dani hrvatskog šumarstva - Hrvatske šume

More documents

Recommendations

Info

23. listopada 1995. NA SASTANKU RUKOVODITELJA PRAVNIH ODJELA PONOVO AKTUALIZIRANA STARA TEMA KADA ĆE PITANJE KADRA DOĆI NA RED? I nformatički program »Kadrovi« radi se već dvije godine i još nije dovršen. Podaci po svim Upravama unijeti su sa svibnjom ove godine, ali »kad bi netko u Zagrebu pritiskom na taster PG-ja htio dobiti neki podatak - ipak ga ne bi dobio«! Statistički, 90 posto posla je obavljeno, »šteta je što se stalo i što se sustav ne može koristiti«.Kolegij pravnika / šefovi pravnih odjela po upravama te stručni suradnici iz Direkcije), sastaiud se u Sisku drugi put ove godine, zapitao se zbog čega je to tako i gdje je kratki spoj. No prvo, zbog čega pravnici raspravljaju o jednom, recimo, informatičkom problemu? Jednostavno zbog toga što se evidencija kadra vodi po odjelima za opće poslove pa pravnici misle kako bi se to već jednom trebalo i riješiti.Ima nekoliko »temeljnih« problema zbog čega ovaj program ne funkcionira. U osnovi svega je, kažu pravnici, što program kadra nikada nije imao prioritet, što su uvijek dolazili neki novi koji su imah prednostProblem je nadalje i taj što podaci nisu »očišćeni«. To znači da je negdje, u aplikacijama nekih uprava bilo više zaposlenih nego na terenu, jer podaci nisu ažurirani. A to je trajan, a ne završen posao. Konačno, ističe šef pravnog odjela delničke uprave, Branka Malnar, nužno je u šifarniku izmijeniti nazive radnih mjesta, što je u tijekuDakako tu su i sitne poteškoće kao, primjerice, da u nekim upravama administracija teško dolazi do PCja »jer je odnos s informatičkim odjelima katastrofalan!«Pravnici će, kao šefovi odjela sa svoje strane učiniti sve da ubrzaju stvar, znači ažurirati podatke, izmijeniti nazive, a na informatičkoj je službi da i kadar napokon dođe na red. * NOVI ZAKON O RADU - bilo je pak čisto pravno pitanje kojim se također pozabavio kolegij. Ističući da je »bilo kome teško objasniti kako 43 diplomirana pravnika u poduzeću ne mogu riješiti bilo koji problem«, v. d. rukovoditelja pravne službe Darko Kralik pozvao je kolege na punu suradnju i zajedničko rješavanje problema. A izuzetno važan Zakon o radu, koji se počinje primjenjivati od 1. siječnja sljedeće godine, prilika je da će se zajednički pristup i realizira. Do tada je potrebno mnogo toga učiniti, Sa skupa rukovoditelja pravnih odjela i stručnih radnika pravne službe u Sisku tu je kompletan rokovnik radnji koje treba obaviti i akata koje do tada, a i kasnije treba donijeti. Prva među njima su pravila o poslovima, koji se ne smiju prekidati u vrijeme štrajka i isključenja s rada, slijedi, zajedno sa sindikatom Pravilnik o radu itd. A to što još nema ni jednog oglednog primjerka »siguran je znak da je riječ o teškom poslu.« A sam zakon detaljnije su na skupu, sebi i kolegama prezentirali i protumačili pravnici Stjepan Sporčić, Branka Širac, Mato Margetić, Kruno Tot, Ljerka Kobelja, Javorko Bebek, Mira Kovačić i Branka Malnar. M. U DELNICAMA ODRŽAN SASTANAK GEODETSKIH STRUČNJAKA Početkom listopada, u Upravi šuma Delnice održan je sastanak geodetskih stučnjaka iz uprava šuma Split, Senj, Gospić, Buzet, Ogulin i Karlovac. Iz Direkcije bili su nazočni geodetski stručnjaci BOŽIDAR KRZNARIĆ, MIL- JENKO VREBČIĆ, IVICA MIL- JKOVIĆ Tema sastanka