge<br />
u malom nogometu. Budući da je domaćinom<br />
ovogodišnjih “Susreta kraljevskih gradova” bio<br />
Jedriličarska reprezentacija grada <strong>Biograd</strong>a pred početak regate predvođe<strong>na</strong><br />
dogrado<strong>na</strong>čelnikom Marijanom Stopferom<br />
8 <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> GRAD BIOGRAD NA MORU
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
GRAD BIOGRAD NA MORU 2011 Siječanj 9<br />
Razgovaramo s prof. Božom Došenom - dobitnikom Nagrade za životno djelo<br />
Priz<strong>na</strong>nje kao poticaj za buduća ostvarenja<br />
zadivljujući te mi se ponekad čini, kada uđem<br />
u nju i bacim loptu prema košu, da nemam više<br />
ni visokog tlaka ili ikakvu drugu tegobu. To je<br />
doista posebno zadovoljstvo.<br />
Kada sam došao <strong>na</strong> mjesto rav<strong>na</strong>telja, uz ostale<br />
aktivnosti, bio sam usmjeren i <strong>na</strong> uređenje<br />
okoliša škole. Prvo smo postavili metalnu,<br />
<strong>na</strong>kon toga, i živu ogradu. Tada je <strong>na</strong>stala<br />
zamisao o zasađivanju dvadeset masli<strong>na</strong>. U<br />
to vrijeme direktor “Vrane” Vice Prtenjača <strong>na</strong><br />
Prof. Božo Došen<br />
moju zamolbu izašao <strong>na</strong>m je u susret i darovao<br />
50 kamio<strong>na</strong> zemlje. Evo, prošle godine<br />
imali smo 35 litara maslinovog ulja što je za<br />
<strong>na</strong>še kuhare i odvijanje praktične <strong>na</strong>stave više<br />
nego dovoljno. Zajedno s domarima obrezujem<br />
te masline jer mi je to <strong>na</strong>ročito zadovoljstvo.<br />
Dakako, tehničko osoblje gnoji, obrađuje i<br />
vodi brigu o njima. Dobitnici smo priz<strong>na</strong>nja za<br />
<strong>na</strong>jljepši školski vrt srednjih škola u Hrvatskoj<br />
2002. godine.<br />
Vraćajući se u<strong>na</strong>trag i promišljajući o svojem<br />
životnom putu, postoji li možda neka želja ili više<br />
njih koja, eto, u<strong>na</strong>toč vašem trudu i zalaganju<br />
nije se ostvarila, a iskreno ste htjeli?<br />
Neispunje<strong>na</strong> mi je želja rad u jednoj školskoj<br />
smjeni. Riječ je zaista o nedosanjanom snu,<br />
je dijete s roditeljima u svojem domu nema. I<br />
problema bi vjerojatno bilo manje. Korištenje<br />
športske dvorane također bi bilo učinkovitije.<br />
Projekt o kojem govorimo <strong>na</strong> petom je mjestu<br />
popisa kandidiranih projekata u Zadarskoj<br />
županiji. Zbog čega nismo bliže vrhu, razlog<br />
vjerojatno leži u činjenici što je <strong>na</strong>ša škola<br />
dosta dobro opremlje<strong>na</strong>. Međutim, i dalje sam<br />
u uvjerenju da bismo po tom pitanju mogli<br />
nešto <strong>na</strong>praviti s obzirom da smo o tome razgovarali<br />
s Agencijom za strukovno obrazovanje<br />
i njenim rav<strong>na</strong>teljem gospodinom Šutalom.<br />
Dao <strong>na</strong>m je neke <strong>na</strong>z<strong>na</strong>ke, no, kažem, u ovim<br />
teškim vremenima bit će teško realizirati.<br />
Kada niste zaokupljeni radnim obvezama, čime se<br />
onda bavite, odnosno, što vas <strong>na</strong>jviše zaokupira u<br />
slobodno vrijeme? Ne dvojimo da rado provodite<br />
vrijeme i u rodnom Radošinovcu.<br />
Kada sam u svojem domu, uvijek <strong>na</strong>đem nekog<br />
posla. Uzmem knjigu <strong>na</strong> francuskom ili latinskom<br />
jeziku ili, u posljednje vrijeme, vrlo rado<br />
listam časopis “Bašći<strong>na</strong>” kojeg izdaju <strong>na</strong>ši<br />
glagoljaši te <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin ob<strong>na</strong>vljam glagoljicu<br />
za koju smatram da bi veći <strong>broj</strong> <strong>na</strong>ših učenika,<br />
posebice gim<strong>na</strong>zijalaca, trebao <strong>na</strong>učiti. Pruža<br />
im se mogućnost za to, međutim, evo, ove<br />
godine sam obilazeći <strong>na</strong>še razrede uvidio da<br />
je zainteresiranost, <strong>na</strong> žalost, gotovo nikakva.<br />
U <strong>Biograd</strong>u živim već 31 godinu i u svoj Radošinovac<br />
često <strong>na</strong>vratim. Imam jedan maslinik<br />
koji mi čini posebno zadovoljstvo. Njega smo<br />
moj sin i ja uredili prije osam godi<strong>na</strong>. Hvala<br />
Bogu, prošle godine imali smo urod i određene<br />
količine ulja za <strong>na</strong>še potrebe kao i za darovati<br />
nekom dragom prijatelju. Vjerujem da će mi<br />
masli<strong>na</strong>rstvo činiti zadovoljstvo i kada odem<br />
u mirovinu jer volim maslinu, to sveto drvo,<br />
kojeg smatram da ga treba njegovati kao što<br />
treba i dijete. S takvim brižnim pristupom<br />
uređujem maslinik od gnojidbe, rezidbe, zalijevanja<br />
tijekom ljeta i ostaloga. Uložim dosta<br />
truda, no i rezultat je tu. Isto tako, posebno mi<br />
godi boravljenje u rodnom Radošinovcu u vrijeme<br />
blagda<strong>na</strong> Da<strong>na</strong> domovinske zahvalnosti<br />
kada u selu već posljednje tri godine organiziramo<br />
pučku feštu u kojoj nema domaćinstva<br />
koje ne sudjeluje u tome. Razlog više za češći<br />
posjet rodnom kraju kada odem u mirovinu<br />
bit će i stara obiteljska kuća koju sam nedavno<br />
obnovio tako da imam svoje zadovoljstvo, kako<br />
se to kaže, svoj komin gdje se mogu odmoriti i<br />
prisjetiti uspome<strong>na</strong> iz svoje prošlosti.<br />
Kažete da se odlaskom u mirovinu čovjekova<br />
aktivnost ne bi trebala z<strong>na</strong>čajnije smanjiti, štoviše,<br />
bilo bi dobro posvetiti se ostvarenju nekih<br />
ciljeva za koje prije nije bilo dovoljno vreme<strong>na</strong>.<br />
Želja mi je ostvariti još neke ciljeve, između<br />
ostalog, izdati monografiju o porušenim<br />
crkvama zadarske <strong>na</strong>dbiskupije tijekom<br />
Domovinskom rata. Cjelovit materijal sam prikupio<br />
još od rata. Toj zamisli o monografiji bili<br />
su <strong>na</strong>klonjeni za svog života monsinjori Marijan<br />
Oblak i Ivan Prenđa, osobito, <strong>na</strong>dbiskup<br />
Prenđa. Zbog objektivnih razloge, to jest, moje<br />
prezauzetosti, to do sadašnjeg trenutka nisam<br />
<strong>na</strong>pravio, no, vjerujem da ću ipak to učiniti.<br />
Drugi zadatak odnosi se <strong>na</strong> neke moje vizije<br />
o materijalima <strong>na</strong> kojima bih mogao raditi;<br />
tu mislim <strong>na</strong> vodiče o pojedinim mjestima<br />
u Ravnim kotarima. Međutim, ne bi bilo <strong>na</strong><br />
odmet, ne samo ja, nego da se, i<strong>na</strong>če, prikupi<br />
materijal o iseljavanju Hrvata iz Ravnih kotara<br />
jer, uvjeren sam, da u zaleđu nije ništa bolje<br />
stanje nego što je <strong>na</strong> otocima. Velik je <strong>broj</strong><br />
mladih iselio iz sela te u da<strong>na</strong>šnje vrijeme<br />
o<strong>na</strong> gotovo odumiru. Dvostruko je više umrlih<br />
nego rođenih, škole su pred zatvaranjem<br />
i tako dalje.<br />
Trenutno ste zaokupljeni, uz ostalo, <strong>na</strong> izdavanju<br />
knjige s temom o Srednjoj školi <strong>Biograd</strong>. O<br />
čemu je riječ?<br />
Točno. Radim <strong>na</strong> materijalima za skorašnje<br />
izdavanje monografije o biogradskoj srednjoj<br />
školi. Materijal je gotov te ću zadužiti svoje<br />
kolegice da obave tehničku pripremu <strong>na</strong>kon<br />
čega ćemo razmotriti gdje ćemo je tiskati.<br />
Zadarska županija <strong>na</strong>m je odobrila deset tisuća<br />
ku<strong>na</strong> i mislim da bi do 50 tisuća bilo dostatno<br />
za tiskanje. Bit će predstavlje<strong>na</strong> tijekom ove<br />
godine u povodu 40. obljetnice obilježavanja<br />
