dani hrvatskog šumarstva - Hrvatske šume

53 

GLASILO »HRVATSKE ŠUME p.o. Zagreb 

U NOVOM 

VINODOLSKOM 

SU OD 25. DO 28. 

RUJNA ODRŽANI 

DANI 

HRVATSKOG 

ŠUMARSTVA 

RAD I 

Ekipu naše države na predstojećem svjetskom 

natjecanju drvosječa činit će četiri prvoplasirana 

natjecatelja. To su (na slici) Antun Aleksić, šampion 

Darko Paulić, Ilija Lukić i Svetozar Ačić 

- »Govoriti o Danima šuma, o 

šumi kao pojmu, govoriti o 

šumama i ekologiji, o 

gospodarskom aspektu, teško 

je i opsežno. Htio bih vas 

pozdraviti kao djelatnike koji 

brinu o toj ljepoti, o 

gospodarskom značenju što 

ga nose šume koje čuvate, 

stvarate i gradite vizije Lijepe 

naše...«, rekao je ministar 

Ivica Gazi na otvaranju Dana 

hrvatskog šumarstva u Novom 

vinodolskom 

VLASTITI IDENTITET 

BUDUĆNOST 

SU NAŠE DOMOVINE 

Nizom pratećih sadržaja - od 

svečane akademije, stručnog 

šumarskog savjetovanja, promocije 

triju knjiga, otvaranjem 

izložbi likovnih radova i 

skulptura naših djelatnika, turističkim 

razgledanjem akvatorija 

Primorja, popraćena je 

ovogodišnja manifestacija Dani 

hrvatskog šumarstva, u 

čijem je središnjem dijelu i tradicionalno 

natjecanje drvosječa 

Hrvatske koje traje već tri 

desetljeća. Drugi put u slobodnoj 

domovini pobjednici su 

djelatnici Uprave šuma Bjelovar 

sa šampionom Darkom 

Pau licem 

Među brojnim domaćim znanstvenicima i šumarskim stručnjacima bili su i gosti 

iz Austrije, Češke, Slovačke, Slovenije i Bosne i Hercegovine

23. listopada 1995. 

GLAVNI ODBOR HRVATSKOG SINDIKATA 

ŠUMARSTVA RASPRAVLJAO, IZMEĐU OSTALOG, 

I O NERIJEŠENOM STATUSU UNUTAR SSSH 

PRIČEKATI KRAJ GODINE 

U 

Glavnom odboru Hrvatskog 

sindikata šumarstva 

još nisu posve načisto na 

koji način razriješiti odnos s Savezom 

SSH i svoj status u Savezu. 

Premda već otprije postoji 

odluka o provođenju rasprave 

među članstvom o izdvajanju i 

premda je o toj temi bilo riječi bar 

na pet, šest sastanaka, stvar ipak 

nije jasno izdefinirana. 

To proizlazi iz zaključka s posljednje 

rasprave o poziciji HSSa 

na v Glavnom odboru po kome 

»HSŠ ostaje u sastavu SSSH do 

kraja godine« poštujući Statut, 

znači obveze plaćanja članarine 

ali i prava korištenja usluga nekog 

od brojnih povjereništava 

Saveza (pravne i ostale usluge). 

Ovakav stav, netko će možda 

reći i neodlučnost, diktira svakodnevica. 

Jer tijekom ljeta u 

povjereništvima HSŠ-a, što zbog 

subjektivnih što zbog objektivnih 

okolnosti (u ove druge svakako 

spadaju ratne operacije 

»Bljesak« i »Oluja«), nije provedena 

rasprava među članstvom, 

o konačnom rješenju ovog pitanja, 

odnosno izdvajanja (osim u 

Bjelovaru). A nije, istini za volju, 

ni jasno što bi tko izlaskom iz ove 

središnjice dobio i, što je još 

važnije, i zbog čega je zapravo i 

ovakav korak neuputno raditi, 

što i kako dalje. Kojoj bi se to 

sindikalnoj središnjici šumarski 

sindikat trebao prikloniti i koja 

bi najbolje mogla zadovoljiti 

specifične potrebe radnika u 

državnom poduzeću kakove su 

»Hrvatske sume«. 

U prilog čekanju govori još jedan, 

ne baš nevažan trenutak -1. 

siječnja sljedeće godine počinje 

se primjenjivati novi Zakon o radu 

koji donosi određene novine 

i u djelovanju sindikata u poduzećima. 

PLAĆE SJEKAČA - Prvi sastanak 

Glavnog odbora nakon ljetne 

stanke pozabavio se eto, starim 

problemima. Jedan od njih 

su i već usvojeni novi pravilnici 

o sistematizaciji, plaćama i unutarnjoj 

organizaciji. Članove 

Glavnog odbora i dalje smeta 

način donošenja akata, odnosno 

činjenica da nije usvojen ni jedan 

U DELNICAMA 

Do kraja godine ostati u SSSH - dio sudionika sastanka Glavnog odbora 

prijedlog sindikata za izmjenama 

i dopunama pravilnika. To se 

posebno odnosi na zahtjev kojim 

sindikat traži povećanje startnog 

broja bodova za najmnogobrojniju 

skupinu zaposlenih, za sjekače, 

na 2.500 bodova. U ponovljenom 

zahtjevu sindikat traži 

»izmjenu Pravilnika o plaćama u 

onoj točki gdje se govori o broju 

bodova za proizvodne radnike 

te povećanje na 2.500 bodova.« 

U protivnom, sindikat prijeti povlačenjem 

svojih predstavnika iz 

Upravnog odbora. 

ŽALBE, PROSVJEDI - Zbog nekoliko 

žalbi i prosvjeda sindikatu 

je servirano,rekla jepredsjednica 

HSŠ-a Gordana Colnar, da 

još nisu zaboravljeni radnički 

savjeti. O čemu je riječ? Sindikalci 

šumarije Križevci prosvjedovah 

su zbog smjenjivanja upravitelja, 

sa smjenjivanjem upravitelja 

ne slažu se ni članovi sindikata 

šumarije Tršće u delničkoj 

upravi. Glavni odbor smatra da 

više ne treba raspravljati ni o 

»slučaju« glavnog povjerenika 

požeške uprave, o čijem izboru 

na tu funkciju, pa i eventualnom 

smjenjivanju, odlučuje 

isključivo njegovo sindikalno 

povjereništvo. 

POMOĆ - Obiteljima stradalih u 

operacijama »Bljesak« i »Oluja«, 

odluka je Glavnog odbora, dodijelit 

će se pomoć u iznosu od po 

1.000 DEM. Svim ostalim obiteljima 

poginulih u Domovinskom 

ratu, koje su već dobivale pomoć, 

sindikat će dodijeliti po 

1.000 Kn. 

UNUTARNJE USTROJSTVO - U 

raspravi je dotaknut i problem 

načina rada sindikata u novonastalim 

uvjetima. S obzirom da 

neće biti profesionalizacije rada 

sindikalnih povjerenika, a to je 

posljedica odredbi Osnovnog 

nacionalnog ugovora, aktualno 

je pitanje naknade za sindikalni 

rad, ali također i način rada, odosno 

vrijeme održavanje sidnikalnih 

sastanaka. U većini uprava 

nema problema, u nekim bi 

možda moglo biti. Treba dogovoriti 

zajednički stav, jednako 

kao i dane u kojima će se sindikalni 

povjerenici baviti - sindikatom, 

kada će obilaziti šumarije. 

(m) 

SINDIKALNO POVJERENIŠTVO DELNICE TRAŽI: 

organizaciji Sindikalnog 

povjereništva Uprave šuma 

Delnice, u subota, 9. rujna 

povjereništvo Uprave 

šuma Delnice uputilo ORGANIZIRAN DOMJENAK ZA BRANITELJE 

je 

1995. g., priređen je domjenak za 

hrvatske branitelje, inače djelatnike 

Uprave šuma Delnice, sudionike 

Delnice i cijeli Gorski kotar dočekali su branitelje, pripadnike Goranske 138. domobranske 

pukovnije, sudionike akcija »Bljesak« i »Oluja«. Među goranskim braniteljima 

bio je i veliki broj šumara, djelatnika Uprave šuma Delnice 

Snimio; B.Pleše 

akcija »Bljesak« i »01uja«.Na domjenku 

u Domu Hrvatske vojske bilo 

je stotinjak ljudi 

Nazočne branitelje, u ime Hrvatskog 

sindikata šumarstva, pozdravila 

je Gordana Colnar, predsjednica, 

a u ime Uprave šuma Delnice 

Upravitelj Željko Perković, dipl. 

ing. šum. 

U ime Sindikalnog povjereništva 

Uprave šuma Delnice, braniteljima 

se obratila glavni sindikalni 

povjerenik Vlatka Drakulić-Štiglić 

dipl. pravnik. Pozdravila je nazočne 

branitelje i ujedno im zahvalila 

na doprinosu koji je svaki od 

njih dao u oslobađanju domovine 

nam Hrvatske. 

Inače, iz Uprave šuma Delnice u 

postrojbama Hrvatske vojske od 

početka izbijanja Domovinskog 

rata, stalni broj mobiliziranih iznosio 

se uvijek približno stotinjak 

ljudi, a u posljednjim akcijama 

oslobađanja Domovine i do tri stotine. 

VJ'leše 

SJEKAČIMA 2.600 BODOVA 

Sindikalno Upravnom odboru Hrvatskih 

šuma dva podneska u kojima predlaže 

izmjenu dijela Pravilanika o 

plaćama, u odredbi u kojoj se govori 

o startnim bodovima sjekača, te, u 

drugom podnesku, traži »jedinstvenost 

primjene akata«, konkretno nekih 

odredbi Pravilnika o naknadama. 

PLAĆE 

Sindikalno povjereništvo Delnice 

podržalo je radnike šumarije Fužine, 

koji u peticiji koju je jx>tpisalo 19 radnika, 

mahom sjekača, traktorista i pomoćnih 

radnika, traže povećanje 

osnovnih bodova na 2.600 za rad po 

normi. 

U peticiji oni, između ostalog, navode: 

»...Smatramo da se uopće nije brinulo 

o običnom proizvodnom radniku. Pravilnikom 

se osnovni broj bodova povećao 

gotovo svima zaposlenima od 

direkcije - uprave - šumarije i to na 

svim radnim mjesetima osim kod navedene 

kategorije radnika. Zašto? 

Možda kreatori ovog pravialnika smatraju 

da ove kategorije radnika u 

šumarstvu ne treba, ili je posrijedi neznanje, 

pogreška ili nešto slično. 

Tražimo stoga da nam se objasni način 

donošenja takvog pravilnika kojim je 

šumski radnik potpuno zapostavljen, 

omalovažen i gotovo ponižen... 

Radi pojašnjenja, kada tražimo povećanje 

osnovnog broja baodova, mislimo 

na bodove koji su nam dati kao 

bodovi za rad po učinku, odnosno 

tražimo povećanje za sjekače sa 2.300 

na 2.600 bodova, ili 20 posto, i za traktoriste 

sa 2.600 na 3.000 bodova, ili 20 

posto...« 

NAKNADE 

Što se Pravilnika o naknadama tiče, 

odnosno (različitosti primjene istog po 

upravama), u delničkom sindikalnom 

povjereništvu stoji u drugom podnesku, 

»sa žaljenjem napominju da se 

ovaj Pravilnik glede uvjeta od jednog 

kilometra primjenjivao vrlo razlaičito 

od uprave do uprave, pa čak i u direkciji 

što je imalo za posljedicu (u onim 

upravama koje su ga poštovale) nezadovoljstvo 

radnika. Ako smo već jedno 

poduzeće, treba očekivati da se 

osnovni akti kojima se reguliraju prava 

obveze radnika jedinstveno primjenjuju«. 

Delnički sindikat stoga predlaže »izmjenu 

tog članka u dijelu kojim je 

utvrđena udaljenost, na način da se 

ista briše«! 

Osnovu za svoje traženje delničko 

povjereništvo nalazi u članku 12 Aneksa 

Osnovnog nacionalnog ugovora kojim 

se utvrđuje pravo na naknadu prijevoza 

s posla i na posao i s kojim bi 

trebalo uskladiti i naš Pravilnik o naknadama. 

(M.M.) 

GLASILO »HRVATSKIH SUMA« 

Javnog poduzeća za gospodarenje 

šumama i šumskim zemljištem u 

Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb 

Izdavač: 

»HRVATSKE ŠUME« p.o. Zagreb 

JP »Hrvatske šume« organizirane su u 15 Uprava 

šuma: Vinkovci, Osijek, Našice, Požega, Bjelovar, 

Koprivnica, Zagreb, Sisak, Karlovac, Ogulin, 

Delnice, Senj, Gospić, Buzet i Split, te Direkcija 

Zagreb. 

Direktor poduzeća: 

Josip Dundović, đipl.ing. šumarstva 

Savjet lista: prof. dr. Branimir Prpić 

(predsjednik), dr. Joso Craćan, Marijan Kolić, dipl. 

inž. MUan Krnmotić, dipl.inž. Tomislav Starčević, 

dipl. inž. Filip Šabić, prof. dr. Josip Vukelić 

Uređivački odbor: mr. Petar Jurjević 

(predsjednik) Vesna Cunić, dipl. pol. Ivan Hill, 

dipl. prav. Gordana Colnar, Antun-Zlatko 

Loncarić, dipl. inž. 

Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko 

Loncarić, dipl. inž. 

Grafički urednik: Krešimir Vida 

Redakcija lista: Vesna Cunić, dipl. pol. 

Antun-Zlatko Loncarić, dipl. inž. Miroslav 

Mrkobrad, dipl. pol. Zvonko Peičević, Vesna Pleše, 

dipl. pol. Ivica Tomić, dipl. inž. 

Adresa redakcije:LjF. Vukotinovića 2, Zagreb 

Tel. 01(448-611 

List »Hrvatske šume« izlazi jednom mjesečno, a 

djelatnici JP »Hrvatske šume«, umirovljenici i 

poslovni partneri dobivaju ga besplatno na kućne 

adrese. 

Tisak: Medijski centar »Glas Slavonije«, Ul. Hrv. 

Republike 20, OSIJEK 

Naklada: 12.000 primjeraka 

Mišljenjem Ministarstva prosvjete, kulture i 

športa broj 532-03-1/7-93-01 glasilo je oslobođeno 

plaćanja osnovnog i posebnog poreza na promet.


DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA NOVI VINODOLSKI, 25-28. RUJNA '95. 

PROMIDŽBA HRVATSKOG 

ŠUMARSTVA I ŠUMARSKE STRUKE 

Ovogodišnji »Dani hrvatskog šumarstva« održani 

su na terenima hotelskog kompleksa »Zagori« u 

Novom Vinodolskom 

Nadam se da će ova, druga po redu, manifestacija Dana hrvatskog šumarstva, ispuniti svoju 

temeljnu zadaću - učvršćivanje jedinstva šumarske struke u svim njezinim dijelovima - 

gospodarstvu, znanosti, školstvu i ljubavi prema šumi, prirodi i domovini... rekao je na otvaranju 

ing. Milan Devčić, predsjednik Organizacijskog odbora Dana hrvatskog šumarstva 

- Govoriti danas o šumama, o šumama i 

ekologiji, o gospodarskom aspektu, opsežan 

je i zahtjevan zadatak. Htio bih pozdraviti 

vas kao djelatnike koji brinete o toj 

ljepoti, o gospodarskom značenju koje nose 

šume koje čuvate, stvarete i gradite viziju 

Lijepe naše... 

To je među ostalim otvarajući šumarsku 

manifestaciju Dane hrvatskog šumarstva 

rekao ministar u Ministarstvu poljoprivrede 

i šumarstva ing. Ivica Gazi. 

Drugi Dani hrvatskog šumarstva, održani 

od 25 do 28. rujna u prelijepom okružju 

Turističkog naselja »Zagori« kod Novog Vinodolskog, 

obuhvatili su više manifestacija. 

Savjetovanje »Mediteranske šume - zeleno 

oko Jadrana« ponudilo je četiri teme istaknutih 

šumarskih znanstvenika o mediteranskim 

šumama Hrvatske, promovirane su tri 

nove knjige šumarskih djelatnika, otvorena 

izložba likovnog stvaralaštva te konačno, 

održano je natjecanje šumarskih radnika.Nakon 

svečanog intoniranja »Lijepe 

naše« u izvedbi Klape »Senjkinje« i sopilaša 

iz Novog Vinodolskog, brojne goste i uzvanike, 

među kojima su bili ministar poljoprivrede 

i šumarstva ing. Ivica Gazi, dommistar 

prof. dr. Joso Vukelić, saborski zastupnici 

dr. Ante Kutle, dr. Paula Durbešić, predsjednica 

Hrvatskog ekološkog društva, 

predstavnici šumarstva Austrije, Češke, 

Slovačke, Slovenije i HR Herceg Bosne te 

drugi gosti i predstavnici županija, pozdravio 

je u ime priređivačkog odbora upravitelj 

Uprave šuma Senj ing. Milan Devcić. 

Počeci šumarstva još iz 1765. godine 

Brojne goste i uzvanike pozdravio je u ime domaćina upravitelj Uprave šuma Senj, 

ing. Milan Devčić 

Svima vama, dragi nazočnici, 

želim da se ugodno 

osjećate i da vam boravak u 

našoj sredini ostane u ugodnu 

sjećanju. 

U jeku Domovinskog rata, kada 

je značajan dio domovine bio 

okupiran, a mnogi drvosječe i 

šumarski stručnjaci krvarili u rovovima, 

šumarska je struka difnula 

glavu, zbila svoje redove i 

ao snažan izraz svojega jedinstva, 

domovinske ljubavi i 

poštovanja višestoljetne hrvatske 

šumarske tradicije, 1994. godine 

utemeljila i pokrenula Dane 

hrvatskog šumarstva,^ koji su 

održani na području Šumarije 

Virovitica, u Kinkovu. Iako su 

brigade naših radnika ustrajavale 

na bojišnici, iako su stotine tisuća 

hektara vrlo vrijedne šume 

bili okupirani, hrvatsko je 

šumarstvo u protekle četiri ratne 

godine dokazalo svoju životnost 

i snagu, pridonoseći i materijalnim 

i tehničkim sredstvima, te 

raznim vidovima pomoći snazi 

hrvatske zemlje i njezinom skorom 

potpunom oslobođenju od 

okupatorske čizme. U svemu tome 

i vaš domaćin, Uprava šuma 

Senj, s ponosom to mogu istaknuti, 

časno je izvršavala svoju 

gospodarsku i domovinsku zadaću. 

Ovo je kraj slavne povijesti 

i kulture, senjskih i novljanskih 

uskoka, kraj Ivana Mažuranića, 

Pavla Rittera Vitezovića i Silvija 

Strahimira Kranjčevića. Uzora 

za domovinsko i kulturno, ali i 

šumarsko pregalaštvo ovdje ima 

na pretek. U šumarstvu su djelovali 

i tako ugledni šumari kao što 

su Malbohan, Plesa, Kauders, 

Balen, Premužić, Belija i brojni 

drugi, koji su ostavili svoj trag na 

kulturi rada u šumarstvu, odnosu 

prema prirodi i ljuba vrprema 

šumi i šumarskoj struci. Šumari 

s ovoga područja ustrajno 

oplođuju dvostoljetnu šumarsku 

tradiciju, a mnogi su ostavili 

svoj trag i u znanosti, te u šuma- 

ma raznih drugih krajeva Domovine 

i svijeta. 

Počeci šumarstva u ovom kraju 

sežu u daleku 1765. godinu, kada 

je u Krasnu, na Velebitu, utemeljena 

šumarija, koja i danas 

djeluje. 

U Senju je počelo prvo sustavno 

i osmišljeno pošumljavanje 

naših šumskih zemljišta osnutkom 

Kraljevskog nadzorništva 

(kasnije inspektorata za pošumljavanje 

krasa krajiškog po-_ 

dručja, 1878. godine. 

Nakon II. svjetskog rata bilo je 

više reorganizacija šumarstva. 

Od 1954. do 1960. godine šumarije 

su imale upravnu i financijsku 

samostalnost. Od 1960. g. do 

1984. u Senju je djelovalo Šumsko 

gospodarstvo, od 1985.- 

1990. godine šume današnje 

Uprave šuma Senj nalaze se u 

sastavu Goransko-primorskog 

šumskog gospodarstva Delnice, 

a od početka 1991. u sastavu jedinstvenog 

šumarskog poduzeća 

Hrvatske - u Hrvatskim 

šumama. 

Uprava šuma Senj gospodari 

šumama na dijelovima planinskih 

masiva Velike Kapele i Velebita, 

te na otocima Krku, Rabu i 

Pagu. Državnih šuma pod njezinom 

upravom ima 121.327 ha, 

drvne zalihe 11,109.750 m3, čiji je 

prirast 198.134 m3, a etat 179.844 

m3. Privatnih šuma ima 13.034 

ha s drvnom zalihom od 616.636 

m3, čiji je prirast 10.109,7 m3, a 

etat 7.110,5 m3. Ostalih šuma 

ima 3.902 ha sa 91.381 m3 drvne 

zalihe, prirasta 15.034 m3 i etata 

19,505 m3. Ukupno dakle, Uprava 

šuma Senj gospodari sa 

138.263 ha šuma, drvne zalihe 

ima 11,717.767 m3, prirasta 

223.277 m3, a etat iznosi 206,459 

m3. 

Rijetko gdje postoji toliko biljno 

bogatstvo kao što postoji na području 

Uprave šuma Senj. Od 

mediteranskih šuma alepskog 

bora ili hrasta crnike, pa sve do 

klekovine bora krivulja prostire 

se raznolika, vitalna, biološki, 

ekološki i gospodarski zanimljiva, 

te osebujna lepeza biljnih zajednica. 

Zato su naše šume i njihov 

floristički svijet stalni izazov 

za znanstvenike, ali i za planinare, 

lovce skaute i ostale putnike 

namjernike. 

Otvorenost šuma je zadovoljavajuća, 

premda još nije dostignuta 

optimalnost koju smo zacrtali. 

Sagrađeno je 1.039 km 

šumskih cesta, što znači da je otvorenost 

14,6 km cesta na 1.000 

ha. 

Godine 1963. na ovom je području 

djelovalo 1.193 radnika. 

Danas tu radi 451 djelatnik, što 

govori o učinku šumske tehnologije, 

ali i o bitno boljoj strukturnoj 

kakvoći stojbina. 

Mislim da mogu reći da je dosadašnje 

stručno osmišljeno gospodarenje 

šumama i šumskim 

zemljištima na području sadašnje 

Uprave šuma Senj u minula 

dva stoljeća ostvarilo krupne 

uzgojne i gospodarske rezultate. 

Postojeće su šume, ne samo 

održane, nego i bitno unaprijeđene. 

Njihovu stabilnost ne narušavaju 

bitnije ni atmosferska 

zagađenja koja su postala mora 

šumarske struke i cijelog čovječanstva. 

Danas, kad hrvatsko šumarstvo, 

od 1991., god., prvi put djeluje 

kao jedinstveno poduzeće na području 

cijele države, kada su svi 

radni i stručni potencijali objedinjeni, 

briga o sumi u svim segmentima 

stručnog, gospodarskog 

i ekološkog djelovanja bit 

će još veća i svrhovitija. 

Moto ovih Dana hrvatskog 

šumarstva - Mediteranske šume 

- zeleno oko Jadrana - nastao je 

Kongresna dvorana u hotelu »Zagori« bila je premala da primi brojne djelatnike »Hrvatskih šuma«, drage goste i uzvanike iz 

više susjednih država


DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA NOVI VINODOLSKI, 25-28. RUJNA '95. 