bila je očitovanje geodetskih koordinata težišta odsjeka. Za izradu osnove područja potrebno je izraditi višenamjensku kartu na kojoj bi bili ucrtani svi odsjeci predstavljeni jednom točkom kao težištem tog odsjeka. Geodetski stručnjaci održali su svoj stručni sastanak u Delnicama Stoga, na području svake uprave šuma geodetski stručnjaci izradit će geodetske koordinate (x,y) težišta ili srednje svakog odsjeka pregledno po gospodarskim jedinicama. Na taj način, ovim točkama a uz pridružene simbole iscrtala bi se cijela karta Hrvatske po odsjecima, a koristila bi se u vise namjena. Poslije sastanka prezentirana je praktična primjena skidanja koordinata za jednu gospodarsku jedinicu koju su izradili stručnjaci iz Direkcije. Na sastanku je bilo riječi i o problematici koja trenutačno prati sve geodetske službe po upravama suma. U većini uprava šuma tek sada se prišlo ekipiranju geodetskih službi potrebitim kadrom. Uz potreban kadar, svakoj geodetskoj službi prijeko je r ,- trebno je i odgovarajući ir. .oimentarij za rad, komp'u.or. U tom smislu geodeti očekuju i pomoć na razini Poduzeća. Inače u većini uprava šuma geodetske službe rade u sastavu Odjela za uređivanje šuma. V.P. U PRVIH OSAM MJESECI UŠ DELNICE ZADOVOLJAVAJUĆE IZVRŠENJE PLANA PROIZVODNJE Tijekom osam mjeseci ove godine u Upravi šuma Delnice, ističu da su postignuti zadovoljavajući rezultati pri izvršenju godišnjeg plana proizvodnje.Sječa i izrada izvršena je 67,60 posto godišnjeg plana, vuča i iznos izvršeni su sa 65,20 posto, te otprema sa 66,30 posto godišnjeg plana. Trenutačno najveći problemi s kojima se susreću u proizvodnji su još uvijek nedostatak potrebitih ljudi i vozila... U posljednje vrijeme evidentno je da su povećane i zalihe, što znači da sve raspoložive snage treba usmjeriti na smanjenje zaliha. U tom smislu treba posebno aktivirati fazu HI, to jest pojačati otpremu drvnih sortimenata. S obzirom na isto razdoblje prethodne godine, povećano je 20 posto ozljeđivanje na radu. Naime, za osam mjeseci ove godine dogodilo se 29 ozljeda na radu. Tijekom jesenske kampanje nastojat će se u cijelosti izvaditi sve potrebne sadnice za jesensko pošumljavanje. Radovi vađenja započinju 25. rujna 1995., a potrajat će do sredine listopada. Planira se izvaditi približno 249.650 komada sadnica, od čega na potrebe privatnih šuma »otpada« 81.275 komada sadnica. V.PLEŠE U POŽEŠKOJ UPRAVI ŠUMA ODRŽAN SASTANAK GEODETSKIH STRUČNJAKA NEDOSTAJU SUVREMENI INSTRUMENTl Bilo je riječi o očitavanju zemljopisnih koordinata u odsjecima, te o izradi tematske karte koja će imati operativnu vrijednost Geodetski stručnjaci zaposleni u zagrebačkoj, našičkoj, sisačkoj, vinkovačkoj, bjelovarskoj i požeškoj Upravi šuma održali su početkom listopada u Požegi informativni sastanak u povodu aktualne geodetske problematike u šumarstvu. Pozdravnim riječima nazočnima se obratio upravitelj Uprave šuma Požega mr. Juraj Zelić izloživši osnovne podatke o ovoj Upravi te istakavši problem manjka geodetskih inžinjera. Naglasio je da je zadaća geodetskih stručnjaka u šumarstvu da se suvremenim metodama rada uključe u pojedine poslove. Uvodnim izlaganjima obratili su se dipl. ing. Ivica Milković, rukovoditelj Službe za uređivanje šuma pri direkciji i dipl. ing. Bozo Krznarić, geodet u direkciji. Bilo je riječi o očitovanju