povijest

ODRŽAVANJE CESTA 

povijest 

Baldo Bakalić, dipl.ing 

zamjenik šefa ispostave 

Hrvatske ceste, Ispostava Split 

Razvoj ljudske zajednice egzistencijalno je vezan za dimenziju 

prostora. Kretanje ljudi u tom prostoru, jedan je od oblika 

njihova postojanja. Putovanje ‐ kretanje je masovna društvena 

pojava koja podmiruje brojne potrebe čovjeka, bilo kao pješaka, 

vozača ili putnika. Kada se tome doda i “kretanje roba” (nekad 

je čovjek nosio sve sa sobom) može se govoriti o prometu. 

Prema nekim izvorima prve ceste izgrađene s kaldrmom nastale 

su Babilonu oko 3.000 godina prije nove ere. U starom vijeku 

bilo je nekoliko značajnijih cestovnih pravaca, formiranih kao 

karavanski putovi, koji nisu imali formiran cestovni trup u 

pravom smislu u cijeloj duljini ali su, i za današnje vrijeme, imali 

nezamislivu duljinu (“Jantarska cesta” od Baltika do Mediterana, 

“Svilena cesta” od Kine do Crnog mora.



U Starom vijeku cestama su se prvenstveno postizali vojni 

ciljevi, jer su se ceste gradile radi lakšeg prebacivanja trupa, a 

kako je zbog tehnologije trebalo puno ruku, vojska je bila snaga 

koja je to mogla razumno brzo napraviti.



• Po Herodotu za vladavina Darija I. Perzija je imala 2.500 km 

dugu cestu od Suze do Sarda sa naseljima i prihvatilištima za 

putnike koja se mogla preći za 90 dana 

• U Egiptu je glavna cestovna prometnica išla uzduž Nila koja 

dijelom imala i zamjenu sa plovnim kanalima. Ceste su se 

počele znatnije graditi dolaskom rimljana, uvijek poštujući 

oaze u kojima su putnici mogli dobiti vodu i mjesto za odmor. 

• Grčka odnosno stara Helada je bila pomorska zemlja, a 

najbolju cestu imala na Kreti, sagrađenu 1.500 godina prije 

n.e. , kojoj je kolnik bio izgrađen od kamenog teraca. Ceste su 

imale isklesan par kolotraga na razmaku od 1,6 m dubine 7 

cm, a širine 5 cm, što je predstavljalo problem kod 

mimoilaženja.



U vrijeme rimskog carstva došlo je do intenzivnijeg razvitka 

građenja cesta pa se Rimljane može smatrati osnivačima 

građenja cesta. Rimljani su imali vrlo veliku i razgranatu 

mrežu cesta po cijelom teritoriju svojeg carstva pa se 

pretpostavlja da je mreža njihovih cesta imala oko 150.000 

km. 

Koji rimski spomenik smatrate najznačajnijim? Možda 

Koloseum, čije se ruševine i danas mogu posjetiti u Rimu? 

Ako u obzir uzmemo građevinske pothvate koji su se najduže 

održali ili koji su značajno utjecali na povijest, onda su to 

ceste. 

• Salona – zapadni ulaz u grad …Kolotrag rimskih kočija - 1.435 mm 

• D 68, dionica Šibenik – Trogir preko Boraje



• Rimska cesta imala je nekoliko slojeva. Najdublje su bili 

krupniji komadi kamena dok su prema površini kolnika 

komadi bili sve sitniji. Završni vozni sloj je bio popločen 

kamenim pločama. Slojevi su bili vezani vapnenom 

žbukom. 

• Prometnice su na pojedinim dijelovima imale sa obje 

strane i trakove za pješake širine 2-3 metra i posebne 

kanale za odvodnju oborinskih voda. Širina kolnika se 

kretala od 5 do 7 metara. 

• Rimljani su se isticali i gradnjom vijadukata, galerija za 

zaštitu od lavina, mostova, tunela i propusta.



Preko teritorija Hrvatske također su prolazili brojni pravci 

rimskih cesta, a dosta njih se podudara i sa današnjim 

pravcima. To je dokaz kako su Rimljani već u svoje vrijeme 

znali adekvatno i optimalno trasirati i smještati svoje 

prometnice. Nažalost, padom rimskog carstva postepeno je 

propadala i mreža rimskih cesta. 

Na području naše županije bile su poznate dvije rimske 

ceste: 

• Aquilea-Trsat-Senj-Solin-Cavtat-Skadar 

• Solin - Muć - Šuplja crkva – Sisak 

1 ŠUPLJA CRKVA.pptx



U srednjem vijeku malo je učinjeno u cestogradnji općenito pa 

tako i u našim krajevima. Izgrađeno je par pravaca, jedan je 

spajao Dubrovnik s Nišom, a drugi je spajao Klis sa Sinjem i 

Ivan planinom. 

U osamnaestom stoljeću oživljava zanimanje za izgradnju i 

obnovu cesta pa su u razdoblju od 150 godina sagrađene: 

‐ 1728. Karolinska cesta (Karlovac‐Vrbovsko‐Fužine‐Bakar‐ 

Rijeka) 

1797. godine (12. svibnja) Dalmacija dolazi prvi put pod 

austrijsku vlast 

‐ 1776/79. Jozefinska cesta (Senj‐Tounj‐Vrbnik‐Karlovac) 

‐1752 Terezijanska cesta (Karlobag‐Bačke Oštarije) 

‐Luizijanska cesta (Rijeka‐Delnice‐Karlovac)



Dolaskom Napoleona u naše krajeve 

(16. veljače1806. godine Francuzi predvođeni Napoleonom 

službeno preuzimaju vlast u Dalmaciji) određeni broj cesta 

je obnovljen a neke su i sagrađene, a najznačajnija je Knin‐Sinj‐ 

Metković‐Dubrovnik 

Na Turiji, između Zagvozda i Župe, stoji 

velika spomen-ploča, na kojoj piše: "Za 

vladanja Napoleona Velikog... za 

vrijeme vojnog zapovjednika maršala 

Marmonta... uz sudjelovanje cijele 

kopnene i primorske Dalmacije, 

probijen je ovaj put od granice 

Hrvatske do Albanije u duljini od 250 

geografskih milja kroz godinu 1806., 

1807., 1808.,1809. Ovom putu...dadoše 

ime “Napoleonov put”.



Hrvatski pisac Ivan Aralica u povijesnom romanu „Graditelj svratišta“ piše: 

Cestu sam gradio već treću godinu i upoznao što su to muke. Posljednja zima, ona 

između tisuću osamsto osme i devete, bila mi je najmučnija, i po tomu što smo 

gradili najtežu dionicu, onu od Zagvozda do turijskog prijevoja, i po tomu što 

je ljudima u planini bilo gore nego kad je cesta građena u nizini, i po tomu što 

sam došao u sukob s vojnim nadzornikom Jean-Baptistom Bellegardeom. Prvi 

sam udarac dobio kad sam na ljetnim pripremama, koje je vodio generalni 

direktor javnih radova Frane Zavoreo, predložio da se dvije dionice na 

sjevernim grebenima Biokova ne grade zimi, kao ostale, nego u proljećei 

kasnu jesen. 

Zavoreo se suzdržao od izjašnjavanja i prijedlog proslijedio nadležnima. Već 

sutradan mi je odgovorio Dandolo da ne shvaćam namjere njegove vlade. On 

ne želi poticati gradnju cesta na štetu poljodjelstva i stočarstva, on želi da se 

radna snaga ratara i stočara, koja zimi stoji neiskorištena, korisno upotrijebi, pa 

zato ne gradi ceste da ljude muči hladnoćom, kako ja mislim, nego da ih nauči 

kako se i zimi može koješta dobro uraditi. 

Nakon ove pouke u jeku radova na Turiji uslijedio je drugi udarac. U prethodne 

dvije godine, gotovo na svakoj dionici, koliko je meni poznato, vojska je 

strijeljala po nekoliko neposlušnih. Na jednog strijeljanog dolazilo je deset 

bjegunaca i šume su se punile hajducima. To je ponukalo Dandola da odustane 

od terora i da, uz pomoć Zavorea, vojnih nadzornika i inženjera, izgradi 

organizaciju posla koji će, s jedne strane, paralizirati buntovnu ćud seljaka, a s 

druge, omogućiti da se svi ti silni radovi financiraju iz seljakova džepa. Po 

općinama su postojali popisi za rad sposobnih muškaraca, od kojih se rijetko 

koji mogao osloboditi javnih radova, jer je i za bogatije bila nedostižna 

otkupnina od dvjesta fra-naka. Ta je otkupnina u trećoj zimi snižena na svega 

dvadeset franaka, što je mogao platiti i srednje stojeći seljak, ako mu se nije 

zeblo i kisnulo za slavu najvećeg među kraljevima



Samo se siromasi sniženjem otkupnine nisu okoristili. Umijesto da u toku zime idu na 

rad u dva roka po petnaest dana, odsad su morali ići četiri puta po petnaest dana, 

jer je niska otkupnina smanjila broj obveznika, dok se obujam radova nije smanjio, 

jer general Marmont, koji se zbog nedostatka brodovlja i engleske prevlasti, nije 

mogao služiti morskim putem, nije dopustio da se gradnja ceste produži i na 

narednu godinu. Prihod od otkupnina dotjecao je ne samo za povećanu plaću 

vojnicima koji su nadzirali radnike, i za »kruh kruha«, i za šest santima po danu što 

su ih dobivali nadničari, nego je i povrh toga ostalo još novca. Dandolo ga je 

namijenio kreditiranju trgovaca koji ce biti voljni uz dugu cestu, na kojoj nije bilo 

nikakvih postaja, podizati kreme i svratišta. I što sam ja, inženjer dionice puta 

preko Turije, učinio da obezvrijedim ovaj besprijekorni sistem za mužu? 