Srednje škole <strong>Biograd</strong>. – zaključio je prof. Božo<br />
Došen. < Razgovarao: Stjepan Mišulić<br />
Prof. Božo Došen s predsjednikom <strong>Grad</strong>skog vijeća Tonćijem Šangulinom,<br />
grado<strong>na</strong>čelnikom Ivanom Knezom i ostalim <strong>na</strong>građenima prigodom<br />
uručenja priz<strong>na</strong>nja.<br />
Nagrada za životno djelo <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a ove<br />
godine uruče<strong>na</strong> je profesoru Boži Došenu, rav<strong>na</strong>telju<br />
Srednje škole <strong>Biograd</strong>. Kako i stoji u<br />
obrazloženju Odbora za dodjelu javnih priz<strong>na</strong>nja,<br />
profesoru Došenu dodijelje<strong>na</strong> je ova posebno<br />
vrijed<strong>na</strong> <strong>na</strong>grada za njegov višegodišnji rad<br />
i doprinos razvitku i ugledu grada <strong>Biograd</strong>a i<br />
okolice. Za njegovog rav<strong>na</strong>teljstva, možemo<br />
ustvrditi, biogradska obrazov<strong>na</strong> ustanova doživjela<br />
je potpunu preobrazbu – u obnovljenoj<br />
zgradi s dograđene tri učionice nešto više od tri<br />
stotine učenike u pet odijeljenja pohađa <strong>na</strong>stavu;<br />
školski okoliš, u kojem prevladavaju masline,<br />
uzorno je uređen, štoviše, bio je proglašen<br />
<strong>na</strong>jljepšim školskim vrtom u Hrvatskoj. Zatim,<br />
izgrađene su i uredske prostorije u kojima uprava<br />
škole brine o učenicima i obavlja svakodnevne<br />
zadaće dok možda <strong>na</strong>vrjedniji dobitak za školu<br />
predstavlja upravo nova športska dvora<strong>na</strong>.<br />
Za ovu <strong>na</strong>gradu je dijelom, <strong>na</strong> neki <strong>na</strong>čin,<br />
zasluž<strong>na</strong> i moja obitelj koja je ponekad osjetila<br />
moju prezauzetost u ovim aktivnostima kojem<br />
sam obavljao, posebice, dok sam radio u Pučkom<br />
otvorenom učilištu. Tada mi je preostajalo<br />
više vreme<strong>na</strong> pa sam surađivao kao novi<strong>na</strong>r s<br />
“Radio Zadrom”, “Vjesnikom”, “Večernjim<br />
listom” i s drugim sredstvima javnog priopćavanja<br />
izvještavajući s <strong>na</strong>šeg područja tijekom<br />
Domovinskog rata. Nije bilo lako ali moralo<br />
se. – kazuje prof. Došen.<br />
Tijekom svojeg izdašnog djelovanja, možete li<br />
izdvojiti aktivnosti koje su vam činile <strong>na</strong>jveće<br />
zadovoljstvo?<br />
Najzadovoljniji sam bio kada sam izvješćivao<br />
za <strong>na</strong>še Hrvate u Americi putem Glasa Amerike-Voice<br />
Of America u vremenu od 1992.<br />
do 1993. godine “pokrivajući” područje od<br />
Šibenika do Paga. To mi je tijekom mojeg<br />
dugogodišnjeg djelovanja pričinjalo iznimno<br />
zadovoljstvo usprkos gra<strong>na</strong>tama koje su padale<br />
<strong>na</strong> <strong>Biograd</strong>. Pored toga, jako mi je drago što<br />
sam pridonio osposobljavanju četiriju mojih<br />
učenica za pisanje starog hrvatskog pisma –<br />
glagoljice. One da<strong>na</strong>s suvereno čitaju i pišu<br />
prvo hrvatsko pismo. To su Dorotea Kurtov,<br />
Lucija Božić, Marija Tokić i Marta Torić. Djevojke<br />
sada pohađaju treći razred i vrlo su<br />
perspektivne.<br />
Kako sam spomenuo u uvodu, Srednja škola <strong>Biograd</strong><br />
doživjela je promjene <strong>na</strong>bolje pod vašim<br />
rav<strong>na</strong>njem od 1994. godine.<br />
Možemo reći da je u tih 17 godi<strong>na</strong> škola<br />
doživjela, da tako kažem, preobražaj od<br />
dogradnje novih učionica i ureda za upravu<br />
2000. godine u što je uloženo 3 i po miliju<strong>na</strong><br />
ku<strong>na</strong>, do izgradnje športske dvorane 2007.<br />
godine i u nju uloženih 8 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>. Taj<br />
športskih hram mojih srednjoškolaca zaista je<br />
jednoj od mojih preokupacija dugi niz godi<strong>na</strong>.<br />
Evo, upravo podnosim zahtjev za obnovom<br />
građevinske dozvole koja ubrzo istječe. Hoće<br />
li se dogradnja školske zgrade uspješno riješiti<br />
u <strong>na</strong>redne dvije godine, teško je reći. Da<br />
je bilo više razumijevanja, siguran sam da<br />
se spomenuti projekt mogao ostvariti. Velike<br />
su prednosti rada u jednoj smjeni: <strong>na</strong>stava<br />
bi započinjala u 9 sati i završavala u 15 i 30.<br />
Učenici bi imali objed pri čemu bi konobari i<br />
kuhari obavili cjelokupnu praksu. Već oko 16<br />
sati djeca bi bila kući. Većeg zadovoljstva kada<br />
Prof. Došen zahvalio se <strong>Grad</strong>u <strong>Biograd</strong>u u svoje osobno i u ime ostalih dobitnika<br />
<strong>na</strong>grada <strong>na</strong> dodijeljenom priz<strong>na</strong>nju.<br />
GRAD BIOGRAD NA MORU <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> 9
10 Siječanj 2011 OGLASI<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
10 <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> OGLASI
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> OPĆINA SV. FILIP I JAKOV 2011 Siječanj 11<br />
Filipjanska folklor<strong>na</strong> skupi<strong>na</strong> “Sv. Roko” u prosincu<br />
prošle godine obilježila je dvije godine<br />
postojanja. Broji čak 94 čla<strong>na</strong> od čega je djece<br />
trideset i jedno dok još njih dvadesetosmero<br />
sudjeluje u radu pomažući <strong>na</strong> razne <strong>na</strong>čine<br />
u pripremi i tijekom manifestacija. Sudjelovali<br />
su <strong>na</strong> <strong>broj</strong>nim priredbama od kojih vrijedi<br />
istaknuti emisiju Hrvatske televizije “Lijepom<br />
Kulturno-umjetničko društvo “Sv. Roko” iz Sv. Filip i Jakova<br />
Obilježene dvije godine djelovanja<br />
O njima brigu vodi učiteljica Mihovilka Prtenjača<br />
kojoj će se uskoro pridružiti članica<br />
KUD-a Darija Baričić.<br />
Zahvaljujući uloženom trudu z<strong>na</strong>čajni uspjeh<br />
postigli smo sudjelovanjem <strong>na</strong> 45. jubilarnim<br />
Vinkovačkim jesenima održanim sredinom<br />
ruj<strong>na</strong> prošle godine. To <strong>na</strong>m je činilo veliko<br />
zadovoljstvo te smo bili vrlo ponosni što<br />
predstavljamo <strong>na</strong>š kraj. Našim <strong>na</strong>stupom<br />
organizacijski odbor ove iznimno cijenjene<br />
smotre folkora u Hrvatskoj bio je vrlo zadovoljan.<br />
Tom prigodom posjetili smo i hrvatski<br />
grad-heroj Vukovar te zapalili svijeće za poginule<br />
branitelje. – kazao je Eškinja.<br />
Dio stručnog vodstva KUD-a “Sv. Roko” činio<br />
je donedavno koreograf Marko Jurković<br />
čije mjesto <strong>na</strong>kon njegova odlaska u rujnu<br />
prošle godine su preuzeli članovi KUD-a Ivan<br />
Baričić, Iva<strong>na</strong> Eškinja i Mile<strong>na</strong> Baričić. Uz<br />
prof. Jordanka Miloša, pomoć u glazbenom<br />
i koreografskom dijelu pružaju i prof. Bojan<br />
Na uloženom trudu i odricanjima kako bi<br />
sudjelovali u radu KUD-a, prije svega, zahvalio<br />
bih se svim <strong>na</strong>šim članovima; od <strong>na</strong>jmlađeg do<br />
<strong>na</strong>jstarijeg. Nadalje, zahvaljujem se i <strong>na</strong>šim<br />
članovima koji <strong>na</strong>s potpomažu i uvijek su<br />
<strong>na</strong>m pri ruci za vrijeme priredbi. Također,<br />
riječi zahvale upućujem i mještanima koji<br />
<strong>na</strong>m pružaju pomoć, od moralne do novčane.<br />
Treba <strong>na</strong>glasiti i <strong>na</strong>šu zahvalnost prema onima<br />
bez kojih dosad ostvareno ne bi bilo moguće:<br />
<strong>na</strong>šim voditeljima Marku Jurkoviću i prof. Jordanku<br />
Milošu, Općini Sv. Filip i Jakov, Udruzi<br />
