12.11.2014 Views

Biogradski glasnik - broj 58 - Grad Biograd na Moru

Biogradski glasnik - broj 58 - Grad Biograd na Moru

Biogradski glasnik - broj 58 - Grad Biograd na Moru

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

BIOGRADSKI GLASNIK ||| GODINA IX ||| BROJ <strong>58</strong> ||| SIJEČANJ 2010 ||| GRAD BIOGRAD NA MORU ||| CIJENA 6kn<br />

Brojni gosti iz <strong>Biograd</strong>a, susjednih opći<strong>na</strong> ali i cijele Hrvatske <strong>na</strong>zočili su svečanoj sjednici <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a održanoj<br />

u dvorani Srednje škole. O <strong>na</strong>građenima i ostalim zbivanjima sa svečanosti opširnije <strong>na</strong> 2. 3. i 4. stranici.<br />

<strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> i njegovi žitelji u prigodi svojih blagda<strong>na</strong> prisjeća se poginulih za<br />

slobodu i neovisnost Republike Hrvatske. Na središnji križ <strong>na</strong> gradskom groblju<br />

svijeće su zapalili i vijence položili predstavnici <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a, Hrvatske stranke prava,<br />

Hrvatske demokratske zajednice, Socijaldemokratske stranke, Udruge hrvatskih<br />

dragovoljaca Domovinskog rata, Demokratske stranke umirovljenika, Hrvatske seljačke<br />

stranke, Hrvatske stranke umirovljenika i Hrvatske <strong>na</strong>rode stranke.<br />

Doista široko prihvače<strong>na</strong> velika priredba pod <strong>na</strong>zivom Tatamatijada posveče<strong>na</strong><br />

obitelji i ove godine privukla je mnogo<strong>broj</strong>ne gledatelje. Uz podršku djece i mama s<br />

tribini, tatama je bilo puno lakće svladavati zadatke koje su ih <strong>na</strong> trenutak,<br />

uvjereni smo, vratile u djetinjstvo. Više <strong>na</strong> 16. str.<br />

U OVOM BROJU:<br />

Dodijeljene godišnje <strong>na</strong>grade <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />

<strong>Biograd</strong> domaĆin “Susreta kraljevskih gradova”<br />

Razgovor s dobitnikom Nagrade za životno djelo prof. Božom Došenom<br />

U Zavičajnom muzeju izložbe posvećene <strong>Biograd</strong>u i okolici<br />

Broj<strong>na</strong> sportska dogaĐanja za Dan grada <strong>Biograd</strong>a


2 Siječanj 2011 GRAD BIOGRAD NA MORU<br />

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

Sveča<strong>na</strong> sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />

Dodijelje<strong>na</strong> priz<strong>na</strong>nja <strong>na</strong>jzaslužnijima<br />

U športskoj dvorani biogradske srednje škole<br />

održa<strong>na</strong> je sveča<strong>na</strong> sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća<br />

<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a u povodu obilježavanja Da<strong>na</strong><br />

grada <strong>Biograd</strong>a i blagda<strong>na</strong> sv. Stošije. Središnji<br />

događaj u zaista bogatom programu obilježavanja<br />

započeo je pjevanjem hrvatske himne klape<br />

“Cantus”. Odmah potom upućeni su pozdravi<br />

dobrodošlice saborskim zastupnicima, predstavnicima<br />

ministarstava i tijela državne<br />

uprave, županu Zadarske županije Stipi Zriliću<br />

i njegovim suradnicima, grado<strong>na</strong>čelnicima,<br />

<strong>na</strong>čelnicima, predstavnicima crkvene vlasti,<br />

udruga i ostalim <strong>broj</strong>nim gostima.<br />

Svi mi ovdje <strong>na</strong>zočni imamo sreću<br />

proslaviti Dan grada <strong>Biograd</strong>a u slobodnoj,<br />

neovisnoj i demokratskoj<br />

Republici Hrvatskoj koja je ostvarenje<br />

višestoljetnog s<strong>na</strong> hrvatskog <strong>na</strong>roda<br />

pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika<br />

dr. Franje Tuđma<strong>na</strong>. Mnogi<br />

velikani dali su svoj obol u očuvanju<br />

<strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnog i kulturnog identiteta<br />

hrvatskog <strong>na</strong>roda <strong>na</strong> ovim prostorima.<br />

Na oltar domovine položili su svoje<br />

živote njezini <strong>na</strong>jveći sinovi. - kazao je u<br />

uvodu svečane sjednice predsjednik <strong>Grad</strong>skog<br />

vijeća Tonči Šangulin pozvavši <strong>na</strong>zočne <strong>na</strong> odavanje<br />

počasti minutom šutnje svim velikanima<br />

hrvatske povijesti koji nisu više među <strong>na</strong>ma.<br />

Čestitke i pozdrave Biograđanima u povodu<br />

županiji, što završenih, što onih u tijeku, u<strong>na</strong>toč<br />

gospodarstvenoj krizi. Također, dodao je,<br />

kako je u svakom dijelu Hrvatske <strong>na</strong>predak<br />

očigledan, međutim, novca nikada dovoljno<br />

što <strong>na</strong>m kazuje, <strong>na</strong>glasio je Kutija, o <strong>broj</strong>nosti<br />

projekata i zamisli kojima se teži.<br />

Pet<strong>na</strong>esti siječnja vrlo je bitan datum<br />

kada su <strong>na</strong>s europske zemlje priz<strong>na</strong>le<br />

kao samostalnu i neovisnu Republiku<br />

Hrvatsku. Vjerujem da ćemo kroz iskustva<br />

koja upravo crpimo s područja<br />

Europe <strong>na</strong>staviti razvijati uspješnu<br />

suradnju između prijateljskih gradova<br />

i opći<strong>na</strong>, a po<strong>na</strong>jviše kroz, razumije<br />

se, europske fondove apliciranjem<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>tječaje i stjecanjem prava <strong>na</strong><br />

dugoočekiva<strong>na</strong> sredstva. Duboko<br />

sam uvjeren da ćemo te fi<strong>na</strong>ncijske<br />

izvore kvalitetno iskoristiti čemu će<br />

zasigurno pridonijeti i <strong>na</strong>ša čvrsta<br />

suradnja između opći<strong>na</strong> i gradova.<br />

<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelniku Knezu se zahvaljujem<br />

<strong>na</strong> do<strong>broj</strong> suradnji kao i svim ostalim<br />

kolegama <strong>na</strong>čelnicima i grado<strong>na</strong>čelnicima<br />

te želim vam čestitati <strong>na</strong> svemu<br />

dobrome što ste učinili za građane <strong>Biograd</strong>a.<br />

Svim građankama i građanima<br />

<strong>Biograd</strong>a čestitam Dan grada i blagdan<br />

sv. Stošije – rekao je <strong>na</strong>čelnik Općine Višnjan<br />

Angelo Mattich.<br />

mladih života, dvojice mladića Tomića<br />

i Mrkića koji spasiše ljudski život, i u<br />

svoje osobno, hvala <strong>Grad</strong>u <strong>Biograd</strong>u<br />

koji je u <strong>na</strong>ma prepoz<strong>na</strong>o ovogodišnje<br />

laureate. Ove <strong>na</strong>grade su <strong>na</strong>ma ljudsko<br />

hvala za ono što učinismo ali ujedno i<br />

<strong>na</strong>še obećanje da ćemo i dalje svojom<br />

skromnošću i ljudskim potencijalom<br />

pridonositi <strong>na</strong>pretku grada i sredine<br />

za dogradnju škole. Nadam se da će<br />

u<strong>na</strong>toč mjerama restrikcije program<br />

dogradnje biti riješen u prvom redu<br />

<strong>na</strong> zadovoljstvo učenika, roditelja ali<br />

i cijelog ovog kraja. – <strong>na</strong>glasio je dobitnik<br />

Nagrade za životno djelo prof. Božo Došen.<br />

U programu, kojeg je vodila Branka Pelicarić,<br />

svoju pjesmu pod <strong>na</strong>zivom “<strong>Biograd</strong>ac”<br />

odrecitirala je biogradska pjesnikinja Radica<br />

<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik Knez tijekom sjednice sa dobitnicima ovogodišnjih priz<strong>na</strong>nja<br />

<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a, gradskim vijećnicima, rav<strong>na</strong>teljima ustanova, predstavnicima<br />

mjesnih odbora i ostalim gostima.<br />

u kojoj živimo. Gospodo saborski<br />

zastupnici, gospodine župane sa suradnicima,<br />

cijenjeni grado<strong>na</strong>čelniče Ivane,<br />

dragi prijatelji, želio bih da ovaj moj<br />

“vox clamantis in deserto” – “glas vapijućeg<br />

u pustinji” u ovom športskom<br />

hramu biogradskih srednjoškolaca<br />

ne bude puki uzdisaj već ostvare<strong>na</strong><br />

želja da ova <strong>na</strong>ša srednja škola bude<br />

uzorom rada u jednoj smjeni. Naime,<br />

moram kazati da u mojem uredu<br />

već pune dvije godine strpljivo čeka<br />

potpu<strong>na</strong> projekt<strong>na</strong> dokumentacija<br />

Vrančić. Ženska klapa “Moreta”, koju čine učiteljice<br />

iz biogradske osnovne škole, otpjevale<br />

su uz pratnju osnovnoškolskog mješovitog<br />

orkestra pjesmu “<strong>Biograd</strong>e” za koju je tekst<br />

i glazbu <strong>na</strong>pisao biogradski pjesnik Tomislav<br />

Kazija, a aranžirao je Jordanko Miloš. Na kraju<br />

svečanosti s nekoliko poz<strong>na</strong>tih svojih pjesama<br />

raspoloženje je dodatno podigao Vinko<br />

Coce kojem su se pridružili klape “Cantus” i<br />

“Moreta”. Na završetku programa predsjednik<br />

vijeća Tonči Šangulin pozvao je <strong>na</strong>zočne goste<br />

i građane <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> domje<strong>na</strong>k u obližnji<br />

hotel Adria.<br />

< Stjepan Mišulić<br />

Prof. Božo Došen, Tonči Šangulin, Borislav Jajčanin, Ivan Knez, Marko Tomić i<br />

Ivan Mrkić - dobitnici <strong>na</strong>grada u društvu uručitelja<br />

svečanog da<strong>na</strong> izrazili su župan Stipe Zrilić,<br />

saborski zastupnik Branko Kutija te <strong>na</strong>čelnik<br />

Općine Višnjan Angelo Mattich.<br />

Ovo je prigoda kada možete čuti<br />

još jednom o svemu dobrome što se<br />

dogodilo u gradu <strong>Biograd</strong>u u proteklih<br />

godinu da<strong>na</strong> i o onome što <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong><br />

planira ostvariti u razdoblju pred<br />

<strong>na</strong>ma. Kao župan Zadarske županije<br />

mogu reći, što često po<strong>na</strong>vljam, da sam<br />

zadovoljan s radom gradske samouprave<br />

i sa svime onime što o<strong>na</strong> čini za<br />

dobrobit svojih građa<strong>na</strong>. U tom smislu,<br />

želim im ovom prigodom javno iskazati<br />

iskrene pohvale. Bez obzira <strong>na</strong> krizu<br />

koja je prisut<strong>na</strong> u <strong>na</strong>šoj državi i šire,<br />

grad <strong>Biograd</strong> se, usprkos tome, z<strong>na</strong>čajno<br />

razvija. U cilju razvoja Zadarska<br />

županija u okviru svojih <strong>na</strong>dležnosti i<br />

fi<strong>na</strong>ncijskih sredstava <strong>na</strong>stoji pomoći<br />

svim jednicima lokalne samouprave<br />

pa tako i gradu <strong>Biograd</strong>u. – istakao je<br />

župan Stipe Zrilić.<br />

Saborski zastupnik Branko Kutija u svom<br />

obraćanju kazao je kako svatko od <strong>na</strong>s može<br />

zamijetiti velik <strong>broj</strong> projekata u Zadarskoj<br />

Tijekom sjednice prikazan je kratki film o<br />

aktualnostima u gradu <strong>Biograd</strong>u. Pritom je<br />

skrenuta pozornost <strong>na</strong> završene projekte<br />

poput proširenja gradskog groblja, novog<br />

dječjeg vrtića <strong>na</strong> Kosi, obnove Narodnog trga,<br />

izgradnje interventnog heliodroma, pročišćivača<br />

otpadnih voda, projekta HERITECH, novog<br />

vizualnog identiteta grada, te onih aktivnosti<br />

koji su u tijeku – izgradnja mreže odvodnje<br />

otpadnih i oborinskih voda, vodovodne mreže,<br />

sustava prometne mreže, golfskog igrališta<br />

<strong>na</strong> Baštijunskom brigu te proširenja zgrade<br />

Pučkog otvorenog učilišta.<br />

Najsvečajniji trenutak sjednice, dakako, bila<br />

je dodjela priz<strong>na</strong>nja <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a. Ovogodišnji<br />

dobitnici godišnjih <strong>na</strong>grada, Grba <strong>Grad</strong>a<br />

<strong>Biograd</strong>a, su članovi obitelji Jajčanin, otac<br />

Borislav, majka Ankica i kćeri Ivo<strong>na</strong> i Maja,<br />

zatim, Marko Tomić i Ivan Mrkić dok je Nagrada<br />

za životno djelo uruče<strong>na</strong> prof. Boži Došenu.<br />

Priz<strong>na</strong>nja <strong>na</strong>građenima uručili su grado<strong>na</strong>čelnik<br />

Ivan Knez i predsjednik <strong>Grad</strong>skog vijeća<br />

Tonči Šangulin.<br />

U ime <strong>na</strong>građenih roditelja Jajčanin<br />

koji su pokazali <strong>na</strong>dljudsku humanost<br />

darujući organe svoga si<strong>na</strong> za spas<br />

Ivan Knez, grado<strong>na</strong>čelnik grada <strong>Biograd</strong>a<br />

Riječi zahvale<br />

“Pozdravljam sve vijećnike <strong>Grad</strong>skog vijeća,<br />

drage goste, građane grada <strong>Biograd</strong>a, a<br />

posebno sve <strong>na</strong>še gospodarstvenike bez<br />

kojih ne bi bilo športa, kulture, a ni socijalnih<br />

programa <strong>na</strong> području <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong><br />

<strong>Moru</strong>. Koristim priliku zahvaliti se svim institucijama<br />

koje su zaslužne za brzi <strong>na</strong>predak<br />

<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>, prije svega, svim<br />

Ivan Knez<br />

djelatnicima gradske uprave i <strong>na</strong>ših ustanova:<br />

Zavičajnog muzeja, Pučkog otvorenog<br />

učilišta, <strong>Grad</strong>ske knjižnice, Dječjeg vrtića,<br />

Javne vatrogasne postrojbe, <strong>na</strong>šem Crvenom<br />

križu, svim udrugama građa<strong>na</strong>, a ima ih 71,<br />

svim medijima, a posebno <strong>na</strong>šim lokalnim<br />

“Radio BnM-u” i “<strong>Biograd</strong>skom <strong>glasnik</strong>u”.<br />

Posebno bih se zahvalio Vladi Republike<br />

Hrvatske, državnim institucijama, Upravnom<br />

odjelu za provedbu dokume<strong>na</strong>ta prostornog<br />

uređenja i gradnje Zadarske županije - Ispostavi<br />

<strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>, Državnoj geodetskoj<br />

upravi, Područni ured za katastar - Ispostavi<br />

<strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>, Općinskom sudu<br />

Zadar - Stalnoj službi u <strong>Biograd</strong>u <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><br />

te Visokoj školi za poslovanje i upravljanje<br />

“Baltazar Adam Krčelić” iz Zaprešića koja je<br />

uvelike pridonijela obrazovanju mladih s<br />

područja <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> i susjednih<br />

<strong>na</strong>m opći<strong>na</strong>, a ove godine iznjedrit će<br />

prvi <strong>na</strong>raštaj. Na neki <strong>na</strong>čin svake godine<br />

tradicio<strong>na</strong>lno se <strong>na</strong> Dan grada <strong>Biograd</strong>a vrši<br />

inventura rada gradske vlasti pa ćemo vam<br />

i ove godine to prikazati jednim kratkim<br />

filmom.”<br />

2 <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> GRAD BIOGRAD NA MORU


<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

GRAD BIOGRAD NA MORU 2011 Siječanj 3<br />

Sveča<strong>na</strong> sjednica <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a u povodu Da<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a i blagda<strong>na</strong> sv. Stošije<br />

Brojni uzvanici, između ostalih, grado<strong>na</strong>čelnici i <strong>na</strong>čelnici gradova i opći<strong>na</strong> s kojima je <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> potpisao Povelju o<br />

suradnji i prijateljstvu prisustvovali su svečanom događaju.<br />

Predsjednik <strong>Grad</strong>skog vijeća Tonči<br />

Šangulin vodio je svečanu sjednicu u<br />

povodu Da<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a.<br />

Svečanoj sjednici, pored ostalih, <strong>na</strong>zočili su i, dakako, vijećnici <strong>Grad</strong>skog vijeća<br />