„ šjor Marko Luetić, prvi poštar u Župi, u trenutku kada je vrag odnio šalu i 

kad su sniježni nanosi na bliskoj Turiji zavijali veze između zabiokovlja i 

njegovih činovnika u Zadru, izvolo je uputiti kablogram: 

„Snig neve, carozza rotta, mula cota, monte Turija pasja vira!“ 

Poglavar ‐ održavanje javnih putova


• Cestovna obilježja kao spomenička baština 

D 62 Prolog 

povijest-baština


povijest-baština 

D 33 Žitnić


povijest



• Makadam je vrsta ceste –kolničke 

konstrukcije koju karakterizira sloj krupnog 

lomljenog kamena izmiješan sa slojem sitnije 

lomljenog kamena i pijeska. Nazvana je po 

svom izumitelju škotskom graditelju 

McAdamu.


povijest



Mehanizam koji se sam kreće, na vlastiti pogon, (trotočkaš 

izrađen za potrebe vojske, izumitelj Francuz Cugnot) prvi 

put je stupio na cestu 1769. godine. Time je ispunjena 

jedna od najstarijih i najvećih želja čovjeka. Taj prvi 

“automobil” je pored oduševljenih pristaša dobio i svoje 

protivnike među kočijašima, željezničarima i drugima, ali je 

ujedno i značio početak potrebe za kvalitetnim cestama, 

odnosno postavio je određene izazove cestogradnji.


pitanja 

Pojava (suvremenih) cestovnih prometnica postavila je pred 

gospodarstvo, znanost i zakonodavstvo velike zahtjeve i brojna 

pitanja: 

• ‐čijim i kolikim sredstvima financirati gradnju, 

održavanje i korištenje cesta? 

• ‐ kakvom tehnikom i tehnologijom razvijati gradnju 

i održavanje cesta? 

• ‐ kako organizirati upravljanje javnim cestama kao 

javnu službu – djelatnost od posebnog društvenog 

interesa? 

• kakav je pravni status subjekata koji 

upravljaju cestama?


pravni pogled 

Dr. Boris Kale dipl.iur kaže: 

Cesta je istovremeno: 

‐ građevina 

‐ prometni put, osnova po kojoj se odvija promet 

‐ veliki tehničko‐tehnološki sustav 

‐ javno dobro u općoj uporabi 

‐ ekonomska kategorija, osnovno sredstvo rada 

‐ pravna institucija 

‐ opasna stvar


regulativa -povijest 

• Rješenje o kategorizaciji javnih puteva (SL SFRJ 2/51) 

• Opće uputstvo o organizaciji javnih puteva (SL SFRJ 

39/52) 

• Uredba o fondovima za puteve (SL SFRJ 19/56) 

• Uredba o uvjetima za izgradnju puteva koji se financiraju iz 

općeg investicijskog fonda (SL SFRJ 19/59) 

• Naredba o uvjetima financiranja povećanih troškova 

izgradnje magistralnih puteva (SL SFRJ 31/60) 

• Osnovni Zakon o javnim putevima (SL SFRJ 27/61 – 

24/74) 

• Zakon o poduzećima za puteve (SL SFRJ 27/61, 53/62, 

11/65, 56/65) 

• Odluka o određivanju visine iznosa od maloprodajne cijene 

benzina i plinskog ulja namijenjenog održavanju i 

rekonstrukciji cesta (SL SFRJ 12/67 i 47/67)


regulativapovijest 

Promet (i signalizacija na cestama) 

• Uredba o saobraćaju na javnim putevima (SL FNRJ 

51/50) 

• Pravilnik o saobraćajnim znakovima na javnim putevima 

(SL 51/56) 

• Osnovni zakon o sigurnosti prometa na javnim cestama 

(SL 14/65) 

Sve ovo gornje bilo je na saveznom nivou i 

propisano od savezne vlade SFRJ. 

2 JADRANSKA MAGISTRALA.pptx


regulativapovijest 

Regulativa SR HRVATSKE 

• Uredba o osnivanju uprave za ceste NRH (NN 26/53 i 

8/54) 

• Uredba o osnivanju Direkcije za ceste (NN 25/62) 

• Zakon o fondovima za ceste (NN 10/62) 

• Zakon o javnim cestama (NN 21/67 

• Zakon o javnim cestama (NN 53/74) 

• Zakon … 

Nakon osamostaljenja doneseni su novi zakoni …


regulativa 

ZAKON O CESTAMA (NN 84/2011) 

I. OPĆE ODREDBE 

Namjena zakona 

Članak 1. 

• Ovim se Zakonom uređuje pravni status javnih cesta i 

nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i 

nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, 

planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje 

javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih 

cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor 

javnih cesta.


regulativa 

Pravni status javnih cesta 

Članak 3. 

(1) Javne ceste su javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu 

Republike Hrvatske. 

(2) Javne ceste se ne mogu otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske niti 

se na njima mogu stjecati stvarna prava, osim u slučajevima 

propisanim ovim Zakonom. 

(3) Na javnoj cesti može se osnovati pravo služnosti i pravo građenja 

radi izgradnje komunalnih, vodnih, energetskih građevina i 

građevina elektroničkih komunikacija i povezane opreme, na način 

propisan ovim Zakonom. 

(4) Cestovno zemljište može se dati na korištenje radi obavljanja 

pratećih djelatnosti (ugostiteljstvo, trgovina, benzinske postaje i 

drugo), na način propisan ovim Zakonom. 

(5) Javna cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću 

uporabne dozvole 

(6) Javna cesta upisuje se u zemljišne knjige …


regulativa 

Dijelovi javne ceste 

Članak 4. 

Javnu cestu čine: 

– cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, most, vijadukt, 

podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, 

nasip, pothodnik i nathodnik), 

– građevine za odvodnju ceste i pročišćavanje otpadnih voda sakupljenih na 

cestovnoj građevini, 

– zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje 

ceste širine prema projektu ceste, a najmanje jedan metar računajući od 

crte koja spaja krajnje točke poprečnog presjeka ceste, 

– cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema 

projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina 

zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojima su prema projektu ceste 

izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i 

pružanja usluga vozačima i putnicima te naplatu cestarine predviđeni 

projektom ceste (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, 

naplatu cestarine, benzinske postaje, servisi, parkirališta, odmorišta i


regulativa 

Drugi dio: 

Dijelovi javne ceste 

Članak 4. 

– građevine na cestovnom zemljištu, za potrebe održavanja ceste i pružanja 

usluga vozačima i putnicima te naplatu cestarine, predviđene projektom 

ceste, 

– stabilni mjerni objekti i uređaji za nadzor vozila, 

– priključci na javnu cestu izgrađeni na cestovnom zemljištu, 

– prometni znakovi i uređaji za nadzor i sigurno vođenje prometa i oprema 

ceste (prometni znakovi, svjetlosni uređaji, telekomunikacijski stabilni 

uređaji, instalacije i rasvjeta u funkciji prometa, cestovne značke, brojila 

prometa, instalacije, uređaji i oprema u tunelima, oprema parkirališta, 

odmorišta i slično), 

– građevine i oprema za zaštitu ceste, prometa i okoliša (snjegobrani, 

vjetrobrani, zaštita od osulina i nanosa, zaštitne i sigurnosne ograde, 

zaštita od buke i drugih štetnih utjecaja na okoliš i slično).


regulativa 

– zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema 

projektu ceste, a najmanje jedan metar računajući od crte koja spaja krajnje točke poprečnog 

presjeka ceste 

– cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba 

izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta 

na kojima su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe 

održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima te naplatu cestarine predviđeni 

projektom ceste (objekti za održavanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, naplatu cestarine, 

benzinske postaje, servisi, parkirališta, odmorišta itd.), 

- zaštitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da je u pravilu širok sa svake 

strane: 

– autoceste 40 m, 

– ceste namijenjene isključivo 

za promet motornih vozila 35 m, 

– državne ceste 25 m, 

– županijske 15 m, 

– lokalne ceste 10 m.


regulativa 

Razvrstavanje javnih cesta 

Članak 6. 

(1) Javne ceste se, ovisno o njihovom društvenom, prometnom i 

gospodarskom značenju razvrstavaju u jednu od sljedeće četiri 

skupine: 

1) autoceste, 

2) državne ceste, 

3) županijske ceste, 

4) lokalne ceste. 

(2) Autoceste i državne ceste 

čine jedinstvenu prometnu 

cjelinu i tehničko-tehnološko 

jedinstvo cestovne mreže


regulativa 

Razvrstavanje javnih cesta 

Definicija nerazvrstane ceste 

Članak 98. 

(1) Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje 

svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim 

Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u 

smislu ovoga Zakona, i to posebice: 

– ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova 

koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o 

razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne 

ceste (»Narodne novine« br. 54/08., 122/08., 13/09., 104/09. i 17/10.), 

– ceste koje povezuju naselja, 

– ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja, 

– terminali i okretišta vozila javnog prijevoza, 

– pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina, 

– druge ceste na području naselja i gradova.


regulativa 

3. Održavanje javnih cesta 

Poslovi održavanja 

Članak 26. 

(1) Poslovi održavanja javnih cesta u smislu ovoga Zakona jesu: 

– planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima, 

– redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, 

– ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta, 

–stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih 

radova održavanja javnih cesta, 

– ustupanje usluga stručnog nadzora i kontrole kakvoće ugrađenih 

materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, 

– osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s 

javne ceste, 

– ophodnja.


regulativa 

4. Ostali poslovi upravljanja javnim cestama 

Članak 31. 

Ostali poslovi upravljanja javnim cestama, u smislu ovoga Zakona, jesu: 

– osiguranje obavješćivanja javnosti o stanju i prohodnosti javnih 

cesta, izvanrednim događajima na njima i o meteorološkim 

uvjetima značajnim za sigurno odvijanje prometa, 

– vođenje podataka o javnim cestama, 

–priprema podloga za pripremu i dodjelu koncesija, 

–odlučivanje o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih 

djelatnosti na javnim cestama, 

– organizacija sustava naplate cestarine na autocestama i objektima s 

naplatom cestarine, 

–praćenje i analiza stanja sigurnosti prometa na javnim cestama, 

– izrada izvješća, elaborata, ekspertiza i sličnih materijala za potrebe 

Hrvatskog sabora, Vlade, Ministarstva, županijske skupštine i župana.


regulativa 

7. Imovinskopravni odnosi 

Izvlaštenje nekretnina 

Članak 36. 

• (1) Građenje rekonstrukcija i održavanje javnih cesta u interesu 

je Republike Hrvatske. 

• (2) Dokazom da investitor ima pravo graditi javnu cestu u smislu 

propisa kojim se uređuje gradnja smatra se odluka Vlade o 

utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu zakona 

kojom je određen interes Republike Hrvatske za građenje građevine 

za koju je zatražena potvrda glavnog projekta ili građevinska dozvola.


regulativa 

IV. MJERE ZA ZAŠTITU JAVNIH CESTA I PROMETA 

Ograničenja radi zaštite javnih cesta 

Članak 45. 