Počeci šumarstva 

još iz 1765. godine 

MINISTAR POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA ING. IVICA GAŽI 

radi potrebe da se naglasi 

važnost tih šuma. One su izuzetno 

značajne za ekološku ravnotežu 

podneblja, za ljepotu i radost 

življenja na jednom od naljpeših 

mora na svijetu, za razvoj 

hrvatskog turizma i za potvrdu 

brige šumarske struke za šumu, 

bez obzira na njezinu gospodarsku 

profitabilnost. Mediteranske 

su šume drugo oko Jadrana! One 

su i dragocjena zelena njiva koja 

donosi neslućene blagodati. Uz 

mo da će za sljedećih, Trećih dana 

šumarstva, biti oslobođen cijeli 

hrvatski državni teritorij, cijela 

hrvatska šuma, te da će se ta 

manifestacija održati na području 

Vukovara. 

Poneseni snagom toga uvjerenja, 

vaši domaćini, Hrvatske šume, 

Uprava šuma Senj, još jednom 

vam žele ugodan boravak, a natjecateljima 

dobre rezultate. 

Živjeli! 

Doministar poljoprivrede i šumarstva HR Herceg Bosne ing. August Meštrović 

plavu njivu, uz to božansko plavo 

oko, mediteranske šume bitno 

utječu na preporod hrvatskog 

primorja i cijele Domovine! 

Nadam se da će ova, druga po 

redu, manifestacija Dana hrvatskog 

šumarstva, ispuniti svoju 

temeljnu zadaću - učvršćivanje 

jedinstva šumarske struke u 

svim njezinim dijelovima - gospodarstvu, 

školstvu, znanosti i 

ljubavi prema šumi, prirodi i domovini. 

U blistavoj vojnoj operaciji »Oluja« 

oslobođeno je približno 

500.000 ha šuma. Čvrsto vieruje- 

Nazočne su potom pozdravili i 

zaželjeli uspješan rad doministar 

u Ministarstvu poljoprivrede 

i šumarstva HR Herceg Bosne 

ing. August Meštrović, gradonačelnik 

grada domaćina prof. 

Zlatko Pavelić, dekan Šumarskog 

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 

prof. dr. Slavko Matić i 

ravnatelj Šumarskog instituta u 

Jastrebarskom dr. Joso Gračan. 

Dane hrvatskog šumarstva 

službeno je otvorio obraćajući se 

nazočnima ministar u Ministarstvu 

poljoprivrede i šumarstva 

Ivica Gazi, sljedećim riječima: 

JI • Jf • • 

Mislim da sada ulazimo u razdoblje kada nakon ovih olujnih i bljeskovitih 

događaja ništa više neće biti kao što je bilo. Ulazimo u drugu frontu, u bitku 

za gospodarstvo, u bitku za sretnu domovinu, za domovinu sreće i 

blagostanja, za valorizaciju europske civilizacije i na našim prostorima. 

Dakle, ulazimo u razdoblje kada će nam iznad svega trebati struka, pamet i 

privrženost domovini 

»Cijenjeni gosti, dragi kolege, 

štovani djelatnici u šumarstvu. 

Govoriti o danima šuma, o šumi 

kao pojmu, o šumi i ekologiji, o 

gospodarskom aspektu, težak je 

i opsežan zadatak. Htio bih vas 

pozdraviti kao djelatnike koji 

brinete o toj ljepoti, o gospodarskom 

značenju koje nose šume 

koje čuvate, stvarate i gradite viziju 

Lijepe naše. Htio bih zahvaliti 

na svemu onome što ste 

učinili u Domovinskom ratu, u 

tim tako teškim okolnostima u 

kojima se odvijao vaš posao. 

Znano je da ste morali prelaziti 

preko minskih polja, ići na najugroženije 

dijelove bojišnice i 

izvršavati svoje zadatke. Znano 

je koliko su Hrvatske šume pomagale 

branitelje materijalno, 

vozilima i logistikom i na tome 

vam izražavam posebnu zahvalnost 

hrvatske Vlade. Želio bih 

reći da smo svi mi živjeli u ovom 

vremenu rata i mira, mira i rata 

pod gotovo hamletovskim geslom 

»biti ili ne biti«. Morali smo 

se boriti za opstojnost braneći 

domovinu, a isto tako morali 

smo funkcionirati kao da se ništa 

ne događa. U takvim prilikama 

mislim da je organizacija Hrvatskih 

šuma koja je čuvala konzistentnost 

tog resursa, te vrijedne 

gospodarske grane, izvršila izuzetno 

težak i složen posao. Čini 

mi se da je ovdje mjesto poruci 

da svi zajedno čuvamo konzi^- 

Zenska klapa »Senjkinje« i domaći scpilaši pobrinuli su se za svečani ugođaj na dočeku i otvaranju manifestacije, koja se prvi 

put održavala na obali našega mora 

stentnu politiku u šumarstvu, 

čuvamo sustav koji će najdjelotvornije 

i najučinkovitije 

izvršavati svoju funkciju. Neka 

to bude poruka ovog našeg skupa. 

Mislim da sada dolazimo u 

razdoblje kada nakon ovih olujnih 

i bljeskovitih događaja ništa 

više neće biti kao što je bilo. Ulazimo 

na drugu frontu, u bitku za 

gospodarstvo, u bitku za sretnu 

domovinu, za domovinu sreće i 

blagostanja, za valorizaciju europske 

civilizacije i na našim 

prostorima. Dakle, ulazimo u 

razdoblje kada će nam iznad 

svega trebati struka, pamet, 

privrženost domovini. Smisao 

demokracije i jest u tome da se 

otvorit prostor kreativnom, 

znači stručnom radu, da pokažemo 

što znamo i što 

možemo. U korist i svoju i svojih 

obitelji, u korist naše domovine. 

Ja se nadam da će ovaj skup pokazati 

to usmjerenje. 

Želimo biti Ministarstvo koje je 

stvarno u službi struke, progresa, 

rada i stvaranja. Jako me veseli 

da danas možemo otvoriti 

ovu svečanost natjecanja kao 

simbola rada. Pa konačno, i sveti 

Josip je bio drvodjelac! U ovom 

času izuzetno je važno valorizirati 

rad. Nikakav sjaj potrošačkog 

društva, neka spekulacije 

i manipulacije koje su se 

događale u takvim prevratima 

nisu trajne. Trajan je pošten i 

stručan rad koji daje perspektivu 

i viziju. Konačno i one nacije koje 

su se odrekle rada u svojim nomadskim 

ili ratničkim pohodima, 

te su civilizacije propale. 

Onaj tko je bio ukorijenjen na 

radu, na običaju, na identitetu, 

taj je i opstao. Zašto su neki naši 

dojučerašnji susjedi tako brzo 

napustili svoje domove? Zašto 

nisu imali ni svoje pjesme ni svoje 

običaje? Jer nisu bili ukorijenjeni 

u toj svojoj domovini. Dakle, 

poruka je - rad. Jedino na radu i 

vlastitom identitetu možemo 

tražiti budućnost, sreću i viziju. 

Još jedanput vas pozivam na 

daljnju suradnju, zalaganje, da 

čuvamo, oplemenjujemo i uljepšavamo 

ono što smo životima 

i krvlju teško stekli i obranili«.


ŠUMARSKO SAVJETOVANJE: 

DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA NOVI VINODOLSKI, 25.-28. RUJNA '95. 

Prof. d r. Šime Meštrović govorio 

je o »Gospodarenju mediteranskim 

šumama« koje je pripremio 

zajedno s prof. dr. Slavkom 

Matićem. Prof. Meštrović je istakao 

da je naše mediteransko područje 

svjetska posebnost, a Hrvatska privilegirana 

zemlja jer ima najljepše 

mediteranske šume na svijetu. One 

pokrivaju 60 posto mediteranskog 

područja. Podsjećajući da je gospodarenje 

mediteranskim šumama tijekom 

vremena bilo različito 

uspješno, on je naglasio da se na 

ovom području vrlo rano još u XIII. 

st. počeo propisivati način gospodarenja, 

da su unatoč tome u XV., XVI. 

i XVII. st. šume bile izrazito degradirane 

sječama, požarima i izvozom. 

Područje mediteranskih šuma danas 

zaprema 865.000 ha što je 35 posto 

ukupne površine šuma u Hrvatskoj, 

obraslo je 579.877 ha što iznosi 

28 posto obraslih šuma u Hrvatskoj. 

Prof. Meštrović posebno je upozorio 

da nerazmjer prirasta mediteranskih 

šuma koji iznosi oko 750.000 m3 

a to je samo 8 posto od ukupnog 

prirasta šuma u Hrvatskoj. 

Jrof. dr. Branimir Prpić i mr. Petar 

Jurjević pripremili su temu 

»Valorizacija korisnih funkcija 

šume u Mediteranu i submediteranu«. 

Ekološka svijest danas je već 

vrlo razvijena, rekao je prof. Prpić, a 

ekološka i sociološka funkcija šuma 

danas su jednako važne, ako ne i 

važnije od ekonomske. Poduzeća 

»Hrvatske šume« vodi brigu o 

šumama ovog područja. Od Istre do 

Dubrovnika ekološko sociološka 

vrijednost mediteranskih šuma 

predstavlja njihovu najveću vrijed- 

Voditelji savjetovanja • mr. Viče Ivančević, prof. dr. Joso Gračan i mr. Milan Dodan 

MEDITERANSKEŠUME • ZELENO O 

Svaka tema na savjetovanju bila je praćena s mnogo pozornosti, kako mladih, tako i starijih šumarskih stručnjaka 

U okviru Dana hrvatskog šumarstva u konferencijskoj 

je dvorani turističkog naselja Zagori održano 

savjetovanje na temu »Mediteranske šume-zeleno 

oko Jadrana«. 

nost. Te šume, naglasio je prof. Prpić, 

potrebno je čuvati i unaprijeđivati. 

Gosti iz Austrije R. Ramsauer i 

V. Čamba pripremili su izlaganje 

na temu »Odnos 

šumarstva i turizma u Austriji«. V. 

Čamba je rekao da na području Austrijskih 

državnih šuma postoje dvije 

kategorije turizma, tv. pasivna kategorija 

gdje Savezne šume dopuštaju 

turističke aktivnosti na njihovom 

prostoru uz odgovarajuću naknadu, 

i aktivna kategorija gdje Austrijske 

šume same pokreću turističke aktivnosti. 

Obzirom da je turistička industrija 

u Austriji privredna grana kao 

i šumarstvo odnosi među hjima 

uređeni su na strogim ekonomsko 

trgovačkim pravilima a odgovarajuća 

disciplina i red se podrazumijevaju 

sami po sebi. I u »Hrvatskim 

šumama«, istakao je V. Čamba postoje 

prekrasni krajolici koji bi se mogli 

bolje iskoristiti za turističku ponudu. 

Prof. dr. Joso Vukelić i ing. Josip 

Dundović autori su teme: 

»Projekt obnove i zaštite šuma 

u Hrvatskoj«. Temu je na skupu 

izložio doministar prof. dr. Joso Vukelić 

i ukratko obrazložio zainteresiranost 

FAO i Svjetske banke za razvoj 

o mogućnosti financiranja ovog 

projekta na kojem se ozbiljnije radi 

od 1993. kada je Svjetska banka pokazala 

zainteresiranost. U nastavku 

izlaganja prof. dr. Vukelić ukratko je 

elaborirao ciljeve ovog projekta i 

svrhu financiranja, te podvukao da 

ni jedna zemlja u Europi nije predložila 

sličan projekat. Radi se o vrijednosti 

nešto više od 73 mil. dolara 

koja bi se namjenski utrošila uglavnom 

u protupožarnu zaštitu šuma 

našeg priobalja, jer prema nekim anketama 

stranih turista više od 30 posto 

njih ne bi došlo na naš Jadran 

ukoliko bi vizure iznad hotelskih 

kompleksa izgubile današnju zelenu 

boju. 

Prof. dr. Sime Meštrović Prof. dr. Joso Vukelić Prof. dr. Branimir Prpić



Tradicionalno postrojavanje ekipa uoči otvaranja natjecanja 

Natjecanje 

šumarskih 

radnika . 

BJELOVARCI 

SLAVE: 

Pozdravljajući natjecatelje, suce, 

vođe rnomčadi, kolege i 

uzvanike, ing. Dundović je, 

između ostalog, rekao: 

»Sastajemo se danas ovdje na obalama 

našeg pređivnog Jadrana da 

pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva 


održimo druge susrete »Dani 

hrvatskog šumarstva« te u okviru 

bogatog i raznovrsnog sadržaja i 

Drugo državno natjecanje šumarskih 

radnika... 

Već sam dolazak vas izabranih za 

ovo natjecanje je uspjeh i pobjeda. 

Pobjeda zato jer branite i zastupate 

boje vaših uprava i vaših kolega 

koji kao i vi radom u šumi zarađuju 

tvrdi i teški kruh za sebe, 

djecu i obitelj. Osim natjecanje i 

odmjeravanje tko je bolji želim da 

se obogatite spoznajama u ova tri 

dana boravka ovdje i upoznate poneki 

kutak ovog lijepog i kamenitog 

kraja, dijela domovine gdje 

živi čestit i ponosit naš primorski 

svijet. 

' 

Ovdje su u tvrdim stinama utisnuti 

spomenici našeg tisućljetnog postojanja. 

Darovnica kralja Zvonimira 

prije devet stoljeća uklesana 

je u kamen Bašćanske ploče na otoku 

Krku, jednog od najstarijih spo- 

menika hrvatskog jezika na glagoljskom 

pismu. Povijest su nam 

obilježili ovdašnji knezovi Krčki 

Frankopani ostavili zavjet i poruku 

»Navik on živi ki zgine pošteno«. 

Ing. Dundović je također podsjetio 

da je u Novom Vinodolskom još 

1288. godine napisan Vinodolski 

zakonik, kao važan spomenik staroga 

hrvatskog običajnog prava, 

pisan glagoljicom i čakavskim 

narječjem, da su u gradu pod Nehajem 

stolovali hrabri senjski 

uskoci koji su ratovali protiv Turaka 

i Mlečana, da ih je moćna Austrija 

prije 377 godina bila raselila 

ali da su se »upravo ovih dana 

vratili ratnom slavom ovjenčani 

njihovi olujni potomci iskazavši 

vojničke vrline Hrvata. Barbari su 

ih bili zaboravili, ali će pamtiti za 

sva vremena da se trebaju čuvati 

senjske ruke. 

sr 

Dane hrvatskog šumarstva, svečanim govorom otvorio je 

direktor »Hrvatskih šuma«, ing. Josip Dundović 

ijelovarci dvostruko slave: 

iDarko Paulić (šumarija Ivan- 

'ska, uprava Bjelovar) novi je 

državni prvak. Sa 890 osvojenih 

bodova obranio je lanjski naslov 

ispred dvojice Vinkovčana, Antuna 

Aleksića, koji je bio slabiji samo 

jedan bod (!) skupivši 889, te Ilija 

Lukić sa 859 bodova. Uprava 

šuma Bjelovar prva je i u ekipnom 

plasmanu sa 2.561 bodom ispred 

Vinkovaca sa 2.487 i Delnice sa 

2.408 bodova. 

Natjecanje je na dobro uređenom 

ili lijepom borilištu u mediteranskom 

ugođaju parka turističkog 

naselja, nakon postrojavanja ekipa, 

podizanja hrvatskog barjaka i 

barjaka Hrvatskih šuma te intoniranje 

»Lijepe naše« u izvedbi orkestra 

limene glazbe iz Senja, prigodnim 

riječima otvorio direktor 

poduzeća ing. Josip Dundović. 

PONOSNI SMO NA 

ULOGU »HRVATSKIH 

ŠUMA« U OBRANI I 

OBNOVI DOMOVINE 

Antun Aleksić, višestruki prvak Hrvatske, 

slovio je za jednog od favorita prije početka 

natjecanja 

I Ilija Lukić iz ekipe Vinkovaca, da nije 

podbacio u kombiniranom prepiljivanju 

trupaca, mogao je biti i ovogodišnji prvak



Svečana pozornica podignuta kao i borilište u autokampu »Zagori« 

ARKOPAULIĆ I UPRAVA 

Prošlogodišnji pobjednik Darko Paulić podigao je državnu 

zastavu na otvaranju 

BJELOVAR PRVI 

Potom je direktor Dundović naglasio 

da je »bljeskovito i olujno 

hrvatsko ljeto 1995. pomelo i otprhnulo 

u nekoliko dana 500 godina 

stare velikosrpske snove« te da 

je »još dio svetogahrvatskog tla 

okupiran i svatko od nas mora dati 

svoj doprinos da sloboda ozari lica 

i obraduje srca naših ponositih Srijemaca, 

Slavonaca i Baranjaca«. 

On je istaknuo da su suradnici 

»Hrvatskih šuma« dali svoj doprinos 

našoj slobodi, da se s rugom i 

ponosom sjećamo 45 poginulih, 15 

nestalih, 75 teško ranjenih, dok je 

485 obitelji naših djelatnika protjerano 

iz svojih domova. 

Prema nepotpunim podacima poduzeće 

je pretrpjelo izravnu štetu 

od 114 milijuna DEM, dok se neizravna 

šteta tek utvrđuje. U obnovu 

i uklanjanje ratnih šteta 

uloženo je više od 20 milijuna 

DEM, a velika ulaganja tek se 

očekuju. 

Bljeskom i Olujom, rekao je ing. 

Dundović, oslobođeno je 522,434 

ha naših šuma a ostalo je još 60.292 

ha ili 3 posto okupirano. Pred nama 

je velika zadaća organiziranja 

i uspostave šumske organizacije i 

proizvodnje te obnove na oslobođenom 

području. Obvezatni 

smo pomoći u obnovi i razvoju 

gospodarstva i izvan šumskih 

prostora u cijeloj Hrvatskoj. 

Zbog toga nam, podvukao je ing. 

Dundović, trebaju znalci, pošteni i 

moralni djelatnici. 

Na kraju ing. Dundović je natjecateljima 

i sudionicima poželio: »Od 

sudaca tražim pošteno i objektivno 

suđenje, a vama dragi natjecatelji 

želim viteško nadmetanje, 

športsku sreću, oštro oko, sigurnu 

ruku i dobre rezultate. Natječite se, 

družite se, prijateljujte i udišite 

ovaj primorski zrak koji su udisali 

ponosni i prkosni uskočki junaci«. 

FAVORITI POBIJEDILI 

Sam tijek natjecanja pa i konačni 

pobjednici potvrdili su papirnate 

prognoze. Prema startnoj listi prvi 

je krenuo Mile Pađan iz Ogulina, 

a potom i ostali. S nestrpljenjem su 

se očekivali startni brojevi 6 

(S.Ačić), 15 (T.Plaše), 17 (Ž.Radeka), 

28 (A.Aleksić), 36 (D.Paulić), 

39 (D.Turk). Prvi je natjecanje 

završio Ačić, no s dva kiksa na 

prvoj i drugoj disciplini nije mogao 

očekivati najviši plasman. Radeka 

je odlično »odvalio najteže 

discipline i odlično stajao do posljednje 

discipline gdje je totalno 

promašio u gašenju požara i izgubio 

samo tu šezdesetak bodova. 

Gotovo svi favoriti su imali poneku 

disciplinu na kojoj su izgubili 

velik broj bodova. Tako je Aleksić 

mogao bolje proći na okretanju 

lanca ali i na kresanju grana, Lukić 

je odabrano promašio na balonu. 

Pauliću je crna točka bilo kombinirano 

prepiljivanje trupca gdje je 

izgubio bar 40 bodova. Dobro se 

držao i Dukarić iz Koprivnice a tri 

ujednačena natjecatelja zagrebačke 

uprave (Solaja, Pleše, Purić) 

osigurali su svojoj ekipi visoko 

treće mjesto, samo nekoliko bodova 

iza Delnica. 

Darko Paulić, sigurnim vođenjem pile ponovio je 

prošlogodišnji uspjeh, osvojivši i drugu titulu prvaka



Ing. Vlado Čamba, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Austrije 

VALORIZIRATI VELIKI 

POTENCIJAL HRVATSKIH ŠUMA 

Među brojnim gostima i sudionicima 

Dana hrvatskog 

šumarstva s izlaganjem na 

savjetovanju o mediteranskim 

šumama bio je i ing. 

Vlado Čamba iz referade za 

šumarsku izobrazbu i 

istraživanja Ministarstva 


Austrije. Svoje dojmove o 

Danima., i boravku u Hrvatskoj 

sažeo je u nekoliko 

rečenica: 

»Natjecanje i sve ovo ovdje 

je vrhunski organizirano. 

Sviđa mi se što se »Hrvatske 

šume« i hrvatsko šumarstvo 

kulturološki, sociološki i 

ekološki integriraju u europske 

tokove, a to je osnovno 

pitanje svakog budućeg razvoja. 

Potencijal »Hrvatskih 

šuma« je velik i treba ga na 

rimjeren način valorizirati, 

Posebno mi se sviđa što 

Hrvatska, kao potpisnik 

konvencije o prirodnoj obnovi 

šuma, ustrajava na prirodnoj 

obnovi i sto se velik 

postotak šuma obnavlja na 

taj način. U Austriji se na taj 

način obnavlja približno 35 

osto šuma. Pohvalno je ta- 

što poduzeće »Hrvat 

Eođer 

ske šume« značajnim dijelom 

potiče i financira znanstveni 

rad, jer to je vrlo 

važna komponenta u razvoju 

šumarstva. 

O samom natjecanju i boravku 

u ovom lijepom ambijentu 

mogu reći sve najbolje. Lijepo 

je da se radnici natječu i 

druže, to može dati samo 

pozitivne efekte.« 

RASPORED SUDACA 

PO DISCIPLINAMA 

Disciplina Prezime i ime Uprava šuma 

1. Okretanje vodilice 

inamještanje lanca Curi Vlado Delnice 

Košutić Dražen Osijek 

Vlah Ranko Buzet 

2. Kombinirano 

prepiljivanje Gašparac Miroslav Delnice 

Rastovac Neven Sisak 

Benačić Mato Vinkovci 

Obradović Slobodan Gospić 

3. Potpiljivanje 

stabla (zasjek) Moškun Žetjko Karlovac 

Lipošćak Franjo Ogulin 

Vukelić Marin Senj 

4. Prepiljivanje 

stabala Kokvačev Željko Koprivnica 

Jambreković Ivan Bjelovar 

Kulić Slaven Buzet 

5. Rušenje stabala 

na balon Šimunović Milan Senj 

» Zupčić Zlatko Našice 

Anić Stjepan Požega 

6. Prepiljivanje trupaca 

na podlozi Vrbanović Mladen Ogulin 

Matijević Ivan Gospić 

Bevanda Feliks Zagreb 

Vukić Zdravko Našice 

7. Kresanje grana Kratofil Dražen Karlovac 

Petrović Petar Sisak 

Balala Mirko Koprivnica 

8. Gašenje požara Ognjenčić Željko Požega 

Budimski Boris Zagreb 

Volf Dražen Bjelovar 

Spoljarić Mijo Vinkovci 

Radoš Danko Osijek 

1. 

2. 

3. 

4. 

5. 

6. 

7. 

8. 

9. 

10. 

11. 

12. 

13. 

14. 

15. 

UKUPNI 1 

PLASMAN | 

EKIPA 

Bjelovar 

Vinkovci 

Delnice 

Zagreb 

Koprivnica 

Osijek 

Karlovac " 

Buzet 

Senj 

Split 

Našice 

Požega 

> Ogulin 

Sisak 

Gospić 

2.561 

2.487 

2.408 

2.390 

2.389 

2.191 

2.043 

1.974 

1.894 

1.890 

1.787 

1.779 

1.706 

1.597 

1.232 

Ove godine našim sucima je uvelike pomogao novi sustav 

kompjutorske obrade podataka pod nazivom »Tvrtko« 

Suci na disciplini prepiljivanje stabla Ivan Jambreković iz Bjelovara i Željko 

Kovačev, imali su odgovornu zadaću jer se ovdje ponekad prva mjesta gube za 

svaki milimetar loše izvedenog zadatka 

Premda je prognanik iz Baranje, Jožef Svob nametnuo se svojim dobrim 

rezultatima u Upravi šuma Osijek i predložen je za nagradu, koju mu je uručio 

direktor, ing. Josip Dundović 

NAJBOLJI PROIZVODNI 

RADNICI U1995. 