<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a.<br />

Središnjem događaju proslave Da<strong>na</strong> grada pridružili su se mnogi građani te<br />

prijatelji grada <strong>Biograd</strong>a.<br />

Za iznimno human i plemenit čin Grb <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a Borislavu Jajčaninu<br />

uručio je grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez.<br />

Ivan Mrkić i Marko Tomić izabrani su za godišnju <strong>na</strong>gradu <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a zbog<br />

izražene ljudskosti, požrtvovnosti i hrabrosti u spašavanju ljudskog života.<br />

Nagrada za životno djelo dodijelje<strong>na</strong> je prof. Boži Došenu za doprinos u razvitku<br />

grada <strong>Biograd</strong>a i njegove okolice.<br />

Nazočne je svojim <strong>na</strong>stupom ugodno izne<strong>na</strong>dio pjevač Vinko Coce. Zajedno s<br />

klapama “Cantus” i “Moreta” stvoreno je pravo svečarsko ozračje.<br />

GRAD BIOGRAD NA MORU <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> 3


4 Siječanj 2011 GRAD BIOGRAD NA MORU<br />

O <strong>na</strong>građenima<br />

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

Nagrade <strong>na</strong>jistaknutijim sportašima i sportašicama<br />

Poticaj mladim sportašima<br />

Športska zajednica grada <strong>Biograd</strong>a u povodu<br />

Da<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a pred početak svečane<br />

sjednice <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />

dodijelila je poseb<strong>na</strong> priz<strong>na</strong>nja športskim klubovima<br />

i njegovim članovima. U ime športske<br />

Eugen Koprči<strong>na</strong>, Josip Katuša, Bepo Dušković i<br />

trener Zoran Pelicarić iz Vaterpolo kluba “<strong>Biograd</strong>”;<br />

Luka Colić, Paulo Du<strong>na</strong>tov i trener Lovre<br />

Mikas iz Košarkaškog kluba “<strong>Biograd</strong>”; Klara<br />

Jelić i Antonio Jelić iz Plani<strong>na</strong>rskog društva<br />

Božo Došen, prof.<br />

– Nagrada za životno djelo<br />

Rođen 13. prosinca 1946. godine u Radošinovcu<br />

<strong>na</strong>kon završene osnovne škole odlazi u<br />

Klasičnu gim<strong>na</strong>ziju i Nadbiskupsko sjemenište<br />

“Zmajević” u Zadru. Završeni jednopredmetni<br />

studij hrvatskog jezika omogućuje mu posao<br />

u Stankovcima <strong>na</strong>kon čega upisuje i uspješno<br />

završava francuski i latinski jezik te se 1981.<br />

godine zapošljava u <strong>Biograd</strong>u kao rav<strong>na</strong>telj<br />

Pučkog otvorenog učilišta. Sedamsto stranica<br />

vrijednog materijala o gradu <strong>Biograd</strong>u - “<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><br />

zbornik” - rezultat je z<strong>na</strong>nstvenog<br />

skupa koji se u suradnji s Filozofskim fakultetom<br />

i Maticom hrvatskom te Pučkim otvorenim<br />

učilištem <strong>na</strong> čelu s Božom Došenom organizirao<br />

u <strong>Biograd</strong>u u studenome 1988. godine. Tu<br />

pisanje i prikupljanje vrijednih podataka ne<br />

prestaje. Ubrzo <strong>na</strong>staje “Pašmanski zbornik”,<br />

zatim, kratki povijesni pregled “Župa Ždrelac”.<br />

Vrijedno je za istaknuti da je tijekom Domovinskog<br />

rata Božo Došen bio urednik knjige pod<br />

<strong>na</strong>zivom “Polača – program obnove i razvoja”<br />

te je autor monografije “Stradanje ravnokotarskog<br />

bića”. Godine 1994. postaje rav<strong>na</strong>telj<br />

Srednje škole <strong>Biograd</strong> te polako s godi<strong>na</strong>ma<br />

ostvaruje vlastitu viziju ove biogradske prosvjetne<br />

ustanove – dograđen je novi dio škole,<br />

uređen je školski okoliš, a izgrađe<strong>na</strong> je i nova<br />

školska športska dvora<strong>na</strong>. Svoj utjecaj kao<br />

aktualni dopredsjednik Matice hrvatske – ogra<strong>na</strong>k<br />

Zadar pokušat će Božo Došen iskoristiti<br />

u organiziranju z<strong>na</strong>nstvenog skupa <strong>na</strong> temu<br />

“Glagoljica biogradskog kraja” jer poz<strong>na</strong>to je<br />

da je <strong>Biograd</strong> svojedobno bio središte sidraške<br />

županije. Četrdeseta obljetnica biogradske<br />

srednje škole obilježava se upravo ove 2011.<br />

godine i u povodu toga njen rav<strong>na</strong>telj izdaje<br />

monografiju pod <strong>na</strong>zivom “<strong>Biograd</strong>sko srednje<br />

školstvo”. Prvi je među zaslužnima što se<br />

biogradski srednjoškolski centar uspješno<br />

afirmirao te nerijetko ponosno ističe odlične<br />

djelatnike srednjeg obrazovanja, svoje srednjoškolce,<br />

kao i buduće studente koji požele<br />

<strong>na</strong>staviti školovanje. Svoj posao radio je i radi<br />

profesio<strong>na</strong>lno, a kako u školstvu, isto tako<br />

prisutan je u kulturnom, športskom, socijalnom<br />

te društveno-političkom životu grada.<br />

Iako je gotovo cijeli svoj radni i životni vijek<br />

proveo u <strong>Biograd</strong>u i za <strong>Biograd</strong> priz<strong>na</strong>t će<br />

profesor Došen sa smiješkom da <strong>na</strong>jsretnije<br />

i <strong>na</strong>jdragocjenije trenutke provodi u svojem<br />

rodnom Radošinovcu – uz masline, obitelj i<br />

svoje <strong>na</strong>jvrjednije blago – unucima. Njima se<br />

<strong>na</strong>jviše raduje, posvećuje, za njih živi i njima<br />

će sigurno prenijeti sva svoja život<strong>na</strong> iskustva.<br />

Marko Tomić i Ivan Mrkić<br />

– Grb <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />

Slavimo i <strong>na</strong>građujemo <strong>na</strong>še heroje, ljude<br />

koji su se odricali za druge u ovim vremenima<br />

teške krize. Ljudi koji su pomagali ljudima, a<br />

nisu tražili nikakvu <strong>na</strong>gradu. Zato im se ovim<br />

činom pokazuje da ih se cijeni i <strong>na</strong> tome smo<br />

im posebno zahvalni. Marko Tomić mlad je,<br />

zgodan i prespektivan, električar je po struci,<br />

trenutno bez posla, rekli bismo, <strong>na</strong>š običan<br />

mladić kao svaki drugi. Voli automobile, osobito,<br />

motocikle.<br />

Ivan Mrkić također je mlad i isto tako zgodan<br />

i ne manje prespektivan. Zaposlen u renta-car<br />

tvrtki i još je jedan momak iz <strong>na</strong>šega<br />

grada. Međutim, nisu oni samo obični momci<br />

iz <strong>na</strong>šeg susjedstva, oni su ponos grada <strong>Biograd</strong>a<br />

i Hrvatske. Osim prijateljstva, doživotno<br />

će ih povezati njihova hrabrost i odlučnost.<br />

Vozeći se magistralom kraj <strong>Biograd</strong>a, Marko i<br />

Ivan vidjeli su kako se iz šume diže gusti, crni<br />

dim. Zaustavili su se provjeriti o čemu je riječ i<br />

vidjeli su kako gori automobil. Vozač je sjedio<br />

unutra. Obojica su riskirajući život priskočila u<br />

pomoć. Izvukli su unesrećenog samo nekoliko<br />

sekundi prije nego što je automobil eksplodirao.<br />

Zajedno u glas dodaju da je spašen život<br />

<strong>na</strong>jveća <strong>na</strong>grada, a opet bi, ako treba, učinili<br />

isto. Marku Tomiću i Ivanu Mrkiću dodijeljen<br />

je Grb <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a za izraženu ljudskost,<br />

požrtvovnost i hrabrost u spašavanju ljudskog<br />

života.<br />

Ankica i Borislav Jajčanin<br />

– Grb <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />

Ankica i Borislav Jajčanin iz <strong>Biograd</strong>a roditelji<br />

su 17-ogodišnjeg Antonija koji je prije osam<br />

mjeseci poginuo u prometnoj nesreći i čiji su<br />

darovani organi spasili čak sedam ljudskih<br />

života u Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj<br />

i Hrvatskoj. Od posljedica sudara u travnju<br />

prošle godine <strong>na</strong> križanju kod Doma zdravlja<br />

u <strong>Biograd</strong>u, Toni je zadobio krvarenje u<br />

mozgu od čega je pao u duboku komu. Osim<br />

malog ožiljka <strong>na</strong> licu, <strong>na</strong> tijelu nije imao drugih<br />

ozljeda, međutim, slika <strong>na</strong> CT uređaju nije<br />

davala <strong>na</strong>de. Nakon što su pristali <strong>na</strong> darovanje<br />

orga<strong>na</strong>, Antonio je hitno prebačen u operacijsku<br />

dvoranu i poslije nekoliko sati roditeljima<br />

je priopćeno da su organi njihova si<strong>na</strong> uspješno<br />

darovani sedmorici pacije<strong>na</strong>ta kod <strong>na</strong>s i inozemstvu.<br />

Gubitak djeteta, i to <strong>na</strong>jmlađega,<br />

neopisivo je težak za svakog roditelja i ako<br />

se u takvoj sitauciji može nekome pomoći,<br />

to donosi određeno ohrabrenje i ulijeva <strong>na</strong>du<br />

jer svako živo biće zaslužuje život, smatra<br />

otac Borislav, koji se gubitaka bliskih osoba<br />

<strong>na</strong>gledao tijekom Domovinskog rata gdje je kao<br />

vojnik proveo punih pet godi<strong>na</strong> i šest mjeseci.<br />

Nije bitno gdje je ali srce <strong>na</strong>šeg Tonija još uvijek<br />

negdje živo kuca. U povodu iznimno humanog<br />

i plemenitog či<strong>na</strong> biogradski grado<strong>na</strong>ečlnik<br />

Ivan Knez odlučio je ove godine kao posebno<br />

priz<strong>na</strong>nje obitelji Jajčanin dodijeliti Grb <strong>Grad</strong>a<br />

<strong>Biograd</strong>a.<br />

zajednice male pehare i diplome uručio je<br />

predsjednik spomenute organizacije Marijan<br />

Stopfer.<br />

Srdačno vas pozdravljam, posebne<br />

pozdrave upućujem <strong>na</strong>šim <strong>na</strong>juspješnijim<br />

sportašima. Čestitam <strong>na</strong>građenima<br />

sportašima i sportašicama <strong>Biograd</strong>a,<br />

trenerima te posebno njihovim roditeljima<br />

koji im pružaju <strong>na</strong>jvrjedniju<br />

podršku. Svim športskim klubovima<br />

čestitam Dan grada <strong>Biograd</strong>a i blagdan<br />

svete Stošije! – kazao je Marijan Stopfer.<br />

Priz<strong>na</strong>nja su primili: Mario Knežević, Jakov<br />

Ćavar, Lovre Krpeta i trener Danijel Duvnjak<br />

iz Rukometnog kluba “<strong>Biograd</strong>”; Bruno Šarić,<br />

Barbara Kurtov i trenerica Branka Dominis-<br />

Vrkić iz Plivačkog kluba “Dupin”; Jere Brzić,<br />

Domagoj Pribilović i trener Željko Domitrović iz<br />

Športsko-ribolovne udruge “Podlanica”; Lora<br />

Novaković, Matko Pintur i trener Jure Skender<br />

iz Teniskog kluba “<strong>Biograd</strong>”; Matea Katičin,<br />

Matija Katičin i trener Franjo Farkaš iz Teniskog<br />

kluba “As”; Dino Pavlović, David Krpeta i<br />

trener Zvonimir Petrović iz Rukometnog kluba<br />

“Mini-Sunce”; Filip Došen, Ivan Pjelik i trener<br />

Luka Šanglin iz Jedriličarskog kluba “<strong>Biograd</strong>”:<br />

“Belveder”; Dino Kulaš, Stipan Banić i Filip<br />

Pezelj iz Nogometnog kluba “Primorac” te<br />

Marija Filipović, Marija Barišić i Antonija Zelić<br />

iz Odbojkaškog kluba “<strong>Biograd</strong>”. < S.M.<br />

4 <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> GRAD BIOGRAD NA MORU


<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

GRAD BIOGRAD NA MORU 2011 Siječanj 5<br />

GRAD BIOGRAD NA MORU <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> 5


6 Siječanj 2011 OPĆINA PAŠMAN<br />

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

Proračun Općine Pašman za 2011. godinu<br />

Naglasak <strong>na</strong> projektnoj dokumentaciji<br />

U usporedbi s prošlogodišnjim, proračun Općine<br />

Pašman za 2011. godinu veći je za milijun i 134<br />

tisuće i iznosi 9.178.500 ku<strong>na</strong>. Usprkos negativnim<br />

recesijskim okolnostima, Opći<strong>na</strong> Pašman<br />

bilježi rast proračunskih sredstava iz više razloga,<br />

izdvojimo neke od njih. Promatrajući stavke<br />

<strong>na</strong>vedene <strong>na</strong> prihodovnoj strani i uspoređujući<br />

s ostvarenim iznosima tijekom prošle godine,<br />

može se zamijetiti povećanje stavke poreza <strong>na</strong><br />

promet nekretni<strong>na</strong>ma za 130 tisuća ku<strong>na</strong> od čega<br />

se planira uprihoditi milijun ku<strong>na</strong> za razliku od<br />

lanjskih 870 tisuća. Nadalje, doprinos porastu<br />

čine i prihodi katastarskih izmjera u iznosu od 2<br />

miliju<strong>na</strong> što je za 700 tisuća više od ostvarenog<br />

prošle godine.<br />

Uskoro ćemo zakazati javni uvid katastarske<br />

općine Ždrelac. Uvidu neće moći pristupiti o<strong>na</strong>j<br />

tko nije uplatio participaciju u iznosu od 4 tisuće<br />

ku<strong>na</strong> po ugovoru. Velik je <strong>broj</strong> onih koji još nisu<br />

sklopili ugovor o sufi<strong>na</strong>nciranju geodetsko-katastarske<br />

izmjere, no, i onih koji su to učinili ali ne<br />

plaćaju redovito. Za pretpostaviti je da će vlasnici<br />

nekretni<strong>na</strong> ipak podmiriti svoje obveze kako bi<br />

stekli vlasnički list što im je, <strong>na</strong> kraju krajeva, i<br />

interes. – objašnjava Nedjeljko Medić, <strong>na</strong>čelnik<br />

Općine Pašman.<br />

Plan od 500 tisuća ku<strong>na</strong> koja se očekuju u obliku<br />

državne potpore definiran je stavkom “kapital<strong>na</strong><br />

potpora od ostalih subjekata unutar opće države”.<br />

Odnosi se, prvenstveno, <strong>na</strong> udio eventualno odobrenih<br />

sredstava iz pretpristupnih europskih<br />

fondova.<br />

Određene projekte prijavio sam <strong>na</strong> <strong>na</strong>tječaj<br />