(1) Javne ceste mogu se koristiti samo za cestovni promet, a u druge svrhe 

samo u slučajevima, na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom, 

propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i propisima koji uređuju 

sigurnost prometa na cestama. 

(2) Radi zaštite javne ceste i sigurnosti prometa na njoj, na javnoj cesti 

zabranjeno je: 

– oštetiti, ukloniti, premjestiti, zakriti ili na bilo koji drugi način izmijeniti 

postojeće stanje prometne signalizacije, prometnu opremu te cestovne 

uređaje, 

– trajno ili privremeno zaposjedati ili na drugi način smetati posjed javne 

ceste ili njezinog dijela, 

– dovoditi oborinsku vodu, otpadne vode i ostale tekućine, 

–sprječavati otjecanja voda s javne ceste, 

– spuštati po pokosu nasipa ili usjeka kamen, stabla te druge predmete i 

materijal, 

ći t bl i dij l t bl t d i t ij l ili d t


regulativa 

Izvanredni prijevoz 

Članak 46. 

(1) Vozila u prometu na javnoj cesti, sama ili zajedno s teretom, moraju 

udovoljavati propisanim uvjetima za pojedine vrste vozila u pogledu 

dimenzija, ukupne mase i osovinskog opterećenja. 

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, može se obaviti 

izvanredni prijevoz, na temelju dozvole za izvanredni prijevoz kojom 

se utvrđuju uvjeti i način obavljanja izvanrednog prijevoza, iznos i 

način plaćanja naknade i drugih troškova izvanrednog prijevoza. 

(3) Vozilo kojim se obavlja izvanredni prijevoz mora udovoljiti zahtjevima 

tehničke ispravnosti sukladno propisima kojima se regulira sigurnost 

prometa na cestama. 

(4) Dozvolu za izvanredni prijevoz izdaje pravna osoba koja upravlja javnom 

cestom, odnosno koncesionar, ovisno o javnoj cesti na kojoj se treba 

obaviti izvanredni prijevoz, a dozvola za izvanredni prijevoz stranom 

prijevozniku izdaje se sukladno zakonu kojim se uređuje cestovni 

prijevoz.


regulativa 

Minimalni sigurnosni zahtjevi za tunele 

Članak 63. 

(1) Minimalni sigurnosni zahtjevi za tunele primjenjuju se na tunele dulje od 

500 m na autocestama i državnim cestama koje su dio transeuropske 

mreže cesta (u daljnjem tekstu: TEM ceste) koja će od dana pristupanja 

Republike Hrvatske Europskoj uniji biti definirana u Odluci broj 

1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o 

smjernicama Zajednice za razvoj Transeuropske prometne mreže, kako 

je izmijenjena i dopunjena.


regulativa 

Javne ovlasti 

Članak 74. 

(1) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar 

obavlja javnu ovlast kada izdaje: 

– dozvolu za izvanredni prijevoz iz članka 46. stavka 4. ovoga Zakona, 

– rješenje o prekomjernoj uporabi iz članka 49. stavka 4. ovoga Zakona, 

– suglasnost za priključak i prilaz na javnu cestu iz članka 51. stavka 3. 

ovoga Zakona, 

– rješenje za prilagođavanje priključka i prilaza iz članka 52. stavka 1. 

ovoga Zakona. 

(2) Protiv upravnih akta iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba 

Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostave stranci.


regulativa 

VI. PRAVNE OSOBE KOJE UPRAVLJAJU 

JAVNIM CESTAMA 

1. Hrvatske autoceste d.o.o. 

2. Hrvatske ceste d.o.o. 

3. Županijske uprave za ceste 

4. Koncesionari (Bina Istra, ARZ, AZM) 

Zakon_o_cestama.doc


regulativa 

ZAKON 

O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA 

I. OSNOVNE ODREDBE 

Članak 1. 

• Ovim se Zakonom utvrđuju temeljna načela međusobnih odnosa, 

ponašanje sudionika i drugih subjekata u prometu na cesti, osnovni 

uvjeti kojima moraju udovoljavati ceste glede sigurnosti prometa, 

pravila prometa na cestama, sustav prometnih znakova i znakova 

koje daju ovlaštene osobe, dužnosti u slučaju prometne nesreće, 

osposobljavanje kandidata za vozače, polaganje vozačkog ispita i 

uvjeti za stjecanje prava na upravljanje vozilima, vuča vozila, uređaji 

i oprema koje moraju imati vozila, dimenzije, ukupna masa i 

osovinsko opterećenje vozila te uvjeti kojima moraju udovoljavati 

vozila u prometu na cestama. 

• Zakon o sigurnosti prometa.doc


regulativa 

PRAVILNIK 

O ODRŽAVANJU I ZAŠTITI JAVNIH CESTA 

I. OPĆE ODREDBE 

Članak 1. 

Ovim pravilnikom pobliže se uređuju vrste, opseg i rokovi izvođenja 

radova redovnog i izvanrednog održavanja javnih cesta (u daljnjem 

tekstu: ceste) te kontrola i nadzor nad izvođenjem tih radova


regulativa 

1. Ciljevi održavanja 

Članak 3. 

Osnovni ciljevi održavanja i zaštite cesta su: 

-sprečavanje propadanja cesta, 

- omogućavanje sigurnog odvijanja prometa, 

- smanjenje troškova korisnika dobrim stanjem cesta, 

- dovođenje ceste u projektirano stanje uzimajući u obzir izmjenjene 

potrebe prometa, 

- zaštita ceste od korisnika i trećih osoba, 

- zaštita okoliša od štetnog utjecaja ceste i cestovnog prometa.


regulativa 

2. Standard održavanja cesta 

Članak 4. 

Standardom održavanja cesta određuju se normativi utroška materijala, 

radnih sati vozila, strojeva i radne snage, za radove redovnog 

održavanja. 

Primjenom standarda održavanja cesta u punom iznosu, osigurava se 

trajno očuvanje građevinske, prometne i gospodarske vrijednosti ceste. 

3 STANDARD I UGOVOR.pptx 

3. Planiranje održavanja cesta 

Članak 5. 

Održavanje i zaštita cesta obavlja se na temelju godišnjeg plana 

održavanja


regulativa 

4. Razine prednosti održavanja cesta 

Članak 6. 

Razina prednosti određuje se godišnjim planom iz članka 5. ovog pravilnika, 

za svaku cestu ili dionicu ceste ovisno o: 

-vrsti ceste, 

- namjeni ceste, 

- prometnoj funkciji, 

‐ obimu i vrsti prometa. 

5. Provedba održavanja cesta 

Članak 7. 

Održavanje cesta planiraju, organiziraju i provode Hrvatska uprava za ceste 

i županijske uprave za ceste (u daljnjem tekstu: uprave za ceste), 

odnosno korisnik koncesije. 

Za provedbu godišnjeg plana održavanja cesta izrađuje se operativni 

program radova održavanja cesta. 

Operativni program izrađuje se posebno za održavanje cesta u zimskom 

razdoblju (plan rada zimske službe).


regulativa 

6. Vrste održavanja cesta 

Članak 9. 

Vrste održavanja cesta jesu: 

- redovno održavanje, 

- izvanredno održavanje. 

(redovno održavanje se još dijeli na ljetno i zimsko) 

Članak 10. 

Redovno održavanje čini skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom većeg 

dijela ili cijele godine na cestama uključujući i sve objekte i instalacije, sa 

svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i sigurnosti 

prometa na njima. 

Članak 11. 

Izvanredno održavanje cesta povremeni su radovi za koje je potrebna 

tehnička dokumentacija, a obavljaju se i radi mjestimičnog poboljšanja 

elemenata ceste, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i 

cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa.


regulativa 

II. NADZIRANJE I PREGLEDI CESTA I OBJEKATA 

1. Nadziranje prohodnosti i uporabnosti cesta 

Ophodarska služba 

Pravila i tehnicki uvjeti za ophodnju javnih cesta ‐ 111‐99.doc 

4 OPHODARI.ppt 

2. Pregled cesta i objekata 

- redovni 

- sezonski 

- godišnji 

-glavni 

- izvanredni


regulativa 

III. REDOVNO ODRŽAVANJE CESTA 

1. Vrste radova 

Članak 24. 

Redovno održavanje cesta obuhvaća slijedeće radove: 

- čišćenje (kolnika, sustava za odvodnju, cestovnog zemljišta, opreme i dr.), 

- košnju trave i uklanjanje granja, 

- obnovu i izradu oznaka na kolniku, 

- ličenje km oznaka, stupova prometnih znakova i nosača rasvjetnih tijela, 

- popravak antikorozivne zaštite zaštitnih i drugih ograda, 

- popravak i zamjenu uređaja, opreme i prometne signalizacije na cesti, 

- uređenje sustava za odvodnju (jaraka, rigola, drenaža i drugo), 

- uređenje bankina (planiranje i poravnavanje), 

- uređenje i popravci pokosa usjeka ili nasipa, potpornih i obložnih zidova, 

- mjestimični popravci betonskih pasica i rubnjaka, 

- popravci lokalnih oštećenja kolnika (udarnih jama, pojedinačnih i mrežastih 

pukotina, uzdužnih i poprečnih denivelacija, omekšanog asfaltnog zastora, 

zaglađenih površina zastora, oštećenih rubova i razdjelnica bet. kolnika), 

- hitni popravci i intervencije u svrhu osiguranja odvijanja prometa, 

- osiguranje prohodnosti cesta u zimskim uvjetima, 

- održavanje oznaka referentnog sustava označavanja cesta, 

- uređenje cestovnog zemljišta, 

- ostali radovi.


regulativa 

2. Održavanje kolnika 

3. Održavanje bankina 

4. Održavanje usjeka, zasjeka i nasipa 

5. Održavanje objekata za odvodnju 

6. Održavanje opreme ceste 

7. Košenje trave i održavanje zelenila 

8. Redovno održavanje objekata


regulativa 

9. Održavanje cesta i objekata u zimskim uvjetima 

Članak 63. 

Pod održavanjem cesta u zimskim uvjetima (u daljnjem tekstu: zimska 

služba), razumijevaju se radovi neophodni za održavanje 

prohodnosti cesta i sigurnog odvijanja prometa, za režim prometa u 

zimskim uvjetima koji je određen posebnim propisima.


regulativa 

IV. IZVANREDNO ODRŽAVANJE CESTA I OBJEKATA 

Članak 80. 