“Napredak”, Turističkoj zajednici općine Sv.<br />
Filip i Jakov, Osnovnoj školi Sv. Filip i Jakov,<br />
Iliriji d.d., Turističkoj zajednici grada <strong>Biograd</strong>a,<br />
<strong>Grad</strong>u <strong>Biograd</strong>u <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> i Zadarskoj<br />
županiji. – istakao je Ivan Eškinja-Lanta<strong>na</strong>.<br />
U budućem razdoblju, kako je i usuglašeno <strong>na</strong><br />
posljednjoj sjednici Skupštine KUD-a, organizirat<br />
će se u srpnju ove godine druga po redu<br />
priredba “Brodom po Pašmanskom ka<strong>na</strong>lu”,<br />
Kulturno-umjetničko društvo “Sv. Roko” iz Sv. Filip i Jakova<br />
<strong>na</strong>šom” održanom u siječnju prošle godine u<br />
Poličniku, zatim, Smotru otočnog folklora<br />
Dobropolja<strong>na</strong> 2010 održanoj sredinom srpnja<br />
prošle godine, Susret hrvatske katoličke<br />
mladeži u Zadru u svibnju minule godine,<br />
45. Vinkovačke jeseni u rujnu prošle godine<br />
te Među<strong>na</strong>rodnu smotru folkora “Kame<strong>na</strong><br />
ljepotica” u Grudama u susjednoj Bosni i<br />
Hercegovini. Uz to, bili su sudionici <strong>broj</strong>nih<br />
manifestacija, većinom tijekom ljetne sezone,<br />
održanih u Sv. Filip i Jakovu, <strong>Biograd</strong>u i ostalim<br />
dijelovima <strong>na</strong>še županije, spomenimo neke<br />
od njih: “Dani cvijeća” i “Brod knjižara” u Sv.<br />
Filip i Jakovu, “<strong>Biograd</strong>ska noć” i “Eko-enogastro-etno<br />
stol” u <strong>Biograd</strong>u, “Večeri domaće<br />
spize” u Turnju, “Pisme moje u škatuli stoje”<br />
u Raštanima Donjim i <strong>na</strong> mnogim ostalim kulturno-umjetničkim<br />
priredbama u Stankovcima,<br />
Sv. Petru, Polači, Kukljici,Tinju i drugdje.<br />
Osim <strong>na</strong>stupa, KUD “Sv. Roko” organizirao je<br />
kulturno-zabavnu manifestaciju “Brodom po<br />
Pašmanskom ka<strong>na</strong>lu” priređenoj u Sv. Filip<br />
i Jakovu po prvi puta prošlog ljeta. Tom prigodom<br />
mnogi su se prisjetili starih običaja<br />
<strong>na</strong>šega kraja i dolazaka gajetama otoča<strong>na</strong><br />
u Sv. Filip i Jakov kako bi obavili razmjenu<br />
dobara. Uz to, <strong>na</strong> blagdan sv. Roka, istoimeno<br />
kulturno-umjetničko društvo priredilo je <strong>na</strong><br />
Rogovu susret klapa i KUD-ova pod <strong>na</strong>zivom<br />
“Do budućnosti po tragovima vlastite prošlosti”.<br />
Predblagdanskih da<strong>na</strong>, za Božić, vrijeme<br />
je kada se održava prigod<strong>na</strong> manifestacija<br />
u kino-dvorani u Sv. Filip i Jakovu “Osluhni<br />
nutarnje zvono” predstavljajući izvorne običaje<br />
uz <strong>na</strong>stupe klape “Cantus” i djece Osnovne<br />
škole Sv. Filip i Jakov.<br />
Nedavno su izrađene izvorne nošnje za <strong>na</strong>š<br />
pomladak. Sačinile su ih <strong>na</strong>še, domaće krojačice<br />
i vrlo smo zadovoljni. Također, <strong>na</strong>pravljen<br />
je i barjak KUD-a. Tijekom dvije godine <strong>na</strong>šeg<br />
rada uspostavili smo suradnju s mnogim<br />
kulturno-umjetničkim udrugama ali i ustanovama<br />
poput Zadarske županije – Odjela za<br />
društvene djelatnosti, Narodnog muzeja Zadar<br />
– Etnološki odjel i Instituta za etnologiju i<br />
fokloristiku iz Zagreba. – ističe predsjednik<br />
KUD-a “Sv. Roko” Ivan Eškinja-Lanta<strong>na</strong>.<br />
Vrlo vrijedan udio u radu daje pomladak filipjanskog<br />
kulturno-umjetničkog društva koji se<br />
istakao <strong>na</strong>stupima <strong>na</strong> Vinkovačkim jesenima,<br />
Dječjem festivalu u Zadru i <strong>na</strong> Među<strong>na</strong>rodnoj<br />
smotri folklora “Kame<strong>na</strong> Ljepotica” u Grudama.<br />
Pomladak KUD-a “Sv. Roko” <strong>broj</strong>i čak 31 čla<strong>na</strong>.<br />
Pogrmilović i Ivančica Pogrmilović. Materijal<br />
potreban za istraživanje kulturne baštine Sv.<br />
Filip i Jakova prikuplja se, uz ostale izvore, od<br />
starijih mješta<strong>na</strong> – Ante Barbaroše, Mare Karamarko,<br />
Vjere Karamarko, Antonjete Majica,<br />
Ivke Mikas i Kreše Fantine.<br />
zatim, susret klapa i KUD-ova <strong>na</strong> Rogovu te<br />
božić<strong>na</strong> priredba “Osluhni nutarnje zvono”.<br />
Pored toga, KUD “Sv. Roko” <strong>na</strong>stavit će sa<br />
sudjelovanjima <strong>na</strong> smotrama folkora širom<br />
Lijepe <strong>na</strong>še i izvan nje, dakako, u skladu s<br />
fi<strong>na</strong>ncijskim mogućnostima.<br />
< S.M.<br />
Stanovnici Općine Sv. Filip i Jakov s neslaganjem<br />
su primili vijest o zatvaranju jedine banke<br />
<strong>na</strong> području općine i njenom prestanku rada<br />
<strong>na</strong>kon razdoblja od nekoliko desetljeća. Kako<br />
je poz<strong>na</strong>to, svoja vrata poslovnice u općinskom<br />
središtu “Societe Generale–Splitska banka”<br />
nedavno je zatvorila te su komitenti upućeni<br />
u <strong>na</strong>jbližu poslovnicu u <strong>Biograd</strong>u. Mogućoj<br />
promjeni odluke nisu pomogli ni <strong>broj</strong>ni dopisi<br />
općinske uprave i <strong>na</strong>čelnika Igora Pedisića<br />
poslani središnjici banke u kojima je <strong>na</strong>glaše<strong>na</strong><br />
izrazita potreba domaćeg stanovništva i<br />
<strong>broj</strong>nih turista tijekom ljetne sezone za bankarskim<br />
uslugama.<br />
Tijekom studenoga dobili smo službenu obavijest<br />
banke o prestanku rada poslovnice i<br />
iseljevanju iz općinskog poslovnog prostora. S<br />
nevjericom smo primili tu informaciju pogotovo<br />
što smo samo nekoliko mjeseci prije s<br />
njima potpisali novi četverogodišnji ugovor<br />
o <strong>na</strong>stavku suradnje. U<strong>na</strong>toč <strong>na</strong>šem izlaženju<br />
u susret i <strong>na</strong>stojanjima za uspostavom još<br />
čvršće suradnje u smislu sniženja <strong>na</strong>jamnine i<br />
Splitska banka ugasila poslovnicu u Sv. Filip i Jakovu<br />
U<strong>na</strong>toč molbama, suradnja nije <strong>na</strong>stavlje<strong>na</strong><br />
korištenjem njihovih bankarskih usluga, interes<br />
s njihove strane nije iskazan. Nažalost, za<br />
potrebe stanovnika općine kojih ima oko 4 i po<br />
tisuće i k tome još oko 6 tisuća gostiju tijekom<br />
turističke sezone nisu imali sluha. – kazao je<br />
<strong>na</strong>čelnik Općine Sv. Filip i Jakov Igor Pedisić.<br />
Osim u Sv. Filip i Jakovu, <strong>na</strong> gašenje svojih<br />
poslovnica Splitska banka odlučila se i u još<br />
nekoliko mjesta <strong>na</strong> području Splitsko-dalmatinske<br />
županije: u Komiži <strong>na</strong> Visu, Milni<br />
<strong>na</strong> Braču, Tučepima, Runovićima, Prološcu i<br />
<strong>Grad</strong>cu. Kao razlog <strong>na</strong>vodi se problem rada<br />
poslovnice s jednim djelatnikom što predstavlja<br />
operativni rizik i ne omogućava potrebne kontrolne<br />
mehanizme u bankarskom poslovanju.<br />
Tko će postati novi <strong>na</strong>jmoprimac poslovnog<br />
prostora, Opći<strong>na</strong> Sv. Filip i Jakov donijet će<br />
odluku <strong>na</strong>kon provedenog javnog <strong>na</strong>tječaja.<br />
Prednost će, dodaje <strong>na</strong>čelnik Pedisić, imati,<br />
ovisno o interesu, neka od <strong>broj</strong>nih bankarskih<br />
institucija prisutnih <strong>na</strong> hrvatskom tržištu s<br />
ciljem zadovoljenja potreba domaćeg stanovništva<br />
i turista.<br />
< S.M.<br />
OPĆINA SV. FILIP I JAKOV <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> 11
12 Siječanj 2011 GRAD BIOGRAD NA MORU<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