zemljopisnih koordinata u odsjecima, kao najmanjim osnovnim površinama gospodarskog razdjeljenja šuma unutar odjela, te o izradi jedne tematske karte u željezničkom mjerilu (1:10.000), koja će imati operativnu vrijednost, a prikazivat će prostorni položaj terena. Premda je geodezija osuvremenjena, u pojedinim Upravama (primjerice Sisak) nema nijednog geodetskog inžinjera, zbog čega se poslovi ne izvršavaju na vrijeme. Sve Uprave trebaju na pripremljenim obrascima načiniti popis koordinata približnih središta odsjeka. Koordinate su bile korak prema GIS-u (goegrafskim informacijskom sustavu) koji sadrži grafički prikaz i bazu podataka. Ne treba ići na velike GlS-sustave, jer je svrha koordinata da baza podataka HSfonda bude u svezi s grafikom. Rok za dostavu navedenih podataka, zbog obuhvatnosti posla, nije određen. Tijekom diskusije mr. Zelić je predložio da koordinate mogu očitavati i šumarski inžinjeri (revirnici) te istaknuo da je ovaj način rada drukčiji pristup u uređivanju šuma, a geodetski stručnjaci trebaju ga tumačiti i promicati. Istaknuta je korist uzajamne suradnje s katastrima na pojedinim područjima, što je osnovica za daljnji rad. Govorilo se i o opremljenosti suvremenim geodetskim instrumentima, kao što su »globalne pozicijske stanice« te je zaključeno da bi za područje »Hrvatskih šuma« trebalo nabaviti, eventualno, tri takva instrumenta, uz uporabu »totalnih stanica«, kao klasičnih instrumenata, kojima se postiže zadovoljavajuća točnost. Trenutačna opremljenost je slaba, jer nema novaca, a o nabavi novih instrumenata mora se dobro razmisliti. Dogovoreno je da treba posjetiti sve Uprave šuma, te vidjeti čime raspolažu i kako su kompjutorski opremljene. Svi su bili jednodušni u ocjeni da bi ovakve sastanke trebalo održavati nekoliko puta godišnje, a oni su preduvjet da se geodetski poslovi u hrvatskom šumarstvu*ijednače.Nakon sastanka domaćini su upoznali svoje goste s gradskim kulturnim znamenitostima. I.TOMIĆ
23. listopada 1995. PRVI RADOVI NA PODRUČJU NOVOOSLOBOĐENE ŠUMARIJE OKUČANI Sječa usprkos općoj opasnosti Šumarija Okučani ima istovjetne probleme kao i novoutemeljena Šumarija Stara Gradiška, a oni obuhvaćaju manjak radne snage, traktora, motornih pila i kompjutora U ratnom okružju Šumariju Okučani posjetili smo nakon četiri mjeseca od oslobođenja zapadne Slavonije i svibanjske akcije »Bljesak«. Šumarijska zgrada uglavnom je sačuvana, a na pročelju još uvijek oštečenja od gelera. Tragovi su to nedavnih ratnih zbivanja. S mladim, novoimenovanim upraviteljem, dipl. ing. Ivanom Višićem prolazimo kroz kancelarije koje su donedavno koristili »krajinski« šumari. U svakoj od njih majstori ličioci, električari, uvoditelji centralnog grijanja. Užurbano se radi da se unutrašnji prostor dovede u red i priredi za normalan rad administrativno-tehničkog osoblja. U ratnom okružju S upraviteljem Višićem odlazimo u sječinu na području gospodarske jedinice »Okučanska brda«, sjeverno od Okučana, nedaleko ceste prema Pakracu. Osim zvuka motornih pila, čuje se u kratkim vremenskim razmacima, kao da je u neposrednoj blzini tutnjava iz artiljerijskog oružja i oruđa. Sava nije daleko, a prekosavske »delije« iz BiH ne miruju. U ranim jutarnjim satim poslali su »LUNU« na desetak kilometara udaljeni Cernik, no, srećom, nitko nije stradao. U uvjetima opće opasnosti