Izvanredno održavanje cesta posebno obuhvaća: 

- obnavljanje i zamjenu kolničkog zastora 

- ojačanje kolnika u svrhu obnove i povećanja nosivosti i kvalitete vožnje, 

- mjestimične popravke kolničke konstrukcije ceste radi nosivosti ceste, 

- poboljšanje sustava odvodnje ceste, 

- zamjenu, ugrađivanje nove i poboljšanje vertikalne prometne signalizacije i 

opreme ceste (kilometarski i smjerokazni stupići, zaštitne ograde i slično) 

- saniranje odrona, popuzina i manjih klizišta , 

- ublaživanje nagiba pokosa i ostali radovi na zaštiti kosina od erozije, 

- sanaciju potpornih i obložnih zidova, 

- zaštitu ceste od podlokavanja, 

- radove na uređenju zelenila, ukrašavanja okoliša i zaštite od snježnih 

zapuha, 

- pojedinačne korekcije geometrijskih elemenata ceste (ublažavanje oštrih 

krivina, uređenje poprečnih nagiba , stajališta uz cestu i drugo), 

- uređenje raskrižja u istoj razini (oblikovanje, preglednost, ugradnja nove 

signalizacije i opreme) bez većih konstrukcijskih zahvata 

- poboljšanje uvjeta prometa uređenjem stajališta, odmorišta, pješačkih staza, 

prijelaza u naseljima, prijelaz preko željezničkih pruga u nivou 

- obnovu i postavu instalacija, opreme i uređaja ceste.


regulativa 

V. KVALITETA OBAVLJANJA RADOVA NA ODRŽAVANJU 

CESTA I OBJEKATA 

Članak 82. 

Radovi na održavanju cesta obavljaju se primjenom suvremene tehnologije i 

mehanizacije, a u vrijeme kad su za takve radove najpovoljniji vremenski 

uvjeti. 

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, radove koji se izvode radi 

otklanjanja stanja na cesti i objektima koji neposredno ugrožavaju sigurnost 

prometa, treba obaviti odmah, odnosno u najkraćem vremenu. 

VI. PREKRŠAJNE ODREDBE 

Članak 85. 

Novčanom kaznom od … 

Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih cesta.doc


ZAKONODAVAC 

DRŽAVNA UPRAVA 

Vlada RH 

MPPI 

organizacija 

redovnog održavanja 

26.587,7 km 

UPRAVLJANJE 

Hrvatske 

autoceste 

d.o.o. 

AC 868 km 

Hrvatske 

ceste d.o.o. 

DC 6.585 km 

Županijske 

uprave Županijske 

za 

uprave Županijske 

ceste 

za 

uprave ceste za 

ceste 

UPRAVLJČI 

ŽC 9.788 km 

LC 8.964 km 

Koncesionari 

Bina Istra 141,7 

ARZ 181,7 

ZM 60 

AC 382,7 

km 

Gradovi 

NC ??? 

ODRŽAVANJE 

Hrvatske 

autoceste 

d.o.o. 

Izvođači po 

natječaju 

Izvođači po 

natječaju Izvođači po 

Izvođači natječajupo 

natječaju 

Izvođači po 



natječaju 

Koncesionari 

Bina Istra 

ARZ 

ZM 

Izvođači po 

natječaju 

Izvođači po 

natječaju


organizacija 

redovnog održavanja razvrstanih cesta na području 

Županije splitskodalmatinske 

UPRAVLJANJE 

Hrvatske 

ceste d.o.o. 

DC 745,4 km 

UPRAVLJČI 

ŽC 846,1 km 

Županijska 

uprava za 

ceste 

LC 906,4 km 

OPERATIVNO ODRŽAVANJE 

Nadcestarija 

BRZA 

CESTA 

Nadcestarija 

SPLIT 

Nadcestarija 

KAŠTELA 

TROGIRI 

Nadcestarija 

OMIŠ 

Županijske ceste 

Split d.o.o. 

Nadcestarija 

MAKARSK 

A 

VRGORAC 

2.496,9 km 

Nadcestarija 

SINJ 

Nadcestarija 

IMOTSKI 

Nadcestarija 

OTOCI


Sporazumi -ugovori 

• Okvirni sporazum … za 

četiri godine 

sa troškovnikom za cijelu 

Hrvatsku 

• Sporazum o zajedničkoj 

ponudi … 

ako ponuda bude 

prihvaćena kao 

najpovoljnija


Sporazumi - 

ugovori 

Ugovor … 

za jednu godinu sa 

troškovnikom za tu ugovornu 

grupu ‐ županiju


planovi i programi 

Detaljni program radova za 

cijelu godinu …sa 

•smjernicama 

•zapisnicima dogovora sa 

policijom 

•troškovnicima po cestama 

•troškovnicima po 

nadcestarijama


programi -izvršenje 

ROC 

……………….. 

program za 

planiranje i 

praćenje 

izvršenja 

radova 

održavanja 

cesta


planovi - 

izvršenje 

ROC SOL 

……………….. 

program za 

praćenje 

utroška soli


izvanredno održavanje 

• Izvanredno održavanje cesta povremeni su radovi za 

koje je potrebna tehnička dokumentacija, a obavljaju se i 

radi mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, 

osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i 

cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa. 

- izvanredno održavanje 

cesta 

- izvanredno održavanje 

objekata 

- sanacije objekata 

- program “Betterment”


Izvanredni prijevoz 

javne ovlasti 

Prijevoz vozilima koja prazna ili zajedno s 

teretom imaju masu ili osovinski pritisak 

veći od dopuštenog ili dimenzije veće od 

propisanih, smatra se izvanrednim 

prijevozom 

Izvanredni prijevoz može se obaviti samo na 

temelju dozvole za izvanredni prijevoz, ako 

stanje javne ceste i prometa na njoj to 

dozvoljava. 

Dozvola za izvanredni prijevoz može se izdati 

samo za prijevoz nedjeljivog tereta, ako se 

ovaj prijevoz ne može obaviti drugim 

prijevoznim sredstvima. 

Uvjeti i način na koji se izvanredni prijevoz 

može obaviti, određuje se u dozvoli za 

izvanredni prijevoz.


Suglasnost za priključak i prilaz 

javne ovlasti 

Jedan dio postupka je upravni 

postupak (lokacijska dozvola), a 

drugi dio ne mora biti 

Ako je upravni postupak onda mora 

naznačeno pravo na žalbu


Brojanje prometa 

promet-podaci


Brojanje prometa 

promet-podaci


promet -sigurnost 

Prometne nesreće


Prometne nesreće 


VIDEO_TS\VIDEO_TS.IFO



• Privremene regulacije prometa – interna potreba 

• Privremene regulacije prometa – drugi subjekti 

• Signalizacija za vođenje prometa


sustavi 

• Baze podataka ‐ objekti


sustavi 

• Sustavi gospodarenja (KOLMA, HRMOS)


programi i elaborati 

•4 ZIMSKA SLUŽBA 2.pptx 

•7 ODMORISTA SPLIT Bb.ppt 

•7 AUTOCESTA GUZVE 2.ppt 

1 ŠUPLJA CRKVA.pptx 

•6 TURISTICKA SIGNALIZACIJA.ppt

Šuplja crkva 

Sjeveroistočno od Gradine nalaze se ruševine ŠUPLJE CRKVE, krunidbene 

bazilike kralja Zvonimira. Na crtežu iz 1571. u zadarskom arhivu ova crkva još 

ima zvonik i zidove. Zato ju je narod i nazvao "šuplja crkva". Dok je u 

jedanaestom stoljeću sigurno bila iznad razine rijeke, danas je pločnik crkve 

ispod razine Jadra. Taj je teren bio naplavan jer u blizini u Jadro utječe potok sv. 

Ilije, koji dolazi od Rižinica i nanosi mulj, te je podigao razinu rijeke i zasuo 

ostatke crkve. 

Na tom su položaju stari kršćani sagradili crkvu i groblje. Hrvati su na temeljima 

starokršćanske podigli novu crkvu, dosada najveću starohrvatsku crkvu u ovom 

kraju, koja spada u red ranoromaničkih crkava XI. stoljeća. Imala je tri lađe, 

dužine 26,30 i širine 13,60 metara, međusobno odijeljenih sa po četiri stupa. Uz 

glavni imala je i dva pobočna oltara, a iznad glavnog oltara bila je pregrada s 

natpisom "Sveti Petre, primi dar časnog Mojsije, sluge tvoga". Nazrijeva se da je 

crkva, kako je bio običaj u srednjem vijeku, bila posvećena dvama svecima, 

svetom Petru i Mojsiju. Na zapadnim vratima sagrađen je atrij, a s južne strane 

podignut zvonik, od kojega je ostalo nekoliko stepenica. U rimski sarkofag, 

položen u atrij za hrvatskog doba, vjerojatno je položena neka važna osoba, 

možda čak i kralj koji je bio posebno povezan s ovom crkvom. 

Uz ovu crkvu bio je i benediktinski samostan. Opat samostana Urso bio je 

prijatelj kralja Zvonimira, koji je ovu crkvu izabrao za mjesto svoga krunjenja. 

Bilo je to 8. listopada 1076. godine, nedjelja. Tog se dana po zapadnom 

kalendaru slavi sv. Dimitrije, što je i krsno ime Zvonimirovo. Možda je uspomena 

na taj događaj i poznata skulptura koja prikazuje klanjanje vladaru koji sjedi na 

prijestolju, a nalazi se u splitskoj krstionici. U fragmentima reljefa pronađenih u 

"šupljoj crkvi" E. Dyggve vidi prikaz kralja Zvonimira kako poslije krunjenja prima 

poklonstvo svojih podanika.



(novinar Mario Profaca u Vijesniku, 

30. svibnja 1965.) 

Kroz zelene vinograde i maslinike 

Kaštelanskog polja uz pitoreskne 

uvale i lučice Omiške rivijere, kroz 

borove šumice Makarskog primorja, 

zasječena u Biokovo visoko nad 

morem i krivudava uz Neretvanski 

kanal i dubrovačke otoke, 30. svibnja 

1965. zablistala je na suncu nova, 

upravo dovršena asfaltna traka od 

Trogira do Dubrovnika. Dugačka je 

291 kilometar, osvojena je najzad i ta 

dionica jadranske turističke ceste.