12 <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> GRAD BIOGRAD NA MORU
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> KULTURA I PROSVJETA 2011 Siječanj 13<br />
Zavičajni muzej <strong>Biograd</strong><br />
Model potpoljenog broda iz 16. st. u ulozi kulturnog turizma<br />
Pozornost javnosti nedavno je privukla zamisao<br />
biogradskog Zavičajnog muzeja i gradske uprave<br />
o izradi modela potopoljenog mletačkog broda iz<br />
16. st. u Pašmanskom ka<strong>na</strong>lu. O tome, programu<br />
rada za 2011. godinu, i ostalim aktualnostima<br />
iz muzeja razgovarali smo s rav<strong>na</strong>teljem spomenute<br />
ustanove Draženkom Samardžićem.<br />
Da bismo govorili o izradi modela broda <strong>na</strong> tragu<br />
trgovačkog venecijanskog broda, potrebno je<br />
vratiti se u povijest. Krajem 16. stoljeća, to jest,<br />
1573. godine, <strong>na</strong> temelju arhivskih dokume<strong>na</strong>ta<br />
možemo utvrditi da je <strong>na</strong> izlazu iz Pašmanskog<br />
ka<strong>na</strong>la potonuo jedan venecijanski trgovački<br />
brod čije su ostatke sedamdesetih godine prošlog<br />
stoljeća pro<strong>na</strong>šli ribari i strastveni ronioci.<br />
Pro<strong>na</strong>lazak su prijavili <strong>na</strong>dležnim službama te<br />
su u to vrijeme zahvaljujući ondašnjoj rav<strong>na</strong>teljici<br />
zadarskog Zavoda za zaštitu spomenika<br />
kulture Kseniji Radulić započeta istraživanja<br />
tog vrijednog hidroarheološkog lokaliteta koja<br />
su se provodila u nekoliko <strong>na</strong>vrata. Posljednji<br />
put je to bilo 1996. godine pod vodstvom prof.<br />
Zdenka Brusića, priz<strong>na</strong>tog stručnjaka za podvodnu<br />
arheologiju. Dakako, želja je bila da se<br />
cjelokupni izvađeni materijal s morskog d<strong>na</strong> što<br />
bolje predstavi javnosti što je i učinjeno. Zbirka<br />
vrijednih predmeta poz<strong>na</strong>ta pod <strong>na</strong>zivom “Teret<br />
potpoljenog broda iz 16. stoljeća” dobila je<br />
zasluženo mjesto u prostoru biogradskog Zavičajnog<br />
muzeja zauzevši cijeli prvi kat. – kazuje<br />
rav<strong>na</strong>telj Samardžić.<br />
Izradom modela broda, kazao je rav<strong>na</strong>telj<br />
Samardžić, cilj je što vjerodostojnije predstaviti<br />
izgled spomenutog broda iz razloga, pored<br />
ostalog, što ova zbirka tereta potopljenog broda<br />
ima z<strong>na</strong>čajnu vrijednost svjetskih razmjera<br />
po<strong>na</strong>jviše zbog pro<strong>na</strong>đenog materijala koje je<br />
brod prevozio <strong>na</strong> putu iz Venecije do ondašnjeg<br />
Carigrada.<br />
Dakako da ovim činom želimo <strong>na</strong>glasiti u što<br />
većoj mjeri vrijednost ovog arheološkog lokaliteta.<br />
Stoga smo odlučili izraditi model tog<br />
broda o<strong>na</strong>kvog kako je i izgledao, razumljivo,<br />
umanjenih dimenzija te izložiti ga u prostor<br />
ispred muzeja. Jednom riječju, cilj <strong>na</strong>m je<br />
<strong>na</strong>praviti iskorak u predstavljanju vrijedne<br />
zbirke koja će <strong>na</strong> ovaj <strong>na</strong>čin zasigurno svojom<br />
ljepotom i grandioznošću privući pozornost<br />
posjetitelja i turista. – dodaje Samardžić.<br />
Posao izrade modela broda povjere<strong>na</strong> je <strong>na</strong>povoljnijem<br />
ponuditelju tvrtki “Brodogradilište<br />
i mari<strong>na</strong>” iz Betine koja za sobom ima brodograditeljsku<br />
tradiciju dužu od dvjesto godi<strong>na</strong>.<br />
Sredinom siječnja potpisan je ugovor i radovi<br />
su započeli. Završetak se očekuje, ako bude sve<br />
teklo po planu, tijekom ruj<strong>na</strong> ove godine kada<br />
će posezonski gosti i Biograđani imati prigodu<br />
i razgledati ga. Vrijednost radove iznosi 350<br />
tisuća ku<strong>na</strong>.<br />
Zahvaljujemo se <strong>Grad</strong>u <strong>Biograd</strong>u što je kao osnivač<br />
muzeja prepoz<strong>na</strong>o ovaj projekt i osigurao<br />
u<strong>na</strong>toč kriznim vremenima proračunska novča<strong>na</strong><br />
sredstva neophodnih za ostvarenje ove<br />
zamisli. Koliko <strong>na</strong>m je poz<strong>na</strong>to, <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong><br />
ulaže trud u osmišljavanju s<strong>na</strong>žnog “branda”.<br />
Uz postojeća prepoz<strong>na</strong>tljiva obilježja <strong>Biograd</strong>a,<br />
i ova vrijed<strong>na</strong> povijes<strong>na</strong> građa – teret potopljenog<br />
venecijanskog broda iz 16. stoljeća<br />
Draženko Samardžić<br />
– z<strong>na</strong>čajni je prilog tomu. Zavičajni muzej u cilju<br />
razvoja kulturnog turizma stavlja <strong>na</strong>glasak<br />
upravo <strong>na</strong> spomenutu zbirku, no, ne možemo<br />
zanemariti ni drugi vid <strong>na</strong>še kulturne prošlosti.<br />
Dio toga je nedvojbeno i netom završeni<br />
projekt HERITECH kojim smo započeli s digitalizacijom<br />
cjelokupne kulturne baštine – od<br />
biogradske katedrale sv. Stošije, bazilike sv.<br />
Iva<strong>na</strong>, crkve sv. Tome do ostalih vrijednosti. –<br />
rekao je Samardžić.<br />
U programu Zavičajnog muzeja tijekom ove<br />
godine, između ostalog, planira se <strong>na</strong>stavak<br />
istraživanja, zaštite i očuvanja hidroarheološkog<br />
lokaliteta u blizini otočića G<strong>na</strong>lić.<br />
Želja <strong>na</strong>m je, budući da ovaj lokalitet nije<br />
do kraja istražen te je stoga izložen mogućoj<br />
devastaciji, da ga <strong>na</strong>stavimo istraživati.<br />
Većinu materijala <strong>na</strong> morskom dnu detaljno<br />
ćemo dokumentirati i spremiti <strong>na</strong> morskom dnu<br />
dok ćemo iz mora izvaditi one <strong>na</strong>laze zanimljive<br />
za postavljanje u muzeju. Nakon toga ćemo<br />
zaštititi <strong>na</strong>lazište od mogućeg uništavanja.<br />
Ovaj projekt, za koji je potrebno oko 400 tisuća<br />
ku<strong>na</strong>, kandidirali smo u Ministarstvu kulture i<br />
<strong>Grad</strong>u <strong>Biograd</strong>u. Još ne z<strong>na</strong>mo hoće li ministarstvo<br />
prihvatiti ga, <strong>na</strong>damo se da hoće. – ističe<br />
rav<strong>na</strong>telj muzeja.<br />
Pored toga, <strong>na</strong>mjerava se ukloniti sidro izloženo<br />
kod ulaza u zgradu muzeja koje predstavlja<br />
sastavni dio zbirke “Teret potpoljenog broda<br />
iz 16. stoljeća”. Razlog tome su neprimjereni<br />
uvjeti u kojim se ono <strong>na</strong>lazi, prije svega utjecaju<br />
atmosferskih prilika. Isto tako, predstavlja i<br />
opasnost za prolaznike i posjetitelje muzeja.<br />
Na sidru će se obaviti <strong>na</strong>jprije restauratorski, a<br />
zatim, i konzervatorski zahvati <strong>na</strong>kon čega će<br />
biti pridružen budućem stalnom postavu. Uz<br />
to, od blagda<strong>na</strong> Uskrsa, kada Zavičajni muzej<br />
širom otvara svoja vrata i započinje s dvokratnim<br />
radnim vremenom, pa do kraja godine bit će<br />
priređeno više od deset izložaba akademskih<br />
likovnih umjetnika, između ostalih, umjetnika<br />
Zvonka Čuline, fotografa Zora<strong>na</strong> Alajbega iz<br />
Splita i ostalih. Nadalje, u planu je i održavanje<br />
likovno-književne radionice za djecu s ciljem<br />
poticanja onih <strong>na</strong>darenih iz <strong>Biograd</strong>a i okolice<br />
<strong>na</strong> stvaranje sadržaja kroz igru i opuštanje. Ovim<br />
događajem Zavičajni muzej obilježit će Među<strong>na</strong>rodni<br />
dan muzeja – 18. svibnja.<br />
Tijekom travnja u sklopu proslave Da<strong>na</strong><br />