IPA programa, komponente IIIc kojeg je raspisala<br />

Europska komisija. Uvjet koji mora biti<br />

zadovoljen jest da lokalne samouprave moraju<br />

sudjelovati s 20 posto udjela u cjelokupnoj<br />

investiciji. U slučaju odobrenja <strong>na</strong>ših projekata,<br />

očekujemo da ćemo od države dobiti dio fi<strong>na</strong>ncijskih<br />

sredstva potrebnih za udio. – dodaje Medić.<br />

Na rashodovnoj strani proraču<strong>na</strong> Općine Pašman<br />

za 2011. godinu <strong>na</strong>jviše sredstava predviđeno je<br />

za izradu i prikupljanje projektne dokumentacije.<br />

Razlozi leže u promje<strong>na</strong>ma koje <strong>na</strong>stupaju<br />

ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.<br />

Iz kojeg razloga sam se opredijelio za to? Prema<br />

Nedjeljko Medić<br />

mojim saz<strong>na</strong>njima, kada Hrvatska postane<br />

punopravnom članicom Europske unije, jedinice<br />

lokalne samouprave neće više moći primiti novčane<br />

potpore iz državnog proraču<strong>na</strong>. Ta potpora<br />

će se tada moći ostvariti samo iz fi<strong>na</strong>ncijskih<br />

izvora Europske unije – da<strong>na</strong>s iz pretpristupnih,<br />

a sutra kada postanemo članicom, iz strukturnih<br />

i kohezijskih fondova. Naglasak će biti <strong>na</strong> fi<strong>na</strong>nciranju<br />

krupnih projekata te će jedinice lokalne<br />

samouprave zajednički <strong>na</strong>stupati u tim projektima,<br />

<strong>na</strong> primjer, u realizaciji projekta sustava<br />

odvodnje otpadnih voda <strong>na</strong> otoku Pašmanu.<br />

Dakako, to se odnosi i <strong>na</strong> druge vrste projekata,<br />

međutim, kažem, prioritet će imati oni krupni.<br />

Upravo za te projekte trebat ćemo imati u<strong>na</strong>prijed<br />

pripremljenu projektnu dokumentaciju što,<br />

između ostalog, uključuje i riješene vlasničke<br />

odnose. Europska unija je u tome pogledu vrlo<br />

rigoroz<strong>na</strong>. Zemljišta, poljski putevi i ostale<br />

nekretnine obuhvaćene nekim, prepostavimo,<br />

infrastrukturnim projektom moraju glasiti <strong>na</strong><br />

Općinu Pašman ili mora postojati suglasnost<br />

vlasnika upisanog u zemljišnim knjigama o<br />

izgradnji, recimo, ceste ili nečeg drugoga što<br />

je projektom planirano. – ističe <strong>na</strong>čelnik Medić.<br />

Osim za dokumentaciju, dio rashoda će biti<br />

usmjeren <strong>na</strong> tekuće do<strong>na</strong>cije Javnoj komu<strong>na</strong>lnoj<br />

ustanovi “Otok Pašman” i prvu fazu radova <strong>na</strong><br />

obnovi zgrade stare uljare u Neviđanima.<br />

Stara uljara je u jako lošem stanju, <strong>na</strong>ime, krovište<br />

je urušeno te smo sto tisuća <strong>na</strong>mijenili za<br />

njenu obnovu. U budućnosti, prostor <strong>na</strong> katu<br />

zgrade predviđen je za turističke <strong>na</strong>mjene dok bi<br />

se u prizemlju uredilo postrojenje stare uljare i<br />

stavilo u funkciju turizma pri čemu bi turisti bili<br />

u prigodi razgledati je i doživjeti tradicio<strong>na</strong>lnu<br />

preradu masli<strong>na</strong> <strong>na</strong> iznimno vjerodostojan <strong>na</strong>čin.<br />

Uz to, pokušat ćemo pridobiti određe<strong>na</strong> sredstva<br />

od Ministarstva kulture. – kazao je Medić.<br />

Dio rashode tijekom ove godine činit će otkup<br />

zemljišta za potrebe proširenja mjesnog groblja<br />

u Mrlja<strong>na</strong>ma, zatim , postavljanje 24 nove <strong>na</strong>dstrešnice<br />

<strong>na</strong> autobusnim ugibalištama duž glavne<br />

otočne ceste, izrada projektne dokumentacije za<br />

postavljanje javne rasvjete uz glavnu državnu<br />

cestu, dakako, u <strong>na</strong>seljenim dijelovima. Također,<br />

dio proračunskih sredstava, a riječ je o milijun<br />

ku<strong>na</strong>, <strong>na</strong>mijenjeno je za obnovu luke u Neviđanima.<br />

Radi se o projektu, kako smo već kazali,<br />

kojeg je Opći<strong>na</strong> Pašman kandidirala za program<br />

IPA IIIc.<br />

Drugi projekt predložen Europskoj komisiji kroz<br />

program IPA IIIc je projekt energetske učinkovitosti<br />

sustava javne rasvjete za područje cijele<br />

općine u vrijednosti od 3 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>.<br />

Izradili smo investicijsku studiju te smo ispunili<br />

sve tražene uvjete za prijavu <strong>na</strong> <strong>na</strong>tječaj. Nadamo<br />

se da ćemo dobiti novča<strong>na</strong> sredstva za projekt<br />

kojim bi se ostvarila ušteda od više od 50 posto<br />

u potrošnji električne energije neophodnoj za<br />

javnu rasvjetu. To bi z<strong>na</strong>čilo da bismo godišnje<br />

uštedjeli više od 300 tisuća ku<strong>na</strong>. – pojašnjava<br />

<strong>na</strong>čelnik Medić.<br />

Također, 60 tisuća ku<strong>na</strong> predviđeno je za izradu<br />

projektne dokumentacije za obnovu luke u Mrlja<strong>na</strong>ma<br />

te 200 tisuća ku<strong>na</strong> za izradu projektne<br />

dokumentacije za sustav odvodnje otpadnih voda.<br />

Pedeset tisuća ku<strong>na</strong> <strong>na</strong>mijenjeno je za izgradnju<br />

dužobalne šetnice Ortić u Pašmanu koja će<br />

voditi od novoizgrađenog gata do uvale Luči<strong>na</strong>.<br />

Slijede stavke “sa<strong>na</strong>cija nerazvrstanih cesta” s<br />

planiranih tristo tisuća ku<strong>na</strong>, “tekuće održavanje<br />

javne rasvjete” s 60 tisuća, “program održavanja<br />

komu<strong>na</strong>lne infrastrukture” s milijun i 670 tisuća,<br />

“geodetsko-katastarska izmjera” s 500 tisuća,<br />

“izrada UPU-a” s 300 tisuća, “izmjene i dopune<br />

prostornog pla<strong>na</strong> Općine Pašman” s 200 tisuća te<br />

“izrada detaljnog pla<strong>na</strong> uređenja obalnog dijela<br />

Općine Pašman od Ždrelca do Kraja” s milijun i<br />

300 tisuća ku<strong>na</strong>.<br />

Za javne potrebe u programu socijalne skrbi izdvojit<br />

će se 128 tisuća dok će se za potrebe športa<br />

usmjeriti 74 tisuća ku<strong>na</strong> što se odnosi <strong>na</strong> Športsko<br />

društvo “Bokolj”, Nogometni klub “Sv. Mihovil”,<br />

Atletski klub “Postima<strong>na</strong>”, športsko-ribolovne<br />

udruge “Šarun”, “Škrpi<strong>na</strong>” i “Rači<strong>na</strong>”. U programu<br />

javnih potreba u kulturi planirano je 99 tisuća<br />

raspodijeljenih <strong>na</strong> kulturno-umjetnička društva<br />

“Nevija<strong>na</strong>”, “Bokolje” i “Sv. Luka”, udruga<br />

“Levanda” i Udruga pašmanske mladeži “Dica” te<br />

za manifestacije poput Smotre otočnog folklora u<br />

Dobropoljani i ostale kulturne priredbe. Za školstvo<br />

i predškolstvo <strong>na</strong>mijeneno je 312 tisuća ku<strong>na</strong><br />

što uključuje organizaciju predškolskog odgoja<br />

u Dječjem vrtiću “Bodulić”, do<strong>na</strong>ciju Osnovnoj<br />

školi “Vladimir Nazor” i stipendije za obrazovanje.<br />

Treba istaknuti kako ulaganjem fi<strong>na</strong>ncijskih<br />

sredstava u izradu i projektnu dokumentaciju<br />

stvaramo temelj za budući razvoj Općine Pašman,<br />

poglavito, za razdoblje kada budemo sastavni dio<br />

Europske unije. – zaključio je općinski <strong>na</strong>čelnik<br />

Nedjeljko Medić.<br />

< Stjepan Mišulić<br />

Osnov<strong>na</strong> škola “Vladimir Nazor”<br />

Natjecanja u z<strong>na</strong>nju i športu<br />

Andreja Krnić<br />

Kao što to svake godine obično biva tijekom<br />

druge polovice siječnja i početkom veljače, u<br />

Osnovnoj školi “Vladimir Nazor” održa<strong>na</strong> su školska<br />

<strong>na</strong>tjecanja učenika iz svih predmeta.<br />

Natjecanja u školama se provode prema katalogu<br />

<strong>na</strong>tjecanja i smotri kojeg donosi Agencija<br />

za odgoj i obrazovanje. Sastoji se od nekoliko<br />

razi<strong>na</strong> – školske, županijske i državne.<br />

Ispite sastavljaju članovi državnih povjerenstava<br />

te se proslijeđuju <strong>na</strong> niže razine prema<br />

određenom vremeniku. Učenici se <strong>na</strong>tječu u<br />

literarnom, dramsko-scenskom i novi<strong>na</strong>rskom<br />

stvaralaštvu, poz<strong>na</strong>vanju svih jezika,<br />

geografije, povijesti, kemije, fizike i svih ostalih<br />

obveznih predmeta. Prema sklonostima<br />

učenika i mišljenju učitelja-mentora, prijavljujemo<br />

učenike za prvu razinu <strong>na</strong>tjecanja,<br />

a to su školska. Nakon provedenih školskih<br />

<strong>na</strong>tjecanja, ovisno o postignutim rezultatima,<br />

pojedini učenici <strong>na</strong>stavljaju se <strong>na</strong>tjecati <strong>na</strong><br />

županijskoj razini. – kazala je rav<strong>na</strong>teljica prof.<br />

Andreja Krnić.<br />

Ove godine <strong>na</strong> školskom <strong>na</strong>tjecanju sudjelovalo je<br />

četr<strong>na</strong>estero učenika: Marti<strong>na</strong> Tolja, 5. r, s mentoricom<br />

A<strong>na</strong>marijom Jerković <strong>na</strong> smotri LiDraNo,<br />

učenice 7. r. Marija Bašić, Sara Tarokić i Petra<br />

Tomašević s mentoricom Slađanom Vranjković<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanju iz hrvatskog jezika, učenci 4. r.<br />

Do<strong>na</strong>t Dešpoja, Cvita Kuči<strong>na</strong>, učenici 5. r. Marti<strong>na</strong><br />

Tolja, Matija Tolja te učenici 6. r. Bruno Medić i<br />

Luka Tomašević s mentoricom Šimicom Kraljev<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanju iz matematike, učenici 7. r. Toni<br />

Mađerić i Mario Pedišić s mentoricom Anticom<br />

Matulić <strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanju iz geografije, učenice 8. r.<br />

Monika Bačinić i Magdale<strong>na</strong> Smoljan s mentorom<br />

Borisom Juravićem, učenice 7. r. Marija Bašić,<br />

Anđela Božin i Lora Tuta s mentoricom Josipom<br />

Kolanović-Tičić <strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanju iz kemije te učenik<br />

Frane Magić s mentoricom Martinom Benić <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>tjecanju iz likovne kulture.<br />

Rezultati su prosječni te zasad, prema do sada<br />

poz<strong>na</strong>tim rezultatima, nijedan <strong>na</strong>š učenik nije<br />

prošao <strong>na</strong> županijsku razinu. Treba uzeti u<br />

obzir da smo škola s malim <strong>broj</strong>em učenika.<br />

Nama je, prije svega, bitnije sudjelovati <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>tjecanju te da su se djeca savjesno pripremala.<br />

U očekivanju smo dobivanja rezultata iz<br />

hrvatskog jezika i kemije dok je učenike koji<br />

su se <strong>na</strong>tjecali u matematici dijelilo svega 1-2<br />

boda do plasma<strong>na</strong> <strong>na</strong> županijsko <strong>na</strong>tjecanje.<br />

– istakla je rav<strong>na</strong>teljica Krnić.<br />

Od ostalih školskih novosti vrijedi spomenuti<br />

da je školsko športsko društvo dobilo poziv za<br />

sudjelovanje u prvom krugu <strong>na</strong>tjecanja u odbojci<br />

tijekom veljače. Na <strong>na</strong>tjecanju koje se održava<br />

u Posedarju sudjelovat će učenice neviđanske<br />

osnovne škole. Pored toga, učenici će se <strong>na</strong>tjecati<br />

i u rukometu i malom nogometu što će se održati<br />

u biogradskoj osnovnoj školi, također, tijekom<br />

ovog mjeseca.<br />

< S.Mišulić<br />

Učenici Sara Tarokić, Petra Tomašević, Marija Bašić, Lora Tuta, Anđela Božin, Toni<br />

Mađerić i Mario Pedišić s rav<strong>na</strong>teljicom prof. Andrejom Krnić<br />

6 <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> OPĆINA PAŠMAN


<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

GRAD BIOGRAD NA MORU 2011 Siječanj 7<br />

Malonogometni turnir “Kup grada <strong>Biograd</strong>a”<br />

Fešta od nogometa<br />

Momčad “Benkovca” ovogodišnji je osvajač<br />

tradicio<strong>na</strong>lnog malonogometnog turnira<br />

“Kup grada <strong>Biograd</strong>a” održanog pod pokroviteljstvom<br />

<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a, a u organizaciji<br />

Nogometnog kluba “Primorac”, <strong>na</strong>kon što su<br />

u fi<strong>na</strong>lu bili bolji od domaće ekipe “<strong>Biograd</strong><br />

II” ishodom 3:1.<br />

suparniku bilo teško vratiti u utakmicu.<br />

- kazao je voditelj “Benkovca” Vlado<br />

Mandić. Treće mjesto pripalo je “Raštanima”<br />

svladavši “<strong>Biograd</strong> I” rezultatom 4:1. Najboljim<br />

igračem turnira proglašen je član pobjedničke<br />

momčadi Romeo Čeri<strong>na</strong>, <strong>na</strong>jbolji vratar bio je<br />

Tino Juričin iz “<strong>Biograd</strong>a II” dok je pehar za<br />

Najbolji vratar turnira Tino Juričin i <strong>na</strong>jbolji igrač turnira Romeo Čeri<strong>na</strong>.<br />

Zajednička fotografija za uspomenu - pobjednici turnira momčad “Benkovca” s<br />

grado<strong>na</strong>čelnicima <strong>Biograd</strong>a Ivanom Knezom i Benkovca Brankom Kutijom i<br />

ostalim članovima organizacijskog tima turnira.<br />

Smatram da smo pametnom igrom<br />

došli do pobjede i velikog pokala.<br />

Naime, sredinu tere<strong>na</strong> smo prepustili<br />

domaćinu i iz brzih kontra<strong>na</strong>pada<br />

postigli dva pogotka <strong>na</strong>kon čega se<br />

<strong>na</strong>jboljeg strijelca sa sedam postignutih zgoditaka<br />

dodijeljen Draganu Radmanu iz “<strong>Biograd</strong>a<br />

I”. Predstavniku trećeplasiranih “Rašta<strong>na</strong>”<br />

pehar je uručio dogrado<strong>na</strong>čelnik i predsjednik<br />

Športske zajednice grada <strong>Biograd</strong>a Marijan<br />

Stopfer, drugoplasiranoj momčadi “<strong>Biograd</strong> II”<br />

grado<strong>na</strong>čelnik grada <strong>Biograd</strong>a Ivan Knez dok<br />

je pobjednički pehar prvoplasiranima uručio<br />

grado<strong>na</strong>čelnik Benekovca i saborski zastupnik<br />

Branko Kutija. Najboljima u veteranskom<br />

dijelu turnira, momčadi “Zadra”, uručio je član<br />

<strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a Nikola Tomić.<br />

Novost i pravo osvježenje malonogometnog<br />

biogradskog turnira, koji svake godine privlači<br />

velik <strong>broj</strong> zaljubljenika u ovaj šport, je<br />

bilo <strong>na</strong>tjecanje u kategoriji vetera<strong>na</strong>. Naslov<br />

<strong>na</strong>jboljih pripao je veteranima “Zadra” koji su<br />

u fi<strong>na</strong>lnom dvoboju svladali <strong>na</strong> šesterce Biograđane<br />

rezultatom 6:5. Regularni dio završio je<br />

porav<strong>na</strong>to – 2:2. Treće mjesto osvojila je ekipa<br />

“Sikova” <strong>na</strong>kon što je bila bolja od “Turnja”<br />

ishodom 3:1.<br />

I<strong>na</strong>če, <strong>na</strong> turniru je <strong>na</strong>stupilo čak 32 momčadi,<br />

što u seniroskoj, što u veteranskoj kategoriji,<br />

i to iz <strong>Biograd</strong>a, Sv. Petra, Rašta<strong>na</strong>, Turnja,<br />

Škabrnje, Sv. Filip i Jakova, Gorice, Debeljaka,<br />

Tinja, Polače, Sikova, Draga, Benkovca, Pakošta<strong>na</strong>,<br />

Vrane, Vira i Liša<strong>na</strong> Ostrovičkih.<br />

< S.Mišulić<br />

GRAD BIOGRAD NA MORU <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> 7


8 Siječanj 2011 GRAD BIOGRAD NA MORU<br />

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

Održa<strong>na</strong> je sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />

<strong>na</strong> kojoj je prihvaćen dnevni redom sa,<br />

ovoga puta, sedam točaka. Tijekom Aktualnog<br />

sata vijećnica i dopredsjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća<br />

