dani hrvatskog šumarstva - Hrvatske šume

More documents

Recommendations

Info

23. listopada 1995. SAMOVOLJNA SJEČA ALEPSKOG BORA Danas se na ovom pustom otoku nalazi pod šumom samo 742 ha, od čega 427 ha panjača i kultura četinjača 315 ha. Nasuprot tome, na otoku se nalazi 5987 ha neobraslog proizvodnog tla koje bi dugoročno, najvećim dijelom, bilo potrebno pošumiti. Radovi u šumarstvu osobito su naglašeni od osnutka J.P. »Hrvatske šume«, jer se izdvajaju znatna sredstva (općekorisnih funkcija šuma) na razini cijele zemlje, osobito za kraška područja. Tako se godišnje na Pagu obavljaju sljedeći radovi: pošumljavanje 30 ha, popunjavanje 6 ha, čišćenje panjača 19 ha i konverzija degradiranih šuma 7 ha. Uviđajući važnost podizanja vrijednost (naknada) posječene kulture alepskog bora na 2,1 ha iznosi 2,905,202 kn uključujući onder 20 za općekorisne fun- šuma. Između više fun Ecije kcija, osobito se ističe turistička, estetska, rekreacijska, zdravstvena i klimatska. Tako je u procesu fotosinteze posječena kultura godišnje proizvodila 33,6 t kisika i istodobno primala (apsorbirala) 16,8 t ugljičnog dioksida. Međutim, prema prof. Slavku Maticu, svakako je nenadoknadivi vremenski gubitak od 48 godina u procesu pretvorbe kulture alepskog bora u autohtonu šumu crnike, koja nakon ponovnog pošumljavanja opet kreće ispočetka. VANDALSKI ČIN NAČELNIKA OPĆINE NOVALJA U trci izmađu kulture alepskog bora i nogometne lopte, pobijedila je naravno opet lopta i moćnici koji stoje iza nje. Tužni izgled nekadašnje prekrasne kulture alepskog bora bespomoćno leže već mjesecima nakon sjeće Prema usmenom nalogu Ivana Dabe, načelnika općine Novalja, posječena je čistom sječom od 21. do 24. kolovoza 1995.g. kultura alepskog bora u neposrednoj blizini Novalje na Pagu. Sječom je zahvaćeno 2,1 ha šume, sa 468 kom. stabala (alepskog bora 328 kom. i običnog čempresa 140 kom.) i drvnom zalihom od 171 m3 (alepskog bora 159 m3 i običnog čempresa 12 m3). Kultura alepskog bora starosti 48 g. obuhvaćena je šumskogospodarskim područjem i nalazi se unutar važeće gospodarske jedinice »Pag«, odjela 8 i predjela Spital. Na takav vandalski čin (kako ga je nazvao prof. dr. Slavko Matić, u radio emisiji HR 30.08.1995. godine), odmah je reagirala Šumarija Pag u Novalji dopisom Policijskoj ispostavi Novalja, tražeći zaštitu kulture od nezakonite sječe. Ispostava je prvog dana zaista i spriječila daljnju sječu, ali sljedećih dana više nije reagirala. Drugog je dana Ivan Božičević, dipl. ing. šum., republički šumarski inspektor, obavio inspekcijski pregled na terenu, sastavio zapisnik i usmeno naredio načelniku općine Novalja trenutačni prekid sječe kao i obustavu svih drugih radnji. Međutim, načelnik nastavlja započete radove do predviđenog opsega, a u tome ga ni policijska ispostava više ne onemogućava. Trećeg dana od započete sječe, Marko Rukavina, dipl. ing. šum., županijski inspektor, izdaje pismeno rješenje o obustavi sječe, koje također nije poštovano od strane načelnika općine Novalja. Prema navedenom rješenju, kod nezakonite sječe nisu se poštovale mnoge odredbe Zakon o šumama. Tako nije postojalo odobrenje o sječi predmetne šume (čl. 47), odluka o prenesenom pravu (čl. 58), prostorni plan (čl. 48) ni odluka o