Zadarske županije u Zadru ćemo u suradnji s<br />
Narodnim muzejem iz Zadra pripremiti izložbu<br />
dijela zbirke “Teret potpoljenog broda iz 16.<br />
stoljeća”. Činimo sve kako bismo pokazali<br />
kolika je vrijednost i z<strong>na</strong>čaj ovog materijala i<br />
izvan Hrvatske. – dodaje Samardžić.<br />
Program muzeja za ovu godinu učinit će bogatijim<br />
i nekoliko predstavljanja knjiga proze i<br />
poezije.<br />
Vrata muzeja uvijek su otvore<strong>na</strong> piscima i<br />
pjesnicima. Uistinu <strong>na</strong>m je drago ugostiti ih<br />
pogotovo ako se radi o nekome iz <strong>Biograd</strong>a.<br />
Rado ćemo zakazati termin i osigurati prostor<br />
za događaje kako bi mogli predstaviti svoja<br />
djela. – <strong>na</strong>glašava rav<strong>na</strong>telj.<br />
Zavičajni muzej u suradnji s Turističkom<br />
zajednicom grada <strong>Biograd</strong>a postavio je nove<br />
info-ploče uz spomenike kulturno-povijesne<br />
baštine <strong>Biograd</strong>a. Tekst je dostupan <strong>na</strong> hrvatskom,<br />
engleskom, njemačkom i talijanskom<br />
jeziku.<br />
Prepostavimo dolazak jednog od gosta u <strong>Biograd</strong><br />
koji je proučivši literaturu saz<strong>na</strong>o podatke<br />
Maketa venecijanskog broda iz 16. st. potopoljenog kod otočića G<strong>na</strong>lić<br />
o katedrali sv. Stošije i njenom <strong>na</strong>jistaknutijem<br />
djelovanju u 11. st. iako o<strong>na</strong> datira još od<br />
početka 6. stoljeća. Upravo ovim info-pločama<br />
želimo tog gosta pobliže upoz<strong>na</strong>ti s glavnim<br />
obilježjima biogradske katedrale i pritom mu<br />
kazati da se ispod zemlje mogu pro<strong>na</strong>ći ostaci<br />
katedrale. Uz katedralu, info-ploče postavili<br />
smo i uz crkvu sv. Iva<strong>na</strong> Evangelista i ženskog<br />
benediktinskog samosta<strong>na</strong> sv. Tome. U planu<br />
<strong>na</strong>m je <strong>na</strong>staviti s postavljanjem ploča, dakako,<br />
u suradnji s Turističkom zajednicom grada <strong>Biograd</strong>a<br />
i to za crkve sv. Roka, sv. Ante i sv. Iva<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong> Kosi, zgradu Zavičajnog muzeja te crkvicu<br />
sv. Katarine <strong>na</strong> istoimenom otočiću. – zaključuje<br />
rav<strong>na</strong>telj Draženko Samardžić.<br />
Zavičajni muzej usporedo s izložbenom djelatnosti<br />
radi i <strong>na</strong> izdavačkoj. Kustos muzeja Mirko<br />
Čepo priprema materijal za izdavanje, trenutno<br />
još radnog <strong>na</strong>ziva, “Vodiča po biogradskoj okolici”<br />
kulturno-povijesne tematike. Taj vodič<br />
obuhvatit će područje bivše Općine <strong>Biograd</strong>,<br />
od Sv. Petra do Draga, otoka Pašma<strong>na</strong> do zaleđa.<br />
Predstavljanje ovog izdanja bit će tijekom ove<br />
godine i služit će svakome tko se želi upoz<strong>na</strong>ti<br />
s bogatom prošlošću biogradskog kraja.<br />
Osim toga, djelatnici muzeja rade <strong>na</strong> prikupljanju<br />
dokumentacije za izradu elaborata budućeg<br />
stalnog postava Zavičajnog muzeja u što će biti<br />
obuhvaćen, uz zbirku “Teret potopljenog broda<br />
iz 16. st.”, kulturno-povijesni dio, etnološka i<br />
arheološka zbirka. Ovaj elaborat, uz građu koja<br />
će biti sastavni dio budućeg stalnog postava,<br />
uključuje <strong>na</strong>čin raspoređivanja predmeta i prostor<br />
u kojem će biti smješteni, to jest, obnovu<br />
zgrade muzeja, postavljanje video<strong>na</strong>dzora, protupožarne<br />
zaštite i ostaloga pri čemu će biti<br />
zadovoljeni svi standardi suvremeno uređenog<br />
muzeja.<br />
< Stjepan Mišulić<br />
Zavičajni muzej<br />
Noć muzeja<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> muzej i ove godine širom je otvorio vrata u povodu<br />
iznimno dobro prihvaćene priredbe <strong>na</strong> razine cijele Hrvatske<br />
– “Noći muzeja”. Tijekom programa ovogodišnje sedme<br />
po redu “Noći muzeja” održanom pod pokroviteljstvom<br />
<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> bilo je predavanje uz prikazivanje<br />
fotografija speleologa i biologa Tončija Rađe pod <strong>na</strong>zivom<br />
“Upoz<strong>na</strong>vanje podzemnog svijeta špilja i života u njima”.<br />
Tonči Rađa, član splitskog speleološkog društva “Špiljar”,<br />
okupljenim posjetiteljima govorio je o istraživanju špilja i<br />
jama <strong>na</strong> području Dalmacije.<br />
Na području Hrvatske dosad je istraženo deset tisuća jama<br />
i špilja, kako mi to kažemo, speleoloških objekata. Broj<br />
neotkrivenih i neistraženih nitko ne z<strong>na</strong>, no, pretpostavlja<br />
se da ih je <strong>na</strong>jmanje još deset tisuća. Na području Dalmacije<br />
istraženo je oko 2000 jama i špilja od 60-ih godi<strong>na</strong><br />
do da<strong>na</strong>s. Ta istraživanja obavlje<strong>na</strong> su <strong>na</strong>žalost relativno<br />
nestručno, no, posljednjih 15 godi<strong>na</strong> o<strong>na</strong> se obavljaju <strong>na</strong><br />
ispravni <strong>na</strong>čin s bilježenjem GPS koordi<strong>na</strong>ta, topografskim<br />
snimanjem, prikupljanjem podataka o fauni, foto i video<br />
dokumentacijom. Svake godine <strong>na</strong> području Dalmacije<br />
istražimo oko 100 jama i špilja. – kazao je Rađa. Speleolog<br />
Tonči Rađa osvrnuo se i <strong>na</strong> istraživanje jama i špilja <strong>na</strong><br />
biogradskom području, preciznije, <strong>na</strong> špilju koja se <strong>na</strong>lazi<br />
u zaleđu biogradskog groblja. Kako je kazao, ova špilja u<br />
<strong>na</strong>rodu je poz<strong>na</strong>ta pod <strong>na</strong>zivom Vilišnica dok u literaturi<br />
nosi <strong>na</strong>ziv Badanj.<br />
Špilja Vilišnica <strong>na</strong>lazi se oko tristo metara povrh <strong>Grad</strong>skog<br />
groblja. Vrlo je teško bilo pro<strong>na</strong>ći i jedi<strong>na</strong> je poz<strong>na</strong>ta špilja<br />
<strong>na</strong> ovom području. Rado ćemo prihvatiti poziv bilo koga<br />
od vas za istraživanjem i <strong>na</strong>jmanjeg otvora, jame ili špilje<br />
jer <strong>na</strong>m je svaki speleološki objekt zanimljiv posebno <strong>na</strong><br />
biogradskom području koje je u z<strong>na</strong>nstvenom i spelološkom<br />
pogledu gotovo nepoz<strong>na</strong>to. I<strong>na</strong>če, u Geografskom zborniku,<br />
o špilji Badanj <strong>na</strong>pisan je rad 1952. godine. – rekao je Rađa.<br />
Uz to, prikazane su i fotografije aktivnosti muzeja koji se nisu<br />
zbile u prostoru muzeja. Radi se o izložbi tereta potopoljenog<br />
broda iz 16. st. u talijanskom Trentu prošle godine te o<br />
arheološkom istraživanju i prvoj fazi konzervacije crkve sv.<br />
Katarine <strong>na</strong> istoimenom otočiću u Pašmanskom ka<strong>na</strong>lu. Drugi<br />
dio programa bilo je kušanje tradicio<strong>na</strong>lnih jela biogradskog<br />
kraja. Učenici Srednje škole <strong>Biograd</strong> kuharskog i konobarskog<br />
usmjerenja s rav<strong>na</strong>teljem prof. Božom Došenom priredila su<br />
ukusne gastronomske posebnosti biogradskog kraja. < S.M.<br />
KULTURA I PROSVJETA <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> 13
14 Siječanj 2011 KULTURA I PROSVJETA<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
U povodu obilježavanja Da<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a<br />
i blagda<strong>na</strong> sv. Stošije u Zavičajnom muzeju<br />
otvorene su dvije izložbe – “Svečano tradicijsko<br />