<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a Anka Merdić postavila je pitanje<br />

koje se odnosilo <strong>na</strong> nedovoljnu osvijetljenost<br />

jednog dijela Obale kralja Petra Krešimira IV,<br />

to jest, <strong>na</strong> prostor ispred ugostiteljskih i inih<br />

objekata <strong>na</strong> gradskoj rivi. Direktor komu<strong>na</strong>lne<br />

tvrtke “Boša<strong>na</strong>” Krunoslav Pešić kazao kako<br />

je problem upravo riješen prilikom uklanjanja<br />

božićno-novogodišnjih ukrasnih eleme<strong>na</strong>ta<br />

kada su neisprav<strong>na</strong> rasvjet<strong>na</strong> tijela zamijenje<strong>na</strong><br />

novima. Dodao je kako <strong>na</strong> tom prostoru <strong>na</strong>ilaze<br />

<strong>na</strong> poteškoće u smislu prečestog pregorijevanja<br />

rasvjetnih tijela čemu je <strong>na</strong>jvjerojatnije uzrok,<br />

kazao je Pešić, doticaj podzemnih instalacija<br />

s morskom vodom.<br />

Vijećnici su prihvatili većinom glasova “za”<br />

i jedan “protiv” prvi ovogodišnji rebalans<br />

proraču<strong>na</strong>, odnosno, odluku o izmje<strong>na</strong>ma i<br />

dopu<strong>na</strong>ma proraču<strong>na</strong> <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a za 2011.<br />

godi<strong>na</strong> u kojoj se iznos proraču<strong>na</strong> povećava za<br />

3 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> te sada iznosi nešto više od 63<br />

i po miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>.<br />

Uz ovu odluku, prihvaćen je i amandman<br />

kluba vijećnika HDZ-a u kojem se iznos stavke<br />

rashodovne strane gradskog proraču<strong>na</strong> pod<br />

<strong>na</strong>zivom”odvodnja i ka<strong>na</strong>lizacija” povećava za<br />

milijun i 700 tisuća ku<strong>na</strong> te sada iznosi 8 miliju<strong>na</strong><br />

i 700 tisuća te se istodobno iznos stavke<br />

“sa<strong>na</strong>cija i zatvaranje odlagališta otpada Baštijunski<br />

brig” umanjuje za istih milijun i 700<br />

tisuća ku<strong>na</strong> te sada iznosi 300 tisuća ku<strong>na</strong>.<br />

Zbog čega donosimo ovaj amandan?<br />

<strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> je u svojem<br />

proračunu za prijavu projekata <strong>na</strong><br />

<strong>na</strong>tječaje europskih fondova te njihovu<br />

18. sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><br />

Rasvjeta <strong>na</strong> rivi, prvi rebalans, otkup zemljišta...<br />

realizaciju osigurao sedam miliju<strong>na</strong><br />

ku<strong>na</strong>. Držav<strong>na</strong> agencija koja provodi<br />

spomenute <strong>na</strong>tječaje <strong>na</strong>mijenjenih projektima<br />

odvodnje i drugim mjerama<br />

priopćila <strong>na</strong>m je da PDV nije potrebno<br />

iskazivati. Nažalost, tijekom prikupljanja<br />

dokumentacije agencija <strong>na</strong>m je<br />

ovoga puta dala suprotno tumačenje<br />

u kojem <strong>na</strong>vode da PDV ipak mora biti<br />

osiguran. Eto, da ne bismo radili velike<br />

promjene u proračunu, kroz stavku za<br />

sa<strong>na</strong>ciju odlagališta koju su smo umanjili<br />

za taj iznos PDV-a i koja se lako u<br />

sljedećem rebalansu može povećati<br />

ako se osiguraju sredstva za njegovu<br />

sa<strong>na</strong>ciju, osigurali smo traženi iznos<br />

poreza. – kazao je grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez.<br />

Dodatnih tri miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> <strong>na</strong>maknut će se<br />

prodajom građevinskih čestica predviđenih<br />

za gradnju društveno poticanih stanova i bit<br />

će utroše<strong>na</strong> za otkup nekretni<strong>na</strong> u vlasništvu<br />

obitelji Borelli i ostalih, a koje se <strong>na</strong>laze <strong>na</strong> trasi<br />

prometnica <strong>na</strong> kojima se novčanim sredstvima<br />

europskih fondova planira izgraditi cjelokup<strong>na</strong><br />

infrastruktura.<br />

Nadalje, vijećnici su jednoglasno usvojili<br />

odluku o izmjeni i dopuni odluke o izradi<br />

urbanističkog pla<strong>na</strong> uređenja “Iz<strong>na</strong>d Soli<strong>na</strong>”<br />

kojom se ispravlja u odluci pogrešno opisan<br />

obuhvat izrade urbanističkog pla<strong>na</strong>.<br />

Eto, digla se velika praši<strong>na</strong> oko ovoga<br />

pla<strong>na</strong> kao da se riješava vlasništvo o<br />

čemu nema govora. Naprotiv, riješava<br />

se projekt<strong>na</strong> dokumentacija sukladno<br />

Prostornom planu <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a<br />

koji je <strong>na</strong> s<strong>na</strong>zi. Međutim, potkrala se<br />

pogreška u ovom dokumentu gdjeje<br />

ispušte<strong>na</strong> sportsko-rekreacijska zo<strong>na</strong><br />

te smo dužni ispraviti je. – obrazložio je<br />

Knez. Vijećnici su, potom, prihvatili odluku o<br />

određivanju parkirališnih usluga kao komu<strong>na</strong>lne<br />

djelatnosti od lokalnog z<strong>na</strong>čenja za<br />

<strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong>. <strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik Knez obrazložio<br />

je kako zbog u posljednje vrijeme učestalih<br />

primjedbi o pojavi “privatnih parkirališta”<br />

vijećnici donose ovu odluku kojom se izričito<br />

<strong>na</strong>vodi kako se parkirališnom djelatnošću može<br />

baviti samo <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong>, odnosno, tvrtka<br />

koja je dobila koncesiju, a to je komu<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />

tvrtka “Boša<strong>na</strong>”.<br />

Zatim, vijećnici su jednoglasno usvojili odluku<br />

o kupnji nekretni<strong>na</strong> u vlasništvu obitelji Borelli<br />

u svrhu izgradnje sekundarne mreže sustava<br />

odvodnje “<strong>Biograd</strong>ska rivijera”. Radi se o<br />

zemljištima ukupne površine 5305 četvornih<br />

metara neophodnih za ishođenje građevinske<br />

dozvole i prijavu <strong>na</strong> <strong>na</strong>tječaj europskih<br />

fondova. Nakon ove točke, jednoglasno je<br />

usvoje<strong>na</strong> odluka o prihvaćanju darovanja<br />

nekretni<strong>na</strong> u k.o. <strong>Biograd</strong>. Riječ je o darovanju<br />

devet čestica zemljišta površine 2566<br />

četvornih metara u državnom vlasništvu <strong>Grad</strong>u<br />

<strong>Biograd</strong>u, a koje se <strong>na</strong>laze u novoproširenom<br />

dijelu Industrijske zone. Posljednja prihvaće<strong>na</strong><br />

odluka dnevnog reda bila je odluka o kupnji<br />

nekretnine u svrhu izgradnje dijela ka<strong>na</strong>lizacijskog<br />

sustava <strong>na</strong> predjelu Granda. Naime,<br />

radi se o putu površine 159 četvornih metara<br />

kojeg će <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> otkupiti po procijenjenoj<br />

vrijednosti od strane ovlaštenog građevinskog<br />

vještaka – 1450,00 ku<strong>na</strong> za četvorni metar.<br />

< Stjepan Mišulić<br />

U sklopu proslave Da<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a<br />

Susret kraljevskih gradova<br />

U okviru programa za Dan grada <strong>Biograd</strong>a i<br />

blagdan sv. Stošije održan je šesti po redu<br />

“Susret kraljevskih gradova” – Ni<strong>na</strong>, Soli<strong>na</strong>,<br />

Prije početka športskih <strong>na</strong>tjecanja grado<strong>na</strong>čelnik<br />

<strong>Biograd</strong>a Ivan Knez upoz<strong>na</strong>o je u gradskoj<br />

vijećnici svoje kolege – grado<strong>na</strong>čelnika Ni<strong>na</strong><br />

<strong>Biograd</strong>, i<strong>na</strong>če, središte <strong>na</strong>utičkog turizma <strong>na</strong><br />

Jadranu, organizatorima se <strong>na</strong>metnula zamisao<br />

o uvođenju još jednog športskog <strong>na</strong>tjecanja –<br />

jedrenju. Tako je u Pašmanskom ka<strong>na</strong>lu po prvi<br />

puta organizira<strong>na</strong> u sklopu ove manifestacije<br />

jedriličarska regata. Najvještiji jedriličari su<br />

bili predstavnici grada Kni<strong>na</strong> predvođeni skiperom<br />

Božom Dominisom, drugoplasirani su<br />

bili Biograđani sa skiperom Slavenom Mikasom,<br />

treće mjesto pripalo je Ninjanima pod<br />

vodstvom Boška Urode dok su četvrto mjesto<br />

zauzeli Solinjani sa skiperom Ivicom Vuksanom.<br />

Najuspješnijim malonogometašima pokazali su<br />

se Solinjani, drugo mjesto pripalo je Kninjanima,<br />

treće Biograđanima, a četvrto momčadi<br />

Ni<strong>na</strong>. Osim slavne kraljevske prošlosti ova četiri<br />

hrvatska grada veže i duboko prijateljstvo. I<br />

ove godine “Susreti kraljevskih gradova” pokazali<br />

su se kao izvrs<strong>na</strong> prigoda za učvršćivanje<br />

prijateljstva i suradnje te, ne dvojimo, i za<br />

promicanje svoje bogate povijesti kraljevskih<br />

obilježja s ciljem razvijanja turizma, posebno<br />

onog kojem <strong>Biograd</strong>, uz ostale, i teži – kulturnog<br />

turizma.<br />

< S.M.<br />

<strong>Grad</strong>o<strong>na</strong>čelnik Soli<strong>na</strong> Blaženko Boban, grada Ni<strong>na</strong> Emil Ćurko, grada <strong>Biograd</strong>a<br />

Ivan Knez i dogrado<strong>na</strong>čelnik Kni<strong>na</strong> Tomislav Vrdoljak.<br />

Kni<strong>na</strong> i, dakako, <strong>Biograd</strong>a. Ove godine domaćinom<br />

okupljanja četiriju hrvatskih gradova<br />

bogatog kulturnopovijesnog <strong>na</strong>slijeđa obilježenog,<br />

između ostalog, stolovanjem hrvatskih<br />

kraljeva bio je upravo grad <strong>Biograd</strong>. “Susret<br />

kraljevskih gradova” po prvi puta održan je u<br />

Kninu 2005. godine gdje je <strong>na</strong> poticaj tamošnjeg<br />

Društva sportske rekreacije “Sport za sve”<br />

<strong>na</strong>stala zamisao o priređivanju ovog događaja.<br />

Emila Ćurka, grado<strong>na</strong>čelnika Soli<strong>na</strong> Blaženka<br />

Boba<strong>na</strong> i dogrado<strong>na</strong>čelnika Kni<strong>na</strong> Tomislava<br />

Vrdoljaka i njihove suradnike - s biogradskim<br />

aktualnostima govoreći pritom o uspješno<br />

završenim projektima kao i o onima koji su u<br />

provedbi.Kao i svake godine, predstavnici spomenutih<br />

kraljevskih gradova odmjerili su s<strong>na</strong>ge<br />

u malom nogometu. Budući da je domaćinom<br />

ovogodišnjih “Susreta kraljevskih gradova” bio<br />

Jedriličarska reprezentacija grada <strong>Biograd</strong>a pred početak regate predvođe<strong>na</strong><br />

dogrado<strong>na</strong>čelnikom Marijanom Stopferom<br />

8 <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> GRAD BIOGRAD NA MORU


<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

GRAD BIOGRAD NA MORU 2011 Siječanj 9<br />

Razgovaramo s prof. Božom Došenom - dobitnikom Nagrade za životno djelo<br />

Priz<strong>na</strong>nje kao poticaj za buduća ostvarenja<br />

zadivljujući te mi se ponekad čini, kada uđem<br />

u nju i bacim loptu prema košu, da nemam više<br />

ni visokog tlaka ili ikakvu drugu tegobu. To je<br />

doista posebno zadovoljstvo.<br />

Kada sam došao <strong>na</strong> mjesto rav<strong>na</strong>telja, uz ostale<br />

aktivnosti, bio sam usmjeren i <strong>na</strong> uređenje<br />

okoliša škole. Prvo smo postavili metalnu,<br />

<strong>na</strong>kon toga, i živu ogradu. Tada je <strong>na</strong>stala<br />

zamisao o zasađivanju dvadeset masli<strong>na</strong>. U<br />

to vrijeme direktor “Vrane” Vice Prtenjača <strong>na</strong><br />

Prof. Božo Došen<br />

moju zamolbu izašao <strong>na</strong>m je u susret i darovao<br />

50 kamio<strong>na</strong> zemlje. Evo, prošle godine<br />

imali smo 35 litara maslinovog ulja što je za<br />

<strong>na</strong>še kuhare i odvijanje praktične <strong>na</strong>stave više<br />

nego dovoljno. Zajedno s domarima obrezujem<br />

te masline jer mi je to <strong>na</strong>ročito zadovoljstvo.<br />

Dakako, tehničko osoblje gnoji, obrađuje i<br />

vodi brigu o njima. Dobitnici smo priz<strong>na</strong>nja za<br />

<strong>na</strong>jljepši školski vrt srednjih škola u Hrvatskoj<br />

2002. godine.<br />

Vraćajući se u<strong>na</strong>trag i promišljajući o svojem<br />

životnom putu, postoji li možda neka želja ili više<br />

njih koja, eto, u<strong>na</strong>toč vašem trudu i zalaganju<br />

nije se ostvarila, a iskreno ste htjeli?<br />

Neispunje<strong>na</strong> mi je želja rad u jednoj školskoj<br />

smjeni. Riječ je zaista o nedosanjanom snu,<br />

je dijete s roditeljima u svojem domu nema. I<br />

problema bi vjerojatno bilo manje. Korištenje<br />

športske dvorane također bi bilo učinkovitije.<br />

Projekt o kojem govorimo <strong>na</strong> petom je mjestu<br />

popisa kandidiranih projekata u Zadarskoj<br />

županiji. Zbog čega nismo bliže vrhu, razlog<br />

vjerojatno leži u činjenici što je <strong>na</strong>ša škola<br />

dosta dobro opremlje<strong>na</strong>. Međutim, i dalje sam<br />

u uvjerenju da bismo po tom pitanju mogli<br />

nešto <strong>na</strong>praviti s obzirom da smo o tome razgovarali<br />

s Agencijom za strukovno obrazovanje<br />

i njenim rav<strong>na</strong>teljem gospodinom Šutalom.<br />

Dao <strong>na</strong>m je neke <strong>na</strong>z<strong>na</strong>ke, no, kažem, u ovim<br />

teškim vremenima bit će teško realizirati.<br />

Kada niste zaokupljeni radnim obvezama, čime se<br />

onda bavite, odnosno, što vas <strong>na</strong>jviše zaokupira u<br />

slobodno vrijeme? Ne dvojimo da rado provodite<br />

vrijeme i u rodnom Radošinovcu.<br />

Kada sam u svojem domu, uvijek <strong>na</strong>đem nekog<br />

posla. Uzmem knjigu <strong>na</strong> francuskom ili latinskom<br />

jeziku ili, u posljednje vrijeme, vrlo rado<br />

listam časopis “Bašći<strong>na</strong>” kojeg izdaju <strong>na</strong>ši<br />

glagoljaši te <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin ob<strong>na</strong>vljam glagoljicu<br />

za koju smatram da bi veći <strong>broj</strong> <strong>na</strong>ših učenika,<br />

posebice gim<strong>na</strong>zijalaca, trebao <strong>na</strong>učiti. Pruža<br />