Prema kriterijima za izbor najboljih radnika prema proizvodnim 

rezultatima u prošloj godini, Priređivački odbor manifestacije 

Dani hrvatskog šumarstva, donio je Odluku o proglašenju i 

nagrađivanju najboljih radnika, čiji su se mjerili ostvareni rezultati 

rada tijekom cijele godine. Po upravama to su sljedeći radnici: 

Stjepan NOVOSELAC 

- US Vinkovci 

Jožef ŠVOB 

-UŠ Osijek 

Đuro HULAK 

- UŠ Našice 

Ivan AMBRIĆ 

- UŠ Požega 

Franjo MOGULJAK 

- UŠ Bjelovar 

Antun TOMAŠEK 

- UŠ Koprivnica 

Venko DURETIĆ 

- UŠ Zagreb 

Marko ČOSIĆ 

- UŠ Sisak 

Cvijetko BUTORAC 

- UŠ Karlovac 

Ivan RENDULIĆ 

- UŠ Ogulin 

Bogomir MILOŠ 

- UŠ Delnice 

Ivan NEKIĆ 

- UŠ Senj 

Tomica GRAHOVAC 

- UŠ Gospić 

Dani ŽIGULIĆ 

- UŠ Buzet 

Ratko VIDAKOVIĆ 

- UŠ Split 

Prije proglašenja i uručivanja nagrada najboljim natjecateljima 

za rezultate postignute na borilištu, podijeljene su novčane nagrade 

i priznanja najboljim proizvodnim radnicima za prošlu 

godinu.



POJEDINAČNI PLASMAN 

NATJECATELJA 

Plasman Startni broj Prezime i ime Ekipa Ukupno 

Milanko Brkić u disciplini obaranja na balon osvojio je 45 bodova 

POBJEDNICI PO DISCIPLINAMA 

Okretanje vodilice i namještanje lanca: 

Anton Štimac 

1. Darko Paulić 86 bodova 

Ilija Tunanović 

2. Hija Lukić 84 boda 

Anton Božić 

3. Željko Dukarić 80 bodova 

Milanko Brkić 

Kombinirano prepiljivanje trupca: 

Mijo Cosić 

1. Željko Radeka 193 boda 

Mirko Vinković 

2. Stjepan Mikolin 187 bodova 

Prepiljivanje trupaca na podlozi: 

3. Antun Aleksić 181 bod 

1. Ilija Lukić 139 bodova 

Potpiljivanje stabla (zasjek): 

2.-3. Dragan Gašparović 135 bodova 

1. Željko Radeka 164 boda 

Mane Ivošević 

2. Mato Jurić 156 bodova 

Kresanje grana: 

3. Antun Aleksić 155 bodova 

1 .-2. Ilija Lukić 132 boda 

Prepiljivanje stabla: 

Svetozar Ačić 

1. Antun Aleksić 149 bodova 

3. Darko Paulić 129 bodova 

2.-3. Darko Paulić 147 bodova 

Gašenje početnog požara: 

Antun Vugrić 

1. Svetozar Ačić 72 boda 

Rušenje stabla na balon: 

2. Ivica Vinković 68 bodova 

1.-9. Darko Paulić 45 bodova 

3.-4. Tihomir Grgurić 66 bodova 

Antun Aleksić 

Tomo Pleše 

Antun Vugrić 

1. 

2. 

3. 

4. 

5. 

6. 

7. 

8. 

9. 

10. 

11. 

12. 

13. 

14. 

15. 

16. 

17. 

18. 

19. 

20. 

21. 

22. 

23. 

24. 

25. 

26. 

27. 

28. 

29. 

30. 

31. 

32. 

33. 

34. 

35. 

36. 

37. 

38. 

39. 

40. 

41. 

42. 

43. 

44. 

45. 

36 

28 

43 

6 

5 

21 

17 

39 

44 

45 

24 

15 

35 

9 

30 

37 

20 

4 

19 

23 

13 

12 

25 

14 

34 

38 

26 

31 

42 

2 

11 

18 

32 

8 

27 

10 

16 

1 

41 

7 

22 

29 

3 

40 

33 

Paulić Darko 

Aleksić Antun 

Lukič Ilija 

Ačić Svetozar 

Dukarić Željko 

Vugrić Antun 

Radeka Željko 

Turk Drago 

Staničić Drago 

Solaja Milorad 

Grgurić Tihomir 

Pleše Tomo 

Andrašić Mladen 

Stimac Anton 

Purić Nikola 

Jurić Mato 

Kopričanac Franjo 

Dorkić Tomislav 

Tunanović Ilija 

Božić Anton 

Brkić Milanko 

Devčić Ivan 

Ćosić Mijo 

Jurišić Miroslav 

Kubat Josip 

Poščić Smiljenko 

Mikolin Stjepan 

Gašparović Dragan 

Marjanović Ivo 

Turkalj Ivan 

Maligec Ivan 

Rončević Josip T. 

Kasunović Dragan 

Žigulić Dani 

Devčić Ivica 

Laić Radovan 

Ivošević Mane 

Pađan Mile 

Krušlin Dragutin 

Vinković Mirko 

Vinković Ivica 

Mijić Jure 

Spoljarić Stjepan 

Ćosić Marko 

Rončević Josip S. 

Bjelovar 

Vinkovci 

Vinkovci 

Bjelovar 

Koprivnica 

Bjelovar 

Karlovac 

Delnice 

Split 

Zagreb 

Delnice 

Zagreb 

Koprivnica 

Delnice 

Zagreb 

Požega 

Koprivnica 

Osijek 

Osijek 

Buzet 

Vinkovci 

Senj 

Sisak 

Split 

Osijek 

Buzet 

Našice 

Ogulin 

Senj 

Karlovac 

Našice 

Gospić 

Karlovac 

Buzet 

Senj 

Sisak 

Ogulin 

Ogulin 

Našice 

Požega 

Požega 

Split 

Gospić 

Sisak 

Gospić 

890 

889 

859 

840 

833 

831 

822 

820 

808 

806 

806 

804 

785 

782 

780 

771 

771 

757 

751 

751 

739 

718 

696 

684 

683 

664 

655 

645 

633 

627 

611 

598 

594 

559 

543 

543 

533 

528 

521 

515 

493 

398 

387 

358 

247 

ZABILJEŽENO UZ RUB BORILIŠTA 

ORGANIZACIJA 

Ideja iz Kinkova prošle godine kada se nekoliko 

uprava predstavilo se specijalitetima svojega kraja, 

ove je godine u N. Vinodolskom, u turističkom 

naselju Zagori doživjela punu afirmaciju. Oko borilišta, 

koje je bilo dobro pripremljeno, u hladovini 

mediteranske vegetacije s pogledom na nedaleko 

more, postavljeno je 15 štandova. Sve uprave ponudile 

su svojim specijalitetima brojne goste i sudionike 

ovog šumarskog skupa. Prema slobodnoj 

procjeni, natjecanje šumarskih radnika pratilo je 

1.000 ljudi koji su mogli probati sve specijalitete 

koje naša bogata domaća kuhinja nudi, od kulena, 

šunke, različitih vrsta sireva do morskih specijaliteta, 

tartufa, i kolača. Bilo je i domaće kapljice tako 

da nitko nije ostao žedan! (Usput: najduže se »radilo« 

na bjelovarskom i splitskom štandu, a 

Splićani su »zatvorili« tek s prvim sumrakom). 

SINDIKAT 

Predsjednica Hrvatskog sindikata šumarstva Gordana 

Colnar hvali organizaciju: »Sve čestitke organizatorima 

za ambijent, smještaj, prostor za natjecanje i ukupnu 

organizaciju. Dobro je što je natjecanje pratilo i približno 

300 radnika »Hrvatskih šuma« koji su ovdje na jedan 

dan došli u organizaciji sindikata. Sviđa mi se i ideja koja 

je ovdje izuzetno uspješno provedena da se sve uprave 

predstave sa svojim specijalitetima. Sve to pridonosi 

zbližavanju radnika, druženja, a to i jest cilj ovakvih 

manifestacija.« 

INFORMATIČARI 

Informatička služba obavila je dobro svoj posao. Tijekom 

natjecanja gledatelji su u svakom trenutku mogli 

znati »gdje je tko« i tko trenutačno vodi, a vrlo brzo 

završena je i obrada konačnih rezultata. 

U suradnji s novinarima izdana su i dva broja biltena u 

kojima je bilo prezentirano sve što se događalo. 

;S :


SAMOVOLJNA SJEČA ALEPSKOG BORA 

Danas se na ovom pustom 

otoku nalazi pod šumom samo 

742 ha, od čega 427 ha panjača 

i kultura četinjača 315 ha. Nasuprot 

tome, na otoku se nalazi 

5987 ha neobraslog proizvodnog 

tla koje bi dugoročno, najvećim 

dijelom, bilo potrebno 

pošumiti. Radovi u šumarstvu 

osobito su naglašeni od osnutka 

J.P. »Hrvatske šume«, jer se 

izdvajaju znatna sredstva 

(općekorisnih funkcija šuma) 

na razini cijele zemlje, osobito 

za kraška područja. Tako se godišnje 

na Pagu obavljaju sljedeći 

radovi: pošumljavanje 30 

ha, popunjavanje 6 ha, čišćenje 

panjača 19 ha i konverzija degradiranih 

šuma 7 ha. 

Uviđajući važnost podizanja 

vrijednost (naknada) posječene 

kulture alepskog bora na 2,1 ha 

iznosi 2,905,202 kn uključujući 

onder 20 za općekorisne fun- 

šuma. Između više fun 

Ecije 

kcija, osobito se ističe turistička, 

estetska, rekreacijska, 

zdravstvena i klimatska. Tako 

je u procesu fotosinteze posječena 

kultura godišnje proizvodila 

33,6 t kisika i istodobno 

primala (apsorbirala) 16,8 t 

ugljičnog dioksida. Međutim, 

prema prof. Slavku Maticu, 

svakako je nenadoknadivi vremenski 

gubitak od 48 godina u 

procesu pretvorbe kulture 

alepskog bora u autohtonu 

šumu crnike, koja nakon ponovnog 

pošumljavanja opet 

kreće ispočetka. 

VANDALSKI ČIN NAČELNIKA OPĆINE NOVALJA 

U trci izmađu kulture alepskog bora i nogometne lopte, pobijedila je naravno opet lopta i moćnici koji stoje iza nje. 

Tužni izgled nekadašnje prekrasne kulture alepskog bora bespomoćno leže već mjesecima nakon sjeće 

Prema usmenom nalogu 

Ivana Dabe, načelnika 

općine Novalja, posječena 

je čistom sječom od 21. 

do 24. kolovoza 1995.g. kultura 

alepskog bora u neposrednoj 

blizini Novalje na Pagu. Sječom 

je zahvaćeno 2,1 ha šume, sa 

468 kom. stabala (alepskog bora 

328 kom. i običnog čempresa 

140 kom.) i drvnom zalihom od 

171 m3 (alepskog bora 159 m3 

i običnog čempresa 12 m3). 

Kultura alepskog bora starosti 

48 g. obuhvaćena je šumskogospodarskim 

područjem i nalazi 

se unutar važeće gospodarske 

jedinice »Pag«, odjela 8 i predjela 

Spital. Na takav vandalski 

čin (kako ga je nazvao prof. dr. 

Slavko Matić, u radio emisiji 

HR 30.08.1995. godine), odmah 

je reagirala Šumarija Pag u Novalji 

dopisom Policijskoj ispostavi 

Novalja, tražeći zaštitu 

kulture od nezakonite sječe. 

Ispostava je prvog dana zaista 

i spriječila daljnju sječu, ali sljedećih 

dana više nije reagirala. 

Drugog je dana Ivan 

Božičević, dipl. ing. šum., republički 

šumarski inspektor, 

obavio inspekcijski pregled na 

terenu, sastavio zapisnik i 

usmeno naredio načelniku 

općine Novalja trenutačni prekid 

sječe kao i obustavu svih 

drugih radnji. Međutim, načelnik 

nastavlja započete radove 

do predviđenog opsega, a u tome 

ga ni policijska ispostava 

više ne onemogućava. Trećeg 

dana od započete sječe, Marko 

Rukavina, dipl. ing. šum., 

županijski inspektor, izdaje pismeno 

rješenje o obustavi sječe, 

koje također nije poštovano od 

strane načelnika općine Novalja. 

Prema navedenom rješenju, 

kod nezakonite sječe nisu se 

poštovale mnoge odredbe Zakon 

o šumama. Tako nije postojalo 

odobrenje o sječi predmetne 

šume (čl. 47), odluka o prenesenom 

pravu (čl. 58), prostorni 

plan (čl. 48) ni odluka o 

Kultura alepskog bora u starosti 48 godina pripada G.j. Pag, 

odjel 8 u predjelu Špital, ukras je i ponos otoka Paga, 

međutim, krajem kolovoza na zahtjev i naredbu načelnika 

općine Novalja, Ivana Dabe, dolaze radnici i bez dozvole 

obavljaju sječu na površini od 2 ha, s ukupno 468 posječenih 

stabala, ukupne drvne mase 171 metar kubični 

izdvajanju šume iz šumskogospodarskog 

područja (čl. 15). 

Poznato je, da je Pag šumama 

najsiromašnije naseljeni otok 

na Jadranu. Njegove šume pokrivaju 

tek 2,6 posto površine, 

dok je šumovitost Republike 

43,5 posto. Po stanovniku dolazi 

0,10 ha šume, a na razini Republike 

0,51 ha, odnosno 1,57 

ha na području Uprave šuma 

Senj. Takva situacija nije bila 

odvajkada, jer se u rimsko doba 

Pag nazivao »zlatnim otokom« 

(insula aurea) zbog velike 

šumovitosti. Naš poznati arheolog 

don. Frane Bulić, spominje 

da Venecija dijelom 

počiva na pilotima hrasta medunca 

s otoka Paga. Proces nestanka 

vegetacije na Pagu traje 

više stoljeća, kao posljedica ekstenzivnog 

gospodarenja 

šumama i pojave erozivnih 

procesa. 

šuma na Pagu za razvoj drugih 

djelatnosti (ponajprije turizma), 

u dugoročnoj uređenoj 

osnovi, glavni cilj gospodarenja 

usmjeren je na općekorisne 

funkcije šume i to u prvom redu 

turističko-rekreativne funkcije, 

a usputno i direktne funkcije 

(korištenje drvne mase). 

Prema važećoj Metodologiji 

utvrđivanja naknade za oduzeta 

i ograničena prava u pogledu 

šuma i šumskih zemljišta, 

Nova zgrada Šumarije Pag, u čijoj neposrednoj blizini se dogodio nemili vandalski čin sječe 

Možda bi ovakvih misli trebalo biti 

više po našim šumskim predjelima, 

posebice na otoku Pagu 

O namjerama gradnje nogometnog 

igrališta i ostalih 

sadržaja unutar kulture alepskog 

bora, u predjelu špital, 

predstavnike Uprave suma 

Senj usmeno je, u više navrata, 

upoznao načelnik općine Novalja. 

Prilikom tih razgovora 

Uprava šuma Senj upućivala je 

općinu Novalja na neophodnu 

zakonsku proceduru u skladu 

sa 15. člankom Zakona o šumama. 

Odredbe tog članka dozvoljavaju 

izdvajanje državnih 

šuma iz šumskogospodarskog 

područja samo u izuzetnim 

slučajevima, pa ne vjerujemo 

da bi Sabor udovoljio tim zahtjevima. 

Međutim, vrijedilo je 

pokušati, ali općina Novalja nikada 

nije poduzela takve korake. 

Čestica spomenute kulture 

alepskog bora vodi se u posjedovnom 

listu, kao šuma koja je 

ugovorom Skupština općine


NA OTOKU PAGU, U NOVALJI 

0 namjeri gradnje nogometnog 

igrališta unutar kulture alepskog 

bora u predjelu Špital, govorio nam 

je načelnik općine u nekoliko navrati 

i mi smo ga upućivali na neke 

osnovne zakonske odredbe, recimo 

na članak 15. Zakona o šumama, a 

istodobno smo ga upućivali na neke 

druge lokacije koje su potpuno 

neobrasie i nudili da obavimo 

pošumljavanje okoliša oko tog novog 

igrališta, ali očito nismo bili uvjerljivi, 

govori nam ing. Milan 

Devčić, upravitelj Uprave šuma Senj 

Pag 1983. g. dala Šumskom gospodarstvu 

Senj na korištenje i 

upravljanje naknade. Na kraju, 

prema Zakonu o šumama (NN 

52/90.) kultura alepskog bora 

u predjelu Špital postala je 

državna šuma s kojom gospodari 

J.P. »Hrvatske šume« Zagreb, 

pomoću Uprave šuma 

Senj i šumarije Pag. 

1 tako je, bez prethodnog provedenog 

zakonskog postupka, 

općina Novalja započela bespravnu 

sječu, a ona bi, baš naprotiv, 

trebala najviše poštovati 

i provoditi zakone. Uprava 

šuma Senj poduzela je sve propisane 

mjere da bi se onemogućile 

nezakonite radnje 

općine Novalja, ali u tome, na 

žalost, nije uspjela. U našim nastojanjima 

smo se na kraju 

obratili apelom svim sredstvima 

javnog priopćavanja i ekološkim 

udrugama diljem zemlje 

da bismo sačuvali kulturu 

Špital. Na naše obraćanje reagirala 

je većina pozvanih, a novine 

su (posebice »Novi list«) u 

cijelosti objavile naše odgovore 

na izjave načelnika općine Novalja. 

Od svih ekoloških udruga, 

jedino se oglasio Hrvatski 

savez zelenih prosvjedom koji 

je u potpunosti pogodio bit nastalog 

problema. U prosvjedu 

Hrvatski savez zelenih, između 

ostalog, piše: »Nalogodavac 

je zaslužio krivičnu odfovornost 

za ignoriranje zaonske 

regulative i počinjenu 

nenadoknadivu štetu, te smo 

sigurni da će za učinjeno i odgovarati. 

Hrvatskoj je dosta nasilja 

i uništavanja prirodnih i 

drugih resursa, pa smo sigurni 

da će pučanstvo Novalje i cijeloga 

Paga znati procijeniti 

počinjenu štetu«, kaže na kraju 

prosvjeda upućenog na adresu 

Općinskog poglavarstva Novalja. 

Iako su sredstva javnog 

priopćavanja (novine, radio i 

televizija) mnogo pridonijela 

objektivnom upoznavanju na- 

OTOK PAG najsiromašniji je od naših naseljenih otoka 

šumskom vegetacijom sa svega 2,6 posto površina. Međutim u 

maniri nekih općinskih moćnika i Ivan Dobo poželio sijepodići 

spomenik još dok je na vlasti, upravo u šumi gradnjom nogometnog 

igrališta, pa se tako ovom sječom pridružio poznatim 

mletačkim bogatunima koji su nemilosrdno sjekli hrast medunac 

i s otoka Paga vozili u Veneciju, pa je tako i nastavo naziv 

za Pag - mjesečev otok 

stale situacije, smatram da bi 

jedna eminentna ekološka 

udruga (Hrvatsko ekološko 

društvo ili Lijepa naša), trebala 

održati okrugli stol u Novalji o 

toj temi. Poruke s takovg skupa 

snažno bi odjeknule u javnosti, 

pa je malo vjerojatno da bi se 

ovakvi primjeri mogli ponovo 

dogoditi. 

U proteklom razdoblju stiglo 

je na adresu Uprave šuma Senj 

nekoliko potpisanih brzojava 

otpore stanovnika Novalje, 

Eoji se žale na autokratsko ponašanje 

svoje općine. U uzavrelim 

strastima tužno se doimaju 

prijeteća anonimna pisma iz 

Novalje, v adresirana na 

stručnjake Šumarije Pag, kao i 

uništena tabla rasadnika u neposrednoj 

blizini šumarijske 

Nakon sječe lijepa, ponosna i prekrasna stabla alepskog bora sravnjena su sa zamljom u najboljoj životnoj dobi. 

Sječa nije odobrena i obavljena je protivno odluci općinskog i republičkog inspektora. Pitamo se hoće li itko ikada 

odgovarati za svoje nedjelo ? 

zgrade. O instrumentalizaciji 

cijelog slučaja najbolje svjedoči 

pojava peticije stanovnika Novalje 

u kojoj se traži podrška za 

gradnju nogometnog igrališta i 

to, zamislite, - baš na lokaciji 

posječene kulture alepskog bora. 

Sve to pokazuje do koje mjere 

su krivi potezi općine Novalja 

stvorili jednu naelektriziranu 

atmosferu koju više nije moguće 

kontrolirati. Uprava 

šuma Senj nije protiv razvoja 

Novalje i izgradnje nogometnog 

igrališta, ali smatra da je 

njegovu lokaciju trebalo pronaći 

izvan šume. To ne bi Dilo 

teško, jer se uokolo Novalje nalaze 

nepregledne neobrasie 

površine. Izbor baš takve lokacije 

predložila je Uprava šuma 

Senj, koja bi sigurno pokazala 

razumijevanje za pošumljavanje 

okoliša 

igrališta kako bi se čim 

prije eliminirao negativni 

utjecaj vjetrova. 

Da je »slučaj Novalja« 

izazvao mnoge pozitivne 

reakcija u javnosti, 

dokazuju nam brojne 

podrške iz cijele zemlje 

upućene Upravi šuma 

Senj, pa je to najbolji dokaz 

ispravnosti naših 

stajališta. Pravu lekciju 

počiniteljima ove bespravne 

sječe izrazio je 

u crtežu mališan Sentić, 

učenik I. razreda 

Osnovne škole Ivana 

Mažuranića iz Novog 

Vinodolskog. Njegov 

način izražavanja neobično 

je impresivan i 

poučan. Time se 

potvrđuje da su najmlađi 

i te kako svjesni 

propusta starijih, pa za 

budućnost naše zemlje' 

ne moramo strepjeti. 

Iako je Policijska stanica 

u Pagu obradila 

slučaj i predala ga nadležnim 

službama, do 

danas još nije pokrenut 

spor. U međuvremenu 

posječeni borovi leže na 

tlu zajedno s granjevinom 

pa se povećava 

opasnost od pojave štetnika i 

izbijanja požara u preostaloj 

kulturi alepskog bora. U takvim 

okolnostima šumarske inspekcijske 

službe trebale bi narediti 

uklanjanje sortimenata i 

uspostavljanje šumskog reda 

U posljednje vrijeme tužno se doimaju prijeteća 

pisma koja stižu na adresu naših djelatnika, 

govori nam upravitelj Šumarije Pag, 

ing. Tomo Devčić i čudi se kako se nisu 

ispoštovali osnovni zakonski akti upravo od 

onih ljudi koji su postavljeni da čuvaju i provode 

u život zakone 

uz ponovno pošumljavanje posječene 

površine. 

Uprava šuma Senj se nada 

brzoj intervenciji svih institucija 

naše vlasti u čiju objektivnost 

imamo puno povjerenje. 

Tekst: mr. Viče IVANČEVIĆ 

Snimci: V.I. i Z.L. 