Kultura alepskog bora u starosti 48 godina pripada G.j. Pag, odjel 8 u predjelu Špital, ukras je i ponos otoka Paga, međutim, krajem kolovoza na zahtjev i naredbu načelnika općine Novalja, Ivana Dabe, dolaze radnici i bez dozvole obavljaju sječu na površini od 2 ha, s ukupno 468 posječenih stabala, ukupne drvne mase 171 metar kubični izdvajanju šume iz šumskogospodarskog područja (čl. 15). Poznato je, da je Pag šumama najsiromašnije naseljeni otok na Jadranu. Njegove šume pokrivaju tek 2,6 posto površine, dok je šumovitost Republike 43,5 posto. Po stanovniku dolazi 0,10 ha šume, a na razini Republike 0,51 ha, odnosno 1,57 ha na području Uprave šuma Senj. Takva situacija nije bila odvajkada, jer se u rimsko doba Pag nazivao »zlatnim otokom« (insula aurea) zbog velike šumovitosti. Naš poznati arheolog don. Frane Bulić, spominje da Venecija dijelom počiva na pilotima hrasta medunca s otoka Paga. Proces nestanka vegetacije na Pagu traje više stoljeća, kao posljedica ekstenzivnog gospodarenja šumama i pojave erozivnih procesa. šuma na Pagu za razvoj drugih djelatnosti (ponajprije turizma), u dugoročnoj uređenoj osnovi, glavni cilj gospodarenja usmjeren je na općekorisne funkcije šume i to u prvom redu turističko-rekreativne funkcije, a usputno i direktne funkcije (korištenje drvne mase). Prema važećoj Metodologiji utvrđivanja naknade za oduzeta i ograničena prava u pogledu šuma i šumskih zemljišta, Nova zgrada Šumarije Pag, u čijoj neposrednoj blizini se dogodio nemili vandalski čin sječe Možda bi ovakvih misli trebalo biti više po našim šumskim predjelima, posebice na otoku Pagu O namjerama gradnje nogometnog igrališta i ostalih sadržaja unutar kulture alepskog bora, u predjelu špital, predstavnike Uprave suma Senj usmeno je, u više navrata, upoznao načelnik općine Novalja. Prilikom tih razgovora Uprava šuma Senj upućivala je općinu Novalja na neophodnu zakonsku proceduru u skladu sa 15. člankom Zakona o šumama. Odredbe tog članka dozvoljavaju izdvajanje državnih šuma iz šumskogospodarskog područja samo u izuzetnim slučajevima, pa ne vjerujemo da bi Sabor udovoljio tim zahtjevima. Međutim, vrijedilo je pokušati, ali općina Novalja nikada nije poduzela takve korake. Čestica spomenute kulture alepskog bora vodi se u posjedovnom listu, kao šuma koja je ugovorom Skupština općine
23. listopada 1995. NA OTOKU PAGU, U NOVALJI 0 namjeri gradnje nogometnog igrališta unutar kulture alepskog bora u predjelu Špital, govorio nam je načelnik općine u nekoliko navrati i mi smo ga upućivali na neke osnovne zakonske odredbe, recimo na članak 15. Zakona o šumama, a istodobno smo ga upućivali na neke druge lokacije koje su potpuno neobrasie i nudili da obavimo pošumljavanje okoliša oko tog novog igrališta, ali očito nismo bili uvjerljivi, govori nam ing. Milan Devčić, upravitelj Uprave šuma Senj Pag 1983. g. dala Šumskom gospodarstvu Senj na korištenje i upravljanje naknade. Na kraju, prema Zakonu o šumama (NN 52/90.) kultura alepskog bora u predjelu Špital postala je državna šuma s kojom gospodari J.P. »Hrvatske šume« Zagreb, pomoću Uprave šuma Senj i šumarije Pag. 1 tako je, bez prethodnog provedenog zakonskog postupka, općina Novalja započela bespravnu sječu, a ona bi, baš naprotiv, trebala najviše