im se mogućnost za to, međutim, evo, ove<br />

godine sam obilazeći <strong>na</strong>še razrede uvidio da<br />

je zainteresiranost, <strong>na</strong> žalost, gotovo nikakva.<br />

U <strong>Biograd</strong>u živim već 31 godinu i u svoj Radošinovac<br />

često <strong>na</strong>vratim. Imam jedan maslinik<br />

koji mi čini posebno zadovoljstvo. Njega smo<br />

moj sin i ja uredili prije osam godi<strong>na</strong>. Hvala<br />

Bogu, prošle godine imali smo urod i određene<br />

količine ulja za <strong>na</strong>še potrebe kao i za darovati<br />

nekom dragom prijatelju. Vjerujem da će mi<br />

masli<strong>na</strong>rstvo činiti zadovoljstvo i kada odem<br />

u mirovinu jer volim maslinu, to sveto drvo,<br />

kojeg smatram da ga treba njegovati kao što<br />

treba i dijete. S takvim brižnim pristupom<br />

uređujem maslinik od gnojidbe, rezidbe, zalijevanja<br />

tijekom ljeta i ostaloga. Uložim dosta<br />

truda, no i rezultat je tu. Isto tako, posebno mi<br />

godi boravljenje u rodnom Radošinovcu u vrijeme<br />

blagda<strong>na</strong> Da<strong>na</strong> domovinske zahvalnosti<br />

kada u selu već posljednje tri godine organiziramo<br />

pučku feštu u kojoj nema domaćinstva<br />

koje ne sudjeluje u tome. Razlog više za češći<br />

posjet rodnom kraju kada odem u mirovinu<br />

bit će i stara obiteljska kuća koju sam nedavno<br />

obnovio tako da imam svoje zadovoljstvo, kako<br />

se to kaže, svoj komin gdje se mogu odmoriti i<br />

prisjetiti uspome<strong>na</strong> iz svoje prošlosti.<br />

Kažete da se odlaskom u mirovinu čovjekova<br />

aktivnost ne bi trebala z<strong>na</strong>čajnije smanjiti, štoviše,<br />

bilo bi dobro posvetiti se ostvarenju nekih<br />

ciljeva za koje prije nije bilo dovoljno vreme<strong>na</strong>.<br />

Želja mi je ostvariti još neke ciljeve, između<br />

ostalog, izdati monografiju o porušenim<br />

crkvama zadarske <strong>na</strong>dbiskupije tijekom<br />

Domovinskom rata. Cjelovit materijal sam prikupio<br />

još od rata. Toj zamisli o monografiji bili<br />

su <strong>na</strong>klonjeni za svog života monsinjori Marijan<br />

Oblak i Ivan Prenđa, osobito, <strong>na</strong>dbiskup<br />

Prenđa. Zbog objektivnih razloge, to jest, moje<br />

prezauzetosti, to do sadašnjeg trenutka nisam<br />

<strong>na</strong>pravio, no, vjerujem da ću ipak to učiniti.<br />

Drugi zadatak odnosi se <strong>na</strong> neke moje vizije<br />

o materijalima <strong>na</strong> kojima bih mogao raditi;<br />

tu mislim <strong>na</strong> vodiče o pojedinim mjestima<br />

u Ravnim kotarima. Međutim, ne bi bilo <strong>na</strong><br />

odmet, ne samo ja, nego da se, i<strong>na</strong>če, prikupi<br />

materijal o iseljavanju Hrvata iz Ravnih kotara<br />

jer, uvjeren sam, da u zaleđu nije ništa bolje<br />

stanje nego što je <strong>na</strong> otocima. Velik je <strong>broj</strong><br />

mladih iselio iz sela te u da<strong>na</strong>šnje vrijeme<br />

o<strong>na</strong> gotovo odumiru. Dvostruko je više umrlih<br />

nego rođenih, škole su pred zatvaranjem<br />

i tako dalje.<br />

Trenutno ste zaokupljeni, uz ostalo, <strong>na</strong> izdavanju<br />

knjige s temom o Srednjoj školi <strong>Biograd</strong>. O<br />

čemu je riječ?<br />

Točno. Radim <strong>na</strong> materijalima za skorašnje<br />

izdavanje monografije o biogradskoj srednjoj<br />

školi. Materijal je gotov te ću zadužiti svoje<br />

kolegice da obave tehničku pripremu <strong>na</strong>kon<br />

čega ćemo razmotriti gdje ćemo je tiskati.<br />

Zadarska županija <strong>na</strong>m je odobrila deset tisuća<br />

ku<strong>na</strong> i mislim da bi do 50 tisuća bilo dostatno<br />

za tiskanje. Bit će predstavlje<strong>na</strong> tijekom ove<br />

godine u povodu 40. obljetnice obilježavanja<br />

Srednje škole <strong>Biograd</strong>. – zaključio je prof. Božo<br />

Došen. < Razgovarao: Stjepan Mišulić<br />

Prof. Božo Došen s predsjednikom <strong>Grad</strong>skog vijeća Tonćijem Šangulinom,<br />

grado<strong>na</strong>čelnikom Ivanom Knezom i ostalim <strong>na</strong>građenima prigodom<br />

uručenja priz<strong>na</strong>nja.<br />

Nagrada za životno djelo <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a ove<br />

godine uruče<strong>na</strong> je profesoru Boži Došenu, rav<strong>na</strong>telju<br />

Srednje škole <strong>Biograd</strong>. Kako i stoji u<br />

obrazloženju Odbora za dodjelu javnih priz<strong>na</strong>nja,<br />

profesoru Došenu dodijelje<strong>na</strong> je ova posebno<br />

vrijed<strong>na</strong> <strong>na</strong>grada za njegov višegodišnji rad<br />

i doprinos razvitku i ugledu grada <strong>Biograd</strong>a i<br />

okolice. Za njegovog rav<strong>na</strong>teljstva, možemo<br />

ustvrditi, biogradska obrazov<strong>na</strong> ustanova doživjela<br />

je potpunu preobrazbu – u obnovljenoj<br />

zgradi s dograđene tri učionice nešto više od tri<br />

stotine učenike u pet odijeljenja pohađa <strong>na</strong>stavu;<br />

školski okoliš, u kojem prevladavaju masline,<br />

uzorno je uređen, štoviše, bio je proglašen<br />

<strong>na</strong>jljepšim školskim vrtom u Hrvatskoj. Zatim,<br />

izgrađene su i uredske prostorije u kojima uprava<br />

škole brine o učenicima i obavlja svakodnevne<br />

zadaće dok možda <strong>na</strong>vrjedniji dobitak za školu<br />

predstavlja upravo nova športska dvora<strong>na</strong>.<br />

Za ovu <strong>na</strong>gradu je dijelom, <strong>na</strong> neki <strong>na</strong>čin,<br />

zasluž<strong>na</strong> i moja obitelj koja je ponekad osjetila<br />

moju prezauzetost u ovim aktivnostima kojem<br />

sam obavljao, posebice, dok sam radio u Pučkom<br />

otvorenom učilištu. Tada mi je preostajalo<br />

više vreme<strong>na</strong> pa sam surađivao kao novi<strong>na</strong>r s<br />

“Radio Zadrom”, “Vjesnikom”, “Večernjim<br />

listom” i s drugim sredstvima javnog priopćavanja<br />

izvještavajući s <strong>na</strong>šeg područja tijekom<br />

Domovinskog rata. Nije bilo lako ali moralo<br />

se. – kazuje prof. Došen.<br />

Tijekom svojeg izdašnog djelovanja, možete li<br />

izdvojiti aktivnosti koje su vam činile <strong>na</strong>jveće<br />

zadovoljstvo?<br />

Najzadovoljniji sam bio kada sam izvješćivao<br />

za <strong>na</strong>še Hrvate u Americi putem Glasa Amerike-Voice<br />

Of America u vremenu od 1992.<br />

do 1993. godine “pokrivajući” područje od<br />

Šibenika do Paga. To mi je tijekom mojeg<br />

dugogodišnjeg djelovanja pričinjalo iznimno<br />

zadovoljstvo usprkos gra<strong>na</strong>tama koje su padale<br />

<strong>na</strong> <strong>Biograd</strong>. Pored toga, jako mi je drago što<br />

sam pridonio osposobljavanju četiriju mojih<br />

učenica za pisanje starog hrvatskog pisma –<br />

glagoljice. One da<strong>na</strong>s suvereno čitaju i pišu<br />

prvo hrvatsko pismo. To su Dorotea Kurtov,<br />

Lucija Božić, Marija Tokić i Marta Torić. Djevojke<br />

sada pohađaju treći razred i vrlo su<br />

perspektivne.<br />

Kako sam spomenuo u uvodu, Srednja škola <strong>Biograd</strong><br />

doživjela je promjene <strong>na</strong>bolje pod vašim<br />

rav<strong>na</strong>njem od 1994. godine.<br />

Možemo reći da je u tih 17 godi<strong>na</strong> škola<br />

doživjela, da tako kažem, preobražaj od<br />

dogradnje novih učionica i ureda za upravu<br />

2000. godine u što je uloženo 3 i po miliju<strong>na</strong><br />

ku<strong>na</strong>, do izgradnje športske dvorane 2007.<br />

godine i u nju uloženih 8 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>. Taj<br />

športskih hram mojih srednjoškolaca zaista je<br />

jednoj od mojih preokupacija dugi niz godi<strong>na</strong>.<br />

Evo, upravo podnosim zahtjev za obnovom<br />

građevinske dozvole koja ubrzo istječe. Hoće<br />

li se dogradnja školske zgrade uspješno riješiti<br />

u <strong>na</strong>redne dvije godine, teško je reći. Da<br />

je bilo više razumijevanja, siguran sam da<br />

se spomenuti projekt mogao ostvariti. Velike<br />

su prednosti rada u jednoj smjeni: <strong>na</strong>stava<br />

bi započinjala u 9 sati i završavala u 15 i 30.<br />

Učenici bi imali objed pri čemu bi konobari i<br />

kuhari obavili cjelokupnu praksu. Već oko 16<br />

sati djeca bi bila kući. Većeg zadovoljstva kada<br />

Prof. Došen zahvalio se <strong>Grad</strong>u <strong>Biograd</strong>u u svoje osobno i u ime ostalih dobitnika<br />

<strong>na</strong>grada <strong>na</strong> dodijeljenom priz<strong>na</strong>nju.<br />

GRAD BIOGRAD NA MORU <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> 9


10 Siječanj 2011 OGLASI<br />

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

10 <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> OGLASI


<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> OPĆINA SV. FILIP I JAKOV 2011 Siječanj 11<br />

Filipjanska folklor<strong>na</strong> skupi<strong>na</strong> “Sv. Roko” u prosincu<br />

prošle godine obilježila je dvije godine<br />

postojanja. Broji čak 94 čla<strong>na</strong> od čega je djece<br />

trideset i jedno dok još njih dvadesetosmero<br />

sudjeluje u radu pomažući <strong>na</strong> razne <strong>na</strong>čine<br />

u pripremi i tijekom manifestacija. Sudjelovali<br />

su <strong>na</strong> <strong>broj</strong>nim priredbama od kojih vrijedi<br />

istaknuti emisiju Hrvatske televizije “Lijepom<br />

Kulturno-umjetničko društvo “Sv. Roko” iz Sv. Filip i Jakova<br />

Obilježene dvije godine djelovanja<br />

O njima brigu vodi učiteljica Mihovilka Prtenjača<br />

kojoj će se uskoro pridružiti članica<br />

KUD-a Darija Baričić.<br />

Zahvaljujući uloženom trudu z<strong>na</strong>čajni uspjeh<br />

postigli smo sudjelovanjem <strong>na</strong> 45. jubilarnim<br />

Vinkovačkim jesenima održanim sredinom<br />

ruj<strong>na</strong> prošle godine. To <strong>na</strong>m je činilo veliko<br />

zadovoljstvo te smo bili vrlo ponosni što<br />

predstavljamo <strong>na</strong>š kraj. Našim <strong>na</strong>stupom<br />

organizacijski odbor ove iznimno cijenjene<br />

smotre folkora u Hrvatskoj bio je vrlo zadovoljan.<br />

Tom prigodom posjetili smo i hrvatski<br />

grad-heroj Vukovar te zapalili svijeće za poginule<br />

branitelje. – kazao je Eškinja.<br />

Dio stručnog vodstva KUD-a “Sv. Roko” činio<br />

je donedavno koreograf Marko Jurković<br />

čije mjesto <strong>na</strong>kon njegova odlaska u rujnu<br />

prošle godine su preuzeli članovi KUD-a Ivan<br />

Baričić, Iva<strong>na</strong> Eškinja i Mile<strong>na</strong> Baričić. Uz<br />

prof. Jordanka Miloša, pomoć u glazbenom<br />

i koreografskom dijelu pružaju i prof. Bojan<br />

Na uloženom trudu i odricanjima kako bi<br />

sudjelovali u radu KUD-a, prije svega, zahvalio<br />

bih se svim <strong>na</strong>šim članovima; od <strong>na</strong>jmlađeg do<br />

<strong>na</strong>jstarijeg. Nadalje, zahvaljujem se i <strong>na</strong>šim<br />

članovima koji <strong>na</strong>s potpomažu i uvijek su<br />

<strong>na</strong>m pri ruci za vrijeme priredbi. Također,<br />

riječi zahvale upućujem i mještanima koji<br />

<strong>na</strong>m pružaju pomoć, od moralne do novčane.<br />

Treba <strong>na</strong>glasiti i <strong>na</strong>šu zahvalnost prema onima<br />

bez kojih dosad ostvareno ne bi bilo moguće:<br />

<strong>na</strong>šim voditeljima Marku Jurkoviću i prof. Jordanku<br />

Milošu, Općini Sv. Filip i Jakov, Udruzi<br />

“Napredak”, Turističkoj zajednici općine Sv.<br />

Filip i Jakov, Osnovnoj školi Sv. Filip i Jakov,<br />

Iliriji d.d., Turističkoj zajednici grada <strong>Biograd</strong>a,<br />

<strong>Grad</strong>u <strong>Biograd</strong>u <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> i Zadarskoj<br />

županiji. – istakao je Ivan Eškinja-Lanta<strong>na</strong>.<br />

U budućem razdoblju, kako je i usuglašeno <strong>na</strong><br />

posljednjoj sjednici Skupštine KUD-a, organizirat<br />

će se u srpnju ove godine druga po redu<br />

priredba “Brodom po Pašmanskom ka<strong>na</strong>lu”,<br />

Kulturno-umjetničko društvo “Sv. Roko” iz Sv. Filip i Jakova<br />

<strong>na</strong>šom” održanom u siječnju prošle godine u<br />

Poličniku, zatim, Smotru otočnog folklora<br />

Dobropolja<strong>na</strong> 2010 održanoj sredinom srpnja<br />

prošle godine, Susret hrvatske katoličke<br />

mladeži u Zadru u svibnju minule godine,<br />

45. Vinkovačke jeseni u rujnu prošle godine<br />

te Među<strong>na</strong>rodnu smotru folkora “Kame<strong>na</strong><br />

ljepotica” u Grudama u susjednoj Bosni i<br />

Hercegovini. Uz to, bili su sudionici <strong>broj</strong>nih<br />

manifestacija, većinom tijekom ljetne sezone,<br />

održanih u Sv. Filip i Jakovu, <strong>Biograd</strong>u i ostalim<br />

dijelovima <strong>na</strong>še županije, spomenimo neke<br />

od njih: “Dani cvijeća” i “Brod knjižara” u Sv.<br />

Filip i Jakovu, “<strong>Biograd</strong>ska noć” i “Eko-enogastro-etno<br />

stol” u <strong>Biograd</strong>u, “Večeri domaće<br />

spize” u Turnju, “Pisme moje u škatuli stoje”<br />

u Raštanima Donjim i <strong>na</strong> mnogim ostalim kulturno-umjetničkim<br />

priredbama u Stankovcima,<br />

Sv. Petru, Polači, Kukljici,Tinju i drugdje.<br />

Osim <strong>na</strong>stupa, KUD “Sv. Roko” organizirao je<br />

kulturno-zabavnu manifestaciju “Brodom po<br />

Pašmanskom ka<strong>na</strong>lu” priređenoj u Sv. Filip<br />

i Jakovu po prvi puta prošlog ljeta. Tom prigodom<br />

mnogi su se prisjetili starih običaja<br />

<strong>na</strong>šega kraja i dolazaka gajetama otoča<strong>na</strong><br />

u Sv. Filip i Jakov kako bi obavili razmjenu<br />

dobara. Uz to, <strong>na</strong> blagdan sv. Roka, istoimeno<br />

kulturno-umjetničko društvo priredilo je <strong>na</strong><br />

Rogovu susret klapa i KUD-ova pod <strong>na</strong>zivom<br />

“Do budućnosti po tragovima vlastite prošlosti”.<br />

Predblagdanskih da<strong>na</strong>, za Božić, vrijeme<br />

je kada se održava prigod<strong>na</strong> manifestacija<br />

u kino-dvorani u Sv. Filip i Jakovu “Osluhni<br />

nutarnje zvono” predstavljajući izvorne običaje<br />

uz <strong>na</strong>stupe klape “Cantus” i djece Osnovne<br />

škole Sv. Filip i Jakov.<br />

Nedavno su izrađene izvorne nošnje za <strong>na</strong>š<br />

pomladak. Sačinile su ih <strong>na</strong>še, domaće krojačice<br />

i vrlo smo zadovoljni. Također, <strong>na</strong>pravljen<br />

je i barjak KUD-a. Tijekom dvije godine <strong>na</strong>šeg<br />

rada uspostavili smo suradnju s mnogim<br />

kulturno-umjetničkim udrugama ali i ustanovama<br />

poput Zadarske županije – Odjela za<br />

društvene djelatnosti, Narodnog muzeja Zadar<br />

– Etnološki odjel i Instituta za etnologiju i<br />

fokloristiku iz Zagreba. – ističe predsjednik<br />

KUD-a “Sv. Roko” Ivan Eškinja-Lanta<strong>na</strong>.<br />

Vrlo vrijedan udio u radu daje pomladak filipjanskog<br />

kulturno-umjetničkog društva koji se<br />

istakao <strong>na</strong>stupima <strong>na</strong> Vinkovačkim jesenima,<br />