U šumarijskom rasadniku proizvedu se dovoljne količine sadnog materijala za višegodišnje potrebe pošumljavanja, 

ali treba htjeti i osigurati sredstava za sve te površine koje su potencijalne za pošumljavanje, a toga još nema 

dovoljno među ostalim strukturama na otoku Pagu 

AGENDA 21 ZA LOKALNE VLASTI 

S PODRUČJA SREDOZEMLJA 

Nakon Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvitku 

(Rio de Janeiro, 1992.) i Konferencije zamalja Sredozemlja 

MED Agenda 21 (Tunis, 1994.), u Rimu će od 22. do 24 studenoga 

biti održan sastanak, koji za cilj ima odrediti prioritete 

za provedbu Agende 21 (Rio de Janeiro 1992.) na lokalnoj 

razini na području Sredozemlja. Najavljena konferencija 

predstavlja zajednički napor lokalnih uprava i samouprava s 

područja Sredozemlja radi postizanja zajedničke akcije u 

osmišljavanju i provedbi strateških akcijskih planova za 

zaštitu okoliša. O konferenciji su obaviješteni županijski uredi 

za prostorno uređenje, stambeno-komunalne djelatnosti, 

graditeljstvo i zaštitu okoliša, koji su na razini županija trebali 

organizirati sudjelovanje predstavnika lokalne uprave i samouprave 

iz Hrvatske.


Gotovo ni jedna značajnija šumarska manifestacija u našoj zemlji ne može proći bez veselih »šumara« iz 

Vinkovaca. Tako je bilo i u Novom Vinodolskom, gdje su taburaši i pjevači iz Uprave šuma Vinkovci tijekom 

tri dana uveseljavali i zabavljali naše goste kao i sve naše djelatnike 

DANI 

HRVATSKOG 

ŠUMARSTVA 

- HOTEL 

»ZAGORI« 

OD 

25. DO 28. 

RUJNA 

1995. 

Bilo je veselo i 

ugodno druženje u 

Za naš ugodan boravak u Primorju 

pobrinule su se i ove dvije Novljanke, 

koje su u svečanim nošnjama 

dočekivale goste pred recepcijom i svim 

našim uzvanicima s osmijehom zaželjele 

dobrodošlicu u hotelsko naselje 

»Zagora« 

Novom Vinodolskom 

ovogodišnjih Dana hrvatskog šurrtarstva 

Tradicija šumarskih okupljanja, 

uglavnom kao natjecanje sjekača, 

duga je tri desetljeća. Prošle je godine 

grupa naših entuzijasta i onih koji smatraju 

da su nužna okupljanja šumarskih 

djelatnika Hrvatske, priredila prve Dane 

hrvatskog šumarstva u Kinkovu, Virovitica. 

Bilo je to mjesto niza šumarskih događanja 

- osmišljenih, zabavnih i svrhovitih. 

Drugo po redu održavanje Dana hrvatskog 

šumarstva ove godine još je više potvrdilo 

smisao i potrebu jedne takve manifestacije, 

na što ukazuje i nazočnost brojnih 

gostiju, uzvanika, natjecatelja kao i svih 

ostalih djelatnika Hrvatskih šuma. Mnogi 

su bili pomalo skeptični u ishod ovakve 

manifestacije, daleko izvan tradicionalnih 

šumarskih centara kontinentalne Hrvatske. 

Međutim, već na samom otvorenju 

potvrđene su sve prednosti 

priređivanja takvih 

priredbi, čak i na samoj 

obali, u Mediteranskim 

šumama. 

Kada sve protekne u takvom skladu, kao što 

je to bilo u Novom Vinodolskom, a za što je 

preduvijet dobra organizacija, svatko poželi 

još više takvih susreta i druženja. Neka ove 

riječi ujedno budu i zahvala vrijednim domaćinima 

za sve ono što su pružili svojim 

gostima Uprava šuma Senj i Šumarija Novi 

Vinodolski. 

Fotografije s ove stranice neka posluže onima 

koji nisu imali sreću prisustvovati tim 

događanjima, kao potvrda svega naprijed 

iznesenog. 

Za list »Hrvatske šume« tekst i fotografije iz 

Novog Vinodolskog pripremili: Antun - Zlatko 

Lončarić i Miroslav Mrkobrad. 

Svrha manifestacija poput Dana hrvatskog šumarstva je druženje 

djelatnika svih naših uprava. Tako smo snimili i generaciju šumara koja je 

u šumarskoj struci od 1958. godine. U Novi Vinodolski došli su:Marko 

Vukelić, Anton Stanište, Hranislav Jakovac, Ivan Vrčeki Pavie Vratarić 

(gornji red) te Ivan Vukelić, Božidar Klepac, dr. Stjepan Kiasić i 

Damir Piškulić (sjede) 

Premda se ove godine još nije birao najuspjelije 

aranžiran štand s cjelokupnom ponudom, možemo 

neslužbeno reći kako je jedan od najbogatijih bio 

štand Uprave šuma Vinkovci, koja je, osim stoje 

ponudila šljivovicu i kulen, dovela i dvije 

djeveruše, ali, jasno, samo za gledatelje 

Jedna od brojnih novina na ovom natjecanju 

bila je i dodjela velike boce šampanjca 

pobjedničkoj ekipi »Bjelovara« 

što ju je njenom vođi Mirku Mandiću 

uručio naš direktor, 

ing. Josip Dundović


Možemo biti zadovoljni i medijskom 

prezentacijom naše manifestacije 

Dani hrvatskog šumarstva, jer su, 

počevši od konferencije za novinare 

uoči samog natjecanja, svi događaji 

stalno bili pod »paskom« novinara iz 

svih hrvatskih medija. Tako su se iz 

privremenog studija izravno u eter 

javili naši uvaženi gosti ing. Ivica Gazi 

i naš direktor ing. Josip Dundović, i u 

petnaestak minuta predstavili 

slušateljima Radiopostaje Zagreb tok 

događaja u Novom Vinodolskom 

Pri obilasku štandove oko borilišta, s 

bogatom gastronomskom ponudom 

naših uprava, vjerujemo daje najteže 

bilo ministru, ing. ivici Gažijujer 

morao je kušati jela i pića sa svakog 

štanda pored kojega je prolazio kako 

ne bi izazvao zle primisli kod onih 

domaćina čije specijalitete slučajno 

ne bi kušao 

_ . ... 

Snimili smo i gotovo dvadeset godina mlađu generaciju. Stoje: 

Zvonimir Bern, dr. Joso Vukelić, Željko Vusić, Petar Milanković, 

Miroslav Gašparac i Juraj Pavelić. U donjem redu čuče: Mile Dodan, 

Vlatko Kuterovac i Hrvoje Zdjelar 

Najbrojnija inozemna delegacija došla nam je iz prijateljske Češke, predvođena dekanom šumarskog fakulteta 

Prema njihovim riječima, najljepša uspomena koju nose s ovog našeg trodnevnog šumarskog druženja je 

nezaboravno putovanje motornim brodom akvatorijem Primorja, stoga nije čudno što su se poželjeli za 

uspomenu slikati ispred Novog Vinodolskog i samog broda 

Tijekom ovih ratnih godina brojni djelatnici Hrvatskih šuma sudjelovali 

su u postrojbama Hrvatske vojske, a dobar dio njih još uvijek s ponosom 

nosi odore HV-a i pripadajućih brigada i pukovnija. Stoga je i sam 

ministar, ing. Ivica Gazi, obilazeći izložbu likovnih i skulptorskih radova 

naših djelatnika, iskoristio nazočnost jednog od autora - Zdenka Krulića, 

koji je na Dane hrvatskog šumarstva došao izravno iz postrojbe, i poveo 

s njim razgovor 

Na štandu Uprave šuma Split, osim 

ponude brojnih dalmatinskih 

specijaliteta i dobrog »crnjaka«, 

goste je zabavljala i domaća klapa, 

pjesmama iz svih hrvatskih krajeva, 

tako da se gosti nijednog trenutka 

nisu dosađivali


NA SASTANKU RUKOVODITELJA PRAVNIH ODJELA PONOVO 

AKTUALIZIRANA STARA TEMA 

KADA ĆE PITANJE 

KADRA DOĆI NA RED? 

I 

nformatički 

program »Kadrovi« 

radi se već dvije godine 

i još nije dovršen. Podaci 

po svim Upravama unijeti su sa 

svibnjom ove godine, ali »kad bi 

netko u Zagrebu pritiskom na 

taster PG-ja htio dobiti neki podatak 

- ipak ga ne bi dobio«! Statistički, 

90 posto posla je obavljeno, 

»šteta je što se stalo i što se 

sustav ne može koristiti«.Kolegij 

pravnika / šefovi pravnih odjela 

po upravama te stručni suradnici 

iz Direkcije), sastaiud se u Sisku 

drugi put ove godine, zapitao se 

zbog čega je to tako i gdje je kratki 

spoj. No prvo, zbog čega pravnici 

raspravljaju o jednom, recimo, informatičkom 

problemu? Jednostavno 

zbog toga što se evidencija 

kadra vodi po odjelima za opće 

poslove pa pravnici misle kako bi 

se to već jednom trebalo i riješiti.Ima 

nekoliko »temeljnih« 

problema zbog čega ovaj program 

ne funkcionira. U osnovi 

svega je, kažu pravnici, što program 

kadra nikada nije imao 

prioritet, što su uvijek dolazili 

neki novi koji su imah prednostProblem 

je nadalje i taj što 

podaci nisu »očišćeni«. To znači 

da je negdje, u aplikacijama nekih 

uprava bilo više zaposlenih 

nego na terenu, jer podaci nisu 

ažurirani. A to je trajan, a ne 

završen posao. Konačno, ističe 

šef pravnog odjela delničke 

uprave, Branka Malnar, nužno je 

u šifarniku izmijeniti nazive radnih 

mjesta, što je u tijekuDakako 

tu su i sitne poteškoće kao, primjerice, 

da u nekim upravama administracija 

teško dolazi do PCja 

»jer je odnos s informatičkim 

odjelima katastrofalan!«Pravnici 

će, kao šefovi odjela sa svoje 

strane učiniti sve da ubrzaju 

stvar, znači ažurirati podatke, 

izmijeniti nazive, a na informatičkoj 

je službi da i kadar napokon 

dođe na red. * 

NOVI ZAKON O RADU - bilo 

je pak čisto pravno pitanje kojim 

se također pozabavio kolegij. 

Ističući da je »bilo kome 

teško objasniti kako 43 diplomirana 

pravnika u poduzeću 

ne mogu riješiti bilo koji problem«, 

v. d. rukovoditelja pravne 

službe Darko Kralik pozvao 

je kolege na punu suradnju i 

zajedničko rješavanje problema. 

A izuzetno važan Zakon o 

radu, koji se počinje primjenjivati 

od 1. siječnja sljedeće godine, 

prilika je da će se zajednički 

pristup i realizira. Do tada je 

potrebno mnogo toga učiniti, 

Sa skupa rukovoditelja pravnih odjela i stručnih radnika pravne službe u Sisku 

tu je kompletan rokovnik radnji 

koje treba obaviti i akata koje 

do tada, a i kasnije treba donijeti. 

Prva među njima su pravila 

o poslovima, koji se ne smiju 

prekidati u vrijeme štrajka i 

isključenja s rada, slijedi, zajedno 

sa sindikatom Pravilnik o 

radu itd. A to što još nema ni 

jednog oglednog primjerka »siguran 

je znak da je riječ o 

teškom poslu.« 

A sam zakon detaljnije su na 

skupu, sebi i kolegama prezentirali 

i protumačili pravnici 

Stjepan Sporčić, Branka Širac, 

Mato Margetić, Kruno Tot, 

Ljerka Kobelja, Javorko Bebek, 

Mira Kovačić i Branka Malnar. 

M. 

U DELNICAMA ODRŽAN 

SASTANAK GEODETSKIH STRUČNJAKA 

Početkom listopada, u 

Upravi šuma Delnice 

održan je sastanak geodetskih 

stučnjaka iz uprava šuma 

Split, Senj, Gospić, Buzet, Ogulin 

i Karlovac. Iz Direkcije bili su 

nazočni geodetski stručnjaci 

BOŽIDAR KRZNARIĆ, MIL- 

JENKO VREBČIĆ, IVICA MIL- 

JKOVIĆ Tema sastanka bila je 

očitovanje geodetskih koordinata 

težišta odsjeka. 

Za izradu osnove područja potrebno 

je izraditi višenamjensku 

kartu na kojoj bi bili ucrtani svi 

odsjeci predstavljeni jednom 

točkom kao težištem tog odsjeka. 

Geodetski stručnjaci održali su svoj stručni sastanak u Delnicama 

Stoga, na području svake uprave 

šuma geodetski stručnjaci izradit 

će geodetske koordinate (x,y) 

težišta ili srednje svakog odsjeka 

pregledno po gospodarskim jedinicama. 

Na taj način, ovim 

točkama a uz pridružene simbole 

iscrtala bi se cijela karta Hrvatske 

po odsjecima, a koristila bi se 

u vise namjena. 

Poslije sastanka prezentirana je 

praktična primjena skidanja koordinata 

za jednu gospodarsku 

jedinicu koju su izradili stručnjaci 

iz Direkcije. 

Na sastanku je bilo riječi i o problematici 

koja trenutačno prati 

sve geodetske službe po upravama 

suma. U većini uprava šuma 

tek sada se prišlo ekipiranju geodetskih 

službi potrebitim kadrom. 

Uz potreban kadar, svakoj 

geodetskoj službi prijeko je r ,- 

trebno je i odgovarajući ir. .oimentarij 

za rad, komp'u.or. 

U tom smislu geodeti očekuju i 

pomoć na razini Poduzeća. Inače 

u većini uprava šuma geodetske 

službe rade u sastavu Odjela za 

uređivanje šuma. 

V.P. 

U PRVIH OSAM MJESECI UŠ DELNICE 

ZADOVOLJAVAJUĆE IZVRŠENJE 

PLANA PROIZVODNJE 

Tijekom osam mjeseci ove godine u Upravi 

šuma Delnice, ističu da su postignuti zadovoljavajući 

rezultati pri izvršenju godišnjeg plana 

proizvodnje.Sječa i izrada izvršena je 67,60 posto 

godišnjeg plana, vuča i iznos izvršeni su sa 65,20 

posto, te otprema sa 66,30 posto godišnjeg plana. 

Trenutačno najveći problemi s kojima se susreću u 

proizvodnji su još uvijek nedostatak potrebitih ljudi i 

vozila... 

U posljednje vrijeme evidentno je da su povećane 

i zalihe, što znači da sve raspoložive snage treba 

usmjeriti na smanjenje zaliha. U tom smislu treba 

posebno aktivirati fazu HI, to jest pojačati otpremu 

drvnih sortimenata. 

S obzirom na isto razdoblje prethodne godine, 

povećano je 20 posto ozljeđivanje na radu. Naime, 

za osam mjeseci ove godine dogodilo se 29 ozljeda 

na radu. 

Tijekom jesenske kampanje nastojat će se u cijelosti 

izvaditi sve potrebne sadnice za jesensko pošumljavanje. 

Radovi vađenja započinju 25. rujna 1995., a 

potrajat će do sredine listopada. Planira se 

izvaditi približno 249.650 komada sadnica, od 

čega na potrebe privatnih šuma »otpada« 

81.275 komada sadnica. 

V.PLEŠE 

U POŽEŠKOJ UPRAVI ŠUMA ODRŽAN 

SASTANAK GEODETSKIH STRUČNJAKA 

NEDOSTAJU 

SUVREMENI 

INSTRUMENTl 

Bilo je riječi o očitavanju zemljopisnih koordinata 

u odsjecima, te o izradi tematske karte 

koja će imati operativnu vrijednost 

Geodetski stručnjaci zaposleni 

u zagrebačkoj, 

našičkoj, sisačkoj, vinkovačkoj, 

bjelovarskoj i 

požeškoj Upravi šuma održali 

su početkom listopada u 

Požegi informativni sastanak 

u povodu aktualne geodetske 

problematike u šumarstvu. 

Pozdravnim riječima nazočnima 

se obratio upravitelj Uprave 

šuma Požega mr. Juraj Zelić 

izloživši osnovne podatke o 

ovoj Upravi te istakavši problem 

manjka geodetskih inžinjera. 

Naglasio je da je zadaća 

geodetskih stručnjaka u 

šumarstvu da se suvremenim 

metodama rada uključe u pojedine 

poslove. Uvodnim izlaganjima 

obratili su se dipl. ing. 

Ivica Milković, rukovoditelj 

Službe za uređivanje šuma pri 

direkciji i dipl. ing. Bozo 

Krznarić, geodet u direkciji. Bilo 

je riječi o očitovanju zemljopisnih 

koordinata u odsjecima, 

kao najmanjim osnovnim 

površinama gospodarskog 

razdjeljenja šuma unutar odjela, 

te o izradi jedne tematske 

karte u željezničkom mjerilu 

(1:10.000), koja će imati operativnu 

vrijednost, a prikazivat 

će prostorni položaj terena. 

Premda je geodezija osuvremenjena, 

u pojedinim Upravama 

(primjerice Sisak) nema nijednog 

geodetskog inžinjera, 

zbog čega se poslovi ne 

izvršavaju na vrijeme. Sve 

Uprave trebaju na pripremljenim 

obrascima načiniti popis 

koordinata približnih središta 

odsjeka. Koordinate su bile korak 

prema GIS-u (goegrafskim 

informacijskom sustavu) koji 

sadrži grafički prikaz i bazu 

podataka. Ne treba ići na velike 

GlS-sustave, jer je svrha koordinata 

da baza podataka HSfonda 

bude u svezi s grafikom. 

Rok za dostavu navedenih podataka, 

zbog obuhvatnosti posla, 

nije određen. 

Tijekom diskusije mr. Zelić je 

predložio da koordinate mogu 

očitavati i šumarski inžinjeri 

(revirnici) te istaknuo da je ovaj 

način rada drukčiji pristup u 

uređivanju šuma, a geodetski 

stručnjaci trebaju ga tumačiti i 

promicati. Istaknuta je korist 

uzajamne suradnje s katastrima 

na pojedinim područjima, 

što je osnovica za daljnji rad. 

Govorilo se i o opremljenosti 

suvremenim geodetskim instrumentima, 

kao što su »globalne 

pozicijske stanice« te je 

zaključeno da bi za područje 

»Hrvatskih šuma« trebalo nabaviti, 

eventualno, tri takva instrumenta, 

uz uporabu »totalnih 

stanica«, kao klasičnih instrumenata, 

kojima se postiže 

zadovoljavajuća točnost. Trenutačna 

opremljenost je slaba, 

jer nema novaca, a o nabavi novih 

instrumenata mora se dobro 

razmisliti. Dogovoreno je 

da treba posjetiti sve Uprave 

šuma, te vidjeti čime raspolažu 

i kako su kompjutorski opremljene. 

Svi su bili jednodušni u 

ocjeni da bi ovakve sastanke 

trebalo održavati nekoliko puta 

godišnje, a oni su preduvjet 

da se geodetski poslovi u hrvatskom 

šumarstvu*ijednače.Nakon 

sastanka domaćini su 

upoznali svoje goste s gradskim 

kulturnim znamenitostima. 

I.TOMIĆ


PRVI RADOVI NA PODRUČJU NOVOOSLOBOĐENE ŠUMARIJE OKUČANI 

Sječa usprkos općoj opasnosti 

Šumarija Okučani ima istovjetne probleme kao i 

novoutemeljena Šumarija Stara Gradiška, a oni 

obuhvaćaju manjak radne snage, traktora, 

motornih pila i kompjutora 

U ratnom okružju 

Šumariju Okučani posjetili smo 

nakon četiri mjeseca od oslobođenja 

zapadne Slavonije i svibanjske 

akcije »Bljesak«. Šumarijska 

zgrada uglavnom je sačuvana, a na 

pročelju još uvijek oštečenja od gelera. 

Tragovi su to nedavnih ratnih zbivanja. 

S mladim, novoimenovanim 

upraviteljem, dipl. ing. Ivanom 

Višićem prolazimo kroz kancelarije 

koje su donedavno koristili »krajinski« 

šumari. U svakoj od njih majstori 

ličioci, električari, uvoditelji centralnog 

grijanja. Užurbano se radi da se 

unutrašnji prostor dovede u red i priredi 

za normalan rad administrativno-tehničkog 

osoblja. 

U ratnom okružju 

S upraviteljem Višićem odlazimo u 

sječinu na području gospodarske jedinice 

»Okučanska brda«, sjeverno 

od Okučana, nedaleko ceste prema 

Pakracu. Osim zvuka motornih pila, 

čuje se u kratkim vremenskim razmacima, 

kao da je u neposrednoj blzini 

tutnjava iz artiljerijskog oružja i 

oruđa. Sava nije daleko, a prekosavske 

»delije« iz BiH ne miruju. U ranim 

jutarnjim satim poslali su »LUNU« 

na desetak kilometara udaljeni Cernik, 

no, srećom, nitko nije stradao. U 

uvjetima opće opasnosti započelo se 

s prvom sječom na novooslobođenom 

području Šumarije 

Okučani. Radi se proreda u odjelima 

43b, 44a i 45b, a odjel 44b predviđen 

je za dovršni sijek. Pretežno su to stogodišnje 

hrastove sjemenjače na blago 

nagnutom terenu. 

Nailazimo na, za sada, jedine šumarijske 

sjekače - Antu Lovrića i Cvitka 

Jezerčića, stare znance koji su još dan 

ranije radili na području Šumarije 

Stara Gradiška, ali zbog blizine Save 

i topničke paljbe morali su promijeniti 

mjesto rada. Obojica su prognanici 

iz Gornjih Bogićevaca, a strpljivo 

čekaju na povratak, jer se u njihovom 

mjestu naveliko gradi. Tijekom okupacije 

radili su u Šumariji Nova Gradiška, 

a s obzirom na dugogodišnje 

Društvo malo, ali odabrano: Prvi sjekači Okučanske šumarije s upraviteljem Višićem i poslovođom Batorijem 

iskustvo i vještinu, traženi su među 

malobrojnim sjekačima na ovom području. 

Uz njih je poslovođa Antun 

Batori, koji u šumarstvu radi 14 godina, 

uglavnom na poslovima sječe i 

izrade. Bit će zadužen za revir 

»Okučanska brda«, a smatra da je sortimentna 

metoda rada dobra, jer se 

drvni materijal izrađuje i prima u 

šumi. U nekoliko odjela treba posjeći 

približno 3.000 m3, pretežno hrastove 

drvne mase, a uskoro slijedi izvlačenje 

s dva LKT-traktora. 

Optimizam unatoč 

problemima 

U razgovoru s upraviteljem Višićem 

saznajemo da je ove godine predviđeno 

posjeći 9.500 m3 bruto drvne 

mase, od čega 60 posto čini oblovina. 

Oko 5.000 m3 je glavni prihod, a 4.500 

rn3 drvna masa prethodnog prihoda. 

Šumarija Okučani ima istovjetne propbleme 

kao i novoutemeljena Šumarija 

Stara Gradiška, a oni obuhvaćaju 

manjak radne snage, traktora, kombibusa, 

motornih pila, kompjutora... 

Stoga je na licu mladog upravitelja, 

osim trenutačnog optimizma, uočljiva 

i zabrinutost kako sve to riješiti, jer 

raditi se mora, a nisu osigurani svi 

uvjeti. Svaki je početak težak, a godine 

okupacije ostaviše traga te valja 

krenuti ispočetka. Potrebno je, stoga, 

mnogo strpljivosti dok se proizvodnja 

potpuno ne uhoda. 

Šumarija Okučani doznačila je za etat 

1996. godine oko 15.000 m3 bruto 

drvne mase i to samo na području g.j. 

»Okučanska brda«, jer na prostoru 

g.j.»Zapadni Psunj« doznaku nije 

mogla obaviti zbog, još uvijek, nepristupačnog 

terena. To će učiniti iduće 

godine, kada je planirano doznačiti 

oko 10.000 m3 drvne mase. Za nesmetano 

obavljanje poslova potrebno je 

uposliti još tri sjekača i čak devet 

šumarskih tehničara (pomoćnika revirnika) 

te dva administrativna radnika. 

Premda u šumariji nema posebno 

šumskouzgojnih radnika, do kraja 

godine bit će načinjeno oko 16 ha radova 

na uzgoju, od čega je polovica 

priprema staništa. 