To je svečani trenutak u prvome redu za graditelje magistrale: 10.161 radnika i 270 inžinjera i 

tehničara, koliko ih je surađivalo od početka izgradnje magistrale do danas. Samo na ovoj 

posljednjoj dionici bilo je angažirano petnaest građevinskih poduzeća iz Hrvatske Srbije, 

Bosne i Hercegovine, Slovenije i Makedonije. 

Jadranska magistrala na svojoj trasi uz obalu prolazi kroz područja s različitim geološkim i 

petrografskim sastavom pa je prije početka izgradnje pojedinih dionica trebalo obaviti 

opsežne istražne radove radi određivanja najbolje lokacije. Zbog raznolikog i ponegdje 

neadekvatnog sastava zemljišta u toku izgradnje Jadranske magistrale izvršeno je 6.613.000 

kubičnih metara iskopa u što je pored ostalih sredstava utrošeno i 2050 tona eksploziva. 

Sav materijal koji je na taj način dobiven uglavnom je upotrebljen za podizanje cestovnih 

nasipa (5.840.000 kubičnih metara) i zidova (188.500 kubičnih metara). 

Koliko mjestimice nepovoljan petrografski i geološki sastav toliko i razvedenost jadranske obale 

uvjetovali su izgradnju više usjeka, tunela i mostova pomoću kojih su projektanti i graditelji 

nastojali što je moguće bolje izbjeći (zbog financijskih i funkcionalnih razloga) nepotrebna 

krivudanja trase Jadranske magistrale. Duž trase podignuto je 26 mostova raspona od 5 do 

20 metara i 13 mostova dužih od 50 metara. Mostovi od 30 do 600 metara ukupno su 

dugi 3734 metra. 

U izgradnji 482 metra dugog mosta preko Bistrine postignut je svjetski rekord, jer je taj gigant 

podignut u svega deset mjeseci. Od svih mostova na Jadranskoj magistrali preostalo je još 

da se završe samo mostovi preko Neretve i kod Šibenika. Dok se ne zgotovi most preko 

Neretve, što će kako se očekuje biti do početka slijedeće turističke sezone, inžinjerska 

jedinica Sarajevske armijske oblasti postavila je preko rijeke pontonski most od 18 tona 

nosivosti koji je dugačak 170, a širok 3.80 metara i uspješno će zamjenjivati neretvanski 

most od armiranog betona koji se još gradi.

Podsjetimo se: 

Standard je riječ koja ima nekoliko značenja: 

U klasičnom smislu standard je naziv za zastavu, 

nacionalnu ili borbenu. 

U modernom značenju standard je postao "mjera ili 

kvaliteta koja je uspostavljena od strane nekog tijela ili 

autoriteta, kroz običaje ili je prihvaćena od većine".

Standard redovnog održavanja cesta 

Standardom redovnog održavanja cesta određuju se količine i 

učestalost radova odnosno normativi utroška materijala, radnih 

sati vozila, strojeva, opreme i radne snage za radove redovnog 

održavanja. 

Primjenom Standarda redovnog održavanja cesta u punom 

iznosu osigurava se trajno očuvanje građevinske, prometne i 

gospodarske vrijednosti ceste.

1978. godine 

1985. godine 

1990. godine 

1996. godine 

Izrađeni su kriteriji i mjerila za proračun troškova održavanja, a 

koristio se i izraz Standard održavanja 

Izrađeni je Standard održavanja koji podrazumijeva potreban 

standard, privremeno umanjen u skladu sa materijalnim 

mogućnostima društva. 

Izrađeni su Kriteriji i mjerila za proračun i raspodjelu sredstava 

namijenjenih za održavanje javnih cesta u republici Hrvatskoj. 

Proračun potrebnog standarda održavanja izvršen je na osnovi 

potrebnog fizičkog standarda radova na tekućem održavanju cesta i 

fizičkog standarda zimske službe. 

Izrađeni je Standard javnih cesta i to za magistralne, regionalne i 

lokalne ceste po regijama (Riječka, Splitska, Osječka, Zagrebačka) 

autocestu, most Krk, a bez tunela Učka (slobodna razmjena rada) 

2005. godine Izrađen je standard redovnog održavanja državnih, županijskih i 

lokalnih cesta (troškovnik za svaku stavku rada) 

Kod svih ovih izračuna standarda održavanja usput se spominjalo da se polazi od „fer“ 

(urednog, dobrog) stanja cesta, tako da puni standard osigurava zadržavanje tog 

stanja, iako se nikada nije definiralo što je to “fer” stanje!

STANDARD REDOVNOG ODRŽAVANJA 

DRŽAVNIH CESTA REPUBLIKE HRVATSKE 

2009. godine

Radovi i aktivnosti koje ophodar 

obavlja tijekom ophodnje 

Baldo Bakalić, dipl.ing.građ. 

HRVATSKE CESTE d.o.o.

Pri ophodnji, ophodar obavlja i 

manje radove kao što je …. 

• ispravljanje srušenog ili 

nakošenog prometnog 

znaka 

• čišćenje prometnog znaka 

od blata ili nanesenog 

snijega 

• košenje trave i uklanjane 

raslinja oko prometnog 

znaka kojem je zbog toga 

smanjena uočljivost

Ophodar obavlja i …. (2) 

• uklanjanje rasutih 

materijala, predmeta i 

slično s manjih površina 

kolnika i ostalih 

prometnih površina 

• manja čišćenje kolnika od 

uljnih mrlja, blata, lišća, 

komada stakla, otkinutog 

granja, pregaženih 

životinja i slično 

• zatvaranje manjih otvora 

na zaštitnoj žičanoj ogradi


• presijecanje bankina koje 

sprječavaju površinsku 

odvodnju kolnika 

• manji lokalni popravak 

bankina 

• uklanjane manjih prepreka 

iz trokuta preglednosti 

(granja i raslinja) 

• pojedinačno čišćenje 

prometnih znakova i 

prometne opreme


• čišćenje cestovnog 

pojasa od otpadaka 

• uklanjanje granja u 

dohvatu iz slobodnog 

profila ceste 

• uklanjanja 

nestabilnog manjeg 

kamenja, ledenih 

siga i sl.


• prevencija protiv 

stvaranja poledice na 

manjim površinama 

kolnika (kod lokalnog 

vlaženja kolnika, na 

manjim objektima, 

manjim usponima, 

zavojima i sl.) ručnim 

posipavanjem soli

Ophodar i …. 

• pruža nužnu pomoć 

korisnicima cesta u nevolji 

(kvar vozila i sl.) 

• neposredno daje korisnicima 

cesta obavijesti o stanju i 

prohodnosti te druge 

potrebite informacije 

• organizira uklanjanje vozila u 

kvaru ili oštećenih vozila te 

drugih stvari s ceste

Postupak kod prometne nezgode 

Prometna nesreća je događaj na cesti u 

kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo 

u pokretu i u kojem je najmanje jedna 

osoba ozlijeđena ili poginula ili u roku od 30 

dana preminula od posljedica te prometne 

nesreće ili je izazvana materijalna šteta. 

200 

400 

600 

0 

300 m 

• osigurati mjesto prometne nezgode 

• spasiti unesrećene od neposredne opasnosti 

• obavijestiti mjesto «stalnog dežurstva» 

• po mogućnosti ponovno uspostaviti životne 

funkcije unesrećenih 

• postaviti unesrećene u ispravan položaj 

• pozvati vozilo hitne pomoći 

• obavijestiti policiju 

• obavijestiti vatrogasce 

Mjere u m 

max. 50 m 

300 m 

0 

200 

400 

600

Prva pomoć 

• Prva pomoć u užem smislu je najbitniji 

postupak u okviru prve pomoći ozlijeđenome i 

obuhvaća određene stručne zahvate za 

pojedine ozljede ili stanja kao što je: 

– umjetno disanje i masažu srca prilikom 

oživljavanja 

– izvlačenje jezika, čišćenje ždrijela i stavljanje na 

bok prilikom mehaničkog gušenja 

– zaustavljanje krvarenja i previjanje prilikom 

ranjavanja 

– imobilizaciju prilikom prijeloma i iščašenja 

– zaštitu opeklina koje su zahvatile velike površine i 

rana na rukama, nogama itd.

Gašenje početnog požara 

Ako ophodar tijekom 

ophodnje 

naiđe na prometnu 

nezgodu kod koje je 

došlo do početnog 

zapaljenja vozila 

ili naiđe na mjesto 

neposredno uz cestu na 

kojem je buknula vatra, 

naročito u području s 

velikim indeksom 

opasnosti od izbijanja 

požara, 

treba pristupiti gašenju 

požara , uz hitnu dojavu 

mjestu stalnog 

dežurstva

Postupak kod velikih požara 

Požar koji je sinoć, oko 21,30 sati buknuo u 

šumi kod kod Velikog Brda nekoliko kilometara 

zapadno od Makarske i dalje se širi, a gase ga 

pripadnici svih dobrovoljnih vatrogasnih 

društava (DVD) s Makarskog 

primorja. 

Zbog jake bure vatra se brzo širila prema 

jadranskoj cesti, a požar je na kratko ugrozio i 

nekoliko kuća na predjelu Kuk koje su za sada 

obranjene, doznaje se od Mladena Batinića koji 

vodi akciju gašenja požara. 

Unatoč naporima gasitelja vatra je prešla 

jadransku cestu i došlo gotovo do mora te se 

širi prema mjestu Krvavica gdje vatrogasci 

ulažu napore kako bi obuzdali požar što se širi 

prema mjestu. 

Prvenstveno osiguranje i regulacija 

prometa, uz koordinaciju sa 

policijom i vatrogascima.