započelo se s prvom sječom na novooslobođenom području Šumarije Okučani. Radi se proreda u odjelima 43b, 44a i 45b, a odjel 44b predviđen je za dovršni sijek. Pretežno su to stogodišnje hrastove sjemenjače na blago nagnutom terenu. Nailazimo na, za sada, jedine šumarijske sjekače - Antu Lovrića i Cvitka Jezerčića, stare znance koji su još dan ranije radili na području Šumarije Stara Gradiška, ali zbog blizine Save i topničke paljbe morali su promijeniti mjesto rada. Obojica su prognanici iz Gornjih Bogićevaca, a strpljivo čekaju na povratak, jer se u njihovom mjestu naveliko gradi. Tijekom okupacije radili su u Šumariji Nova Gradiška, a s obzirom na dugogodišnje Društvo malo, ali odabrano: Prvi sjekači Okučanske šumarije s upraviteljem Višićem i poslovođom Batorijem iskustvo i vještinu, traženi su među malobrojnim sjekačima na ovom području. Uz njih je poslovođa Antun Batori, koji u šumarstvu radi 14 godina, uglavnom na poslovima sječe i izrade. Bit će zadužen za revir »Okučanska brda«, a smatra da je sortimentna metoda rada dobra, jer se drvni materijal izrađuje i prima u šumi. U nekoliko odjela treba posjeći približno 3.000 m3, pretežno hrastove drvne mase, a uskoro slijedi izvlačenje s dva LKT-traktora. Optimizam unatoč problemima U razgovoru s upraviteljem Višićem saznajemo da je ove godine predviđeno posjeći 9.500 m3 bruto drvne mase, od čega 60 posto čini oblovina. Oko 5.000 m3 je glavni prihod, a 4.500 rn3 drvna masa prethodnog prihoda. Šumarija Okučani ima istovjetne propbleme kao i novoutemeljena Šumarija Stara Gradiška, a oni obuhvaćaju manjak radne snage, traktora, kombibusa, motornih pila, kompjutora... Stoga je na licu mladog upravitelja, osim trenutačnog optimizma, uočljiva i zabrinutost kako sve to riješiti, jer raditi se mora, a nisu osigurani svi uvjeti. Svaki je početak težak, a godine okupacije ostaviše traga te valja krenuti ispočetka. Potrebno je, stoga, mnogo strpljivosti dok se proizvodnja potpuno ne uhoda. Šumarija Okučani doznačila je za etat 1996. godine oko 15.000 m3 bruto drvne mase i to samo na području g.j. »Okučanska brda«, jer na prostoru g.j.»Zapadni Psunj« doznaku nije mogla obaviti zbog, još uvijek, nepristupačnog terena. To će učiniti iduće godine, kada je planirano doznačiti oko 10.000 m3 drvne mase. Za nesmetano obavljanje poslova potrebno je uposliti još tri sjekača i čak devet šumarskih tehničara (pomoćnika revirnika) te dva administrativna radnika. Premda u šumariji nema posebno šumskouzgojnih radnika, do kraja godine bit će načinjeno oko 16 ha radova na uzgoju, od čega je polovica priprema staništa. Tekst i snimci; Ivica TOMIC PROREDE U ŠUMARIJI VELIKA Na padinama Južnog Papuka Velička šumarija, prema planu sjeća za ovu godinu, treba posjeći gotovo 18.000 m3 bruto drvne mase Supraviteljem Šumarije Velika, ing. Hrvojem Zdelarom, posjetili smo sječine u gospodarskim jedinicama »Južni Papuk« i »Poljanacke šume«. Oko 5 km sjeverno od ceste Velika - Kaptol, u blizini sela Češljakovci, nalaze se na oko 400 m nadmorske visine, na padinama »Južnog Papuka« odjeli 102 c i 1909 a. Prolazimo pokraj osamdesetgodišnje čiste kitnjakove sjemenjače, i dobre kvalitete, u kojoj se obavlja proreda, a bit će posječeno približno tisuću kubičnih metara drvne mase. Na grebenu su kitnjakova stabla manja i slabije kvalitete, a na