Tekst i snimci; 

Ivica TOMIC 

PROREDE U ŠUMARIJI VELIKA 

Na padinama Južnog Papuka 

Velička šumarija, prema planu sjeća za ovu godinu, treba 

posjeći gotovo 18.000 m3 bruto drvne mase 

Supraviteljem Šumarije Velika, ing. Hrvojem 

Zdelarom, posjetili smo sječine u gospodarskim 

jedinicama »Južni Papuk« i »Poljanacke šume«. 

Oko 5 km sjeverno od ceste Velika - Kaptol, u blizini 

sela Češljakovci, nalaze se na oko 400 m nadmorske 

visine, na padinama »Južnog Papuka« odjeli 102 c i 

1909 a. Prolazimo pokraj osamdesetgodišnje čiste 

kitnjakove sjemenjače, i dobre kvalitete, u kojoj se 

obavlja proreda, a bit će posječeno približno tisuću 

kubičnih metara drvne mase. Na grebenu su kitnjakova 

stabla manja i slabije kvalitete, a na blažim 

padinama i uz uvale nalaze se kvalitetnija stabla 

većih promjera. 

Iz odjela 102 c, mješovite bukove i kitnjakove sjemenjače, 

izvlače se s dva traktora, nakon provedene 

prorede, pojedini drvni soritmenti. Vozač IMT-a 560 

Ivica Čakalić u šumarstvu je deset godina, a od toga 

četiri godine radi na ovim poslovima. Drvnu masu 

izvlači s tisuću metara prosječne udaljenosti a dnevni 

su mu učinci oko 8 m3. Traktor star šest godina 

katkada_ zataji, a teško se dolazido dijelova i mehaničara. 

Čakalićev kolega Vinko Carić upravo se uputio 

po još jednu u nizu dnevnih tura izvlačenja. 

Odlazimo na područje gospodarske jedinice »Poljanacke 

šume«, sjeverozapadno od Poljanske, sela u 

čijem su se okružju početkom Domovinskog rata 

vodile borbe u ovom dijelu Požeške kotline. Ovaj 

brdski i razveden teren zauzima dio južnih i jugoistočnih 

padina Papuka. Iz jednodobne bukove sjemenjačke 

(odjel 13a), s nešto primiješanog kitnjaka, 

graba i cera, u kojoj je planirano posjeći u proredi 

više od 1.000 m3 drvne mase, s tri traktora izvlače se 

drvni sortimenti na pomoćno stovarište. 

Drago Josipović vozač je starog LKT-a, a od 16 godina 

u šumarstvu, posljednjih šest godina isključivo 

radi kao traktorist. Dnevno izvuče i do 15 m3 oblovine, 

a tuži se da traktor, zbog starosti, ima češće 

kvarove. Slavko Samardić, s 12 godina radnog staža, 

nema takvih problema, jer vozi gotovo novi »TOR 

PEDO«. Dnevni učinak mu je oko 10 m3, a ističe da 

je teren strm, što onemogućuje veće učinke. Vinko 

Andrijašević u ovoj grupi je najstariji, vozi osam 

godina star IMT-560 a ima dvanaest godina traktorskog 

staža. Dva mjeseca je radio na »ECOTRACO- 

MU« ali ga je, zbog kvarova, morao zamijeniti drugim 

traktorom. 

Šumarija Velika, prema Planu sječa za ovu godinu, 

treba posjeći gotovo 18.000 m3 bruto drvne mase, od 

koje tehnička oblovina čini 5.000 m3, a prostorno 

drvo približno 11.000 m3. 

Tekst i snimak: I.TOMIĆ 

Udarna trojka veličkih traktorista: Samardić, Josipović i Andrijašević s upraviteljem Šumarije ing. 

Zdelarom 

Zbog čega nam sada kad smo ostarjeli smanjuju broj bodova, pitaju se radnici na uzgoju 

LJETNI RADOVI - ŠUMARIJA KLOŠTAR PODRAVSKI 

I STALNI RADNICI 

NA ČISĆENJU GUŠTIKA 

Na čišćenju guštika u Šumariji 

Kloštar Podravski rade stalni radnici, 

bivši sjekači koji zbog bolesti ili 

dugogodišnjegstaža više nisu mogli raditi 

kao sjekači i postizati normu. 

U odjelu 23 B gospodarske jedinice Svibovica 

zatekli smo jednu takvu grupu poslovođe 

Mirka Skudara. U skupini su: Ivan 

Rukavina, Ivan Babić, Mirko Tržić, Ivan 

Skec, IvanTudić, Ivan Tišljajec, Vlado Kovačić, 

Đuro Tudić, Drago Šušelj, Franjo 

Begovec. 

Ivan Skec iz obližnjeg sela Kozarevca nakupio 

je već 35 godina u šumi: 

- Radio sam pomoću slingerice, još čuvam 

»nakolenice« iz tog vremena. Četvorica 

smo vukli pilu, asa slingericom pa kasnije 

motorkom družio sam se punih 25 godina. 

Posljednjih godina radim na uzgoju, govori 

Skec. 

I Ivan Tudić ima dosta staža (17 godina) u 

šumi, a prije toga i na nekim drugim poslovima, 

kao uostalom i mnogi drugi iz 

ove skupine. Osim višegodišnjeg staža, 

zajedničko im je još nešto - svi se žale na 

broj bodova koji određuje plaću. Kao sjekači 

imali su 2.300 bodova, sada imaju 

manje. 

- Zbog čega su nam sada smanjili plaću 

kad smo ostavili cijeli život u šumi, govore 

oni. Skec spominje i teške uvjete rada. 

Zbog velikih vrućina i komaraca, protiv 

kojih nema lijeka, i ne pomaže nikakav 

sprej, radnici dolaze u rano jutro i rade do 

12 sati, »jer se kasnije više ne može«. 

Terenski dodatak je kao i plaća, pa se ne 

isplati biti bolestan. Zna to najbolje Ivan 

Babić, koji je slomio ruku, »no došao je 

raditi najbrže što je mogao, jer od gole 

plaće teško je živjeti«. 

To su glavne teme priča uz gablec, gdje 

smo ih i zatekli. No uz sve te priče, ne treba 

sumnjati, kažu oni, da će završiti svoj posao. 

M.M.

STRUČNE EKSKURZIJE 

SLOVENSKI ŠU 

U BJELOVARU 


PLAN GOSPODARENJA ZA 1996. GODINU 

Izbjeći dosadašnje 

improvizacije 

Teško je očekivati da će se 

do kraja godine ići u neke 

veće investicijske zahvate, 

to više što će u funkciju prvo 

trebati staviti šumarije na novooslobođenom 

području. 

Zbog toga će dio investicijskih 

sredstava biti korišten ponajprije 

u te svrhe. O tome treba voditi 

računa i pri izradi rebalansa 

plana gospodarenja za 1995. godinu, 

istaknuto je na sastanku" 

šefova odjela za plan i analizu 

uprava »Hrvatskih šuma«, 

održanom u Bjelovaru. 

Ni činjenica da u proizvodnju 

ulazi jedna nova uprava (Nova 

Gradiška) te nove šumarije planerima 

neće pri izradi rebalansa 

predstavljati problem kao rokovi 

u okviru kojih to treba napraviti. 

Istakli su to gotovo svi sefovi 

odjela koji su se složili da će 

posao biti dovršen do polovine 

rujna ako ostali odjeli na vrijeme 

obave svoje zadatke. To vrijedi 

za proizvodnju, računovodstvenu 

te informatičku 

službu. 

- No, sve to bit će još važnije pri 

izradi plana gospodarenja za 

1996. godinu - istakao je šef 

plansko-analitičke službe ing. 

Adolf Malek. Kako bi se izbjegle 

sve improvizacije, posebna 

radna grupa treba pripremiti teren, 

odnosno dogovoriti smjernice, 

ciljeve i zadatke plana za 

1996. Održat će se sastanci s rukovoditeljima 

proizvoda, 

računovodstvene i informatičke 

službe, od proizvodnje će se 

tražiti da definira ono što želi 

pratiti i kakve podatke imati. Za 

buduće analize, jer plansko analitička 

služba i odjeli po upravama 

radit će tromjesečne, a po 

potrebi i češće analize izvršenja, 

važno je da planski elementi budu 

jedinstveni. I dosad su pojedine 

uprave radile analize, ali 

zbog različitih ulaza i elementa 

bilo je teško uspoređivati rezultate. 

Radna grupa za pripremu izrade 

plana za 1996. trebala se sastati 

do kraja rujna. 

(m) 

ODRŽAN SASTANAK EKOLOGA U ZALESINI 

rekonstrukcije ovog stovarišta, 

JEDINSTVEN NAČIN RADA 

1987. godine, do početka rata 

U organizaciji Službe za ekologiju, referade za zaštitu 

šuma pri Direkciji, organiziran je u Zalesini 22. rujna 

1995. sastanak stručnih suradnika za zaštitu šuma iz 

svih šesnaest Uprava šuma. 

Sastanku su bili nazočni prof. Miroslav Harapin iz Šumarskog 

instituta Jastrebarsko, prof. dr. Milan Glavač sa Šumarskog 

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, mr. Petar Jurjević iz 

Direkcije. 

Teme sastanka bile su provođenje zaštite šuma u idućem 

razdoblju, te informacije o šumskih požarima u 1995. 

Stručnjaci delničkog odjela za ekologiju informirali su nazočne 

o provedenim istraživanjima praćenja potkornjaka na 

području Uprave šuma Delnice. 

Zbog jedinstvenog pristupa problematici zaštite šuma i provođenju 

samih istraživanja na terenu, dogovoren je među 

nazočnim stručnjacima jedinstven način rada u pristupu i 

obradi navedene problematike. Naglašena je i potreba u takvim 

istraživanjima što uže suradnje između Uprava šuma, 

Šumarskog instituta Jastrebarsko i Šumarskog fakulteta u 

Zagrebu. 

V.PLEŠE 

GLAVNO STOVARIŠTE ŠUMARIJE VELIKA 

USLUGE ZA ČETIRI 

ŠUMARIJE 

Tijekom ratnih godina tržišni uvjeti se bitno mijenjaju, a godišnja otprema je 

dvostruko manja 

Smješteno u blizini željezničke^postaje 

Velika, glavno 

stovarište istoimene šumarije 

privlači pozornost svojom 

uređenošću i suvremenim izgledom. 

Na stovarišnom prostoru 

od gotovo pola hektara, uz kolosijek 

dug 218 metara, trenutačno 

se nalazi gotovo 2.000 m3 različitih 

drvnih sortimenata, koji 

čekaju na otpremu željeznicom. 

Prilazni i obilazni putevi (650 m) 

su asfaltirani i dovoljno široki za 

manevriranje kamionima s dizalicom 

i prikolicom te za obavljanje 

različitih istovarno-pretovarnih 

poslova. U blizini je lijepo 

uređena kućica s uredom i 

Eriručnim skladištem za revirnia 

i njegove pomoćnike. 

Veći dio sortimenata čini celulozno 

bukovo i brezovo višemetarsko 

drvo, koje se otprema vagonima 

za Belišće, a dio sortimenata 

namijenjen je izvozu. Dnevni 

kapacitet utovara je 330 m3, 

odnosno 660 prm u jedanaest 

Eas-vagona ili 285 m3, odnosno 

570 prm u 19E-kola. Od početka 

znalo se pojedinih godina otpremati 

i do 50.000 m3 različitog 

sortimenta. Tijekom ratnih godina 

tržišni se uvjeti bitno mijenja- 

ju, a godišnja otprema je dvostruko 

manja. Ove godine, prema 

riječima revirnika Zdenka 

Mazanika, očekuje se da će biti 

otpremljeno približno 30.000 

m3. 

Unatoč nastojanju da stovarište 

što manje služi za uskladištenje, 

već poglavito kao mjesto 

utovara-pretovara u vagone, u 

praksi je to teško ostvarivo, jer 

drvni sortimenti nerjetko stoje 

Na glavno stovarište »zaluta« i ova roba slabije kvalitete 

Istovar na veličkom glavnom stovarištu 

uočekivanjuotpremepojedinim 

kupcima. Zbog toga mijenjaju 

svoja tehnička i kemijska svojstva, 

gube na težini, a to se negativnoodržavanafinancijskurealizaciju. 

Stovarišni prostor stoga 

se koristi iza naknadno klasiranje, 

dorađivanje, pa čak i otpisivanje 

dopremljene robe s pomoćnih 

stovarišta - naglašava 

Mazanik. 

Usluge stovarišta koriste šumarije 

velika, Kutjevo i Kamenska, 

a katkad i Požega, pa je ono po 

tome specifično na području JP 

»Hrvatske šume«. Udaljenost 

pomoćnih stovarišta je do 40 km. 

Kompjutorska evidencija, zbog 

specifičnosti poslova, nije potpuno 

usklađena i uhodana. 

Osim revirnika, poslove raspoređene 

u dvije smjene obavljaju 

još dva pomoćnika i dva radnika 

koji pomažu tijekom stovarišnih 

poslova. Naime, rade na prerezivanju 

i slaganju drvnih sortimenata 

te »vezanju« vagona. Prema 

riječima Mazanika, suradnja 

šumara i željezničara tradicionalno 

je dobra i znatno pridonosi 

boljem ostvarenju cjelokupne 

otpreme. 

Tekst i snimak: I.TOM1Ć 

Suzbijanje pepelnice tretiranjem iz zrakoplova »Agroaviationa« iz Čazme 

Uorganizaciji Šumarskog 

fakulteta Sveučilišta u 

Zagrebu održana je na 

području bjelovarske uprave 

stručna ekskurzija slovenskih 

šumarskih stručnjaka. Dvodnevnom 

druženju bili su prisutni 

predstavnici Biotehničkog 

fakulteta u Ljubljani, 

Gozdnog instituta Slovenije, 

Šumarskog fakulteta u Zagrebu, 

Šumarskog instituta Jastrebarsko 

te domaćini iz Uprave 

šuma Bjelovar. Ekskurzija je 

održana na području šumarija 

Vrbovec i Čazma. 

Prvog dana u Vrbovcu, u Varoškom 

lugu, sudionici ekskurzije 

obišli su zoološki rezervat 

te su upoznati s problematikom 

integralne zaštite šuma, lovnog 

gospodarenja i zaštite prirode. 

Drugog dana boravka slovenskih 

stručnjaka na području 

bjelovarske uprave, u šumariji 

Čazma, raspravljalo se o problematici 

i suzbijanju štetnika 

i bolesti u sastojinama hrasta 

lužnjaka. Sudionicima ekskurzije 

prikazano je suzbijenje pepelnice 

tretiranjem zrakoplovom 

koje je upravo »akrobatski« 

izveo pilot čazmanskog 

»Agroviationa« Z. Hojsak. 

Šumarski stručnjaci na kraju su 

pregledali tridesetgodišnju sastojinu 

crvenog hrasta (Q. rubra). 

Mr. Branko Bradić


UKRATKO IZ UPRAVE ŠUMA DELNICE 

SUŠENJE POLJSKOG JASENA NA PODRUČJUŠUMARIJE STARA GRADIŠKA 

ODVODNJOM DOKVALITETNIJIH SA 

Posljednje četiri godine sastojine poljskog 

jasena bile su u rukama »krajinskih« šumara, 

koji za to vrijeme nisu poduzimali nikakve 

šumsko-uzgojne ni hidromelioracijske 

zahvate, a proces sušenja je nastavljen 

Gradnjom kanala Lonja • Strug prije gotovo dvadeset godina nastaju bitne W- 

drološke promjene: zbog zadržavanja oborinske vode i poremećaja korijenovog 

sustava, dolazi do sušenja sastojina poljskog jasena 

Gospodarska jedinica »Ljeskovača« 

u sastavu je nedavno osnovane 

šumarije Stara Gradiška, a 

svojim istočnim dijelom smještena 

je u blizini ceste Okučani - Stara 

Gradiška, protežući se na zapad u 

okolini sela Gređani, te naslanjajući 

se južno na gospodarsku jedinicu 

»Međustrugovi«. 

Grupa odjela 3a, 4a, 5b i 6a unutar 

GJ. »Ljeskovača« je dio nizinskih 

poplavnih šuma poljskog jasena u 

zajednici hrasta lužnjaka i velike 

žutilovke (Genisto elatae-Ouercetum 

roboris, Horvat). Navedeni 

odjeli prostiru se na približno 130 

hektara, a ukupna drvna masa je 

približno 14.000 m3. 

Stabla fiziološki slabe 

Gradnjom kanala Lonja - Strug 

1978. i 1979. godine, dolazi do 

»presijecanja« okolnih potočića te 

nastaju bitne hidrološke promjene. 

Ljeti u ovim sastojinama stagnira 

oborinska voda i one se zamočvaruju, 

što se negativno 

održava na korijenov sustav poljskog 

jesena, koji se, zbog nedostatka 

kisika, od vrha stabla prema 

deblu počinje sušiti. Taj je proces 

ubrzan napadom opasnog 

štetnika jasenove pipe, koji kombinirano 

u stadiju kornjaša i ličinke 

oštećuju pupove i lišće koje se 

suši i otpada. Nakon toga stabla 

fiziološki slabe, te postaju neotporna 

protiv napada sekundarnih 

štetnika, napose potkornjaka. Posljedice 

se vide i u slabom prirašćivanju 

drvne mase. 

Sustav odvodnje ne funkcionira 

Iako za svoj optimalan razvoj poljski 

jasen traži vlažna, pa i mokra 

zemljišta koja su bogata mineralnim 

tvarima, očito je da mu dugo 

zadržavanje oborinske vode škodi. 

Sustav odvodnje ne funkcionira, 

jer ne postoji crna postaja i 

crpaljke kojima bi se višak vode iz 

odvodnog kanala, nakon povećanja 

razine obližnje rijeke Save, 

prebacivao u rijeku. Zbog visine 

nasipa oborinska vode ne odlazi 

u kanal te se zadržava u sastojinama. 

Ne treba posebno isticati da 

je nakon odvodnje olakšan pristup 

zraka u pore tla, smanjeno je 

isparivanje, a gubi se i manje topline, 

što se održava na povećanje 

temperature tla, bržu mineralizaciju 

organskih tvari te znatno bolji 

razvoj aerobnih bakterija i zemljišne 

faune. Odvodnjeno tlo bolje 

se rahli i poprima mrvičastu 

strukturu, a korijenje stabala razvija 

se i u dubinu, što je povezano 

sa znatno boljom prehranom. 

Čista sječa i pošumljivanje 

Navedene sastojine poljskog jasena 

bile su u posljednje četiri godine 

u rukama »krajinskih« šumara 

koji nisu za to vrijeme poduzimali 

nikakve šumsko-uzgojne, a ni hidromelioracijske 

zahvate, te je proces 

sušenja nastavljen. Dakako da je 

izostalo prirodno pomlađivanje, te 

umjetno pošumljavanje. 

Nakon svibanjskog oslobađanja 

zapadne Slavonije, stručnjaci starogradiške 

šumarije, u surdnji s 

inž. Jelčićem iz direkcije »Hrvatskih 

šuma«, pregledali su 

ugrožene površine te je dogovoreno 

da se uskoro čistom sječom posiječe 

oko 3.00 m3 drvne mase sušaca, a 

površina pošumi sadnicama poljskog 

jasena i johe iz cerničkog rasadnika. 

Svakako da je isušivanje močvarnih 

i prevlažnih šumskih zemljišta 

osnovni uvjet za pravilno uzgajanje 

i iskorištavanje šuma, a odvodnjom 

se popravlja bonitet tla i 

sastojine. Prvi korak na navedenom 

posavskom području mora 

biti gradnja crpne postaje. 

Tekst i snimak: I.TOMIĆ 

Slijeva nadesno: Krešimir Turk, dipl. ing. šum. Prof. dr. Radovan Križanec, Vilko Ivančić dipl. ing. šum., Damir Delač dipl. ing 

šum., Franjo Kamber, Branko Vidmar 

Snimio: B.PLEŠE 

Izrađen elaborat 

z 

a G.J. "Mala Višnjevica" 

Tijekom rujna komisija koju je imenovalo Ministarstva 

poljoprivrede i šumarstva u sastavu: prof. 

dr. Radovan Križanec, Krešimir Turk dipl. ing. 

šum., Slavica Delač dipl. inž. šum., sastala se sa 

zadatkom da pregleda izrađeni Elaborat programa 

za gospodarenje šumama na kojima postoji 

pravo vlasništvo. Radi se o GJ. »Mala Višnjevica« 

Šumarije Ravna Gora. 

Reviziju Osnove izradio je* delnički Odjel za 


Važenje starog Programa za gospodarenje šumama 

na kojima postoji pravo vlasništva prestalo je 

31. prosinca 1993. g. 

Redovita revizija Programa vrijedi za razdoblje od 

1. siječnja 1994. do 31. prosinca 2003. godine. 

Površina G.J. »Mala Višnjevica« iznosi 1727,92 ha. 

Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva dan je prijedlog 

da izda suglasnost na predloženi Elaborat 

programa za gospodarenje šumama na kojima postoji 

pravo vlasništva za G.J. »Mala Višnjevica«. 

V.PLEŠE 

I l^luUUI OLt £*ik \JU"s "UC&vtlv" 

Slijeva nadesno: Mira Đordević, dipl. ing. šum, prof. dr. Radovan 

Križanec, Slavica Delač dipl. ing. šum., dr. se. Karto 

Bezak, Mafija Sporčić 

Snimio: B.PLEŠE 

TAKSACIJSKI ELEMENTI POŽEŠKE UPRAVE ŠUMA 

PODACI ZA DRŽAVNU OSNOVU GOSPODARENJA 

Područje požeške Uprave šuma prostire se na površini 

gotovo 50.000 ha, od čega je približno 48.000 ha obrasla, 

a ostalo neobrasla površina. Šumske sastojine izdvojene 

su u dvanaest gospodarskih jedinica od kojih je najveća 

»Zapadni Papuk« II (oo 5.300 ha), a najmanja »Poljanačke 

šume« (1.655 ha). Ukupna drvna zaliha početkom 

godine iznosila je 9.638.429 m3 s godišnjim prirastom 

325.739 m3 i godišnjim etatom 215.670 m3. 

Navedeni godišnji prirast sudjeluje u drvnoj zalihi s 3,38 

posto, godišnji etat s 2,24 posto, a godišnji etat čini 66,2 

posto godišnjeg prirasta. U 1994. godini posječeno je 

177.750 m3 drvne mase, što je 82,4 posto godišnjeg etata 

ili nešto više od polovice godišnjeg prirasta. Ove godine 

planira se posjeći oko 190.000 m3, što je u okviru propisa 

Osnove gospodarenja. 

Izračunati taksacijski elementi poslužit će za sastavljanje 

državne Osnove gospodarenja na čijoj će izradi raditi 

stručna ekipa u direkciji »Hrvatskih šuma«. Ova osnova 

vrijedit će od 1.1.19%. do 31.12. 2005. godine, a bit će 

pokazatelj stvarnog stanja svih šuma Hrvatske, te 

sadržavati smjernice gospodarenja tijekom idućih deset 

godina. 

LT. 

Tijekom kolovoza 1995. g. izvršeno je u Skradu ispitivanje Elaborata Osnove 

gospodarenja za G J. »Jasle« Šumarija Skrad. 

Ispitivanje je obavila Komisija koju je imenovalo Ministarstvo poljoprivrede i 

šumarstva u sastavu: Dr. se. Karlo Bezak, prof. dr. Radovan Križanec, Slavica Delač 

dipl. ing. šum. 

Komsija je imala zadatak pregledati izrađeni Elaborat Osnove gospodarenja za 

G J. »Jasle« te utvrditi je li isti izrađen sukladno odredbama Zakona o šumama, 

Pravilnika o načinu izrade šumsko-gospođarske osnove područja i programa za 

gospodarenje šumama. 

Važenje stare Osnove gospodarenja prestalo je 31. prosinca 1994. g. 