poštovati i provoditi zakone. Uprava šuma Senj poduzela je sve propisane mjere da bi se onemogućile nezakonite radnje općine Novalja, ali u tome, na žalost, nije uspjela. U našim nastojanjima smo se na kraju obratili apelom svim sredstvima javnog priopćavanja i ekološkim udrugama diljem zemlje da bismo sačuvali kulturu Špital. Na naše obraćanje reagirala je većina pozvanih, a novine su (posebice »Novi list«) u cijelosti objavile naše odgovore na izjave načelnika općine Novalja. Od svih ekoloških udruga, jedino se oglasio Hrvatski savez zelenih prosvjedom koji je u potpunosti pogodio bit nastalog problema. U prosvjedu Hrvatski savez zelenih, između ostalog, piše: »Nalogodavac je zaslužio krivičnu odfovornost za ignoriranje zaonske regulative i počinjenu nenadoknadivu štetu, te smo sigurni da će za učinjeno i odgovarati. Hrvatskoj je dosta nasilja i uništavanja prirodnih i drugih resursa, pa smo sigurni da će pučanstvo Novalje i cijeloga Paga znati procijeniti počinjenu štetu«, kaže na kraju prosvjeda upućenog na adresu Općinskog poglavarstva Novalja. Iako su sredstva javnog priopćavanja (novine, radio i televizija) mnogo pridonijela objektivnom upoznavanju na- OTOK PAG najsiromašniji je od naših naseljenih otoka šumskom vegetacijom sa svega 2,6 posto površina. Međutim u maniri nekih općinskih moćnika i Ivan Dobo poželio sijepodići spomenik još dok je na vlasti, upravo u šumi gradnjom nogometnog igrališta, pa se tako ovom sječom pridružio poznatim mletačkim bogatunima koji su nemilosrdno sjekli hrast medunac i s otoka Paga vozili u Veneciju, pa je tako i nastavo naziv za Pag - mjesečev otok stale situacije, smatram da bi jedna eminentna ekološka udruga (Hrvatsko ekološko društvo ili Lijepa naša), trebala održati okrugli stol u Novalji o toj temi. Poruke s takovg skupa snažno bi odjeknule u javnosti, pa je malo vjerojatno da bi se ovakvi primjeri mogli ponovo dogoditi. U proteklom razdoblju stiglo je na adresu Uprave šuma Senj nekoliko potpisanih brzojava otpore stanovnika Novalje, Eoji se žale na autokratsko ponašanje svoje općine. U uzavrelim strastima tužno se doimaju prijeteća anonimna pisma iz Novalje, v adresirana na stručnjake Šumarije Pag, kao i uništena tabla rasadnika u neposrednoj blizini šumarijske Nakon sječe lijepa, ponosna i prekrasna stabla alepskog bora sravnjena su sa zamljom u najboljoj životnoj dobi. Sječa nije odobrena i obavljena je protivno odluci općinskog i republičkog inspektora. Pitamo se hoće li itko ikada odgovarati za svoje nedjelo ? zgrade. O instrumentalizaciji cijelog slučaja najbolje svjedoči pojava peticije stanovnika Novalje u kojoj se traži podrška za gradnju nogometnog igrališta i to, zamislite, - baš na lokaciji posječene kulture alepskog bora. Sve to pokazuje do koje mjere su krivi potezi općine Novalja stvorili jednu naelektriziranu atmosferu koju više nije moguće kontrolirati. Uprava šuma Senj nije protiv razvoja Novalje i izgradnje nogometnog igrališta, ali smatra da je njegovu lokaciju trebalo pronaći izvan šume. To ne bi Dilo teško, jer se uokolo Novalje nalaze nepregledne neobrasie površine. Izbor baš takve lokacije predložila je Uprava šuma Senj, koja bi sigurno pokazala razumijevanje za pošumljavanje okoliša igrališta kako bi