Dječjem festivalu u Zadru i <strong>na</strong> Među<strong>na</strong>rodnoj<br />

smotri folklora “Kame<strong>na</strong> Ljepotica” u Grudama.<br />

Pomladak KUD-a “Sv. Roko” <strong>broj</strong>i čak 31 čla<strong>na</strong>.<br />

Pogrmilović i Ivančica Pogrmilović. Materijal<br />

potreban za istraživanje kulturne baštine Sv.<br />

Filip i Jakova prikuplja se, uz ostale izvore, od<br />

starijih mješta<strong>na</strong> – Ante Barbaroše, Mare Karamarko,<br />

Vjere Karamarko, Antonjete Majica,<br />

Ivke Mikas i Kreše Fantine.<br />

zatim, susret klapa i KUD-ova <strong>na</strong> Rogovu te<br />

božić<strong>na</strong> priredba “Osluhni nutarnje zvono”.<br />

Pored toga, KUD “Sv. Roko” <strong>na</strong>stavit će sa<br />

sudjelovanjima <strong>na</strong> smotrama folkora širom<br />

Lijepe <strong>na</strong>še i izvan nje, dakako, u skladu s<br />

fi<strong>na</strong>ncijskim mogućnostima.<br />

< S.M.<br />

Stanovnici Općine Sv. Filip i Jakov s neslaganjem<br />

su primili vijest o zatvaranju jedine banke<br />

<strong>na</strong> području općine i njenom prestanku rada<br />

<strong>na</strong>kon razdoblja od nekoliko desetljeća. Kako<br />

je poz<strong>na</strong>to, svoja vrata poslovnice u općinskom<br />

središtu “Societe Generale–Splitska banka”<br />

nedavno je zatvorila te su komitenti upućeni<br />

u <strong>na</strong>jbližu poslovnicu u <strong>Biograd</strong>u. Mogućoj<br />

promjeni odluke nisu pomogli ni <strong>broj</strong>ni dopisi<br />

općinske uprave i <strong>na</strong>čelnika Igora Pedisića<br />

poslani središnjici banke u kojima je <strong>na</strong>glaše<strong>na</strong><br />

izrazita potreba domaćeg stanovništva i<br />

<strong>broj</strong>nih turista tijekom ljetne sezone za bankarskim<br />

uslugama.<br />

Tijekom studenoga dobili smo službenu obavijest<br />

banke o prestanku rada poslovnice i<br />

iseljevanju iz općinskog poslovnog prostora. S<br />

nevjericom smo primili tu informaciju pogotovo<br />

što smo samo nekoliko mjeseci prije s<br />

njima potpisali novi četverogodišnji ugovor<br />

o <strong>na</strong>stavku suradnje. U<strong>na</strong>toč <strong>na</strong>šem izlaženju<br />

u susret i <strong>na</strong>stojanjima za uspostavom još<br />

čvršće suradnje u smislu sniženja <strong>na</strong>jamnine i<br />

Splitska banka ugasila poslovnicu u Sv. Filip i Jakovu<br />

U<strong>na</strong>toč molbama, suradnja nije <strong>na</strong>stavlje<strong>na</strong><br />

korištenjem njihovih bankarskih usluga, interes<br />

s njihove strane nije iskazan. Nažalost, za<br />

potrebe stanovnika općine kojih ima oko 4 i po<br />

tisuće i k tome još oko 6 tisuća gostiju tijekom<br />

turističke sezone nisu imali sluha. – kazao je<br />

<strong>na</strong>čelnik Općine Sv. Filip i Jakov Igor Pedisić.<br />

Osim u Sv. Filip i Jakovu, <strong>na</strong> gašenje svojih<br />

poslovnica Splitska banka odlučila se i u još<br />

nekoliko mjesta <strong>na</strong> području Splitsko-dalmatinske<br />

županije: u Komiži <strong>na</strong> Visu, Milni<br />

<strong>na</strong> Braču, Tučepima, Runovićima, Prološcu i<br />

<strong>Grad</strong>cu. Kao razlog <strong>na</strong>vodi se problem rada<br />

poslovnice s jednim djelatnikom što predstavlja<br />

operativni rizik i ne omogućava potrebne kontrolne<br />

mehanizme u bankarskom poslovanju.<br />

Tko će postati novi <strong>na</strong>jmoprimac poslovnog<br />

prostora, Opći<strong>na</strong> Sv. Filip i Jakov donijet će<br />

odluku <strong>na</strong>kon provedenog javnog <strong>na</strong>tječaja.<br />

Prednost će, dodaje <strong>na</strong>čelnik Pedisić, imati,<br />

ovisno o interesu, neka od <strong>broj</strong>nih bankarskih<br />

institucija prisutnih <strong>na</strong> hrvatskom tržištu s<br />

ciljem zadovoljenja potreba domaćeg stanovništva<br />

i turista.<br />

< S.M.<br />

OPĆINA SV. FILIP I JAKOV <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> 11


12 Siječanj 2011 GRAD BIOGRAD NA MORU<br />

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

12 <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> GRAD BIOGRAD NA MORU


<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong> KULTURA I PROSVJETA 2011 Siječanj 13<br />

Zavičajni muzej <strong>Biograd</strong><br />

Model potpoljenog broda iz 16. st. u ulozi kulturnog turizma<br />

Pozornost javnosti nedavno je privukla zamisao<br />

biogradskog Zavičajnog muzeja i gradske uprave<br />

o izradi modela potopoljenog mletačkog broda iz<br />

16. st. u Pašmanskom ka<strong>na</strong>lu. O tome, programu<br />

rada za 2011. godinu, i ostalim aktualnostima<br />

iz muzeja razgovarali smo s rav<strong>na</strong>teljem spomenute<br />

ustanove Draženkom Samardžićem.<br />

Da bismo govorili o izradi modela broda <strong>na</strong> tragu<br />

trgovačkog venecijanskog broda, potrebno je<br />

vratiti se u povijest. Krajem 16. stoljeća, to jest,<br />

1573. godine, <strong>na</strong> temelju arhivskih dokume<strong>na</strong>ta<br />

možemo utvrditi da je <strong>na</strong> izlazu iz Pašmanskog<br />

ka<strong>na</strong>la potonuo jedan venecijanski trgovački<br />

brod čije su ostatke sedamdesetih godine prošlog<br />

stoljeća pro<strong>na</strong>šli ribari i strastveni ronioci.<br />

Pro<strong>na</strong>lazak su prijavili <strong>na</strong>dležnim službama te<br />

su u to vrijeme zahvaljujući ondašnjoj rav<strong>na</strong>teljici<br />

zadarskog Zavoda za zaštitu spomenika<br />

kulture Kseniji Radulić započeta istraživanja<br />

tog vrijednog hidroarheološkog lokaliteta koja<br />

su se provodila u nekoliko <strong>na</strong>vrata. Posljednji<br />

put je to bilo 1996. godine pod vodstvom prof.<br />

Zdenka Brusića, priz<strong>na</strong>tog stručnjaka za podvodnu<br />

arheologiju. Dakako, želja je bila da se<br />

cjelokupni izvađeni materijal s morskog d<strong>na</strong> što<br />

bolje predstavi javnosti što je i učinjeno. Zbirka<br />

vrijednih predmeta poz<strong>na</strong>ta pod <strong>na</strong>zivom “Teret<br />

potpoljenog broda iz 16. stoljeća” dobila je<br />

zasluženo mjesto u prostoru biogradskog Zavičajnog<br />

muzeja zauzevši cijeli prvi kat. – kazuje<br />

rav<strong>na</strong>telj Samardžić.<br />

Izradom modela broda, kazao je rav<strong>na</strong>telj<br />

Samardžić, cilj je što vjerodostojnije predstaviti<br />

izgled spomenutog broda iz razloga, pored<br />

ostalog, što ova zbirka tereta potopljenog broda<br />

ima z<strong>na</strong>čajnu vrijednost svjetskih razmjera<br />

po<strong>na</strong>jviše zbog pro<strong>na</strong>đenog materijala koje je<br />

brod prevozio <strong>na</strong> putu iz Venecije do ondašnjeg<br />

Carigrada.<br />

Dakako da ovim činom želimo <strong>na</strong>glasiti u što<br />

većoj mjeri vrijednost ovog arheološkog lokaliteta.<br />

Stoga smo odlučili izraditi model tog<br />

broda o<strong>na</strong>kvog kako je i izgledao, razumljivo,<br />

umanjenih dimenzija te izložiti ga u prostor<br />

ispred muzeja. Jednom riječju, cilj <strong>na</strong>m je<br />

<strong>na</strong>praviti iskorak u predstavljanju vrijedne<br />

zbirke koja će <strong>na</strong> ovaj <strong>na</strong>čin zasigurno svojom<br />

ljepotom i grandioznošću privući pozornost<br />

posjetitelja i turista. – dodaje Samardžić.<br />

Posao izrade modela broda povjere<strong>na</strong> je <strong>na</strong>povoljnijem<br />

ponuditelju tvrtki “Brodogradilište<br />

i mari<strong>na</strong>” iz Betine koja za sobom ima brodograditeljsku<br />

tradiciju dužu od dvjesto godi<strong>na</strong>.<br />

Sredinom siječnja potpisan je ugovor i radovi<br />

su započeli. Završetak se očekuje, ako bude sve<br />

teklo po planu, tijekom ruj<strong>na</strong> ove godine kada<br />

će posezonski gosti i Biograđani imati prigodu<br />

i razgledati ga. Vrijednost radove iznosi 350<br />

tisuća ku<strong>na</strong>.<br />

Zahvaljujemo se <strong>Grad</strong>u <strong>Biograd</strong>u što je kao osnivač<br />

muzeja prepoz<strong>na</strong>o ovaj projekt i osigurao<br />

u<strong>na</strong>toč kriznim vremenima proračunska novča<strong>na</strong><br />

sredstva neophodnih za ostvarenje ove<br />

zamisli. Koliko <strong>na</strong>m je poz<strong>na</strong>to, <strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong><br />

ulaže trud u osmišljavanju s<strong>na</strong>žnog “branda”.<br />

Uz postojeća prepoz<strong>na</strong>tljiva obilježja <strong>Biograd</strong>a,<br />

i ova vrijed<strong>na</strong> povijes<strong>na</strong> građa – teret potopljenog<br />

venecijanskog broda iz 16. stoljeća<br />

Draženko Samardžić<br />

– z<strong>na</strong>čajni je prilog tomu. Zavičajni muzej u cilju<br />

razvoja kulturnog turizma stavlja <strong>na</strong>glasak<br />

upravo <strong>na</strong> spomenutu zbirku, no, ne možemo<br />

zanemariti ni drugi vid <strong>na</strong>še kulturne prošlosti.<br />

Dio toga je nedvojbeno i netom završeni<br />

projekt HERITECH kojim smo započeli s digitalizacijom<br />

cjelokupne kulturne baštine – od<br />

biogradske katedrale sv. Stošije, bazilike sv.<br />

Iva<strong>na</strong>, crkve sv. Tome do ostalih vrijednosti. –<br />

rekao je Samardžić.<br />

U programu Zavičajnog muzeja tijekom ove<br />

godine, između ostalog, planira se <strong>na</strong>stavak<br />

istraživanja, zaštite i očuvanja hidroarheološkog<br />

lokaliteta u blizini otočića G<strong>na</strong>lić.<br />

Želja <strong>na</strong>m je, budući da ovaj lokalitet nije<br />

do kraja istražen te je stoga izložen mogućoj<br />

devastaciji, da ga <strong>na</strong>stavimo istraživati.<br />

Većinu materijala <strong>na</strong> morskom dnu detaljno<br />

ćemo dokumentirati i spremiti <strong>na</strong> morskom dnu<br />

dok ćemo iz mora izvaditi one <strong>na</strong>laze zanimljive<br />

za postavljanje u muzeju. Nakon toga ćemo<br />

zaštititi <strong>na</strong>lazište od mogućeg uništavanja.<br />

Ovaj projekt, za koji je potrebno oko 400 tisuća<br />

ku<strong>na</strong>, kandidirali smo u Ministarstvu kulture i<br />

<strong>Grad</strong>u <strong>Biograd</strong>u. Još ne z<strong>na</strong>mo hoće li ministarstvo<br />

prihvatiti ga, <strong>na</strong>damo se da hoće. – ističe<br />

rav<strong>na</strong>telj muzeja.<br />

Pored toga, <strong>na</strong>mjerava se ukloniti sidro izloženo<br />

kod ulaza u zgradu muzeja koje predstavlja<br />

sastavni dio zbirke “Teret potpoljenog broda<br />

iz 16. stoljeća”. Razlog tome su neprimjereni<br />

uvjeti u kojim se ono <strong>na</strong>lazi, prije svega utjecaju<br />

atmosferskih prilika. Isto tako, predstavlja i<br />

opasnost za prolaznike i posjetitelje muzeja.<br />

Na sidru će se obaviti <strong>na</strong>jprije restauratorski, a<br />

zatim, i konzervatorski zahvati <strong>na</strong>kon čega će<br />

biti pridružen budućem stalnom postavu. Uz<br />

to, od blagda<strong>na</strong> Uskrsa, kada Zavičajni muzej<br />

širom otvara svoja vrata i započinje s dvokratnim<br />

radnim vremenom, pa do kraja godine bit će<br />

priređeno više od deset izložaba akademskih<br />

likovnih umjetnika, između ostalih, umjetnika<br />

Zvonka Čuline, fotografa Zora<strong>na</strong> Alajbega iz<br />

Splita i ostalih. Nadalje, u planu je i održavanje<br />

likovno-književne radionice za djecu s ciljem<br />

poticanja onih <strong>na</strong>darenih iz <strong>Biograd</strong>a i okolice<br />

<strong>na</strong> stvaranje sadržaja kroz igru i opuštanje. Ovim<br />

događajem Zavičajni muzej obilježit će Među<strong>na</strong>rodni<br />

dan muzeja – 18. svibnja.<br />

Tijekom travnja u sklopu proslave Da<strong>na</strong><br />

Zadarske županije u Zadru ćemo u suradnji s<br />

Narodnim muzejem iz Zadra pripremiti izložbu<br />

dijela zbirke “Teret potpoljenog broda iz 16.<br />

stoljeća”. Činimo sve kako bismo pokazali<br />

kolika je vrijednost i z<strong>na</strong>čaj ovog materijala i<br />

izvan Hrvatske. – dodaje Samardžić.<br />

Program muzeja za ovu godinu učinit će bogatijim<br />

i nekoliko predstavljanja knjiga proze i<br />

poezije.<br />

Vrata muzeja uvijek su otvore<strong>na</strong> piscima i<br />

pjesnicima. Uistinu <strong>na</strong>m je drago ugostiti ih<br />

pogotovo ako se radi o nekome iz <strong>Biograd</strong>a.<br />

Rado ćemo zakazati termin i osigurati prostor<br />

za događaje kako bi mogli predstaviti svoja<br />

djela. – <strong>na</strong>glašava rav<strong>na</strong>telj.<br />

Zavičajni muzej u suradnji s Turističkom<br />

zajednicom grada <strong>Biograd</strong>a postavio je nove<br />

info-ploče uz spomenike kulturno-povijesne<br />

baštine <strong>Biograd</strong>a. Tekst je dostupan <strong>na</strong> hrvatskom,<br />

engleskom, njemačkom i talijanskom<br />

jeziku.<br />

Prepostavimo dolazak jednog od gosta u <strong>Biograd</strong><br />

koji je proučivši literaturu saz<strong>na</strong>o podatke<br />

Maketa venecijanskog broda iz 16. st. potopoljenog kod otočića G<strong>na</strong>lić<br />

o katedrali sv. Stošije i njenom <strong>na</strong>jistaknutijem<br />

djelovanju u 11. st. iako o<strong>na</strong> datira još od<br />

početka 6. stoljeća. Upravo ovim info-pločama<br />

želimo tog gosta pobliže upoz<strong>na</strong>ti s glavnim<br />

obilježjima biogradske katedrale i pritom mu<br />

kazati da se ispod zemlje mogu pro<strong>na</strong>ći ostaci<br />

katedrale. Uz katedralu, info-ploče postavili<br />

smo i uz crkvu sv. Iva<strong>na</strong> Evangelista i ženskog<br />

benediktinskog samosta<strong>na</strong> sv. Tome. U planu<br />

<strong>na</strong>m je <strong>na</strong>staviti s postavljanjem ploča, dakako,<br />

u suradnji s Turističkom zajednicom grada <strong>Biograd</strong>a<br />

i to za crkve sv. Roka, sv. Ante i sv. Iva<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong> Kosi, zgradu Zavičajnog muzeja te crkvicu<br />

sv. Katarine <strong>na</strong> istoimenom otočiću. – zaključuje<br />

rav<strong>na</strong>telj Draženko Samardžić.<br />

Zavičajni muzej usporedo s izložbenom djelatnosti<br />

radi i <strong>na</strong> izdavačkoj. Kustos muzeja Mirko<br />

Čepo priprema materijal za izdavanje, trenutno<br />

još radnog <strong>na</strong>ziva, “Vodiča po biogradskoj okolici”<br />

kulturno-povijesne tematike. Taj vodič<br />

obuhvatit će područje bivše Općine <strong>Biograd</strong>,<br />

od Sv. Petra do Draga, otoka Pašma<strong>na</strong> do zaleđa.<br />

Predstavljanje ovog izdanja bit će tijekom ove<br />

godine i služit će svakome tko se želi upoz<strong>na</strong>ti<br />

s bogatom prošlošću biogradskog kraja.<br />

Osim toga, djelatnici muzeja rade <strong>na</strong> prikupljanju<br />

dokumentacije za izradu elaborata budućeg<br />

stalnog postava Zavičajnog muzeja u što će biti<br />

obuhvaćen, uz zbirku “Teret potopljenog broda<br />

iz 16. st.”, kulturno-povijesni dio, etnološka i<br />

arheološka zbirka. Ovaj elaborat, uz građu koja<br />

će biti sastavni dio budućeg stalnog postava,<br />

uključuje <strong>na</strong>čin raspoređivanja predmeta i prostor<br />

u kojem će biti smješteni, to jest, obnovu<br />

zgrade muzeja, postavljanje video<strong>na</strong>dzora, protupožarne<br />

zaštite i ostaloga pri čemu će biti<br />

zadovoljeni svi standardi suvremeno uređenog<br />

muzeja.<br />

< Stjepan Mišulić<br />

Zavičajni muzej<br />

Noć muzeja<br />

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> muzej i ove godine širom je otvorio vrata u povodu<br />

iznimno dobro prihvaćene priredbe <strong>na</strong> razine cijele Hrvatske<br />