Posebno ugroženi objekti 

Dobro poznavanje sustava nadzora i 

upravljanja, vatrodojave i vatrozaštite 

Vježbe i simulacije 

Suradnja sa vatrogascima, 

policijom i drugim interventnim 

službama

Dokumentacija koju ophodar 

koristi ‐ vodi u radu 

• Ophodarski dnevnik 

• Putni radni list

Ophodarski dnevnik 

List ophodarskog dnevnika sadrži: 

• registarske naziv nadležnog oznake tijela ophodarskog za ceste i vozila 

• datum, naziv ugovornog sat početka izvoditelja i završetka 

• ophodnje broj ceste odnosno broj 

• ophodarske opis utvrđenog dionice, stanja opis i prohodnosti ceste 

ophodarske odnosno ophodarske dionice dionice 

• opis krajnje uočenih točke aktivnosti ophodarske na dionice ophodarskoj 

dionici (naziv mjesta ili prvog najbližeg 

• popis 

mjesta) 

i opis obavljenih radova 

redovnog ukupnu duljinu održavanja ophodarske dionice 

• ime i prezime dežurne ophodaraosobe u mjestu 

stalnog dežurstva i sat predaje 

obavijesti

Ophodarski dnevnik (2) 

• Ako ophodar tijekom ophodnje naiđe na prometnu 

nezgodu, 

u ophodarski dnevnik obvezno unosi: 

– podatke o sudionicima prometne nezgode (ako su mu 

dostupni) 

– vrijeme prometne nezgode 

– točno mjesto nezgode 

– možebitni uzrok nezgode 

– štete na cesti i cestovnoj opremi prouzročene prometnom 

nezgodom 

Luda jurnjava uskim zavojima 

Hrvatske ceste među najopasnijima na svijetu 

Na listi deset najgorih i najopasnijih cesta na 

svijetu, američkog Udruženja za sigurnost 

međunarodnog prometa, Hrvatska se nalazi na 

petom mjestu.

Putni radni list 

Na prednjoj strani unose se slijedeći 

podaci: 

• naziv mjesta polaska 

• datum 

• ime i prezime vozača ‐ 

ophodara 

• pravac kretanja vozila 

• marka vozila 

• broj sjedišta 

• evidencijski broj 

• oznaka i registarski broj 

• vrijeme polaska i dolaska 

• stanje brojila 

• te ostali potrebni podaci 

navedeni na obrascu

Putni radni list (2) 

• Na stražnjoj strani unose se slijedeći podaci: 

– datum vožnje 

– kretanje vozila (mjesto polaska – stajanje –dolaska) 

– stanje brojila 

– vrijeme dolaska i polaska 

– stajanje – zadržavanje, uzrok stajanja – zadržavanja 

– ostali potrebni podaci

Praćenje kretanja 

• Prijenos podataka o 

kretanju vozila putem 

radio veze vezano za 

poziciju vozila (GPS) 

• Analiza podataka o 

kretanju vozila

Ophodarsko vozilo 

• Ophodarsko vozilo 

mora biti opremljeno: 

– Radioaparatom 

– radijskim uređajem ili mobilnim 

telefonom 

– fotoaparatom s ugrađenom 

opcijom prikaza datuma i sata 

slikanja na slici 

– odgovarajućim kompletom 

osnovnog alata i materijala 

– kompletom prometnih znakova 

i prometne opreme za 

osiguravanje privremeno 

opasnih mjesta.

Komplet osnovnog alata i 

materijala 

• lopata 

• kramp 

• kopačica (motika) 

• grablje 

• sjekira 

• ručni nabijač za asfalt 

• ručna (ev. motorna) 

kosa 

• ručna (ev. motorna) pila 

za drvo 

• ručna pila za metal 

• metla sirkova, metla 

žičana 

• čekić bravarski 1,5 kg 

• malj 5 kg (macola) 

• kliješta kombinirana


• kliješta armiračka 

• kliješta stolarska 

• komplet odvijača 

• komplet viljuškastih i okastih 

ključeva 

• mjerna vrpca, baterijska svjetiljka 

• apsorpcijsko sredstvo 

• paljena žica (kolut) 

• kanta za vodu (10 l) 

• kanistar plastični za vodu (10 l) 

• U zimskom razdoblju – 50kg soli 

za ceste 

materijala (2) 

• kanistar za gorivo (10 l) 

• sredstvo za osobnu dezinfekciju 

• sredstvo za dezinfekciju alata i vozila 

• plastične rukavice za jednokratnu 

uporabu 

• vreće za smeće 

• vatrogasni aparat S‐6 

• a u područjima s velikim indeksom 

opasnosti od izbijanja požara i 

vatrogasna naprtnjača V‐25 te 

vatrogasna metlanica


materijala (3)

Upotreba radijskog uređaja

Upotreba radijskog uređaja (2) 

• Naputak za uporabu radijske postaje Motorola GM360 

1. tipka za namještanje glasnoće i uključivanje uređaja (glasnoća se 

namješta okretanjem a uređaj uključuje/isključuje pritiskom na tipku) 

2. signalna svjetla 

3. predočnik 

4. napuštanje opcija izbornika 

5. odabir kanala odnosno opcija u izborniku 

6. ulazak u izbornik/odabir opcije u izborniku 

7. utičnica za mikrofon 

8. poziv centru dežurstva 

9. poziv lokalnoj radnoj grupi 

10. dodatne tipke za podešavanje opcija unutar izbornika 

11. scan (pretraživanje više kanala) 

12. simpleks (rad na blizinu bez uporabe repetitora, rabi se kod 

komunikacije između vozila do 5 km udaljenosti)

Upotreba fotoaparata i drugih 

uređaja za snimanje 

• Kada ophodar tijekom ophodnje 

naiđe na izvanredni događaj koji je 

nastao na ophodarskoj dionici, uoči 

oštećenje ceste ili cestovne opreme 

ili zamijeti štetne radnje i aktivnosti 

na cesti ili njenom zaštitnom pojasu, 

treba takav događaj zabilježiti i 

fotografskom snimkom odnosno 

drugim odgovarajućim uređajem 

(digitalnom ili video kamerom)


• popravak manjih lokalnih 

oštećenja kolnika (udarnih rupa i 

pojedinačnih pukotina) 

• manja čišćenja (odčepljenja) 

sustava za odvodnju (slivnika i 

vodolovnih grla) uklanjanjem 

manjih prepreke koji sprječavaju 

nesmetano otjecanje vode iz 

cestovnih jaraka, kanalica i sl. 

• manja čišćenja prijelaznih 

naprava na objektima

Osobna oprema ophodara ‐ ZNR 

• Ophodar mora imati 

uočljivo zaštitno odijelo, 

zaštitnu obuću, kišnu 

kabanicu, zaštitnu 

kacigu, čizme za vodu i 

zaštitne rukavice 

• Voditi računa da je i on 

sudionik u prometu i to 

kao radnik na cesti ali i 

kao vozač

Ophodar 

Ivan Bota 

Trilj 

13.06.1972. 

(Sv.Ante)

Hvala na pažnji!

• Pod održavanjem cesta u zimskim uvjetima, 

podrazumijevaju se radovi neophodni za održavanje 

prohodnosti cesta i sigurnog odvijanja prometa, za 

režim prometa u zimskim uvjetima koji je određen 

posebnim propisima. 

• Cesta se, u smislu Pravilnika o održavanju i zaštiti 

javnih cesta (NN 25/98; NN 162/98), smatra 

prohodnom kada je radovima na uklanjanju snijega 

omogućeno prometovanje vozila uz uporabu zimske 

opreme, u skladu s posebnim propisom o 

prometovanju vozila u zimskim uvjetima. Hrvatske 

ceste d.o.o. i Uprave za ceste, odnosno korisnik 

koncesije planiraju, organiziraju te provode zimsku 

l žb

• Osnovne zadaće zimske službe su pravodobnim 

intervencijama spriječiti nastanak poledice preventivnim 

posipavanjem, održati prohodnost ceste uklanjanjem 

snijega s kolnika, otkloniti nastalu poledicu ili led s 

kolnika te druge intervencije. 

• Izvršenje ovih zadaća obavlja se uz pomoć odgovarajućih 

vozila, opreme i mehanizacije, te korištenjem sredstava 

za posipavanje

Pod radovima održavanja u zimskim uvjetima 

razumijevaju se: 

- pripremni radovi prije nastupanja zimskih uvjeta, 

- organiziranje mjesta pripravnosti i njihovo 

označavanje, 

- zaštitne mjere protiv stvaranja poledice,snježnih 

nanosa i zapuha, 

- čišćenje snijega s kolnika i prometne signalizacije, 

- obilježavanje rubova kolnika, 

- osiguranje odvodnje s kolnika, 

- uklanjanje vozila s kolnika ceste, 

t lj j b t i li ij

• Operativni program iz članka 66. Pravilnika o održavanju 

i zaštiti javnih cesta sadrži: 

‐ mjesta pripravnosti zimske službe, 

‐ stupnjeve pripravnosti, 

‐ potreban broj ljudstva,mehanizacije i materijala za 

posipavanje i njihov razmještaj po mjestima 

pripravnosti, 

‐ redoslijed izvođenja radova,uzimajući u obzir planom 

utvrđene razine prednosti, 

‐ dinamiku provođenja pojedinih aktivnosti, 

‐ nadzor i kontrolu provođenja zimske službe, 

‐ uvjete kada se zbog sigurnosti prometa isti ograničava ili 

zabranjuje za pojedine vrste vozila

• Zavisno od prognoze, meteoroloških uvjeta i vremenskih 

prilika u skladu s Pravilnikom o održavanju i zaštiti javnih 

cesta utvrđuju se četiri stupnja pripravnosti zimskog 

održavanja. 

• Vremensko ograničenje stupnjeva pripravnosti treba 

shvati‐ti uvjetno jer oni stvarno nisu kalendarski 

odredivi, već ih određuju meteorološke i vremenske 

prilike, te se u skladu s nastalim ili prognoziranim 

meteorološkim uvjetima vrši prijelaz iz jednog u drugi 

stupanj pripravnosti.

• Prvi stupanj pripravnosti, uvodi se početkom rada 

zimske službe, a prema operativnom planu. 

• Uvodi se stalno dežurstvo u mjestima pripravnosti, 

uspostavlja se stalna veza u skladu s programom rada te 

se osigurava odgovarajući potreban broj ljudstva i 

mehanizacije radi intervencije u slučaju potrebe.

• Drugi stupanj pripravnosti, uvodi se kada temperatura 

zraka oscilira oko 0°C (nula stupnjeva Celzijusa) uz 

mogućnost oborina te pojave poledice. Vrše se 

preventivni radovi na sprečavanju poledice na opasnim 

mjestima, a obavezno: 

• ‐ na dionicama državnih i županijskih cesta s uzdužnim 

nagibom većim od 4% i horizontalnim krivinama 

• polumjera manjeg od 300 metara, 

• ‐ na kolnicima mostova i propusta, 

• ‐ na drugim dionicama ceste prema operativnom planu 

rada zimske službe, 

• ‐ po potrebi vrši se uklanjanje snijega s kolnika.