ruho i <strong>na</strong>kit že<strong>na</strong> biogradskog kraja” i “Ambijental<strong>na</strong><br />
arhitektura biogradskog područja”.<br />
Zavičajni muzej <strong>Biograd</strong><br />
Iznimno vrijedne izložbe o <strong>Biograd</strong>u i okolici<br />
živi sudionici – ljudi koji su i u tadašnje vrijeme<br />
težili posebnom dotjerivanju sebe u<br />
svečanoj prigodi, posebno žene. – kazao je<br />
rav<strong>na</strong>telj muzeja Draženko Samardžić.<br />
Posebne zahvale rav<strong>na</strong>telj Samardžić uputio je<br />
bio razoreno selo i <strong>na</strong>kon toga ponovno grad.<br />
Kustosica i voditeljica Etnografske zbirke Mira<br />
Hlanuda-Vegar, govoreći o izložbi “Svečano<br />
tradicijsko ruho i <strong>na</strong>kit že<strong>na</strong> biogradskog<br />
kraja”, kazala je kako je poseban <strong>na</strong>glasak<br />
stavljen <strong>na</strong> svečani ili misni dio tradicijske<br />
nošnje pri čemu je pokaza<strong>na</strong> geneza nošnje<br />
koja se odnosi <strong>na</strong> stariju varijantu ženske nošnje<br />
grada <strong>Biograd</strong>a, priobalja, Vranskog baze<strong>na</strong><br />
i Bukovice, odnosno, prikazano je <strong>na</strong>stajanje<br />
od seoske, preko varoške do gradske nošnje.<br />
muzeja potpisali ugovor o izradi modela<br />
toga broda koji će, kada bude zgotovljen, biti<br />
postavljen ispred muzeja što će, vjerujemo,<br />
zainteresirati turiste i ostale goste <strong>Biograd</strong>a<br />
da posjete muzej. Isto tako, planiramo u<br />
budućnosti kada stvorimo uvjete za to pretvoriti<br />
postojeću zgradu gradske uprave u novi<br />
muzejski prostor jer smatramo, s obzirom <strong>na</strong><br />
položaj, da ta zgrada se može bolje iskoristiti.<br />
– istakao je grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez svečano<br />
otvorivši prigodne izložbe.<br />
Riječ-dvije prigodom svečanosti otvaranja izložaba uputili su ravntatelj muzeja<br />
Draženko Samardžić, muzejska savjetnica Gorka Božulić, kustosica Mira<br />
Hlanuda-Vegar te grado<strong>na</strong>čelnik grada <strong>Biograd</strong>a Ivan Knez.<br />
Ove dvije izložbe nisu zasebne već čine<br />
jednu cjelinu. U ovom dijelu muzeja u kojem<br />
se <strong>na</strong>lazimo predstavljamo <strong>Biograd</strong> koji je<br />
bio sastavni dio vašeg života, pogotovo, vas<br />
koji ste rođeni <strong>na</strong> prostoru <strong>Biograd</strong>a. Dakle,<br />
riječ je o <strong>Biograd</strong>u 60-ih, 70-ih i 80-tih<br />
godi<strong>na</strong> prošlog stoljeća kojeg da<strong>na</strong>s velikim<br />
dijelom nema. Z<strong>na</strong>čajno je da se ondašnji<br />
<strong>Biograd</strong> može pro<strong>na</strong>ći u literaturi u arhivima,<br />
knjižnicama, muzejskim zbirkama i ostalim<br />
institucijama. U drugom dijelu muzeja<br />
postavlje<strong>na</strong> je izložba koncipira<strong>na</strong> kao prikaz<br />
svečanog tradicijskog ruha <strong>Biograd</strong>a, priobalja,<br />
otoka i zaleđa. Čini sastavni dio prve<br />
izložbe o ambijentalnoj arhitekturi jer, kako<br />
z<strong>na</strong>mo, cjelinu doma upravo su činili njegovi<br />
<strong>Grad</strong>u <strong>Biograd</strong>u, grado<strong>na</strong>čelniku Ivanu Knezu<br />
i njegovim suradnicima, predsjedniku <strong>Grad</strong>skog<br />
vijeća Tončiju Šangulinu i, dakako, svima<br />
onima koji su bili uključeni u ovaj projekt,<br />
između ostalih, Miranu Palčoku iz splitskog<br />
Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika te<br />
Marku Miniću. Pritom je izrazio ponos učinjenim<br />
u suradnji s muzejskom savjetnicom<br />
Gorkom Božulić, kustosima Mirom Hlanuda-<br />
Vegar i Mirkom Čepom.<br />
Muzejska savjetnica i voditeljica Povijesnog<br />
odjela Gorka Božulić kazala je, između ostalog,<br />
kako je u izložbi “Ambijental<strong>na</strong> arhitektura<br />
biogradskog područja” riječ o jednoj priči<br />
koja govori o <strong>Biograd</strong>u iz vreme<strong>na</strong> kada je bio<br />
grad - prijestolni i krunidbeni - zatim, kada je<br />
Govoreći o kulturnom turizmu mogu reći da<br />
<strong>na</strong>m je želja u gradu <strong>Biograd</strong>u otvoriti više<br />
muzeja. Kao što z<strong>na</strong>mo, raspolažemo s puno<br />
vrijedne građe koju nije moguće <strong>na</strong> prikladan<br />
<strong>na</strong>čin izložiti u postojeći muzej, zapravo,<br />
Zavičajni muzej bi mogao služiti, s obzirom<br />
<strong>na</strong> količinu materijala, samo za jedinstvenu<br />
zbriku “Tereta potpoljenog broda iz 16. st.”.<br />
Stoga smo upravo zajedno s rav<strong>na</strong>teljem<br />
Autori fotografija koje prikazuju ambijentalnu<br />
arhitekturu su pok. Ksenija Radulić, Miljenko<br />
Domjan, Pavuša Vežić, Janko Belošević, Mladen<br />
Tomljenović i Gorka Božulić. Pored njih,<br />
korišteni su i fotografije iz obiteljskih albuma<br />
Ustinke Sabić, Branka Vitalea, Šime Gregova,<br />
Marije Lukačić, Nelke Malešević, Ljubomira<br />
Jurage, Anđelke Dominis i Zvonimira Tomića.<br />
< S.Mišulić<br />
Tradicio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> priredba “Tebi grade” u organizaciji<br />
biogradskog Kulturno-umjetničkog<br />
društva “Kralj Tomislav” održa<strong>na</strong> je u sportskoj<br />
dvorani Osnovne škole <strong>Biograd</strong>. Pred gotovo<br />
ispunjenim gledalištem, uz domaćine, <strong>na</strong>stupili<br />
su gosti iz Otočca, Ličkog Lešća i Dugopolja.<br />
Kako je i poz<strong>na</strong>to, svake godine održava se kulturno-umjetnička<br />
manifestacija pod <strong>na</strong>zivom<br />
“Tebi grade” u povodu Da<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a i<br />
blagda<strong>na</strong> sv. Stošije. Naši gosti ove godine su<br />
Priredba “Tebi grade”<br />
Poklon gradu<br />
Tamburaški orkestar Gackog pučkog otvorenog<br />
učilišta iz prijateljskog <strong>na</strong>m grada Otočca,<br />
pjevačka skupi<strong>na</strong> Kulturno-umjetničke udruge<br />
“Gacka” iz Ličkog Lešća te Kulturno-umjetničko<br />
društvo “Pleter” iz Dugopolja. Domaći<br />
KUD “Kralj Tomislav” <strong>na</strong>stupa s folklornom<br />
sekcijom i sve četiri sekcije <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong>h mažoretkinja.<br />
– kazala je predsjednica KUD-a “Kralj<br />
Tomislav” Nives Jeličić.<br />
U raznolikom programu <strong>broj</strong>ni posjetitelji<br />
odista su proveli ugodne trenutke prepustivši<br />
se pjesmama i plesu tradicijske baštine Like i<br />
Dalmacije. Posebni pljesak i oduševljenje gledateljstva<br />
izazvale su <strong>na</strong>jmlađe mažoretkinje<br />
– dvije formacije pomlatka koje uspješno vodi<br />
kako iz Zadarske županije, tako i svih krajeva<br />
Hrvatske, pogotovo kada je riječ o prijateljskim<br />
gradovima <strong>Biograd</strong>a. Rezultat te suradnje je i<br />
ovogodišnji <strong>na</strong>stup gostiju iz Otočca, a tijekom<br />
sljedeće turističke sezone za očekivati<br />
Posebni pljesak i oduševljenje izazvale su <strong>na</strong>jmlađe <strong>Biograd</strong>ske mažoretkinje.<br />
Kulturno-umjetničko društvo “Kralj Tomislav”<br />
Tiha<strong>na</strong> Šarić.Uz njih, <strong>na</strong>stupile su kadetkinje<br />
koje podučava mažoretkinja Tanja Zrilić te<br />
udar<strong>na</strong> postava - seniorsko-juniorska sekcija.<br />
KUD “Kralj Tomislav” uspješno ostvaruje suradnju<br />
s <strong>broj</strong>nim kulturno-umjetničkim udrugama<br />
je i <strong>na</strong>stupe <strong>na</strong> <strong>broj</strong>nim ljetnim priredbama i<br />
iz ostalih gradova i opći<strong>na</strong> s kojima je <strong>Grad</strong><br />