– “Noći muzeja”. Tijekom programa ovogodišnje sedme<br />

po redu “Noći muzeja” održanom pod pokroviteljstvom<br />

<strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> bilo je predavanje uz prikazivanje<br />

fotografija speleologa i biologa Tončija Rađe pod <strong>na</strong>zivom<br />

“Upoz<strong>na</strong>vanje podzemnog svijeta špilja i života u njima”.<br />

Tonči Rađa, član splitskog speleološkog društva “Špiljar”,<br />

okupljenim posjetiteljima govorio je o istraživanju špilja i<br />

jama <strong>na</strong> području Dalmacije.<br />

Na području Hrvatske dosad je istraženo deset tisuća jama<br />

i špilja, kako mi to kažemo, speleoloških objekata. Broj<br />

neotkrivenih i neistraženih nitko ne z<strong>na</strong>, no, pretpostavlja<br />

se da ih je <strong>na</strong>jmanje još deset tisuća. Na području Dalmacije<br />

istraženo je oko 2000 jama i špilja od 60-ih godi<strong>na</strong><br />

do da<strong>na</strong>s. Ta istraživanja obavlje<strong>na</strong> su <strong>na</strong>žalost relativno<br />

nestručno, no, posljednjih 15 godi<strong>na</strong> o<strong>na</strong> se obavljaju <strong>na</strong><br />

ispravni <strong>na</strong>čin s bilježenjem GPS koordi<strong>na</strong>ta, topografskim<br />

snimanjem, prikupljanjem podataka o fauni, foto i video<br />

dokumentacijom. Svake godine <strong>na</strong> području Dalmacije<br />

istražimo oko 100 jama i špilja. – kazao je Rađa. Speleolog<br />

Tonči Rađa osvrnuo se i <strong>na</strong> istraživanje jama i špilja <strong>na</strong><br />

biogradskom području, preciznije, <strong>na</strong> špilju koja se <strong>na</strong>lazi<br />

u zaleđu biogradskog groblja. Kako je kazao, ova špilja u<br />

<strong>na</strong>rodu je poz<strong>na</strong>ta pod <strong>na</strong>zivom Vilišnica dok u literaturi<br />

nosi <strong>na</strong>ziv Badanj.<br />

Špilja Vilišnica <strong>na</strong>lazi se oko tristo metara povrh <strong>Grad</strong>skog<br />

groblja. Vrlo je teško bilo pro<strong>na</strong>ći i jedi<strong>na</strong> je poz<strong>na</strong>ta špilja<br />

<strong>na</strong> ovom području. Rado ćemo prihvatiti poziv bilo koga<br />

od vas za istraživanjem i <strong>na</strong>jmanjeg otvora, jame ili špilje<br />

jer <strong>na</strong>m je svaki speleološki objekt zanimljiv posebno <strong>na</strong><br />

biogradskom području koje je u z<strong>na</strong>nstvenom i spelološkom<br />

pogledu gotovo nepoz<strong>na</strong>to. I<strong>na</strong>če, u Geografskom zborniku,<br />

o špilji Badanj <strong>na</strong>pisan je rad 1952. godine. – rekao je Rađa.<br />

Uz to, prikazane su i fotografije aktivnosti muzeja koji se nisu<br />

zbile u prostoru muzeja. Radi se o izložbi tereta potopoljenog<br />

broda iz 16. st. u talijanskom Trentu prošle godine te o<br />

arheološkom istraživanju i prvoj fazi konzervacije crkve sv.<br />

Katarine <strong>na</strong> istoimenom otočiću u Pašmanskom ka<strong>na</strong>lu. Drugi<br />

dio programa bilo je kušanje tradicio<strong>na</strong>lnih jela biogradskog<br />

kraja. Učenici Srednje škole <strong>Biograd</strong> kuharskog i konobarskog<br />

usmjerenja s rav<strong>na</strong>teljem prof. Božom Došenom priredila su<br />

ukusne gastronomske posebnosti biogradskog kraja. < S.M.<br />

KULTURA I PROSVJETA <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> 13


14 Siječanj 2011 KULTURA I PROSVJETA<br />

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

U povodu obilježavanja Da<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a<br />

i blagda<strong>na</strong> sv. Stošije u Zavičajnom muzeju<br />

otvorene su dvije izložbe – “Svečano tradicijsko<br />

ruho i <strong>na</strong>kit že<strong>na</strong> biogradskog kraja” i “Ambijental<strong>na</strong><br />

arhitektura biogradskog područja”.<br />

Zavičajni muzej <strong>Biograd</strong><br />

Iznimno vrijedne izložbe o <strong>Biograd</strong>u i okolici<br />

živi sudionici – ljudi koji su i u tadašnje vrijeme<br />

težili posebnom dotjerivanju sebe u<br />

svečanoj prigodi, posebno žene. – kazao je<br />

rav<strong>na</strong>telj muzeja Draženko Samardžić.<br />

Posebne zahvale rav<strong>na</strong>telj Samardžić uputio je<br />

bio razoreno selo i <strong>na</strong>kon toga ponovno grad.<br />

Kustosica i voditeljica Etnografske zbirke Mira<br />

Hlanuda-Vegar, govoreći o izložbi “Svečano<br />

tradicijsko ruho i <strong>na</strong>kit že<strong>na</strong> biogradskog<br />

kraja”, kazala je kako je poseban <strong>na</strong>glasak<br />

stavljen <strong>na</strong> svečani ili misni dio tradicijske<br />

nošnje pri čemu je pokaza<strong>na</strong> geneza nošnje<br />

koja se odnosi <strong>na</strong> stariju varijantu ženske nošnje<br />

grada <strong>Biograd</strong>a, priobalja, Vranskog baze<strong>na</strong><br />

i Bukovice, odnosno, prikazano je <strong>na</strong>stajanje<br />

od seoske, preko varoške do gradske nošnje.<br />

muzeja potpisali ugovor o izradi modela<br />

toga broda koji će, kada bude zgotovljen, biti<br />

postavljen ispred muzeja što će, vjerujemo,<br />

zainteresirati turiste i ostale goste <strong>Biograd</strong>a<br />

da posjete muzej. Isto tako, planiramo u<br />

budućnosti kada stvorimo uvjete za to pretvoriti<br />

postojeću zgradu gradske uprave u novi<br />

muzejski prostor jer smatramo, s obzirom <strong>na</strong><br />

položaj, da ta zgrada se može bolje iskoristiti.<br />

– istakao je grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez svečano<br />

otvorivši prigodne izložbe.<br />

Riječ-dvije prigodom svečanosti otvaranja izložaba uputili su ravntatelj muzeja<br />

Draženko Samardžić, muzejska savjetnica Gorka Božulić, kustosica Mira<br />

Hlanuda-Vegar te grado<strong>na</strong>čelnik grada <strong>Biograd</strong>a Ivan Knez.<br />

Ove dvije izložbe nisu zasebne već čine<br />

jednu cjelinu. U ovom dijelu muzeja u kojem<br />

se <strong>na</strong>lazimo predstavljamo <strong>Biograd</strong> koji je<br />

bio sastavni dio vašeg života, pogotovo, vas<br />

koji ste rođeni <strong>na</strong> prostoru <strong>Biograd</strong>a. Dakle,<br />

riječ je o <strong>Biograd</strong>u 60-ih, 70-ih i 80-tih<br />

godi<strong>na</strong> prošlog stoljeća kojeg da<strong>na</strong>s velikim<br />

dijelom nema. Z<strong>na</strong>čajno je da se ondašnji<br />

<strong>Biograd</strong> može pro<strong>na</strong>ći u literaturi u arhivima,<br />

knjižnicama, muzejskim zbirkama i ostalim<br />

institucijama. U drugom dijelu muzeja<br />

postavlje<strong>na</strong> je izložba koncipira<strong>na</strong> kao prikaz<br />

svečanog tradicijskog ruha <strong>Biograd</strong>a, priobalja,<br />

otoka i zaleđa. Čini sastavni dio prve<br />

izložbe o ambijentalnoj arhitekturi jer, kako<br />

z<strong>na</strong>mo, cjelinu doma upravo su činili njegovi<br />

<strong>Grad</strong>u <strong>Biograd</strong>u, grado<strong>na</strong>čelniku Ivanu Knezu<br />

i njegovim suradnicima, predsjedniku <strong>Grad</strong>skog<br />

vijeća Tončiju Šangulinu i, dakako, svima<br />

onima koji su bili uključeni u ovaj projekt,<br />

između ostalih, Miranu Palčoku iz splitskog<br />

Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika te<br />

Marku Miniću. Pritom je izrazio ponos učinjenim<br />

u suradnji s muzejskom savjetnicom<br />

Gorkom Božulić, kustosima Mirom Hlanuda-<br />

Vegar i Mirkom Čepom.<br />

Muzejska savjetnica i voditeljica Povijesnog<br />

odjela Gorka Božulić kazala je, između ostalog,<br />

kako je u izložbi “Ambijental<strong>na</strong> arhitektura<br />

biogradskog područja” riječ o jednoj priči<br />

koja govori o <strong>Biograd</strong>u iz vreme<strong>na</strong> kada je bio<br />

grad - prijestolni i krunidbeni - zatim, kada je<br />

Govoreći o kulturnom turizmu mogu reći da<br />

<strong>na</strong>m je želja u gradu <strong>Biograd</strong>u otvoriti više<br />

muzeja. Kao što z<strong>na</strong>mo, raspolažemo s puno<br />

vrijedne građe koju nije moguće <strong>na</strong> prikladan<br />

<strong>na</strong>čin izložiti u postojeći muzej, zapravo,<br />

Zavičajni muzej bi mogao služiti, s obzirom<br />

<strong>na</strong> količinu materijala, samo za jedinstvenu<br />

zbriku “Tereta potpoljenog broda iz 16. st.”.<br />

Stoga smo upravo zajedno s rav<strong>na</strong>teljem<br />

Autori fotografija koje prikazuju ambijentalnu<br />

arhitekturu su pok. Ksenija Radulić, Miljenko<br />

Domjan, Pavuša Vežić, Janko Belošević, Mladen<br />

Tomljenović i Gorka Božulić. Pored njih,<br />

korišteni su i fotografije iz obiteljskih albuma<br />

Ustinke Sabić, Branka Vitalea, Šime Gregova,<br />

Marije Lukačić, Nelke Malešević, Ljubomira<br />

Jurage, Anđelke Dominis i Zvonimira Tomića.<br />

< S.Mišulić<br />

Tradicio<strong>na</strong>l<strong>na</strong> priredba “Tebi grade” u organizaciji<br />

biogradskog Kulturno-umjetničkog<br />

društva “Kralj Tomislav” održa<strong>na</strong> je u sportskoj<br />

dvorani Osnovne škole <strong>Biograd</strong>. Pred gotovo<br />

ispunjenim gledalištem, uz domaćine, <strong>na</strong>stupili<br />

su gosti iz Otočca, Ličkog Lešća i Dugopolja.<br />

Kako je i poz<strong>na</strong>to, svake godine održava se kulturno-umjetnička<br />

manifestacija pod <strong>na</strong>zivom<br />

“Tebi grade” u povodu Da<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a i<br />

blagda<strong>na</strong> sv. Stošije. Naši gosti ove godine su<br />

Priredba “Tebi grade”<br />

Poklon gradu<br />

Tamburaški orkestar Gackog pučkog otvorenog<br />

učilišta iz prijateljskog <strong>na</strong>m grada Otočca,<br />

pjevačka skupi<strong>na</strong> Kulturno-umjetničke udruge<br />

“Gacka” iz Ličkog Lešća te Kulturno-umjetničko<br />

društvo “Pleter” iz Dugopolja. Domaći<br />

KUD “Kralj Tomislav” <strong>na</strong>stupa s folklornom<br />

sekcijom i sve četiri sekcije <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong>h mažoretkinja.<br />

– kazala je predsjednica KUD-a “Kralj<br />

Tomislav” Nives Jeličić.<br />

U raznolikom programu <strong>broj</strong>ni posjetitelji<br />

odista su proveli ugodne trenutke prepustivši<br />

se pjesmama i plesu tradicijske baštine Like i<br />

Dalmacije. Posebni pljesak i oduševljenje gledateljstva<br />

izazvale su <strong>na</strong>jmlađe mažoretkinje<br />

– dvije formacije pomlatka koje uspješno vodi<br />

kako iz Zadarske županije, tako i svih krajeva<br />

Hrvatske, pogotovo kada je riječ o prijateljskim<br />

gradovima <strong>Biograd</strong>a. Rezultat te suradnje je i<br />

ovogodišnji <strong>na</strong>stup gostiju iz Otočca, a tijekom<br />

sljedeće turističke sezone za očekivati<br />

Posebni pljesak i oduševljenje izazvale su <strong>na</strong>jmlađe <strong>Biograd</strong>ske mažoretkinje.<br />

Kulturno-umjetničko društvo “Kralj Tomislav”<br />

Tiha<strong>na</strong> Šarić.Uz njih, <strong>na</strong>stupile su kadetkinje<br />

koje podučava mažoretkinja Tanja Zrilić te<br />

udar<strong>na</strong> postava - seniorsko-juniorska sekcija.<br />

KUD “Kralj Tomislav” uspješno ostvaruje suradnju<br />

s <strong>broj</strong>nim kulturno-umjetničkim udrugama<br />

je i <strong>na</strong>stupe <strong>na</strong> <strong>broj</strong>nim ljetnim priredbama i<br />

iz ostalih gradova i opći<strong>na</strong> s kojima je <strong>Grad</strong><br />

<strong>Biograd</strong> uspostavio uspješnu, pored ostalog,<br />

i kulturnu suradnju.<br />

< S.M.<br />

14 <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> KULTURA I PROSVJETA


<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong><strong>glasnik</strong><br />

Atletska utrka “<strong>Biograd</strong> 2011.”<br />

Atletičari utrkom<br />

obilježili Dan grada<br />

U organizaciji biogradskog Atletskog kluba<br />

“Maraton” u povodu Da<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a i<br />

blagda<strong>na</strong> sv. Stošije održa<strong>na</strong> je 14. tradicio<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />

atletska utrka “<strong>Biograd</strong> 2011.”. Na<br />

utrci sa startom i ciljem kod baze<strong>na</strong> Ilirije<br />

sudjelovalo je tri<strong>na</strong>estero <strong>na</strong>tjecatelja; članova<br />

atletskih klubova iz <strong>Biograd</strong>a, Sv. Filip i<br />

Jakova, Šibenika, Splita, Zagreba, Karlovca te<br />

Celja iz Slovenije. Od <strong>na</strong>tjecatelja iz <strong>Biograd</strong>a<br />

i biogradskog područja <strong>na</strong>stupili su: Stipan<br />

Vukas, Antonio Pintur i Dragan Kraljev iz AŠK<br />

“Maraton” te Ivan Pikunić i Jakov Baričić iz<br />

AŠK “Rogovo” iz Sv. Filip i Jakova. Stazu dugu<br />

11 kilometara <strong>na</strong>jbrže je pretrčao Milan Eror<br />

iz karlovačkog kluba “Vital”. Deset sekundi<br />

kasnije <strong>na</strong> cilj je stigao Ivan Pikunić, Antonio<br />

Pintur plasirao se kao četvrti, Stipan Vukas<br />

bio je sedmi. Osmo mjesto pripalo je Draganu<br />

Kraljevu dok je Jakov Baričić zauzeo 11. mjesto.<br />

U konkurenciji že<strong>na</strong> prva <strong>na</strong> cilj stigla<br />

je Te<strong>na</strong> Filipović iz Atletskog kluba “Sljeme”<br />

iz Zagreba. Pehare i medalje <strong>na</strong>juspješnijima<br />

uručio je direktor Turističke zajednice grada<br />

<strong>Biograd</strong> Ivo Eškinja. < S.M.<br />

ŠPORT 2011 Siječanj 15<br />

Najuspješnijima u muškoj i ženskoj konkurenciji pehare je uručio direktor<br />

Turističke zajednice grada <strong>Biograd</strong>a Ivo Eškinja<br />

Na plivalištu Športskog centra “Višnjik” u<br />

Zadru održano je Županijsko plivačko <strong>na</strong>tjecanje<br />

“Zadar 2010”. Uz domaći<strong>na</strong> Plivački<br />

klub “Zadar”, <strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanju su sudjelovali i<br />