• Treći stupanj pripravnosti, zimske službe uvodi se kad se 

očekuje dugotrajnije padanje snijega koje zahtjeva 

posebne radove uklanjanja snijega s kolnika.

• Četvrti stupanj pripravnosti, uvodi se kad snježne 

oborine, uz jak vjetar imaju karakter elementarne 

nepogode i kad raspoloživi broj ljudi i mehanizacije, nisu 

dovoljni za uklanjanje snijega.

• Na cestama, koje su operativnim programom zimske 

službe svrstane u ceste prve razine prednosti, radovi na 

osiguranju prohodnosti se moraju dovršiti u roku od pet 

sati u nizinskom odnosno osam sati u planinskom 

području, računajući od trenutka prestanka padavina. 

• Na ostalim državnim, županijskim i lokanim cestama 

prohodnost se mora osigurati najkasnije u roku 

dvadeset četiri sata od trenutka prestanka padavina, a 

sve sukladno odredbama Pravilnika o održavanju i zaštiti 

javnih cesta.

• SREDSTVA ZA POSIPANJE 

• natrijev klorid (NaCl) ‐ sol 

• kalcijev klorid (CaCl 2 ). 

• Kamena sitnež (dvica-trica) 

Natrijev klorid različite kakvoće stoji na 

raspolaganju u obliku morske soli, kamene 

soli i kuhane soli. Ispitivanja i istraživanja 

su pokazala su da kuhane soli imaju 

prednosti pred ostala dva proizvoda NaCl. 

Kalcijev klorid je u vrećama i rastapa se u 

vodi prije nanošenja, a aplicira se skupa 

sa soli

• 1.1. Članak 193. 

(1) Za vrijeme zimskih uvjeta na cestama zabranjuje 

se promet motornim vozilima koja nemaju zimsku 

opremu i teretnim automobilima s priključnim 

vozilom. 

(2) Zimski uvjeti na cesti su takvi uvjeti kada je kolnik 

prekriven snijegom ili kada je na kolniku poledica. 

(3) U uvjetima iz stavka 2. ovoga članka, autobusi i 

teretni automobili moraju, barem Pod zimskom na jednoj opremom 

pogonskoj osovini, imati lance za snijeg. Osobni 

podrazumijevaju se zimske gume 

(M+S) na svim kotačima ili ljetne 

gume s najmanjom dubinom profila 

od 4 mm i s lancima za snijeg 

pripravnim za postavljanje na 

pogonske kotače. 

automobili moraju biti opremljeni propisanom 

zimskom opremom.

‐ zimsko održavanje cesta radi se pod neracionalnim i 

neopravdanim pritiscima javnosti, vozača i politike, 

‐ korisnici javnih cesta, mediji i politika ne prepoznaju 

javni interes i gdje su njegove granice, 

‐ niska tolerancija prema vremenu potrebnom da se 

očiste ceste u zimskim uvjetima, 

‐ mediji pogrešno prezentiraju problematiku zimskog 

održavanja cesta, najčešće bez argumenata, 

‐ prometne nesreće u zimskim uvjetima uglavnom se 

povezuju s „neočišćenim cestama“, a ne s neprikladnom 

pripremom vozača (zimska oprema) i prilagođenom 

vožnjom na cesti

• Pitanje: 

Što je obvezna zimska oprema?

TURISTIČKA SIGNALIZACIJA 

ZNAKOVI ZA IZRAZ DOBRODOŠLICE

Turističku signalizaciju čine: 

Znakovi obavijesti o kulturnim, povijesnim, 

prirodnim i turističkim znamenitostima; 

Znakovi za usmjeravanje prema 

kulturnim, povijesnim, prirodnim i 

turističkim znamenitostima; 

Znakovi za pružanje turističkih i 

drugih informacija 

…a ostalu signalizaciju čine: 

Znakovi za izjavu dobrodošlice; 

Znakovi obavijesti za usmjeravanje prema poslovnotrgovačkim 

objektima i centrima, važnim objektima i 

sadržajima u naselju, te ostalim javnim prostorima (izložbe, 

sajmovi), koji zbog svoje namjene privlače veći broj ljudi.

Regulativa 

• Zakon o cestama 

(NN 180/2004) 

• Zakon o sigurnosti prometa na 

cestama (NN 105/2004.) 

• Pravilnik o prometnim 

znakovima, opremi i signalizaciji 

na cestama 

(NN 33/2005.) 

• Pravilnik o turističkoj i ostaloj 

signalizaciji na cestama 

(NN 87/02.)

Turistički znakovi za izraz dobrodošlice na ulazu u 

državu, županiju, turističku rivijeru, grad ili općinu, 

jesu: 

znak »dobrodošli u Republiku Hrvatsku«, sudionicima u cestovnom prometu 

izražava dobrodošlicu neposredno po ulazu na teritorij Republike Hrvatske; 

znak »doviđenja«, sudionicima u cestovnom prometu neposredno prije izlaska s 

teritorija Republike Hrvatske, izražava pozdrav s riječju »doviđenja«; 

znak »dobrodošli u županiju« , sudionicima u cestovnom prometu na ulazu u 

županiju simbolom i tekstom ili likovnim prikazom i tekstom daje informaciju o 

županiji ili izražava dobrodošlicu; 

znak »dobrodošli na turističku rivijeru« , sudionicima u cestovnom prometu 

izražava dobrodošlicu na ulazu na područje rivijere na jadranskoj obali; 

znak »dobrodošli u Grad«, sudionicima u cestovnom prometu izražava 

dobrodošlicu na području Grada; 

znak »dobrodošli u općinu« , sudionicima u cestovnom prometu izražava 

dobrodošlicu na području općine;

Turistički znakovi za izraz dobrodošlice na ulazu 

u državu, županiju, turističku rivijeru, grad ili 

općinu 

Znakovi za izraz dobrodošlice su pravokutnog ili kvadratnog 

oblika. Najveće dopuštene veličine znakova dobrodošlice jesu: 

1. znak »dobrodošli u Hrvatsku« (60) i znak »doviđenja« (61), na 

autocestama je do 12 m2, a na ostalim cestama 6 m2, 

2. znak »dobrodošli u županiju« (62) do 6 m2, 

3. znak »dobrodošli na rivijeru« (63) do 6 m2, 

4. znak »dobrodošli u grad« (64) do 4 m2, 

5. znak »dobrodošli u općinu« (65) do 2m2. 

4 m 2 9 m 2 

OSTALE 

DRŽAVNE CESTE 

GRANIČNE 

DRŽAVNE CESTE 

200 X 200 300 X 300 

Dimenzije ploča 

300 X 300 

9 m 2 

AUTOCESTE

HRVATSKE CESTE 

Ispostava Split 

PROGRAM MJERA 

za prihvat povećanog prometa 

na glavnim cestovnim pravcima 

u vrijeme turističke sezone 2004.

PREGLEDNA KARTA 

PODRUČJA

PREGLEDNA KARTA 

OSNOVNIH PRAVACA

BROJANJE PROMETA 

2003 ... srpanj i kolovoz 

D 8 brojač 418-Sukošan sa 13.268 imamo porast na 13.897, odnosno 4,7 %. 

D 8 brojač 052-Pirovac sa 11.105 imamo porast na 11.918, odnosno 7,32 % 

D 8 brojač 017-Šibenik, sa 23.836 imamo porast na 24.679, odnosno 3,54 % 

D 8 brojač 419-Grebaštica, sa 10.115, imamo porast na 10.146, odnosno 0,3 % 

D 8 brojač 057-Marina, sa 9.191, imamo porast na 10.002, odnosno 8,82 % 

D 8 brojač 018-Kaštel Stari, sa 24.416, imamo porast na 25.986, odnosno 6,43 % 

D 58 brojač N56-Seget Donji, 5.016, imamo porast na 5.594, odnosno 11,52 %

PRILAGODBE I IZMJENA 

SIGNALIZACIJE 

D 1 – D 59 

D 1 – D 33 

D 1 – D 33 

D 1 – Ž6080 

D 1 – D 219 

D 1 – D 60 

D 1 – D 62 

D 1 – D 511 

D 1 – D 8 

D 8 – Ž 6140 

D 8 – D 410 

D 8 – D 409 

D 8 – D 58 

D 8 – D 58 

D 8 – D 33 

D 8 – D 27 

D 8 – D59 

D 56 – D 59 

D 33 – D 56 

... Stara Straža 

... Knin – sjever 

... Knin – rotor 

... Knin (Kovačić) 

... Sinj (centar) 

... Brnaze 

... Osoje (Križice) 

... Čvor Grlo 

... Split – Rotor Bilice 

... Split – Ul. Dom. rata 

... Split – Ul. Poljička 

... Plano 

... Seget Donji 

... Šibenik – Ražine 

... Šibenik – Meteriza 

... Šibenski most 

... Kapela 

... Bribirske Mostine 

... Tromilja 

cca 700.000,00 kn

UREĐENJE POJEDINIH 

DIONICA DRŽAVNIH CESTA

Za područje splitsko-dalmatinske županije: 

PLANOVI, NALOZI, 

IZVOĐENJE I KONTROLA 

Ivica Sinovčić, inž. tel.: 021 470-867 021 470-844 

fax: 021 470 868 

mob: 098 370-368 

za državne ceste na kojima radove izvode 

ŽUPANIJSKE CESTE SPLIT d.o.o. – Split 

Sjedište: Split, R. Boškovića 22 tel; 021/470-884; 021/470-886 

, Dežurni: tel. (021) 508-080 fax. (021) 508-110, 

Za područje Šibensko-kninske županije: 

Radno vrijeme: 0-24 

Baldo Bakalić, dipl.inž. tel.: 021 470-867 021 470-844 

fax: 021 470 868 

mob: 098 370-368 

za državne ceste na kojima radove izvode 

CESTE ŠIBENIK d.o.o. – Šibenik 

Sjedište: Jurja Barakovića 10 Šibenik 

Dežurni: tel: 022 212 253 fax: 022 218 525 i 022 212 253 , 

Radno vrijeme: 0-24

UKLANJANJE OŠTEĆENIH I 

NAPUŠTENIH VOZILA I STVARI 

Za područje Šibensko-Kninske županije: 

«PROTEGA GRADNJA» PPM 28,7 t 

Za područje Splitsko-Dalmatinske županije: 