<strong>Biograd</strong> uspostavio uspješnu, pored ostalog,<br />
i kulturnu suradnju.<br />
< S.M.<br />
14 <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> KULTURA I PROSVJETA
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />
Atletska utrka “<strong>Biograd</strong> 2011.”<br />
Atletičari utrkom<br />
obilježili Dan grada<br />
U organizaciji biogradskog Atletskog kluba<br />
“Maraton” u povodu Da<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a i<br />
blagda<strong>na</strong> sv. Stošije održa<strong>na</strong> je 14. tradicio<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />
atletska utrka “<strong>Biograd</strong> 2011.”. Na<br />
utrci sa startom i ciljem kod baze<strong>na</strong> Ilirije<br />
sudjelovalo je tri<strong>na</strong>estero <strong>na</strong>tjecatelja; članova<br />
atletskih klubova iz <strong>Biograd</strong>a, Sv. Filip i<br />
Jakova, Šibenika, Splita, Zagreba, Karlovca te<br />
Celja iz Slovenije. Od <strong>na</strong>tjecatelja iz <strong>Biograd</strong>a<br />
i biogradskog područja <strong>na</strong>stupili su: Stipan<br />
Vukas, Antonio Pintur i Dragan Kraljev iz AŠK<br />
“Maraton” te Ivan Pikunić i Jakov Baričić iz<br />
AŠK “Rogovo” iz Sv. Filip i Jakova. Stazu dugu<br />
11 kilometara <strong>na</strong>jbrže je pretrčao Milan Eror<br />
iz karlovačkog kluba “Vital”. Deset sekundi<br />
kasnije <strong>na</strong> cilj je stigao Ivan Pikunić, Antonio<br />
Pintur plasirao se kao četvrti, Stipan Vukas<br />
bio je sedmi. Osmo mjesto pripalo je Draganu<br />
Kraljevu dok je Jakov Baričić zauzeo 11. mjesto.<br />
U konkurenciji že<strong>na</strong> prva <strong>na</strong> cilj stigla<br />
je Te<strong>na</strong> Filipović iz Atletskog kluba “Sljeme”<br />
iz Zagreba. Pehare i medalje <strong>na</strong>juspješnijima<br />
uručio je direktor Turističke zajednice grada<br />
<strong>Biograd</strong> Ivo Eškinja. < S.M.<br />
ŠPORT 2011 Siječanj 15<br />
Najuspješnijima u muškoj i ženskoj konkurenciji pehare je uručio direktor<br />
Turističke zajednice grada <strong>Biograd</strong>a Ivo Eškinja<br />
Na plivalištu Športskog centra “Višnjik” u<br />
Zadru održano je Županijsko plivačko <strong>na</strong>tjecanje<br />
“Zadar 2010”. Uz domaći<strong>na</strong> Plivački<br />
klub “Zadar”, <strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanju su sudjelovali i<br />
članovi biogradskog Plivačkog kluba “Dupin”<br />
i zadarske “Jadere”. Tijekom dvodnevnom<br />
<strong>na</strong>tjecanja <strong>na</strong>dmetalo se više od dvjesta<br />
<strong>na</strong>tjecatelja dok ih je iz biogradskog kluba<br />
<strong>na</strong>stupilo osamnestero što u mlađim, što u<br />
starijim kategorijama.<br />
Naši “dupini” osvojili su čak četr<strong>na</strong>est odličja<br />
što predstavlja iznimno z<strong>na</strong>čajan uspjeh kako<br />
za njih, tako i za <strong>na</strong>s trenere i klub uopće.<br />
Ovaj uspjeh ima dodatnu vrijednost kada je<br />
poz<strong>na</strong>to da su <strong>na</strong>ši članovi osvojili medalje<br />
u <strong>na</strong>dmetanju s vršnjacima iz županije koji<br />
održavaju treninge svaki dan u zatvorenom<br />
Plivački klub “Dupin”<br />
Rasplivani “dupini”<br />
bazenu. – složili su se treneri Plivačkoga kluba<br />
“Dupin” Branka Dominis-Vrkić i Davor Budan.<br />
Medalje su osvojili: Marcela Lekaj u (1. mjesto,<br />
50 m delfin i 2. mjesto, 50 m, slobodno) i Roko<br />
Dominis (2. mjesto, 50 m, prsno) u kategoriji<br />
“početnici B”; Marko Rimac (3. mjesto, 50 m,<br />
slobodno) u kategoriji “početnici A”; Barbara<br />
Kurtov (3. mjesto, 50 m, prsno i 3. mjesto, 100<br />
m, mješovito) u kategoriji kadetkinja; Antonio<br />
Mikas (2. mjesto, 50 m, prsno) u kategoriji<br />
kadeta; Lea Colić (2. mjesto, 50 m, leđno i<br />
3. mjesto, 50 m, slobodno), Ti<strong>na</strong> Peričić (1.<br />
mjesto, 50 m, prsno i 1. mjesto, 100 m, mješovito)<br />
i Josipa Brzić (2. mjesto, 50 m, prsno)<br />
u kategoriji juniorki i Slavko Šarić (1. mjesto,<br />
50 m, prsno i 2. mjesto, 50 m, slobodno) u<br />
kategoriji mlađi seniori. Čestitamo! < S.M.<br />
<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> “dupini” osvojili su 14 medalja <strong>na</strong> nedavnom županijskom prvenstvu<br />
u Zadru.<br />
Na blagdan sv. Stošije održa<strong>na</strong> je tradicio<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />
jedriličarska regata u organizaciji Yacht<br />
cluba “<strong>Biograd</strong>” <strong>na</strong> kojoj je sudjelovalo, uraču<strong>na</strong>vši<br />
i “optimiste”, tri<strong>na</strong>est posada.<br />
Jedrimo po Pašmanskom ka<strong>na</strong>la, kako mi<br />
kažemo, po “ljubavnom ka<strong>na</strong>lu” između<br />
ovih prekrasnih <strong>na</strong>ših otočića Sv. Katarine,<br />
Planca, Galešnjaka, Čavatula, Vrtiguza i<br />
ostalih. Ovo je kalendarski gledajući prva<br />
regata koja se održava ove godine u Hrvatskoj<br />
i krasi je <strong>na</strong>duži <strong>na</strong>ziv neke regate u<br />
svijetu uopće: Regata sv. Stošije zaštitnice<br />
grada <strong>Biograd</strong>a i Da<strong>na</strong> priz<strong>na</strong>nja Republike<br />
Hrvatske. – kazao je predsjednik kluba<br />
Gordan Borčilo. Posade “krstaša” različitih<br />
Regata sv. Stošije i Da<strong>na</strong><br />
Jedrenje po “ljubavnom ka<strong>na</strong>lu”<br />
duži<strong>na</strong> podijeljenih u skupine sačinjavali<br />
su jedriličari, osim iz <strong>Biograd</strong>a, i iz Zadra,<br />
Vodica, Šibenika i Zagreba. U ukupnom<br />
poretku <strong>na</strong>jbrži su bili članovi posade s<br />
jedrilice Yeti (Dufour 44) sa skiperom Robertom<br />
Jakovčevom. Iza Yetija, plasirali su se<br />
redom: Juliet (Elan 340) sa skiperom Josipom<br />
Jerolimovom, Delta (Elan 340) – Marko<br />
Kulišić, India (Elan 340) – Mario Kundih,<br />
Alpha (Elan 340) – Luka Lončarević, Echo<br />
(Elan 340) – Slaven Mikas, Bajka (Elan 333)<br />
– Robert Šangulin i posljednja Matea (Show<br />
29) – Đuro Sekelj. U Grupi IV prvo mjesto<br />
pripalo je posadi Julieta, dok je u Grupi 6<br />
<strong>na</strong>jbolja bila posada Bajke. < S.M.<br />
U organizaciji biogradskog Teniskog kluba<br />
“AS” iz <strong>Biograd</strong>a u povodu proslave Da<strong>na</strong><br />
grada <strong>Biograd</strong>a i blagda<strong>na</strong> sv. Stošije održano<br />
je Otvoreno prvenstvo grada <strong>Biograd</strong>a<br />
u konkurenciji parova. Nastupilo je petanest<br />
parova podijeljenih u dvije skupine.<br />
Nakon izlučnih borbi u fi<strong>na</strong>lnom dvoboju<br />
slavio je par u sastavu Faruk Zejnilagić i<br />
Neno Horvat koji su uvjerljivo bili bolji od<br />
Teniski klub “AS”<br />
Zejnilagić i Horvat <strong>na</strong>jbolji<br />
para Vedran Tepša – Drago Rogić ishodom<br />
6:3, 6:2. Treće mjesto, <strong>na</strong>kon predaje para<br />
Zdenko Žepi<strong>na</strong> – Josip Šarić, osvojio je par<br />
Šime Mikas – Miro Zorica.<br />
Pehare i <strong>na</strong>grade <strong>na</strong>juspješnijima uručio<br />
je predsjednik kluba “AS” Franjo Farkaš.<br />
Isto tako, dodijelje<strong>na</strong> je i <strong>na</strong>grada <strong>na</strong>jstarijem<br />
sudioniku turnira 71-ogodišnjem Đuki<br />
Radoviću.<br />
< Z. Petrović<br />
U očekivanju povoljnog vjetra - sudionici tradicio<strong>na</strong>lne regate za blagdan sv.<br />
Stošije i Dan priz<strong>na</strong>nja Republike Hrvatske<br />
Najuspješniji <strong>na</strong> Otvorenom prvenstvu <strong>Biograd</strong>a su bili par Zejnilagić-Horvat.<br />