članovi biogradskog Plivačkog kluba “Dupin”<br />

i zadarske “Jadere”. Tijekom dvodnevnom<br />

<strong>na</strong>tjecanja <strong>na</strong>dmetalo se više od dvjesta<br />

<strong>na</strong>tjecatelja dok ih je iz biogradskog kluba<br />

<strong>na</strong>stupilo osamnestero što u mlađim, što u<br />

starijim kategorijama.<br />

Naši “dupini” osvojili su čak četr<strong>na</strong>est odličja<br />

što predstavlja iznimno z<strong>na</strong>čajan uspjeh kako<br />

za njih, tako i za <strong>na</strong>s trenere i klub uopće.<br />

Ovaj uspjeh ima dodatnu vrijednost kada je<br />

poz<strong>na</strong>to da su <strong>na</strong>ši članovi osvojili medalje<br />

u <strong>na</strong>dmetanju s vršnjacima iz županije koji<br />

održavaju treninge svaki dan u zatvorenom<br />

Plivački klub “Dupin”<br />

Rasplivani “dupini”<br />

bazenu. – složili su se treneri Plivačkoga kluba<br />

“Dupin” Branka Dominis-Vrkić i Davor Budan.<br />

Medalje su osvojili: Marcela Lekaj u (1. mjesto,<br />

50 m delfin i 2. mjesto, 50 m, slobodno) i Roko<br />

Dominis (2. mjesto, 50 m, prsno) u kategoriji<br />

“početnici B”; Marko Rimac (3. mjesto, 50 m,<br />

slobodno) u kategoriji “početnici A”; Barbara<br />

Kurtov (3. mjesto, 50 m, prsno i 3. mjesto, 100<br />

m, mješovito) u kategoriji kadetkinja; Antonio<br />

Mikas (2. mjesto, 50 m, prsno) u kategoriji<br />

kadeta; Lea Colić (2. mjesto, 50 m, leđno i<br />

3. mjesto, 50 m, slobodno), Ti<strong>na</strong> Peričić (1.<br />

mjesto, 50 m, prsno i 1. mjesto, 100 m, mješovito)<br />

i Josipa Brzić (2. mjesto, 50 m, prsno)<br />

u kategoriji juniorki i Slavko Šarić (1. mjesto,<br />

50 m, prsno i 2. mjesto, 50 m, slobodno) u<br />

kategoriji mlađi seniori. Čestitamo! < S.M.<br />

<strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> “dupini” osvojili su 14 medalja <strong>na</strong> nedavnom županijskom prvenstvu<br />

u Zadru.<br />

Na blagdan sv. Stošije održa<strong>na</strong> je tradicio<strong>na</strong>l<strong>na</strong><br />

jedriličarska regata u organizaciji Yacht<br />

cluba “<strong>Biograd</strong>” <strong>na</strong> kojoj je sudjelovalo, uraču<strong>na</strong>vši<br />

i “optimiste”, tri<strong>na</strong>est posada.<br />

Jedrimo po Pašmanskom ka<strong>na</strong>la, kako mi<br />

kažemo, po “ljubavnom ka<strong>na</strong>lu” između<br />

ovih prekrasnih <strong>na</strong>ših otočića Sv. Katarine,<br />

Planca, Galešnjaka, Čavatula, Vrtiguza i<br />

ostalih. Ovo je kalendarski gledajući prva<br />

regata koja se održava ove godine u Hrvatskoj<br />

i krasi je <strong>na</strong>duži <strong>na</strong>ziv neke regate u<br />

svijetu uopće: Regata sv. Stošije zaštitnice<br />

grada <strong>Biograd</strong>a i Da<strong>na</strong> priz<strong>na</strong>nja Republike<br />

Hrvatske. – kazao je predsjednik kluba<br />

Gordan Borčilo. Posade “krstaša” različitih<br />

Regata sv. Stošije i Da<strong>na</strong><br />

Jedrenje po “ljubavnom ka<strong>na</strong>lu”<br />

duži<strong>na</strong> podijeljenih u skupine sačinjavali<br />

su jedriličari, osim iz <strong>Biograd</strong>a, i iz Zadra,<br />

Vodica, Šibenika i Zagreba. U ukupnom<br />

poretku <strong>na</strong>jbrži su bili članovi posade s<br />

jedrilice Yeti (Dufour 44) sa skiperom Robertom<br />

Jakovčevom. Iza Yetija, plasirali su se<br />

redom: Juliet (Elan 340) sa skiperom Josipom<br />

Jerolimovom, Delta (Elan 340) – Marko<br />

Kulišić, India (Elan 340) – Mario Kundih,<br />

Alpha (Elan 340) – Luka Lončarević, Echo<br />

(Elan 340) – Slaven Mikas, Bajka (Elan 333)<br />

– Robert Šangulin i posljednja Matea (Show<br />

29) – Đuro Sekelj. U Grupi IV prvo mjesto<br />

pripalo je posadi Julieta, dok je u Grupi 6<br />

<strong>na</strong>jbolja bila posada Bajke. < S.M.<br />

U organizaciji biogradskog Teniskog kluba<br />

“AS” iz <strong>Biograd</strong>a u povodu proslave Da<strong>na</strong><br />

grada <strong>Biograd</strong>a i blagda<strong>na</strong> sv. Stošije održano<br />

je Otvoreno prvenstvo grada <strong>Biograd</strong>a<br />

u konkurenciji parova. Nastupilo je petanest<br />

parova podijeljenih u dvije skupine.<br />

Nakon izlučnih borbi u fi<strong>na</strong>lnom dvoboju<br />

slavio je par u sastavu Faruk Zejnilagić i<br />

Neno Horvat koji su uvjerljivo bili bolji od<br />

Teniski klub “AS”<br />

Zejnilagić i Horvat <strong>na</strong>jbolji<br />

para Vedran Tepša – Drago Rogić ishodom<br />

6:3, 6:2. Treće mjesto, <strong>na</strong>kon predaje para<br />

Zdenko Žepi<strong>na</strong> – Josip Šarić, osvojio je par<br />

Šime Mikas – Miro Zorica.<br />

Pehare i <strong>na</strong>grade <strong>na</strong>juspješnijima uručio<br />

je predsjednik kluba “AS” Franjo Farkaš.<br />

Isto tako, dodijelje<strong>na</strong> je i <strong>na</strong>grada <strong>na</strong>jstarijem<br />

sudioniku turnira 71-ogodišnjem Đuki<br />

Radoviću.<br />

< Z. Petrović<br />

U očekivanju povoljnog vjetra - sudionici tradicio<strong>na</strong>lne regate za blagdan sv.<br />

Stošije i Dan priz<strong>na</strong>nja Republike Hrvatske<br />

Najuspješniji <strong>na</strong> Otvorenom prvenstvu <strong>Biograd</strong>a su bili par Zejnilagić-Horvat.<br />

Organizatori i sudionici turnira s uručenim peharima.<br />

ŠPORT <strong><strong>Biograd</strong>ski</strong> <strong>glasnik</strong> 15


U osnovnoškolskoj sportskoj dvorani pred prepunim gledalištem u organizaciji Dječjeg vrtića<br />

<strong>Biograd</strong> održa<strong>na</strong> je 2. po redu velika obiteljska manifestacija “Tatamatijada”. U doista predivno<br />

stvorenom ozračju s voditeljskom podrškom Branke Pelicarić, tate raspoređeni u pet ekipa s deset<br />

ili više članova <strong>na</strong>tjecali su se u četiri igre pri čemu su, uvjerili smo se, dali sve od sebe kako bi<br />

zadivili svoje <strong>na</strong>jmilije. Trudili su se složiti “puzzle” slagalice u što manje vreme<strong>na</strong>, skupiti što<br />

više ping-pong loptica, <strong>na</strong>puhati što više balo<strong>na</strong> i što prije <strong>na</strong>pisati i trčećim korakom dostaviti<br />

odgovor o izvođaču i <strong>na</strong>zivu pjesme.<br />

Bučnu podršku i bodrenje s tribi<strong>na</strong> tatama <strong>na</strong> parketu odjevenih u plave, zelene, crvene, roze i<br />

žute majice dali su, a tko drugi, nego djeca i mame, uz, dakako djedove i bake i ostale <strong>na</strong>vijače.<br />

Pored igara, bilo je i pjesme. Na početku priredbe <strong>na</strong>stupio je pjevač Ante Brzić-Buco, i<strong>na</strong>če,<br />

član filipjanske klape “Cantus”. U predahu između igara, svoje pjevačke <strong>na</strong>stupe imali su učenica<br />

Osnovne škole <strong>Biograd</strong> A<strong>na</strong>marija Pilipović i polaznik biogradskog dječjeg vrtića Damjan<br />

Jadrešić. Uz njih, <strong>na</strong>stupile su i <strong>na</strong>jmlađe <strong>Biograd</strong>ske mažoretkinje koje su pritom <strong>na</strong>građene<br />

gromoglasnim pljeskom.<br />

Kako bi sve proteklo u redu i bila zadovolje<strong>na</strong> pravda, pobrinuli su se suci Zdravko Šarić, Mirko<br />

Poljak, Anito Jeličić <strong>na</strong> čelu s glavnim sucem Nikolom Tomićem. Vrlo neizvjesno bilo je do samog<br />

kraja, no, presudio je u posljednjoj disciplini pogađanja pjesama brzi odgovor ekipe plavih<br />

prepoz<strong>na</strong>vši pjesmu Tatjane Matejaš-Tajči “Bube u glavi” za dijelić trenutka prije od ostalih.<br />

No, kako poruka “Tatamatijade” glasi “Recimo da obitelji” tako su se svi u glas i složili: i ove<br />

godine pobjeda je pripala – obitelji. Poželimo joj pobjedonosni niz još dugo. < S. Mišulić<br />

TATA + MATI + JA = DA<br />

Obitelj uvijek pobjeđuje<br />

Tko će više <strong>na</strong>puhati balo<strong>na</strong>?<br />

U programu proslave Da<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a i<br />

blagda<strong>na</strong> zaštitnice grada sv. Stošije u restoranu<br />

“Riva” održa<strong>na</strong> je večer poezije pjesnika<br />

Ante Nadomira Tadića Šutre. Kulturni događaj<br />

pod <strong>na</strong>zivom “Večer domoljubne poezije” bio je<br />

posvećen hrvatskom domoljubu i ratniku generalu<br />

Anti Gotovini.<br />

Pjesme koje ćete imati prigodu čuti stavio bih<br />

pod simbolični zajednički <strong>na</strong>zivnik – molitva<br />

za Antu. Da<strong>na</strong>s sam <strong>na</strong>zočio među<strong>na</strong>rodnoj<br />

izložbi slika <strong>na</strong> kninskoj tvrđavi gdje smo se<br />

kroz tu kulturnu manifestaciju prisjetili datuma<br />

među<strong>na</strong>rodnog priz<strong>na</strong>nja Republike Hrvatske<br />

iz 1992. godine, no, isto tako, vidjet ćete kroz<br />

moje kratke povjesnice da su Hrvati imali prvo<br />

među<strong>na</strong>rodno priz<strong>na</strong>nje već daleke 879. godine<br />

kada je papa Ivan VIII. priz<strong>na</strong>o Hrvatsku kneza<br />

Branimira. – kazao je pjesnik Tadić Šutra uputivši<br />

Večer domoljubne poezije<br />

Pjesme posvećene<br />

generalu Gotovini<br />

čestitke u povodu Da<strong>na</strong> grada <strong>Biograd</strong>a i blagda<strong>na</strong><br />

sv. Stošije. Uz ostale, večeri poezije <strong>na</strong>zočili su<br />

grado<strong>na</strong>čelnik Ivan Knez, predsjednik <strong>Grad</strong>skog<br />

vijeća <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a Tonči Šangulin, dekan<br />

Visoke škole za poslovanje i upravljanje “Baltazar<br />

Adam Krčelić” Nikola Skledar, profesori biogradskog<br />

dislociranog studija spomenute visoke<br />

škole te mnogi drugi. Izvedbom dalmatinskih<br />

pjesama <strong>na</strong> “Večeri domoljubne poezije” <strong>na</strong>stupila<br />

je i klapa “Cantus” iz Sv. Filip i Jakova. Za ovu<br />

večer pjesnik Ante Nadomir Tadić-Šutra izabrao<br />

je pjesme “Molitva za Antu” posvećenu generalu<br />

Gotovini, “Bili grade, <strong>Biograd</strong>e” posveće<strong>na</strong> gradu<br />

<strong>Biograd</strong>u, zatim, “Vojnik ne smije plakati”, pjesmu<br />

“Hrvatica” posvećenu hrvatskim majkama<br />

i pisanu starohrvatskim jezikom te zasigurno<br />

<strong>na</strong>jpoz<strong>na</strong>tiju koju i<strong>na</strong>če pjevaju Tomislav Bralić<br />

i klapa “Intrade” - “Sti<strong>na</strong> pradidova”. < S.M.<br />

Humanitar<strong>na</strong> akcija “Veliko srce za pomoć Roku”<br />

“Moje, moje srce je veliko...”<br />

Stanovnici otoka Pašma<strong>na</strong>, <strong>Biograd</strong>a i okolnih<br />

mjesta, a zasigurno ih je bilo i iz drugih krajeva<br />

županije, iskazali su iznimnu solidarnost. Naime,<br />

više od dvije tisuće posjetitelja ispunilo je do kraja<br />

sportsku dvoranu Osnovne škole <strong>Biograd</strong> gdje se<br />

u organizaciji Općine Tkon održao humanitarni<br />

koncert za oboljelog sedmogodišnjeg Roka Ugrinića<br />

iz mjesta Ugrinić <strong>na</strong> otoku Pašmanu. Kako<br />

bi pomogli malome Roku da pobijedi bolest, <strong>na</strong><br />

dobrotvorni koncert rado su se odazvali Jele<strong>na</strong><br />

Rozga, Joško Čagalj-Jole, Tomislav Bralić i klapa<br />

Intrade, muške klape Cantus iz Sv. Filip i Jakova<br />

i Ardura iz Zadra, ženska klapa Libar iz Privlake te<br />

splitska grupa Viva. Početak humanitarnog glazbenog<br />

događaja za pamćenje započeo je <strong>na</strong>stupom<br />

klapa, <strong>na</strong>stavio se pjesmama Tomislava Bralića i<br />

Intrada dok je vrhu<strong>na</strong>c atmosfere bio <strong>na</strong>stup Jole,<br />

a potom i Jelene Rozge koja je <strong>na</strong> traženje publike<br />

rado otpjevala još jedan pjesmu. U listopadu prošle<br />

godine Roku je dijagnosticiran tumor <strong>na</strong> mozgu.<br />

Liječnici se ne usuđuju podvrgnuti ga kirurškom<br />

zahvatu dok se veliči<strong>na</strong> tumora kemoterapijom<br />

ne smanji. Nadu za spas pruža jedino liječenje u<br />

inozemstvu. Troškovi liječenja vrlo su visoki te su<br />

Rokovi roditelji Nikola i Katari<strong>na</strong> Ugrinić uputili<br />

javni poziv za pomoć svim dobrim ljudima kako bi<br />

im pomogli u ovim teškim trenucima.<br />

Kako su roditelji Nikola i Katari<strong>na</strong> neprestano<br />

uz Roka koji se <strong>na</strong>lazi <strong>na</strong> liječenju u Zagrebu,<br />

velik dio posla oko organizacije preuzeli su <strong>na</strong><br />

sebe Rokove tete Bože<strong>na</strong> Brzić i Iva<strong>na</strong> Mušćet.<br />

Također su se humanitarnim akcijama pridružili i<br />

Područ<strong>na</strong> škola Tkon i Osnov<strong>na</strong> škola <strong>Biograd</strong>. Broj<br />

raču<strong>na</strong> <strong>na</strong> koji se mogu uplatiti novča<strong>na</strong> sredstva i<br />

time pomoći u liječenju maloga Roka je: 2340009-<br />

3103157793. < S.M.<br />

Jele<strong>na</strong> Rozga “zapalila” je atmosferu s Bižuterijom

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!