Redovita revizija Osnove gospodarenja vrijedi za razdoblje od 1. siječnja 1995. do 

31. prosinca 2004. g. Reviziju Osnove gospodarenja obavio je delnički Odjel za 


Površina GJ. »Jasle« iznosi 1215,15 ha. 

Nakon obavljenog posla Komisija je predložila Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva 

da izda suglasnost na predloženi Elaborat za G J. »Jasle«. 

V.PLEŠE


Pogled na Dunemmanove lijehe u Rasadniku Kuželj 

IZ RASADNIKA KUŽELJ - UŠ DELNICE 

»Južna Krndija«, a kojom gospodari 

Šumarija Caglin. Sastojinu 

Bolji dani za rasadničarstvo 

hrasta kitnjaka obuhvaćaju odjeli 

21a, 22a, b, te 23a i c, a prostiru 

se na površini 90 ha, što čini čak 

polovicu površine svih sjemenskih 

sastojina. Inače, najveći broj 

Jesenska kampanja vađenja sadnica trajat će do kraja listopada i planira 

se vađenje približno 250.000 sadnica, ariša, smreke, jele i drugih četinjača, 

a u pripremi je dokumentacija za proširenjem površina i nabavkom nove 

mehanizacije, ističe ing. Katica Krstanović-Alić 

U 

Rasadniku 

Kuželj delničke 

Uprave šuma u tijeku 

su aktivnosti jesenskog 

vađenja sadnica. U jesenskoj kampanji 

planira se izvaditi 250.000 

komada sadnica, kako za potrebe 

šumarija unutar Uprave šuma 

Delnice, tako i za potrebe privatnih 

šuma. jesenska kampanja započela 

je 25. rujna i traja t će sve do 

sredine listopada 1995. g. Radi toga 

predviđa se i rad svake subote, 

ističe ing. Katica Krstanović-Alić, 

voditeljica Rasadnika. 

Tradicija rasadničke proizvodnje 

u delničkom šumarstvu »stara« je 

gotovo tridesetak godina. Prigodom 

osnivanja Šumskog gospodarstva 

Delnice daleke 1963. g. 

utemeljene su već smjernice buduće 

rasadničke proizvodnje. Rasadnik 

je utemeljen 1965. g., a potpuno 

sagrađen i opremljen potrebnom 

mehanizacijom 1969. g. 

Godine su prolazile, ali nažalost, 

rasadnička proizvodnja tijekom 

svih tih godina nije u šumarstvu 

našla ono svoje mjesto kojemu pripada. 

Kakvo je stanje danas i što se u 

bliskoj budućnosti planira u Rasadniku? 

Krstanović-Alić: »Kapaciteti Rasadnika 

u Kuželju su trenutačno 

500.000 komada sadnica godišnje 

proizvodnje. Uzgajaju se uglavnom 

školovane biljke i to najviše 

smreka, jela, ariš, duglazija i obični 

bor. Od ostalih vrsta imamo nešto 

čempresa, srebrne smreke, tuje i 

ostalih vrsta. 

• 

Ove godine u proljetnoj sjetvi zasijati 

smo 24 kg smreke, 74 kg jele, 

te pola kilograma ostalih vrsta. 

Htijenja i želja u proizvodnji su 

nam još veće, ali na žalost, trenutačne 

prilike nam ne omogućavaju 

realiziaciju svih tih planova... 

Pomanjkanje potrebitih površina 

za sadnju i uzgoj biljaka u Rasadniku, 

zastarjela mehanizacija, nisu 

dugoročno gledano u funkciji zadovoljavanja 

ni trenutačnih potreba 

za sadnim materijalom. Potrebe 

naših šumarija i potrebe prema 

osnovi prava vlasništva /privatne 

šume/, u skladu s vrijedećim programima, 

veće su od današnjih kapaciteta 

Rasadnika. 

No, moram ovdje odmah napomenuti 

da u razgovorima s rukovodstvom 

naše Uprave šuma, te 

obećanjima na razini Direkcije naslućujemo, 

a već i osjećamo u samom 

radu da za rasadničku proizvodnju 

dolaze bolji dani«, ističe 

ing. Krstanović-Alić. 

U pripremi je sređivanje dokumentacije 

u smislu budućeg 

proširenja Rasadnika, naime, dio 

Rasadnika planira se na području 

šumarije Crni Lug. Od mehanizacije 

nabavljen je novi traktor Steyer. 

Trenutačno nije u funkciji 

zbog pomanjkanja cjelokupne 

proizvodne linije /priključaka/. 

Nadamo se da ćemo u proljeće i to 

kompletirati, te radove u Rasadniku 

obaviti s novom mehanizacijom, 

ističe voditeljica Rasadnika. 

A planovi u budućnosti? 

Krstanović-Alić: »Dakle, ambicije 

su nam razviti iz postojećeg suvremenog 

rasadničku proizvodnju, 

proizvoditi kvalitetne sadnice i tako 

pripomoći obnovi naših šuma, 

kako državnih tako i onih na kojima 

postoji pravo vlasništva. 

Radi poboljšanja proizvodnje predlažem 

i novinu, u smislu planiranja 

potrebnih količina sadnica 

na duži vremenski rok za preborne 

šume Gorskog kotara. 

Tekst i snimci: V.PLEŠE 

PLAN PRIKUPLJANJA SJEMENA NA PO 

DRUČJU UPRAVE ŠUMA POŽEGA 

NAJVIŠE ŽIRA HRASTA 

KITNJAKA 

Požeški šumari planiraju ove jeseni prikupiti 

iz priznatih i izabranih sjemenskih sastojina 

približno 106 tona sjemena hrasta kitnjaka i 

lužnjaka, te pitomog kestena 

Ove jeseni požeška Uprava 

šuma planira u dijelu 

svojih priznatih i izabranih 

sjemenskih sastojina na 

površiti od 526 ha, prikupiti približno 

106 tona šumskog sjemena, 

od čega veći dio čini žir hrasta 

kitnjaka (90 t), a preostala količina 

je lužnjakov žir (151), i sjeme 

pitomog kestena (0,51). 

Priznate sjemenske sastojine 

zauzimaju površinu od 182 ha, a 

u dvije sastojine na približno 118 

ha, predviđeno je prikupiti 48 tona 

sjemena, pretežito hrasta kitnjaka 

(321), koji se nalazi na podnicu 

gospodarske 

jedinice 

sjemenskih sastojina je u Šumariji 

Požega, čak 6, no, unatoč tome, 

planirano je u njima prikupiti 

samo 15,5 tona, uglavnom 

lužnjakovog sjemena. 

U izabranim sjemenskim sastojinama, 

na površiti 387 ha, predviđa 

se skupiti 58 tona kitnjakovog 

žira, koji je uglavnom u gospodarskoj 

jedinici »Južna 

Krndija«, na području kutjevačke 

šumarije te na području 

šumarija Velika i Pleternica. 

Sjeme iz navedenih sjemenskih 

sastojina trebalo bi imati dobru 

kvalitetu (klijavost, čistoća, 

zdravstveno stanje), jer o njoj 

ovisi opći uspjeh pošumljavanja. 

Vrlo je važno da sjeme ima dobre 

nasljedne osobine kojima treba 

posvetiti glavnu pozornost, budući 

da one utječu na proizvodnost, 

otpornost i neka druga bitna 

svojstva budućih šumskih generacija. 

I.TOMIĆ 

U ŠUMAMA UŠ DELNICE 

KONTROLA POPULACIJE 

POTKORNJAKA 

Najugroženije područje 

ka je područje šumarije 

lomice šumarija Skrad i 

Kontrola populacije potkornjaka, 

uz pomoć Bakeovih 

klopki, na području Uprave 

šuma Delnice, vršena je od 

početka travnja do kraja kolovoza 

1995. godine. Kontrole su vršene 

svakog četvrtka, što znači da je 

ukupno bilo 22 brojanja potkornjaka 

na svakoj klopci. 

Kontrola populacije potkornjaka 

vršena je na 41 postavljenoj klopci. 

Najveći broj kontrolnih klopki postavljen 

je na području šumarije 

Vrbovsko /šest/, po četiri na području 

šumarija /Fužine,, Gerovo, 

Crni Lug, Skrad/, po tri na području 

šumarija /Ravna Gora, 

Prezid, Fužine/, te po dvije na području 

šumarija /Delnice, Klana, 

Rijeka, Gomirje, Mrkopalj/. 

Nakon provedenog istraživanja 

utvrđeno je da se radilo o pojavi 

populacijom potkornja- 

Prezid i Gerovo, te dje- 

Vrbovsko 

dvije generacije populacije potkornjaka, 

od kojih je prva generacija 

potkornjaka kulminirala 

početkom lipnja, a druga generacija 

početkom srpnja. 

Najugroženije područje populacijom 

potkornjaka je područje 

šumarije Prezid, Gerovo, te djelomično 

područje šumarija Skrad i 

Vrbovsko. 

Na osnovi snimljenog stanja na terenu, 

preporuka je stručnjaka delničkog 

Ekološkog odjela da se tijekom 

sljedeće godine prema navedenoj 

problematici više pozornosti 

pokloni šumskom redu. Pa se 

tako za najugroženije lokalitete 

preporuča obvezno koranje, odnosno 

tretiranje potrebnim repelentima. 

V. PLEŠE 

DRVNA ZALIHA U UPRAVI ŠUMA POŽEGA 

BUKVA NAJZASTUP 

Početkom godine ukupna 

drvna zaliha na području 

Uprave šuma Požega, iznosila 

je 9.638.429 m3, a analizirajući strukturu 

drvne mase dolazi se do podataka 

da je najzastupljenija vrsta drveta 

obična bukva, s gotovo 4.000.000 m3 

ili s udjelom od 42 posto. Odmah iza 

bukve, najrasprostranjeniji je hrast 

kitnjak sa 3.447.819 m3 ili sa 36 posto, 

dok ostale vrste sudjeluju s manjim 

ili zanemarivim postocima. Tako od 

ostalih vrsta listača graba ima 6 posto, 

hrasta lužnjaka 2,4 posto, cera 2,2 posta, 

OTL-a 2,1 posto, breze 1,1 posto 

itd., a najmanje zastupljene listače su 

Vinko Mauhar rukovaoc rasadničke mehanizacije, na traktoru, uz pomoć vrijednih radnica Rasadnika privode posao vađenja hrast medunac, gorski brijest, divlja 

sadnica kraju 

trešnja, crni jasen, iipa i trepetljika. 

Odmah iza bukve (42 posto), među listačama, 

najrasprostranjeniji je hrast kitnjak (36 posto), 

a među četinjačama najviše sudjeluje 

obična jela (2,2 posto) 

Među četinjačama najviše sudjeluje 

obična jela sa 213.789 m3 ili 2,2 posto, 

slijede obični bor s 0,9 posto, obična 

smreka s 0,8 posto, crni bor s 0,5 posto 

itd., a najmanje zastupljene cmogorične 

vrste su europski ariš i duglazija. 

Ukupna količina drvne zalihe početkom 

iduće godine bit će promijenjena, 

a točan iznos znat će se kada 

požeški taksatori izračunaju priraste 

drvne mase za 1995. godinu, te od 

ukupne odbiju posječenu drvnu masu 

iz Iskaza izvršenih sječa. 

LT.


GRAĐEVINARSTVO BJELOVARA DOVRŠILO TRI CESTE U ŠUMARIJI BJELOVAR 

Treba požuriti dok vrijeme traje 

Zemljorad u predjelu Stari brijeg: Da mir Palac i Darko Prelec obilaze trasu dugu jedan 

kilometar 

Sradnicima bjelovarskog 

Građevinarstva obišli smo 

dio Bilogore. U Šumariji 

Bjelovar, u gospodarskoj jedinici 

Bjelovarska Bilogora, predane su 

tri šumske ceste na uporabu a 

komisija za preuzimanje na čelu 

s ing. Stjepanom Kovačevlć iz 

Stručnih službi i službeno je dala 

zeleno svjetlo i potvrdila da je 

sve napravljeno prema postojećim 

standardima i kvalitetno. 

U predjelu Brezina žila, odjel 

43, oko 700 m donjeg i gornjeg 

stroja uvlači se kao neko slijepo 

crijevo između Babinog potoka 

i Brezika i dodatno otvara taj 

predjel. 

Za gornji stroj šljunak je trebalo 

dovesti sa 30-ak km udaljene 

šljunčare Hrvatskih šuma Žljebic, 

kaže građevinski poslovođa 

Zlatko Bužić. Za ovo područje to 

je i najkraća relacija. 

U prvi mah navoz šljunak izgleda 

- debeo. To je prema propisu, 

objašnjava referent građevinarstva 

Davor Polić, i tu se ne može 

i ne smije štedjeti. 

Provezli smo se potom dijelom 

Bilogore od Letičana preko V. 

Trojstva, Vrbice do predjela Srakina 

127. To je i najkraća veza s 

Podravinom, do Mićetinca nema 

ni 10 km. Tu je 2 km šumske 

ceste, gornjeg i donjeg stroja, koja 

je dovršena ovih dana. 

Zimus je ovdje bio deponij, kaže 

Polić. Tlo je bilo močvarno, nije 

se moglo raditi, tako da smo cestu 

dovršili tek sada. Na voženo 

je inače 1,4 kubika šljunka i kamena 

po metru. 

Darko Prelac iz bjelovarske 

Šumarije vodi nas i do treće dionice 

koju komisija mora obići i 

preuzeti. To je zemljorad dužine 

jednog kilometra u predjelu Stari 

brijeg, 165. Lijepo vrijeme omogućilo 

je da se radovi brzo 

završe, za 11 radnih dana sve je 

Brezina žila, odjel 43: članovi komisije za preuzimanje Damir Palac i Stjepan Kovačević 

zajedno sa Zlatkom Bužićem i Darkom Pretečom obilaze novu prometnicu 

bilo gotovo. Donji stroj malo će 

odležati, gornji stroj nije u planu 

ove godine. Strojevi građevinarstva 

već su na drugim terenima, 

tko zna do kada će vrijeme ovako 

služiti. A plan treba ispuniti... 

Valjak je uspješno završio posao i može na drugo radilište: Zlatko Bužić i Stjepan 

Kovačević na novoj 2 km dugoj prometnici Srakina 

Posljednja provjera kvalitete mosta u predjelu Srakina 127: referent građevinarstva Davor Polić s upraviteljem Građevinarstva 

Karlom Krejčirom 

U PORASTU OZLJEDE 

T 

ijekom 

U PRVIH ŠEST MJESECI NA PODRUČJU US DELNICE 

prvih šest mjeseci 

1995. g. u Upravi šuma Delnice 

zabilježen je porast 

ozljeda na radu 2,08 puta u odnosu 

na isto razdoblje 1994. g. 

Na razini Uprave šuma Delnice, 

po šumarijama i radnim jedinicama 

bilo je ukupno 25 ozljeda 

na radu. Najviše ozljeda bilo je u 

Šumariji Delnice (pet), Skradu 

(četiri), Klani (tri), te po dvije u 

Šumariji Ravna Gora, Šumariji 

Vrbovsko i galanteriji Vrbovsko. 

Po jednu ozljedu bilježimo u 

Šumariji Mrkopalj, Šumariji Gerovo, 

Mehaničkoj radionici 

Vrbovsko, Građevinarstvu Delnice 

i Stručnim službama. 

Četiri ozljede su teže. 

U prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je 25 

ozljeda na radu, što je čak 2,8 puta više nego u istom 

razdoblju prošle godine 

Kao najčešći izvor opasnosti prilikom 

ozljeđivanja navode se 

motorne pile, traktor i radne 

površine, prostor i predmeti 

obrade. 

Pad predmeta na radnika, pad 

radnika i sudar radnika s predmetom 

najčešći su slučajevi nastanka 

ozljeda. 

A uzroke ozljeđivanja u najvećem 

broju slučajeva nalazimo 

zbog zakrčenosti radnog prostora 

ili izvođenja radne operacije, 

suprotno Pravilima zaštite na radu. 

Najviše su se u spomenutom razdoblju 

ozljeđivali radnici sjekači, 

a s obzirom na dob, najviše ozljeda 

bilo je u dobnoj skupini od 36 

do 40 godina, a najmanje u dobnoj 

skupini 20 do 25 godina. 

Prema tome, iz svega navedenog 

proizlazi da se u radnom procesu 

povede više računa o kontroli 

i pravilnoj primjeni tehničkih i 

zaštitnih mjera sukladno Pravilima 

zaštite na radu. 

V.PLEŠE 

UPRAVA ŠUMA DELNICE 

Održan tečaj za traktoriste 

Početkom listopada u 

Upravi šuma Delnice, 

točnije od 3. do 7. listopada 

1995. g., održan je tečaj za 

šumarske radnike traktoriste. 

Na tečaju je bilo desetak radnika, 

iz većine šumarija Uprave 

šuma Delnice. 

Tijekom teoretskog dijela nastave 

polaznici tečaja upoznali 

su se sa sljedećim programskim 

cjelinama: organizacija 

rada, osnove mehanike, traktor 

s osnovama motoristike, traktorska 

oprema i priključci, 

upoznavanje sa strojem, te sigurnost 

na radu. Ukupno je bilo 

održano 33 sata teoretskog 

dijela nastave. Predavači su bili 

šumarski stručnjaci zaposleni 

u Upravi šuma Delnice. 

Nakon provedenog teoretskog 

dijela obuke, praktični dio 

obuke obavljen je na terenima 

šumarije Skrad. U praktičnom 

dijelu obuke polaznici su 

upoznati s radom traktora LKT 

81. 

Domaćin i ovog tečaja za traktoriste 

bila je Šumarija Skrad, 

koja je polaznicima tečaja osigurala 

smještaj i organizirala 

prehranu. 

V.P.


»HRVATSKE ŠUME« Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb 

PRILOG PRAVILNIKA O PLAĆAMA 

Osnovni broj bodova za pojedino radno mjesto 

NAZIV RADNOG MJESTA 

URED DIREKTORA 

Direktor 

Zamjenik direktora 

Pomoćnik direktora 

za proizvodne, komercijalne, 

plansko-analitičke poslove i 

poslove razvoja 

Pomoćnik direktora za poslove 

uređivanja šuma, ekologije, lovstva 

i pravne, kadrovske i opće 

poslove 

Pomoćnik direktora za poslove 

financiranja, računovodstva i 

informa tike 

Predstojnik Ureda direktora 

Tajnik Ureda direktora 

Koordinator poslova interne 

kontrole i revizije 

Stručni suradnik za internu 

kontrolu i reviziju za gospodarenje 

šumama i koordinaciju 

privatnim šumama (članak 

8. ZOŠ-a) 


kontrolu i reviziju za ekonomske 

poslove 


kontrolu i reviziju za pravne, 

kadrovske i opće poslove 

Stručni suradnik za obranu i 

zaštitu i društveni standard 

radnika 

Suradnik za obranu i zaštitu 

i društveni standard radnika 

Stručni suradnik za odnose s 

javnošću 

Glavni i odgovorni urednik 

lista »Hrvatske šume« 

Stručni suradnik za informiranje 

- novinar 

Savjetnik 

Tajnica 

Urudžbeni zapisnik - arhiva 

Vozač 

PROIZVODNA SLUŽBA 

Rukovoditelj Službe za proizv. 

Stručni suradnik za uzgajanje 

šuma 

Stručni suradnik za rasad, 

proizvodnju i sjemenarstvo 

Stručni suradnik za iskorištavanje 

šuma 

Stručni suradnik za mehanizaciju 

Stručni suradnik za grad. 

i investicije 

Stručni suradnik za zaštitu 

na radu 

Stručni suradnik za evidencije 

KOMERCIIALNA SLUŽBA 

Rukovoditelj Komercijalne 

službe 

Samostalni komercijalist 

Komercijalist prodaje i nabave 

Voditelj komercijalnih evidencija 

PLANSKA I ANALITIČKA SLUŽtL 

Rukovoditelj Plansko-analitičke 

službe 

Stručni suradnik za planiranje 

Stručni suradnik za kalkuliranje 

i plan. 

Stručni suradnik za analize i 

raspodjelu 

Stručni suradnik za statistiku 

evidencije i analitičku dokumentaciju 

SLUŽBA RAZVOJA 

Rukovoditelj Službe razvoja 

Stručni suradnik za razvoj 

Analitičar sustava - projektant 

Glavni programer 

Programer 

STUPANJ 

VII./l 

VIl./l 

VII./l 

VII./1 

VD./1 

VII./l 

VII./l 

VII./l 

Vll./l 

VII. /I 

VII./l 

Vll./l 

rv.,vi. 

VII./l 

VII./l • 

VII./l 

VII./l 

IV..VI. 

IV. 

m.,rv.,v. 

VII./l 

VII./l 

VII./I 

VH./1 

VII./1 

VII./1 

VII./l 

VII./l 

VII./1 

VII./I 

VII./1 

V.,VI. 

vn./i 

VII./1 

VIL/1 

VII./l 

vn./i 

VII./l 

VII./l 

VII./I 

VII./l 

vn./i 

SLUŽBA ZA UREĐIVANJE ŠUMA 

Rukovoditelj Službe za uređivanje 

Stručni suradnik za uređivanje 

šuma 

Stručni suradnik za izradu i 

praćenje HS fonda 

Stručni suradnik za evidencije 

Stručni suradnik za geodetske 

poslove 

SLUŽBA ZA EKOLOGIJU 

Rukovoditelj Službe za ekologiju 


šuma 


šuma na kršu 

Stručni suradnik za ekologiju 

i prostorno planiranje 

Stručni suradnik za zaštićene 

objekte i zari tu prirode 

Stručni suradnik za imovinsko- 

-pravne odnose 

Stručni suradruk za evidencije 

SLUŽBA ZA LOVSTVO 

Rukovoditelj Službe za lovstvo 

Stručni suradnik za lovstvo 

vn./i 

vn./i 

V1I./1 

VII./l 

VI.,V11./1 

VII./l 

VII./l 

vn./i 

VII./l 

VU./l 

VIL/1 

VII./l 

vn./i 

Vll./l 

PRAVNA, KADROVSKA I OPĆA SLUŽBA 

Rukovoditelj Pravne, kadrovske 

i opće službe 

Vll./l 

Stručni suradnik za pravne 

poslove 

VII./l 

Stručni suradnik za kadrovske 

poslove i osposobljavanje 

radnika 

Vll./l 

Stručni suradnik za radne 

RELATIVNI ODNOS 

7.000 

6.300 

6.200 

6.200 

6.200 

5.900 

4.800 

5.900 

5.800 

5.800 

5.800 

4.800 

2.500,3.000 

4.800 

4.800 

4.200 

po odluci direktora 

2.500, 3.000 

2.300 

2.300 

6.000 

5.100 

5.000 

5.100 

5.000 

5.000 

5.000 

3.600 

5.900 

4.900 

4.800 

2.8003.000 

5.900 

4.800 

4.800 

4.800 

4.800 

5.900 

4.800 

4.800 

4.800 

4.800 

6.000 . 

5.100 

5.000 

4.800 

3.300,4.800 

5.900 

4.800 

4.800 

4.800 

4.800 

4.800 

3.600 

5.900 

4.800 

5.900 

4.800 

4.800 

odnose 

Stručni suradnik za opće 

poslove 

Stručni suradnik za osiguranje 

imovine i osoba 

Administrator 

Daktilograf 

Kuharica - domaćica 

Domar 

Radnik na umnožavanju 

Dosta vljaČica 

Spremačica 

Telefonist 

Portir 

FINANCIJSKA SLUŽBA 

Rukovoditelj Financijske 

službe 

Set financijske operative 

Stručni suradnik za devizno 

poslovanje i investicije 

Stručni suradnaik za financijske 

poslove u tuzemstvu 

Stručni suradnik za salda-conn" 

Likvidator 

Blagajnik 

VII./l 

VII./l 

VII./l 

IV 

IV. 