«ADRIACINK» LIEBHERR 120 t + 70 t + 70 t + 40 t 

Obrt «MARIO» KRKP 50 t 

«NIKE TRANS» DAF 15 t 

«OMING» TATRA 16 t + 28 t 

«ST FORCAPROMET» LIEBHERR 

100 t

OPHODNJA, OBAVJEŠČIVANJE 

JAVNOSTI O STANJU I 

Obilazak 

Duljina ceste (km) po 

nadcestarijama 

Ukupna 

Broj 

Naziv ceste - dionica 

Nadcestarija 

dužina 

ceste 

Šibenik Drniš Knin u km 

1 2 3 4 

5 5 6 5 6 

1 1/24 1 

Kravja Draga (GR ZD) - Knin - Kovačić - 

Vrlika (GR ST) 

49 47,801 

Šifra 

ophodara 

1 1/24 33 Strmica (GR BiH) - Knin (D 1) - Tepljuh 

36,764 

1 1/tj. 59 

Stara Straža (Očestovo (D 1)) - 

Kistanje - Bribirske Mostine (D 56) 

34,120 

2 1/24 8 Drage (GR ZD) - Šibenik (Ražine) 

40 37,867 

2 1/72 121 Murter - Tisno - Kapela (D 8) 

14,048 

2 1/tj. 59 Bribirske mostine - Kapela (D 8) 

18,087 

2 1/48 27 

Putičane (GR ZD) - Šibenski Most 

(D 8) 

14,243 

3 1/24 8 Šibenik Ražine - Podorljak (GR ST) 

38,871 

Ime i 

prezime 

ophodara 

Petar Čato 

Ivica 

Strunje 

Zlatko 

Martinovi 

ć 

3 1/48 58 Šibenik - Boraja(GR ST) 

20,376 

3 1/24 33 Pokrovnik - Šibenik (TP) 

19,328 

3 1/48 56 

Bribirske Mostine (GR ZD) - Tromilja 

(D33) 

28,313 

4 1/24 56 Drniš - Crivac (GR ST) 

20,310 

4 1/24 33 Tepljuh - Pokrovnik 

19,500 

Vice 

Topić 

Ante Gabrić

OPHODNJA 6-22 h 

POJAČANJE OPHODNJE

ALTERNATIVNI PRAVCI U 

SLUČAJU ZASTOJA

ALTERNATIVNI PRAVCI 

PROBLEMI

ALTERNATIVNI PRAVCI 

PROBLEMI

OSTALI SUBJEKTI 

POLICIJA


HITNA MEDICINSKA POMOĆ


VATROGASNA SLUŽBA


GORSKA SLUŽBA 

SPAŠAVANJA

HRVATSKE CESTE d.o.o. – ISPOSTAVA SPLIT 

ODMORIŠTA NA DRŽAVNIM CESTAMA SPLITSKO 

DALMATINSKE ŽUPANIJE 

ISKUSTVA I PRIJEDLOZI

PAŽNJA KORISNIKA CESTA USMJERENA JE NA: 

• Kolnik 

• Signalizacija 

• Oprema 

• Okoliš

OKOLIŠ 

• Čistoća cestovnog pojasa 

• Urednost zaštitnog pojasa 

• Uslužni objekti 

• Ponuda

USLUŽNI OBJEKTI 

• Ugibališta za zaustavljanje vozila 

• Parkirališta i površine za smještaj vozila 

• Odmorišta 

• Prateći uslužni objekti 

• Manji servisni i drugi 

objekti

Ugibalište 

• Mjesto ili blizina mjesta na kojem je 

izgrađena posebna površina kolnika za 

prisilno zaustavljanje vozila 

Detalj ceste o 

kome se malo 

vodi računa, a 

nužan je i radi 

korisnika ceste i 

radi cestara

Parkiralište 

• Prostor koji je određen ili posebno uređen 

za parkiranje vozila

Odmorište 

• Mjesto odnosno objekt pokraj ceste koji 

služe za prekid vožnje i neometano 

odmaranje

Prateći uslužni objekt 

• Objekt pokraj ceste koji pruža veći broj 

usluga (gorivo, odmor, jelo, spavanje i dr.)

Servisni objekt 

• Objekt pokraj ceste koji pruže 

specijalističke usluge korisnicima cesta

REZULTATI ISPOSTAVE SPLIT

1991. Projektirano i izgrađeno prvo odmorište 

Na odmorištu je čak bio postavljen informativni punt Kompasa, u 

tri navrata se hortikulturno uređivalo, danas ima i nadstrešnicu 

iznad stola, kontejner za odlaganje smeća, a ljeti i kemijske WC

1998. Izrađen poseban program uređenja odmorišta

Programom su određene lokacije i opremanje odmorišta, a sve 

drugo se definiralo na terenu i prilagođavalo prostoru na kojem 

se uređivalo odmorište 

Kod određivanja lokacija nije bila važna veličina budućeg 

odmorišta već slobodna površina i uredna prometna situacija

VEPRIC 

Ovako je to izgledalo na terenu

KUKUZOVAC

GRADAC

PRPUŠA

Većina odmorišta opremljena je telefonskim govornicama, 

sva imaju prostor za odlaganje smeća, neka su kasnije 

opremljena s kontejnerima za smeće. 

Svake godine se na ponekom od odmorišta uredi 

kolnička površina i dodatno hortikulturno oplemeni

Na tri do četiri odmorišta Ministarstvo turizma od 1998. 

postavlja pokretne WC kabine, ali nažalost bez savjetovanja s 

cestarima

1999. Pripremljeno šest odmorišta za koncesiju 

HRVATSKA UPRAVA ZA CESTE 

Pravna osoba za upravljanje državnim cestama, Zagreb, Vončinina br. 3, 

na temelju Odluke broj 345‐01‐__________ 

r a s p i s u j e 

N A T J E Č A J 

za ustupanje prava korištenja cestovnog zemljišta za postavljanje privremenih pratećih 

objekata i obavljanje pratećih djelatnosti na državnim cestama na području Splitskodalmatinske 

županije. 

I. 

Predmet natječaja je ustupanje prava korištenja cestovnog zemljišta za postavljanje pratećih 

objekata i obavljanje pratećih djelatnosti na državnoj cesti 

D ‐1, i to: odmorište Kukuzovac I 

odmorište Kukuzovac II 

D‐ 8, i to: odmorište Bataluša 

odmorište Ivašnjak 

odmorište Dubci 

odmorište Gradac

Čak je za neke ishođena i lokacijska dozvola za postavu 

kioska 

ODMORIŠTE IVAŠNJAK

2000. Izvršena je snimka lokacija za 

moguće komercijalno korištenje 

Županija: SPLITSKO‐DALMATINSKA 

Cesta:1 Link:7 

Redni broj unutar linka:2 

List unutar linka:1 

Stacionaža:0+125 Lijevo 

Lokacija opisno: Brnaze 

Vrsta objekta: Trgovina 

Naziv: Diskont "BRNAŽANKA“ 

Vlasnik:"BLAŠMAN" d.o.o. –Sinj 

Datum početka korištenja:

U proljeće 2002. započele su aktivnost sa Općinom 

Brela na uređenju odmorišta odnosno PUO Pišala 

Namjera je da se na 

prostoru odmorišta, na 

cestovnom zemljištu i 

na zemljištu privatnih 

osoba, koje Općina 

otupljuje, izgradi i dade 

na koncesijsko 

korištenje objekt nivoa 

srednje velikog 

PRATEĆEG 

USLUŽNOG 

OBJEKTA

Prije početka turističke sezone 2002. uređeno je još jedno 

odmorište 

PODOSOJE

U jesen 2002. ponovno je istraženo nekoliko 

lokacija – odmorišta za komercijalno 

korištenje 

HRVATSKE CESTE d.o.o. 

I S P O S T A V A S PL I T 

21000 SPLIT Ruđera Boškovića 22 tel: 470 855 (centrala), 470 867 (šef ispostave.) fax: 470 

868 

KORIŠTENJE CESTOVNOG ZEMLJIŠTA I OBAVLJANJA 

PRATEĆIH DJELATNOSTI NA DRŽAVNIM CESTAMA 

ELABORAT IZBORA LOKACIJA 

Split, rujan 2002

Sve ovo je rađeno na proširenjima uz cestu, na dijelovima 

ceste koji su ostali nakon ispravljanja trase, ili čak i na 

zemljištu drugih subjekata ako nije bilo protivljenja, bez 

posebnog istraživanja tko su pravi vlasnici. 

Sada se otvara prostor na D 1 pri rekonstrukciji križanja 

“Stara straža”, na kojem je moguće izgraditi veći objekt 

postaje za odmor 

Svi troškovi uređenja odmorišta pali su na teret redovnog 

održavanja (što se i nije posebno osjetilo) 

Mnogi korisnici cesta su se pozitivno izrazili o učinjenom, a 

primjećuje se pri obilasku cesta da se odmorišta koriste, 

posebno tijekom turističke sezone

Nažalost, ni jedno odmorište 

nije iskorišteno u 

komercijalnom smislu, iako je 

bilo zainteresiranih subjekata

PRIJEDLOZI

Utvrditi tipove odmorišta (i ugibališta) ovisno o 

važnosti ceste, obimu prometa i mogućnostima 

prostora te izraditi smjernice za projektiranje 

Nije važna veličina prostora nego 

terenski i prometno pogodna lokacija 

Ako je moguće lokaciju izabrati u blizini 

nečeg atraktivnog (vidikovac, blizina jezera, 

mora i sl. 

Sadržaje odmorišta odrediti po obimu 

prometa i atraktivnosti (tipovi opremanja) 

Po mogućnosti objekt i komunalno opremiti 

(el. energija, voda, kanalizacija, telefon i dr.) 

Istaknuti prepoznatljiv oblik objekta ili 

posebnog znaka

Izraditi programe izgradnje odmorišta 

Odrediti raspored odmorišta po cestovnim 

pravcima vodeći računa o postojećim 

ugostiteljskim objektima i sličnim 

sadržajima koji privlače korisnika ceste 

Jasno definirati obim i nositelje zadatka te 

dinamiku izgradnje, vodeći računa da ima 

više zainteresiranih strana koje mogu 

sudjelovati u realizaciji 

Odrediti izvore financiranja (od svakog 

ugovora izdvojiti dio sredstava za 

projektiranje i izgradnju novih) 

Pojednostavniti postupak izgradnje, 

ovisno veličini objekta) po pitanju 

odobrenja i dozvola (pojačano 

održavanje !!!)


kraj 

Hvala na strpljenju i pažnji!

povijest

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?