se čim prije eliminirao negativni utjecaj vjetrova. Da je »slučaj Novalja« izazvao mnoge pozitivne reakcija u javnosti, dokazuju nam brojne podrške iz cijele zemlje upućene Upravi šuma Senj, pa je to najbolji dokaz ispravnosti naših stajališta. Pravu lekciju počiniteljima ove bespravne sječe izrazio je u crtežu mališan Sentić, učenik I. razreda Osnovne škole Ivana Mažuranića iz Novog Vinodolskog. Njegov način izražavanja neobično je impresivan i poučan. Time se potvrđuje da su najmlađi i te kako svjesni propusta starijih, pa za budućnost naše zemlje' ne moramo strepjeti. Iako je Policijska stanica u Pagu obradila slučaj i predala ga nadležnim službama, do danas još nije pokrenut spor. U međuvremenu posječeni borovi leže na tlu zajedno s granjevinom pa se povećava opasnost od pojave štetnika i izbijanja požara u preostaloj kulturi alepskog bora. U takvim okolnostima šumarske inspekcijske službe trebale bi narediti uklanjanje sortimenata i uspostavljanje šumskog reda U posljednje vrijeme tužno se doimaju prijeteća pisma koja stižu na adresu naših djelatnika, govori nam upravitelj Šumarije Pag, ing. Tomo Devčić i čudi se kako se nisu ispoštovali osnovni zakonski akti upravo od onih ljudi koji su postavljeni da čuvaju i provode u život zakone uz ponovno pošumljavanje posječene površine. Uprava šuma Senj se nada brzoj intervenciji svih institucija naše vlasti u čiju objektivnost imamo puno povjerenje. Tekst: mr. Viče IVANČEVIĆ Snimci: V.I. i Z.L. U šumarijskom rasadniku proizvedu se dovoljne količine sadnog materijala za višegodišnje potrebe pošumljavanja, ali treba htjeti i osigurati sredstava za sve te površine koje su potencijalne za pošumljavanje, a toga još nema dovoljno među ostalim strukturama na otoku Pagu AGENDA 21 ZA LOKALNE VLASTI S PODRUČJA SREDOZEMLJA Nakon Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvitku (Rio de Janeiro, 1992.) i Konferencije zamalja Sredozemlja MED Agenda 21 (Tunis, 1994.), u Rimu će od 22. do 24 studenoga biti održan sastanak, koji za cilj ima odrediti prioritete za provedbu Agende 21 (Rio de Janeiro 1992.) na lokalnoj razini na području Sredozemlja. Najavljena konferencija predstavlja zajednički napor lokalnih uprava i samouprava s područja Sredozemlja radi postizanja zajedničke akcije u osmišljavanju i provedbi strateških akcijskih planova za zaštitu okoliša. O konferenciji su obaviješteni županijski uredi za prostorno uređenje, stambeno-komunalne djelatnosti, graditeljstvo i zaštitu okoliša, koji su na razini županija trebali organizirati sudjelovanje predstavnika lokalne uprave i samouprave iz Hrvatske.
Page 1 and 2: 53 GLASILO »HRVATSKE ŠUME p.o. Za
Page 3 and 4: 23. listopada 1995. DANI HRVATSKOG
Page 5 and 6: 23. listopada 1995. ŠUMARSKO SAVJE
Page 7 and 8: 23. listopada 1995. DANI HRVATSKOG
Page 9: 23. listopada 1995. DANI HRVATSKOG
Page 13 and 14: 23. listopada 1995. Možemo biti za
Page 15 and 16: 23. listopada 1995. PRVI RADOVI NA
Page 17 and 18: 23. listopada 1995. UKRATKO IZ UPRA
Page 19 and 20: 23. listopada 1995. GRAĐEVINARSTVO
Page 21 and 22: 23. listopada 1995. d) Rad na privl
Page 23 and 24: 23. listopada 1995. KULTURA - RAZON

dani hrvatskog šumarstva - Hrvatske šume

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?