IV. 

m.,iv.,v 

i. 

i. 

m.,iv. 

VII./l 

vii. n 

VII./l 

VII./l 

VI.,VII./1 

IV, VI. 

IV 

RAČUNOVODSTVENA SLUŽBA 

Rukovoditelj Računovodstvene 

službe 

VII./l 

Sef knjigovodstva 

VII./l 

Glavni knjigovođa 

VII./l 

Stručni suradnik bilancist 

VI./VII./l 

Knjigo vođa -kon ter 

VI.,VII./1 

Knjigovođa fondova 

IV,VI. 

Financijski knjigovođa, konter 

- operater 

IK,VL 

Knjigovođa osnovnih sredstava, 

klase III., salda conti - konter 

IV,VI. 

INFORMATIČKA SLUŽBA 

Rukovoditelj Informatičke 

službe 

Programer 

Stručni suradnik za podršku 

šumarskih obrada 

Stručni suradnik za podršku 

u poslovnoj primjeni 

Specijalist za opremu i 

komunikacije 

Specijalist za informatičku 

obuku i alate 

Sistem inženjer 

Organizator obrade podataka 

Tehničar - informatičar 

VII./I 

VII./1 

VIL/1 

VII./l 

VII./l 

Vll./l 

VII./l 

VI.,VH./1 

rv. 

4.800 

4.800 

4.800 

2.200 

2.2.00 

2.000 

2.100 

2.000 

1.800 

1.400 

2.000 

1.700 

5.900 

4.900 

4.800 

4.800 

3.000, 4.800 

2.500, 3.000 

2.500 

5.900 

4.900 

4.800 

3.000, 4.800 

2.500, 3.000,4.800 

2.500, 3.000 

2.500, 3.000 

2.500, 3.000 

5.900 

4.800 

4.800 

4.800 

4.800 

4.800 

4.800 

3.000,4.800 

2.500 

RADNA MJESTA PO UPRAVAMA 

I. URED UPRAVITELJA UPRAVE 

NAZIV RADNOG MJESTA 

Upravitelj Uprave 

Zamjenik upravitelja uprave 

šuma 

Pomoćnik upravitelja Uprave 

za proizvodne, plansko-analitičke 

i komercijalne posl. 


za uređivanje šuma, ekologiju, 

lovstvo i pravne, kadrovske i 

opće poslove 


za financijsko-računovodstvene 

i informatičke poslove 

Savjetnik 

Stručni suradnik obrane i 

zaštite 

Str.sur.za standard i soc. 

brigu rad. 

Tajnica 

Vozač 

II. PROIZVODNI ODJEL 

Rukovoditelj Proizvodnog odj. 

Stručni suradnik za uzgajanje 

šuma 

Stručni suradnik za iskorištavanje 

šuma 

Stručni suradnik za privatne 

šume 

Stručni suradnik za rasadničku 

proizvodnju i sj. 

Stručni suradnik za građevin. 

i investicije 

Stručni suradnik za mehanizaciju 

Stručni suradnik za pripremu 

rada 

Sh\surad. za zaštitu na radu 

i protupožarnu zaštitu objekata 

Instruktor za obuku radnika 

Str.sur. za projektiranje 

III. KOMERCIJALNI ODIEL 

Rukovoditelj Komercijalnog 

odjela 

Komercijalist prodaje i 

nabave 

Pomoćnik komercijalista za 

prodaju - fakturist 

Pomoćnik komercijalista za 

nabavu - skladištar 

STUPANJ 

VII./l 

VII/l 

VII./l 

VII./l 

vn./i 

VII./l 

VI.,V11./1 

vi.,vn./i 

rv.,vi. 

III.,IV.,V. 

. VII./l 

VII./l 

vn./i 

VH./1 

Vll./l 

VIl./I 

VII./I 

VII./l 

VI., VII./I 

VII./1 

VII./1,VI. 

vn./i 

Vll./l 

K,VL 

IV..VI. 

IV. PLANSKO-ANALITICKI ODJEL 

Rukovoditelj Plansko-analitičkog 

odjela 

Stručni suradnik za planiranje 

Stručni suradnik za analize 

Voditelj planskostatističkih 

evidencija 

V. ODJEL ZA UREĐIVANJE ŠUMA 

Rukovoditelj Odjela za uređivanje 

šuma 

Samostalni taksator 

Taksator 

Pomoćnik taksatora 

Geodet 

Vll./l 

VII./l 

Vll./l 

IV. 

VII./l 

vrr./i 

VII./l 

IV. 

VII./l 

RELATIVNI ODNOS 

, 

6.000,5.900,5.800 

5.300 

5.200 

5.200 

5.200 


3.000,4.200 

3.000,4.200 

2.200,3.000 

2.100 

5.000,5.200 

4.300 

4.300 

4.200 

4.200 

4.200 

4.200 

4.200 

3.300, 4.200 

4.200 

4.200,3.300 

4.800 

4.200 

2.6003000 

2.600, 3.000 

4.800 

4.200 

4.200 

2.500, 3.000 

5.000,5.200 

4.300 

4.200 

2.600 

4.200 

Geometar 

Str. surad. za ekologiju i 

zaštitu šuma 

Str. surad. za lovstvo 

Str. surad. za evidencije i 

praćenje osnova 

Tehničar - administrator 

IV. ODJEL ZA EKOLOGIJU 

Rukovoditelj Odjela za ekologiju 

Str. surad. za ekologiju 

Str. surad. za zaštitu šuma 

VII. ODJEL ZA LOVSTVO 

Rukovoditelj Odjela za lovstvo 

Stručni suradnik za lovstvo 

IV.,VI. 

VD./l 

VH./1 

vn./i 

rv. 

vn./i 

Vll./l 

VI1./1 

vn./i 

VII./l 

VIII. PRAVNI, KADROVSKI I OPĆI ODJEL 

Rukovoditelj Pravnog, kadrovskog 

i općeg odjela 

Stručni suradniak za pravne 

poslove 

Referent za radne odnose 

Referent za opće poslove i 

osiguranje imovine i osoba 

Referent za opće poslove i 

osiguranje imovine i osoba 

Administrator 

Animator kulture 

Daktilograf 

Vozač 

Radiotehničar 

Domar - ložač 


Portir - telefonist 

Čuvar upravne zgrade 

Dostavljač 

Spremačica 

IX FINANCIJSKO-RACUNOVOD 

Rukovoditelj Računovodstvenog 

odjela 

Stručni suradnik za financijske 

poslove 

Stručni suradnik za platni 

promet 

Likvidator - knjigovođa 

Blagajnik 

Šef knjigovodstva 

Glavni knjigovođa 

Knjigovođa konter 

Financijski knjigovođa 

Knjigovođa salda-conti 

kupaca - dobavljača 

Knjigovođa osnovnih sredst. 

Knjigovođa operater 

Materijalni knjigovođa 

Pogonski knjigovođa 

Knjigovođa plaća 

X. INFORMATIČKI ODJEL 

Rukovoditelj informatičkog 

odjela 

Organizator obrade podataka VI.,VD./1 

Informatičar 

VII./l 

VII./l 

rv.,vi. 

rv.vi. 

rv.,vi. 

III.,IV. 

IV.,VI.,V11./1 

nx,rv. 

iu.,rv.,v. 

rv.,v. 

m.,rv.,v. 

HI 

llLJV 

i. 

i. 

i. 

VIL/1 

VIL/1 

V1..VII./1 

rv.vi. 

,rv. 

VI..VII./1 

IV.,VI.,VII. 

rv.,vi. 

rv. 

IV. 

IV. 

rv. 

IV. 

rv. 

rv. 

vn./i 

3.000,4.200 

IV-VII./I 

2.600, 3300 

4.200 

4.200 

3.600 

2.200 

4.800 

4.200 

4.200 

4.800 

4.200 

4.800, 5200 

4.200 

2.200, 3.000 

2.200, 3.000 

2.200, 3.000 

2.200 

2.600,3.000,4.200 

2.200 

2100 

2.500 

2.100 

1.600 

1.700 

1.300 

1.200 

1.200 

4.800, 5200 

4.200 

3.000,4.200 

2.300, 3.000 

2.300 

3.000,4.200 

2.500,3.000,4.200 

2.500, 3.000 

2.300 

2.300 

2.300 

2.300 

2.300 

2.500 

2.300 

4.800 

2300,4.200 

RADNA MJESTA PO ŠUMARIJAMA 

UPRAVA SUMA VINKOVCI 

Rec l. 

broj. 

1. 

2 

3. 

4. 

5. 

6. 

/. 

8. 

9. 

10. 

11. 

12. 

13. 

a) 

b) 

c) 

d) 

e) 

f) 

g) 

14. 

15. 

16. 

17. 

18. 

19. 

20. 

21. 

11 

Naziv radnog 

mjesta 

Upravitelj šumarije 

Pomoćnik upravitelja šumarije 

Revirnik 

Pomoćnik revirnika poslovođa 

Čuvar šume i lovišta - pom. rev. 

Knjigovođa 

Blagajnik 

Administrator 

Skladištar - domar - ekonom 

Ložač centralnog grijanja 

Čistačica - dostavljačica 

Šumski radnik sjekač 

Šumski radnik 

Rad na sjeći i izradi po normi 

Rad s kemikalijama 

Rad na privlačenju drv. sortim. 

po normi 


po vremenu 

Rad na kopčanju drv. sortimenata 

po normi 

Rad na uzgoju i zašt. šuma po normi 

Penjanje na stabla 

Vozač mehaničar 

Mehaničar 

Voditelj poljoprivrede 

Poslov. u vinogradarstvu (polj.) 

Poslovođa u podrumu 

Poslovođa mehanizacije 

Poslovođa lovno-turističkih objekata 

Kuharica - domaaca 

Stolar 

UPRAVA ŠUMA OSIJEK 

Red. 

bro i 

1. 

2. 

3. 

4. 

b. 

6. 

7. 

B. 

-9. 

Hl. 

U. 

12. 

13. 

a) 

b) 

c) 

Naziv radnog 

mjesta 

Upravitelj šumarije 

Pomoćnik upravitelja šumarije 

Revirnik 

Pomoćnik revirnika poslovođa 

Čuvar šume i lovišta - pom.rev. 

Knjigovođa 

Blagajnik 

Administrator 

Skladištar - domar - ekonom. 


Čistačica - dostavljačica 

Šumski radnik sjekač 

Šumski radnik 

Rad na sječi i izradi po normi 

Rad s kemikalijama 


po normi 

Stupanj 

Vll./l 

Vll./l 

VII./l (IV.,VI.) 

IV, odnosno III 


fv. 

rv. 

IV. 

rv. 

IV. 

III.JV. 

r. 

ii.,ni.,rv. 

n.,rn.,rv. 

• 

" 

• 

ii.,iu.,rv. 

ui.rv. 

vn./i 

rv. 

rv. 

IV. 

rv. 

m.,rv. 

1II.,IV. 

Stupanj 

VII./l 

VII./l 

VII./I (IV..VI.) 

IV, odnosno IIL 


rv. 

IV. 

IV. 

IV. 

III.JV. - 

I. 

II.,I1I.,IV. 

ii.,m.,iv. 

Relativni odnos 

4.600,4.400,4.200 

3.900 

3.600 (29003-200) 

2.600 (2.400) 

2.600 

2.500 

2300 

2200 

2.200 

2.100 

1.200 

2.000 (2.300) 

2.000 

2.300 

2.300 

2.600 

2.200 

2.300 

2.300 

2.600 

2.300 

2.300 

3.600 

2.600 

'.600 

2.600 

2.600 

1.600,2100 

2.300 


4.600,4.400,4200 

3.900 

3.600 (2900, 3.200) 

2.600 (2.400) 

2.600 

2.500 

2.300 

2.200 

2.200 

1.600,2.100 

1.200 

2.000 (2300) 

2.000 

2.300 

2.300 

2.600


d) Rad na privlačenju drv. sortim. 

po vremenu 

e) Rad na kopčanju drv. sortimenata 

po normi 

0 Rad na uzgoju i zašt. šuma po normi 

g) Penjanje na stabla 

14. Vozač mehaničar 

UPRAVA ŠUMA NAŠICE 

Red. 

broj 

Naziv radnog 

mjesta 

1. - Upravitelj šumarije 

2. Pomoćnik upravitelja šumarije 

3. Revirnik 

4. Pomoćnik revirnika poslovođa 

5. Čuvar Šume i lovišta - pom.rev. 

6. Knjigovođa 

7. Blagajnik 

8. Administrator 

9. Skladištar - domar - ekonom 

10. Kuharica - domaaca 

11. Čistačica - dostavljačica 

12. 

13. šumski 

šumski 

radnik 

radnik sje kač 

a) Rad na sječi i izradi po normi 

b) Rad sa kemikalijama 

c) Rad na privlačenju drv. sortim. 

po normi 


po vremenu 


po normi 




UPRAVA ŠUMA POŽEGA 

" 

m.,iv.,v. 

Stupanj 

Vll./l 

vn./i 

VII./I (IV.,VI.) 

IV., odnosno III. 


IV. 

IV. 

IV. 

IV. 

III.,IV. 

I. 

II.,1II.,IV. 

II.,III.,IV. 

" 

1II„1V.,V. 

2.200 

2.300 

2.300 

2.600 

2.300 


4.600,4.400,4.200 

3.900 

3.600 (2.900,3.200) 

2.600 (2.400) 

2.600 

2.500 

2.300 

2.200 

2.200 

1.600,2.100 

1.200 

2.000 (2.300) 

2.000 (2.300) 

2.300 

2.300 

2.600 

2.200 

2.300 

2.300 

2.600 

2.300 


po vremenu 


po normi 

f) Rad na uzgoju i zašt Šuma po normi 



UPRAVA ŠUMA SISAK 

Red. 

broj 

Naziv radnog 

mjesta 

1. Upravitelj šumarije 

2. Pomoćnik upravitelja Šumarije 

3. Revirnik 


5. Čuvar Šume i lovišta - pom. rev. 


7. Blagajnik 


9. Blagajnik administrator 


11. Kuharica - domaćica 


13. šumski radnik sjekač 

14. Šumski radnik 


b) Rad s kemikalijama 


po normi 


po vremenu 


po normi 




" 

m.,iv,v 

Stupanj 

VII./l 

VII./l 

vii./i ov.,vi.) 

IV, odnosno III. 


rv. 

IV 

rv. 

IV. 

rv. 

rv. 

III.,IV. 

i 

1I.,III.,IV. 

II.,III.,IV 

" 

III.,IV,V. 

2.200 

2.300 

2.300 

2.600 

2.300 


4.600,4.400,4.200 

3.900 

3.600 (2.900,3.200) 

2.600.(2.400) 

2.600 

2.500 

2.300 

2.200 

2.300 

2.200 

1.600,2.100 

1.200 

2.000 (2.300) 

2.000 

2.300 

2.300 

2.600 

2.200 

2.300 

2.300 

2.600 

2.300 

UPRAVA ŠUMA SENJ 

Red. 

broj 

Naziv radnog 

mjesta 



3. Revirnik 


5. Čuvar šume i lovišta - pom.rev. 


7. Blagajnik 


9. Blagajnik - administrator 




13. Šumski radnik sjekač 

14. šumski radnik 




po normi 


po vremenu 


po normi 

f) Rad na uzgoju i zašt. šuma po normi 



16. Mehaničar 

17. Cuvak objekata 

UPRAVA ŠUMA GOSPIĆ 

Red. 

broj 

Naziv radnog 

mjesta 

Stupanj 

vn./i 

Vll./l 

VII./l (IV.,VI.) 



IV. 

IV. 

IV. 

IV. 

IV. 

HI.,IV. 

I. 

I1.,III.,IV. 

I].,III.,IV. 

III.,IV.,V. 

III.JV. 

11 .,111. 

" 

Stupanj 


4.600,4.400,4.200 

3.900 

3.600 (2.900,3.200) 

2.600 (2.400) 

2.600 

2.500 

2.300 

2.200 

2.300 

2.200 

1.600 (2.100) 

1.600 

2.000 (2.300) 

2.000 

2.300 

2.300 

2.600 

2.200 

2.300 

2.300 

2.600 

2.300 

2.300 

1.600 


i: 

Red. 

broj 

Naziv radnog 

mjesta 



3. Revirnik 


5. Čuvar Šume i lovišta - pom. rev. 


7. Blagajnik 



10. Kuharica - domaaca 

11. Čistačica - dostavlja6ca 






po normi 

d) Rad na privlačeniu drv. sortim. 

po vremenu 


po normi 




UPRAVA ŠUMA BJELOVAR 

Red. 

broj 

Naziv radnog 

mjesta 



3. Revirnik 




7. Blagajnik 






a) Rad na sje6 i izradi po normi 


c) Rad na privlačenju dr. sortim. 

po normi 


po vremenu 


po normi 



13. Vozač mehaničar '* 

Stupanj 

VII. /I 

VII./l 

Vll./l (IV,VI.) 

IV, odnosno Hl 


IV. 

rv. 

IV 

IV. 

11I.,1V. 

I. 

1I.,III.,IV. 

II.,III.,1V 

III.,1V.,V 

Stupanj 

VII./l 

VII./l 

vn./i (iv,vi.) 



IV 

IV. 

IV. 

IV. 

rv. 

I. 

II.,II1.,IV. 

II.,III.,IV. 

III.,IV,V 

UPRAVA ŠUMA KOPRIVNICA 

Red. 

broj 

Naziv radnog 

mjesta 

1. L'pra vitelj šumarije 


3. Revirnik 




7. Blagajnik 








a) Rad na sjeS i izradi po normi 



po normi 

d)) Rad na privlačenju drv. sortim. 

po vremenu 


po normi 




UPRAVA ŠUMA ZAGREB 

Red. 

broj 

Naziv radnog 

mjesta 



3. Revirnik 


5. Čuvar šume i lovišta-pom.rev. 

6. Blagajnik 



9, Skladištar-domar-ekonom 



12/ Šumski radnik sjekač 




ej Rad na privlačenju drv. sortim. 

po normi 

Stupanj 

VII./l 

vn./i 

vn./i (iv.,vi.) 


po od luci direktora 

IV 

IV 

IV. 

IV 

IV. 

IV. 

III.,IV. 

1. 

II.,III.,1V. 

II.,III.,IV 

1II.,IV.,V. 

Stupanj 

VD./l 

VII./l 

VII./l (IV,VI.) 

IV.,od nosnom 


IV, 

IV. 

IV 

rv. 

IV. 

III,IV. 

i. 

ii.,m.,iv. 

II.,III.,1V. 


4.600,4.400,4.200 

3.900 

3.600 (2.900,3.200) 

2.600 (2.400) 

2.600 

2.500 

2.300 

2.200 

2.200 

2.600,2.100 

1.200 

2.000 (2.300) 

2.000 

2.300 

2.300 

2.600 

2.200 

2.300 

2.300 

2.600 

2.300 


4.600,4.400,4 200 

3.900 

3.6O0 (2.900,3.200) 

2.600 (2.400) 

2.600 

2.500 

2.300 

2.200 

2.200 

1.200 

2.000 (2.300) 

2.000 

2.300 

2.300 

2.600 

2.200 

2.300 . 

2.300 

2.600 

2.300 


4.600,4.400,4.200 

3.900 

3.600 (2.900,3200) 

2.600 (2.400) 

2.600 

2.500 

2.300 

2.200 

2.300 

2.200 

1.600,2.100 

1.200 

2.000 (2.300) 

2.000 

2.300 

2.300 

2.600 

2.200 

2.300 

2.300 

2.600 

2.300 


4.600,4.400,4.200 

3.900 

2.6O0 (2.900,3.200) 

2.600 (2.400) 

2.600 

2.300 

2.200 

2.300 

2.200 

1.600,2.100 

1200 

2.000 (2.300) 

2.000 

2.300 

2.300 

2.600 

UPRAVA ŠUMA KARLOVAC 

Red. 

broj 

Naziv radnog 

mjesta 



3. Revirnik 


5. Čuvar šume i lovišta - pom. rev. 

6. Blagajnik 











po normi 


po vremenu 


po normi 




UPRAVE ŠUMA OGULIN 

Red. 

broj 

Naziv radnog 

mjesta 

1, Upravitelj Šumarije 


3. Revirnik 


5. Čuvar šuma i lovišta - pom. rev. 


7. Blagajnik 







a) Rad na sieči i izradi po normi 


c) Rad na privlačenju drv. sortim.. 

po normi 


povremenu 


po normi 

f) Rad na uzgoju i zašt Šuma po normi 



UPRAVA ŠUMA DELNICE 

Red. 

broj 

Naziv radnog 

mjesta 



3. Revirnik 




7. Blagajnik 







a) Rad na.sječi i izradi po normi 

•b) Rad s kemikalijama 


po normi 


po vremenu 

e) Rad na kopčanju drv, sortimanata 

po normi 

t) Rad na uzgoju i zašt. šuma po normi 



Obračunska jedinica CMS 

15. Voditelj CMS-a 

.16. Referent održavanja 

17. Poslovođa u CMS-u 

18. Bravar - mehaničar 

19. Električar 

: 20. Radnik na guljaču 

21. Radnik na komandnom pultu 

22. Traktorist dizaličar 

23. Rukovatelj utovarivaća 

24. Tehničar administrator 

25. Pomoćni radnik 

Obračunska jedinica Tesara 

26. Vodi teij Tesare 

27. Tehničar administrator 

28. Strojar operater 

29. Pomoćni radnik 

Obračunska jedinica Rasadnik 

30. Voditelj Rasadnika 

31. Poslovođa u Rasadniku 


33. Radnik u Rasadniku 

34. Radnik u galanteriji 

Stupanj 

Vll./l 

VII./l 

VII./l (IV,VI.) 



IV. 

rv. 

IV. 

, IV. 

IV. 

I1I.,IV. 

I. 

ll.,UI.,IV 

11.,11I.,1V. 

" 

1II.,IV.,V. 

Stupanj 

Vll./l 

Vll./l 

Vll./l (IV,VI.) 



IV. 

IV. 

IV. 

rv. 

IV. 

III.,IV 

I. 

I1.,I1I.,IV 

II.,HI.,IV. 

III.,IV.,V 

Stupanj 

VII./i 

VII./l 

Vll./1 (IV., VI.) 

IV, odnosno 111. 

pc odluci direktora 

IV. 

IV. 

IV. 

IV. 

UI.,IV. 

I. 

H.,I1I.,IV. 

IUII.JV. 

III.,IV.,V. 

rv.,v,vi. 

IV. 

IV. 

1II.JV. 

Ill.ilV. 

III.,IV. 

11I.,IV. 

rajv. 

III..IV. 

IV. 

III.,IV. 

!V.,VI. 

IV 

III. 

ni. 

V.,VI. 

IV. 

III. 

III. 

11,111. 