Organizatori i sudionici turnira s uručenim peharima.<br />
ŠPORT <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> 15
U osnovnoškolskoj sportskoj dvorani pred prepunim gledalištem u organizaciji Dječjeg vrtića<br />
<strong>Biograd</strong> održa<strong>na</strong> je 2. po redu velika obiteljska manifestacija “Tatamatijada”. U doista predivno<br />
stvorenom ozračju s voditeljskom podrškom Branke Pelicarić, tate raspoređeni u pet ekipa s deset<br />
ili više članova <strong>na</strong>tjecali su se u četiri igre pri čemu su, uvjerili smo se, dali sve od sebe kako bi<br />
zadivili svoje <strong>na</strong>jmilije. Trudili su se složiti “puzzle” slagalice u što manje vreme<strong>na</strong>, skupiti što<br />
više ping-pong loptica, <strong>na</strong>puhati što više balo<strong>na</strong> i što prije <strong>na</strong>pisati i trčećim korakom dostaviti<br />
odgovor o izvođaču i <strong>na</strong>zivu pjesme.<br />
Bučnu podršku i bodrenje s tribi<strong>na</strong> tatama <strong>na</strong> parketu odjevenih u plave, zelene, crvene, roze i<br />
žute majice dali su, a tko drugi, nego djeca i mame, uz, dakako djedove i bake i ostale <strong>na</strong>vijače.<br />
Pored igara, bilo je i pjesme. Na početku priredbe <strong>na</strong>stupio je pjevač Ante Brzić-Buco, i<strong>na</strong>če,<br />
član filipjanske klape “Cantus”. U predahu između igara, svoje pjevačke <strong>na</strong>stupe imali su učenica<br />
Osnovne škole <strong>Biograd</strong> A<strong>na</strong>marija Pilipović i polaznik biogradskog dječjeg vrtića Damjan<br />
Jadrešić. Uz njih, <strong>na</strong>stupile su i <strong>na</strong>jmlađe <strong>Biograd</strong>ske mažoretkinje koje su pritom <strong>na</strong>građene<br />
gromoglasnim pljeskom.<br />
Kako bi sve proteklo u redu i bila zadovolje<strong>na</strong> pravda, pobrinuli su se suci Zdravko Šarić, Mirko<br />
Poljak, Anito Jeličić <strong>na</strong> čelu s glavnim sucem Nikolom Tomićem. Vrlo neizvjesno bilo je do samog<br />
kraja, no, presudio je u posljednjoj disciplini pogađanja pjesama brzi odgovor ekipe plavih<br />
prepoz<strong>na</strong>vši pjesmu Tatjane Matejaš-Tajči “Bube u glavi” za dijelić trenutka prije od ostalih.<br />
No, kako poruka “Tatamatijade” glasi “Recimo da obitelji” tako su se svi u glas i složili: i ove<br />
godine pobjeda je pripala – obitelji. Poželimo joj pobjedonosni niz još dugo. < S. Mišulić<br />
TATA + MATI + JA = DA<br />
Obitelj uvijek pobjeđuje<br />
Tko će više <strong>na</strong>puhati balo<strong>na</strong>?<br />
U programu proslave Da<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a i<br />
blagda<strong>na</strong> zaštitnice grada sv. Stošije u restoranu<br />
“Riva” održa<strong>na</strong> je večer poezije pjesnika<br />
Ante Nadomira Tadića Šutre. Kulturni događaj<br />
pod <strong>na</strong>zivom “Večer domoljubne poezije” bio je<br />
posvećen hrvatskom domoljubu i ratniku generalu<br />
Anti Gotovini.<br />
Pjesme koje ćete imati prigodu čuti stavio bih<br />
pod simbolični zajednički <strong>na</strong>zivnik – molitva<br />
za Antu. Da<strong>na</strong>s sam <strong>na</strong>zočio među<strong>na</strong>rodnoj<br />
izložbi slika <strong>na</strong> kninskoj tvrđavi gdje smo se<br />
kroz tu kulturnu manifestaciju prisjetili datuma<br />
među<strong>na</strong>rodnog priz<strong>na</strong>nja Republike Hrvatske<br />
iz 1992. godine, no, isto tako, vidjet ćete kroz<br />
moje kratke povjesnice da su Hrvati imali prvo<br />
među<strong>na</strong>rodno priz<strong>na</strong>nje već daleke 879. godine<br />
kada je papa Ivan VIII. priz<strong>na</strong>o Hrvatsku kneza<br />
Branimira. – kazao je pjesnik Tadić Šutra uputivši<br />
Večer domoljubne poezije<br />
Pjesme posvećene<br />
generalu Gotovini<br />
čestitke u povodu Da<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a i blagda<strong>na</strong><br />
sv. Stošije. Uz ostale, večeri poezije <strong>na</strong>zočili su<br />
grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez, predsjednik <strong>Grad</strong>skog<br />
vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a Tonči Šangulin, dekan<br />
Visoke škole za poslovanje i upravljanje “Baltazar<br />
Adam Krčelić” Nikola Skledar, profesori biogradskog<br />
dislociranog studija spomenute visoke<br />
škole te mnogi drugi. Izvedbom dalmatinskih<br />
pjesama <strong>na</strong> “Večeri domoljubne poezije” <strong>na</strong>stupila<br />
je i klapa “Cantus” iz Sv. Filip i Jakova. Za ovu<br />
večer pjesnik Ante Nadomir Tadić-Šutra izabrao<br />
je pjesme “Molitva za Antu” posvećenu generalu<br />
Gotovini, “Bili grade, <strong>Biograd</strong>e” posveće<strong>na</strong> gradu<br />
<strong>Biograd</strong>u, zatim, “Vojnik ne smije plakati”, pjesmu<br />
“Hrvatica” posvećenu hrvatskim majkama<br />
i pisanu starohrvatskim jezikom te zasigurno<br />
<strong>na</strong>jpoz<strong>na</strong>tiju koju i<strong>na</strong>če pjevaju Tomislav Bralić<br />
i klapa “Intrade” - “Sti<strong>na</strong> pradidova”. < S.M.<br />
Humanitar<strong>na</strong> akcija “Veliko srce za pomoć Roku”<br />
“Moje, moje srce je veliko...”<br />
Stanovnici otoka Pašma<strong>na</strong>, <strong>Biograd</strong>a i okolnih<br />
mjesta, a zasigurno ih je bilo i iz drugih krajeva<br />
županije, iskazali su iznimnu solidarnost. Naime,<br />
više od dvije tisuće posjetitelja ispunilo je do kraja<br />
sportsku dvoranu Osnovne škole <strong>Biograd</strong> gdje se<br />
u organizaciji Općine Tkon održao humanitarni<br />
koncert za oboljelog sedmogodišnjeg Roka Ugrinića<br />
iz mjesta Ugrinić <strong>na</strong> otoku Pašmanu. Kako<br />
bi pomogli malome Roku da pobijedi bolest, <strong>na</strong><br />
dobrotvorni koncert rado su se odazvali Jele<strong>na</strong><br />
Rozga, Joško Čagalj-Jole, Tomislav Bralić i klapa<br />
Intrade, muške klape Cantus iz Sv. Filip i Jakova<br />
i Ardura iz Zadra, ženska klapa Libar iz Privlake te<br />
splitska grupa Viva. Početak humanitarnog glazbenog<br />
događaja za pamćenje započeo je <strong>na</strong>stupom<br />
klapa, <strong>na</strong>stavio se pjesmama Tomislava Bralića i<br />
Intrada dok je vrhu<strong>na</strong>c atmosfere bio <strong>na</strong>stup Jole,<br />
a potom i Jelene Rozge koja je <strong>na</strong> traženje publike<br />
rado otpjevala još jedan pjesmu. U listopadu prošle<br />
godine Roku je dijagnosticiran tumor <strong>na</strong> mozgu.<br />
Liječnici se ne usuđuju podvrgnuti ga kirurškom<br />
zahvatu dok se veliči<strong>na</strong> tumora kemoterapijom<br />
ne smanji. Nadu za spas pruža jedino liječenje u<br />
inozemstvu. Troškovi liječenja vrlo su visoki te su<br />
Rokovi roditelji Nikola i Katari<strong>na</strong> Ugrinić uputili<br />
javni poziv za pomoć svim dobrim ljudima kako bi<br />
im pomogli u ovim teškim trenucima.<br />
Kako su roditelji Nikola i Katari<strong>na</strong> neprestano<br />
uz Roka koji se <strong>na</strong>lazi <strong>na</strong> liječenju u Zagrebu,<br />
velik dio posla oko organizacije preuzeli su <strong>na</strong><br />
sebe Rokove tete Bože<strong>na</strong> Brzić i Iva<strong>na</strong> Mušćet.<br />
Također su se humanitarnim akcijama pridružili i<br />
Područ<strong>na</strong> škola Tkon i Osnov<strong>na</strong> škola <strong>Biograd</strong>. Broj<br />
raču<strong>na</strong> <strong>na</strong> koji se mogu uplatiti novča<strong>na</strong> sredstva i<br />
time pomoći u liječenju maloga Roka je: 2340009-<br />
3103157793. < S.M.<br />
Jele<strong>na</strong> Rozga “zapalila” je atmosferu s Bižuterijom