4.600,4.400,4.200 

3.900 

3.600 (2.900,3.200) 

2.600 (2.400) 

2.300 

2.300 

2.200 

2.300 

2.200 

1.600(2.100) 

1.200 

2.000 (2.300) 

2.000 

2.300 

2.300 

2.600 

2.200 

2.300 

2.300 

2.600 

2.300 


4.600,4.400,4.200 

3.900 

3.600 (2.9003200) 

2.600 (2.400) 

2.600 

2.500 

2.300 

2.300 

2.200 

1.600(2.100) 

1.200 

2.200 (2.000) 

2.000 

2.300 

2.300 

2.600 

2.200 

2.300 

2.300 

2.600 

2.300 


4.600,4.400,4.200 

3.900 

3.600 (27)00,3.200) 

2.600 (2.400) 

2.600 

2.500 

2.300 

2.200 

2.200 

1.600(2.100) 

1.200 

2.000 (2.300) 

2.000 

2.300 

2.300 

2.600 

2.200 

2.300 

2.300 

2.600 

2.300 

2.600,3.000 

2.600 

2.600 

2.300 

2.300 

2.000 (2.300) 

2.000 (2.300) 

2.200 

2.200 

2.400 

1.600 

2.600,3.000 

2.400 

2.200 

1.600 

2.600, 3.000 

2.600 

2.300 

2.000 (2.300) 

2.000 (2.300) 



3. Revirnik 




7. Blagajnik 


9. Skladištar - domar- ekonom 








po normi 


po vremenu 


po normi 

f) Rad na uzgoju i zašt. Šuma po normi 




UPRAVA ŠUMA BUZET 

Red. 

broj 

Naziv radnog 

mjesta 



3. Revirnik 




7. Blagajnik 


9. Blagajnik- administrator 








po normi 


po vremenu 


po normi 

f) Rad na uzgoju i zašt. Šuma po normi 

c) Penjanje na stabla 

14. Vozač mehaničai* 

UPRAVA ŠUMA SPLIT 

Red. 

broj 

Naziv radnog 

mjesta 



3. Revirnik 

4. Lugar - čuvar šume 

• 5. Voditelj rasadnika 


7. . Blagajnik-administrator 







po normi 

d) Rad na privlačenju drv. sortim 

po vremenu 


po normi 



11. Vozač - mehaničar 

Vll./l 

VII./l 

vn./i (rv.,vij 

IV., odnosno III 


IV. 

IV. 

IV. 

IV 

IV. 

III.,IV. 

I. 

II.,I1I.,IV. 

II.,II1.,1V 

III.,IV,V. 

III.,IV 

Stupanj 

Vll./l 

VII./I 

Vll./l (IV.,V1.) 



IV. 

IV. 

IV. 

rv. 

rv. 

rv. 

i. 

I1.,III.,IV 

II.,III.,1V 

ni.,rv.,v 

Stupanj 

Vll./l 

VII. /I 

VTI./l (IV,VI.) 

rv. 

VII./l 

rv. 

IV. 

i. 

I1.,HI.,IV. 

II.,III.,IV. 

n.,m.,iv.,v 

UPRAVA ŠUMA NOVA GRADIŠKA 

Red. 

broj 

Naziv radnog 

mjesta 



3. Revirnik 


5. Čuvar Šume i lovišta - pom. revir. 


7. Blagajnik 


9. Skladištar - domar - ekonom ' 







po normi 


po vremenu 


po normi 


g) Penjanje na.stabla 

13. Vozač - mehaničar 

Stupanj 

VII./l 

VII./l 

IV., VI.) 


4.600,4.400,4.200 

3.900 

3.600 (2.900,3.200) 

2.600 (2.400) 

2.600 

2.500 

2.300 

2.200 

2.200 

1.600(2.100) 

1.200 

2.000 (2.300) 

2.000 

2.300 

2.300 

2.600 

2.200 

2.300 

2.300 

2.600 

2.300 

2.300 


4.600,4.400,4.200 

3.900 

3.600 (2.900,3.200) 

2.600 (2.400) 

2.600 

2.500 

2.300 

2.200 

2.300 

2.200 

1.200 

2.000 (2.300) 

2.000 

2.300 

2.300 

2.600 

2.200 

2.300 

2.300 

2.600 

2.300 


4.600,4.400,4.200 

3.900 

3.600 (2.900,3.200) 

2.600 (2.400) 

3.600 

2.500 

2.300 

1.200 

2.000 (2.300) 

2.000 

2.300 

2.300 

2.600 

2.200 

2.300 

2.300 

2.600 

2.300 

po odluci direktor; i 2.600(2.400) 

IV. 

2.600 

IV. 

2.500 

rv. 

2.500 

IV. 

2.300 

IV. 

2.200 

i. 

1.200 

II.,III.,IV. 

2.000 (2.300) 

II.,III.,IV. 

2.000 

2.300 

2.300 

II.,III.,IV,V. 


4.600,4.400,4.200 

3.900 

3.600 (2.900,3.200) 

!.6D0 

2.200 

2.300 

2.300 

2.600 

2.300


SUSRETI NA RADNOM MJESTU 

UUpravi šuma Delnice radi 

djelatnik koji je zahvaljujući 

svojim hobijema - ri- 

I bolov, gljivarstvo, uzgoj malih 

životinja - zaslužio da se nađe na 

stranicama lista »Hrvatske šume«. 

Riječ je o Marijanu Plešeu, šumarskom 

inženjeru, zaposlenom u 

Odjelu za uređivanje na radnom 

mjsetu taksatora. 

GLJIVARSTVO 

»Moji interesi za svekolike hobije 

vezani su uz moje djetinjstvo. 

Zahvaljujući ocu zavolio sam najprije 

prirodu, a onda »učeći« uz 

UZGOJ MALIH 

ŽIVOTINJA 

* U posljednje vrijeme najviše 

Vas zaokuplja uzgoj malih životinja? 

»Uzgojem malih životinja bavim 

se već punih sedam godina. Član 

sam Društva uzgajivača malih 

životinja »Pajdaš« Delnice. 

Trenutačno uzgajam činčile /kuniće/, 

kokice /američki leghorn/ i 

purice. Volim životinje kao i cijela 

moja obitelj. Životinjama treba 

pružiti maksimalnu pažnju i brigu, 

počevši od načina hranjenja, pa 

MARIJAN PLEŠE • ŠUMAR 

SVESTRANIH INTERESA 

njega počeo sam se pomalo baviti 

mojim današnjim hobijima. 

Prvo da spomenem gljivarstvo. 

Još kao dijete zajedno s ocem 

odlazim u berbu gljiva. Danas, nakon 

tridesetak godina bavljenja 

gljivarstvom, mogu reći da prepoznajem 

gotovo petsto vrsta gljiva. 

I moj desetogodišnji sin Dario, 

nastavljajući obiteljsku tradiciju, 

zajedno sa mnom odlazi u berbu 

gljiva. Mogu s zadovoljstvom reći 

da moj sin Dario danas poznaje 

pedesetak vrsta gljiva. 

Ja sam aktivan u gljivarskom 

Udruženju Gorskog kotara, predsjednik 

sam Sekcije sakupljača i 

uzgajivača gljiva. Tijekom godine 

naše gljivarsko Udruženje vrlo je 

aktivno. Organiziramo brojne prigodne 

manifestacije, primjerice 

edukativne izložbe i predavanja o 

temi gljivarstva. Na taj način 

upoznajemo i širu javnost s 

načinom prepoznavanja, skupljanja 

i čuvanja gljiva«. 

O RIBOLOVU 

* Recite nam nešto više o Vašeg 

drugom hobiju, ribolovu. 

»Ribolovom se bavim već tridesetak 

godina. Član sam Ribolovnog 

društva u Lokvama. U Ribolovno 

društvo učlanio sam prije tri godine 

i svog sina, pa mogu reći da, 

kao i u gljivarstvu, moj sin nastavlja 

obiteljsku tradiciju. Osobno 

za ribolov imam sve manje vremena«. 

Šumarski inženjer Marijan Pleše iz Delnica 

bavi se gljivarstvom, ribolovom, uzgojem 

malih životinja, planinarstvom, a i aktivni je 

davatelj krvi 

sve do čišćenja prostora u kojem 

borave. 

Briga o životinjama zaokuplja me 

gotovo svaki dan po sat-dva, a povremeno 

mi pomaže otac. 

Jednom godišnje naše društvo 

»Pajdaš« organizira prigodne 

izložbe malih životinja ili odlazimo 

na slične izložbe u inozemstvo 

/Sloveniju, Italiju, Austriju.../. 

SVI HOBIJI DRAGI 

* Koji je od hobija Vam je najviše 

prirastao za srce? 

»Osobno su mi dragi svi moji hobiji. 

Teško mi je nešto izdvojiti, 

svi moji hobiji dragi su mi na neki 

način«. 

Uz gore spomenute hobije treba 

nadodati da se gospodin Pleše ranijih 

godina bavio i planinarstvom, 

bio je član Planinarskog 

društva »Petehovac« Delnice. Kako 

je česta pojava da je ljubitelj 

prirode ujedno i čovjek koji voli 

glazbu i dobru pjesmu, tako je i 

naš sugovornik ranijih godina bio 

i član pjevačkog Zbora »Zdenko 

Petranović-Jastreb« Delnice. 

DOBROVOLJNI 

DAVATELJ KRVI 

Posljednjih trinaest godina gospodin 

Pleše je i dobrovoljni davatelj 

krvi. 

* Recite nam nešto više i o tome? 

»U ovih trinaest godina krv sam 

dao 36 puta, a što mi osobno predstavlja 

izuzetno zadovoljstvo i 

čast. Lijepa je stvar kada znaš da 

tvoja krv pomaže nekome u nesreći, 

kada možda nekome na taj 

način spašavaš život. Bolesti, prometne 

nesreće, rat, sve nedaće koje 

nas svakodnevno prate trebale 

bi nam biti poticaj da se svi što 

više uključimo u ovu nadasve humanitarnu 

akciju; jer danas mi 

svojom krvlju pomažemo drugima, 

a sutra će nečija krv možda 

pomoći nama. Koristim priliku da 

i ovim putem, preko lista »Hrvatske 

šume«, pozovem sve naše djelatnike 

u šumarstvu, pa i šire da se 

uključe u tu humanitarnu akciju«. 

A mi na kraju ovog razgovora 

možemo samo reći - daje sreće da 

je ovako humanih i plemenitih ljudi 

više, život bi nam svima bio 

lakši i ljepši. 

Razgovarala: V.PLESE 

ODOBRENA JOS JEDNA LOVNOGOSPODARSKA 

OSNOVA 

TEŽITI EKONOMIČNOM 

LOVNOM GOSPODARENJU 

To je dvanaesta lovnogospodarska osnova 

koja je tijekom ove godine odobrena za 

lovišta kojima gospodari JP »Hrvatske 

šume« 

Krajem kolovoza republička 

komisija Ministarstva poljoprivrede 

i šumarstva 

odobrila je za korištenje lovnogospodarsku 

osnovu lovišta »Radinje« 

koje pripada Upravi šuma Nova 

Gradiška, a nalazi se na području 

šumarije Nova Kapela, odnosno 

Brodsko-posavske županije. 

U sastavu komisije bili su republički 

šumarski inspektori dipl. 

ing. Branko Iviček i dipl. ing Stjepan 

Vuk, te dipl. ing. Željko Marman. 

U radu komisije sudjelovali 

su dipl. ing. Marin Tomaić, rukovoditelj 

Odjela za lovstvo u direkciji 

i dipl. ing. Damir Matošević, 

stručni suradnik za lovstvo novogradiške 

Uprave šuma. 

Treba istaknuti da je to dvanaesta 

lovnogospodarska osnova koja je 

tijekom ove godine odobrena za 

lovišta kojima gospodari JP 

»Hrvatske šume«, a vrijedit će za 

razdobljeodl995./96.do2004./5. 

godine. Elaborat sadrži podatke o 

organizaciji koja gospodari lovištem, 

gospodarenje prije odobrenja, 

opis stanja lovišta i Osnovu 

gospodarenja u sljedećih deset 

godina. 

NAJVIŠE JELENSKE 

DIVLJAČI 

Lovište »Radinje« ustanovljeno je 

polovinom prosinca prošle godine, 

a prostire se na površini 4.142 

ha, unutar koje na šumske 

površine otpada 2.342 ha, na poljoprivredne 

15 ha, te na ostale 

površine 328 ha. Na ovom području 

prirodno obitavaju ili imaju 

prednost uzgajanja jelen obični, 

divlja svinja, srna, zec, fazan i divlja 

patka, a ostale vrste divljači 

moći će se uzgajati u skladu s lovnogospodarskom 

osnovom. 

U lovištu ima 200 običnih jelena, 

44 srne, 86 divljih svinja, 10 zečeva 

i 72 fazana, a planiranim uzgojnim 

i zaštitnim mjerama te korištenjem 

divljači svrha je ostvariti 

biološku stabilnost populacije, odnosno 

ekonomičnost i racionalnost 

lovnog gospodarenja. Za desetogodišnji 

odstrel predviđeno je 

2.480 grla divljači. 

VEĆA FINANCIJSKA 

ULAGANJA 

U okviru biotehničkih mjera, u lovištu 

je tijekom važenja elaborata 

predviđeno izložiti 17 vagona kabaste, 

zrnate i sočne hrane, 8 tona 

soli, osnovati 12 ha krmnih njiva, 

sagraditi 116 i održavati 184 različita 

lovnotehnička objekta. 

Odobrenim elaboratom teži se 

ostvarenju planiranog cilja gospodarenja, 

koji obuhvaća uzgajanje 

zdravih i trofejno vrijednih vrsta 

divljači u okviru gospodarskih kapaciteta 

lovišta, a čijim bi ulovom 

bili ostvareni znatni financijski rezultati 

za ovlaštenike prava lova. 

Zbog ratnih uvjeta i manjih dosadašnjih 

ulaganja, novoodobrena 

lovnogospodarska osnova predviđa 

veća financijska ulaganja u 

lovnotehničke objekte. Prihod će 

biti realiziran preko različitih lovnih 

pristojbi, te iznajmljivanjem 

obnovljene lovačke kuće. Samo u 

godini 1995./96. planirana je lovna 

realizacija u visini gotovo sto 

tisuća DEM. 

I.TOMIĆ 

ANALIZA GODIŠNJEG ODMORA 

DELNIČANI NAJVIŠE U 

MALOM LOŠINJU 

Ovogodišnji interes za organiziranim korištenjem godišnjih odmora u 

Upravi šuma Delnice bio je na razini prošlogodišnjeg, a što je vidljivo 

i iz prvih analiza koje su rađene ovih dana nakon završetka ovogodišnje 

sezone. 

I ove godine djelatnici Uprave šuma Delnice iskazali su najveće zanimanje 

za korištenje godišnjih odmora u Odmaralištu Mali Lošinj, njih čak 282 sa 

članovima svoje obitelji. U apartmanima u Njivicama boravio je 121 korisnik 

s članovima svoje obitelji. Najmanje zanimanje i ove godine bilo je za 

korištenje kamp-prikolica, gdje boravio samo 41 korisnik sa članovima svoje 

obitelji. 

U objektima drugih uprava šuma koristilo je godišnji odmor 156 djelatnika 

Uprave šuma Delnice sa članovima obitelji. Najveće zanimanje bilo je za 

boravak u hotelu u Drveniku, u vlasništvu Uprave šuma Vinkovci. 

Iz drugih uprava šuma u objektima Uprave šuma Delnice, poglavito u 

Odmaralištu Mali Lošinj i apartmanima u Njivicama, boravilo je sedamdesetak 

korisnika s članovima obitelji. 

Dio djelatnika Uprave šuma Delnice koristio je odmor u toplicama, Varaždinskim 

i Harkanju u Mađarskoj. 

Ovogodišnja sezona godišnjih odmora trajalo je od 20. lipnja do 10. rujna 

1995. g. Pogodnosti i atraktivnost ovakvog načina ljetovanja su u mogućnosti 

otplate troškove ljetovanja u nekoliko mjesečnih rata. 

V.P. 

ZBOG GODIŠNJIH 

ODMORA-MANJE 

DAVATELJA 

KLUB DOBROVOLJNIH DAVATELJA 

KRVI POŽEŠKE UPRAVE ŠUMA 

Krajem srpnja organizirana 

je još jedna akcija 

Kluba dobrovoljnih davatelja 

krvi koji djeluje u okviru 

požeške Uprave šuma. U sindikalnoj 

dvorani poslovne jedinice 

»Mehanizacija i građevinarstvo« 

krv je dalo 35 radnika, što 

je samo nešto više od polovice 

uobičajenog broja davatelja. 

Budući da je vrijeme godišnjih 

odmora odziv je bio slabiji. 

U akciji su sudjelovali dobrovoljni 

davatelji iz šumarija Caglin, 

Kutjevo i Pleternica, te iz 

Stručnih službi, a najzastupljenija 

je bila čaglinska s 19 radnika; 

najmanje ih se odazvalo iz 

kutjevačke šumarije - samo dva 

radnika. 

Rekorder u toj akciji je vozač iz 

šumarije Caglin Anto Marić s 33 

davanja, a slijede Nedeljko 

Mlađenović (23), Zorislav Kajtar 

(22), Krešimir Međugorac 

(20) i Đuro Švajda (20). 

I ovaj put ostvarena je dobra 

suradnja između požeških 

šumara, Gradskog Crvenog 

križa i Transfuziološke službe na 

čelu s dr. Ružom Brkanić. Sljedeća 

akcija s većim brojem davatelja 

planira se početkom listopada. 

Tekst i snimak: I.TOMIĆ


KULTURA - RAZONODA -ZABAVA - ZANIMLJIVOSTI - KULTURA - RAZONODA 

LIKOVNO STVARALAŠTVO NAŠIH DJELATNIKA 

Za svoju dušu 

Sa predstavljanja knjiga: mr. Rudoif Španjaoi, prof. dr. Sime Meštrović, mr. Fabijan Gašpar, prof. dr. Slavko Matić, dr. Dragomir 

Babić i ing. Milan Krmpotić 

TRI NOVE KNJIGE 

»Kada se rađa jedna knjiga sretno 

Kratki stručni prikaz knjige »Pri- 

hvata se u koštac s tako opsežnom 

je to vrijeme za jedan narod, a ručik za uređivanje šuma« dao je građom i izdaje jedno tako značaj 

svaka nova knjiga za taj narod velika 

je nagrada i značajan događaj« pisao recenziju za taj rad našiha 

prof. dr. Slavko Matić, koji je i nano 

bibliografsko djelo. 

- rekao je prof. dr. Slavko Matić na dvaju najboljih poznavatelja ovog 

Roman »Tek braća« dosadašnjeg 

promociji čak triju knjiga: »Priručnika 

za uređivanje šuma« auto 

šuma, čije izdavanje je potpomoglo stoji već trinaest knjiga, ing. Milana . 

značajnog posla - uređivanja vrlo plodnog pjesnika, iza kojeg 

ra prof. dr. Sime Meštrovića i mr. i naše poduzeće »Hrvatske šume«. Krmpotića, djelatnika Upravcr 

Gašpara Fabijanića, »Prirodna Prof. dr. Šime Meštrović^ovorio 

šuma Senj, prema riječima dr. Dragomira 

Babica - samo je na prvi 

baština otoka Raba« autora mr. je o knjizi mr. Rudolfa Spanjola 

Željka Spanjola i ing. Milana »Prirodna baština otoka Raba« te je pogled neobičnost, u kojoj jedan 

Krmpotića»Tek braća« - povijesnog 

romana. 

istaknuo kako je začuđujuće da se 

jedan tako mladi šumski stručnjak 

šumar piše o kulturnom blagu jednog 

kraja...« 

Vu goru bi 

treba iti 

Ve jesen prihaja, si japa premišlava: 

vu goru bi treba iti, drva priskrbeti. 

Traktora pririhtava, si dalje premišlava 

kak negda je to obavlal, konja zaprezal 

za sekira meste Štilovke stabla obaral. 

Ampak gora ga ista mehka i žuta 

pričaka. 

Se japa sprešetaval, za vrganjem 

ogleaaval, 

i listja bi moral nazubljati, blagu za 

štrajiti. 

A onda ga je spazil i mam ga je vsekel, 

jesenu mlađem, bus držale motike je 

rekel. 

Vzimskim večerima vu gore bu zver 

zavijala, 

peć i litrica japu bu grejala, on bu 

zmišlaval 

iz jasena kaj bi zdelaval, pak meste 

držala 

čist tak za dušu, nekakve kipeceje 

napravit, 

i kad je zgotovil nigdar, nigdar ni 

požalil. 

Ankica Pkulek 

Na otvaranju izložbe naše likovne stvaratelje publici je predstavio Ivan Blažević, 

akademski slikar 

Na ovogodišnjoj izložbi likovnog 

i skulpturnog stvara- 

/laštva djelatnika »Hrvatskih 

šuma« sudjelovalo je 17 autora. 

Slikari Duško Begović, ing. Pero 

Beuk, ing. Zdenka Bošnjaković, 

Mladen Gašpar, Branko 

Grbac, Zdenko Krulić, Zoran 

Mohorić, Ferdinand Petrović, 

Marijan Petrović, ing. Ivan 

Puškar, Josip Simić, te kipari 

Ratko Banaj, Branko Bazina, 

Tomislav Katavić, Andrija Kusanić, 

ing. Damir Pavelić i ing. 

Davorin Vidas. Govoreći o autorima 

akademski slikar Ivan 

Blažević naglasio je da su ovdje 

izloženi radovi rađeni za sebe i 

za svoju dušu, za svoj ego i tu 

je njihova vrijednost. Prva 

večer prvog dana završilo je 

svečanom akademijom. 

Na izložbi se po prvi puta javio svojim 

radovima i nas djelatnik iz Đurdenovca, 

kipar Tomislav Katavić sa svoja dva djela 

u kamenu - »Utjeha« visine 50 cm i 

»Bačena« 18 cm 

Ministar, ing. Ivica Gazi, u razgovoru sa slikarom Ivanom Blaževićem, a prema osmijehu 

na licu jedine naše slikarice ing. Zdenke Bošnjaković, iz Slav. Broda, možemo 

pretpostaviti da se pohvalno govorilo o njenom stvaralačkom opusu

DALMATINSKI SPECIJALITETI... 

Fritule, sardele, ali i brancini 

te orade mogli su se probati 

na splitskom štandu koji je 

radio do predvečerja. Kao i 

gusto crno vino, a bila je dovoljna 

i jedna čaša... 

Prostor splitske uprave, kao i 

mnoge druge, obišao je i ministar 


ing. Ivica Gazi u pratnji 

direktora Hrvatskih šuma 

ing. Josipa Dundovića i ostalih 

dužnosnika i kušao dalmatinske 

specijalitete. 

NA DANIMA 

HRVATSKOG 

VESELO 

Izuzetno veselo bilo je kod Siščana. I tu je noć već zatekla 

sudionike Dana.., no uz bas u sredini koji sugerira da je i ostali 

đio glazbenog sastava negdje u blizini, pjesmi su se pridružili 

i djelatnici nekih drugih uprava (Gospić, Delnice). 

KOLAČI IZ PODRAVINE 

Na koprivničkom štandu nudili su 

prave domaće višeslojne sočne podravske 

kolače, a za njih su se pobrinuli 

dečki iz Kloštra Podravskog, 

inženjeri Branko Sobota i 

Duka Kranželić. Oni su u izvornim 

podravskim narodnim nošnjama 

dočekivali goste (bilo je dakako i 

domaće rakije), među kojima je 

»na deset« svratio i ministar Ivica 

Gazi. 

ŠUMARSTVA 

»Neprijatelji« su bili samo u borilištu gdje su se borili za svaki bod 

i sekundu, kasnije, zajednički su naslove, prvo i drugo mjesto u 

ZAJEDNIČKI 

ekipnoj i pojedinačnoj konkurenciji proslavili šumarski radnici 

uprava Bjelovar i Vinkovci. 

Poslije ovog zajedničkog fotografiranja, druženje je nastavljeno u 

hotelu. 

INTERVIEW 

Na mjestu događaja odmah nakon završetka natjecanja i proglašenja pobjednika 

našla se i novinarka Radija N. Vinodolski kako bi zabilježila izjave 

pobjedničke ekipe Uprave Bjelovar: Antuna Vugrića (šesti), Svetozara Ačića 

(četvrti) i Darka Paulića, državnog prvaka. 

NA GODIŠNJEM ODMORU 

Njih trojica posjetili su natjecanje šumarskih radnika uzevši »jednodnevni 

godišnji odmor jer je s pozivnicama nešto "zaštekalo".« Snimili smo ih u 

odmaralištu u Selcu gdje su i odsjeli: upravitelj šumarija Kloštar Podravski, 

Đurđevac i novoimenovani u Križevcima inženjeri Zlatko List, Mirko Kovačev 

i Krunoslav Jakupčić.

dani hrvatskog šumarstva - Hrvatske šume

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?