blažim padinama i uz uvale nalaze se kvalitetnija stabla većih promjera. Iz odjela 102 c, mješovite bukove i kitnjakove sjemenjače, izvlače se s dva traktora, nakon provedene prorede, pojedini drvni soritmenti. Vozač IMT-a 560 Ivica Čakalić u šumarstvu je deset godina, a od toga četiri godine radi na ovim poslovima. Drvnu masu izvlači s tisuću metara prosječne udaljenosti a dnevni su mu učinci oko 8 m3. Traktor star šest godina katkada_ zataji, a teško se dolazido dijelova i mehaničara. Čakalićev kolega Vinko Carić upravo se uputio po još jednu u nizu dnevnih tura izvlačenja. Odlazimo na područje gospodarske jedinice »Poljanacke šume«, sjeverozapadno od Poljanske, sela u čijem su se okružju početkom Domovinskog rata vodile borbe u ovom dijelu Požeške kotline. Ovaj brdski i razveden teren zauzima dio južnih i jugoistočnih padina Papuka. Iz jednodobne bukove sjemenjačke (odjel 13a), s nešto primiješanog kitnjaka, graba i cera, u kojoj je planirano posjeći u proredi više od 1.000 m3 drvne mase, s tri traktora izvlače se drvni sortimenti na pomoćno stovarište. Drago Josipović vozač je starog LKT-a, a od 16 godina u šumarstvu, posljednjih šest godina isključivo radi kao traktorist. Dnevno izvuče i do 15 m3 oblovine, a tuži se da traktor, zbog starosti, ima češće kvarove. Slavko Samardić, s 12 godina radnog staža, nema takvih problema, jer vozi gotovo novi »TOR PEDO«. Dnevni učinak mu je oko 10 m3, a ističe da je teren strm, što onemogućuje veće učinke. Vinko Andrijašević u ovoj grupi je najstariji, vozi osam godina star IMT-560 a ima dvanaest godina traktorskog staža. Dva mjeseca je radio na »ECOTRACO- MU« ali ga je, zbog kvarova, morao zamijeniti drugim traktorom. Šumarija Velika, prema Planu sječa za ovu godinu, treba posjeći gotovo 18.000 m3 bruto drvne mase, od koje tehnička oblovina čini 5.000 m3, a prostorno drvo približno 11.000 m3. Tekst i snimak: I.TOMIĆ Udarna trojka veličkih traktorista: Samardić, Josipović i Andrijašević s upraviteljem Šumarije ing. Zdelarom Zbog čega nam sada kad smo ostarjeli smanjuju broj bodova, pitaju se radnici na uzgoju LJETNI RADOVI - ŠUMARIJA KLOŠTAR PODRAVSKI I STALNI RADNICI NA ČISĆENJU GUŠTIKA Na čišćenju guštika u Šumariji Kloštar Podravski rade stalni radnici, bivši sjekači koji zbog bolesti ili dugogodišnjegstaža više nisu mogli raditi kao sjekači i postizati normu. U odjelu 23 B gospodarske jedinice Svibovica zatekli smo jednu takvu grupu poslovođe Mirka Skudara. U skupini su: Ivan Rukavina, Ivan Babić, Mirko Tržić, Ivan Skec, IvanTudić, Ivan Tišljajec, Vlado Kovačić, Đuro Tudić, Drago Šušelj, Franjo Begovec. Ivan Skec iz obližnjeg sela Kozarevca nakupio je već 35 godina u šumi: - Radio sam pomoću slingerice, još čuvam »nakolenice« iz tog vremena. Četvorica smo vukli pilu, asa slingericom pa kasnije motorkom družio sam se punih 25 godina. Posljednjih godina radim na uzgoju, govori Skec. I Ivan Tudić ima dosta staža (17 godina) u šumi, a prije toga i na nekim drugim poslovima, kao uostalom i mnogi drugi iz ove skupine. Osim višegodišnjeg staža, zajedničko im je još nešto - svi se žale na broj bodova koji određuje plaću. Kao sjekači imali su 2.300 bodova, sada imaju manje. - Zbog čega su nam sada smanjili plaću kad smo ostavili cijeli život u šumi, govore oni. Skec spominje i teške uvjete rada. Zbog velikih vrućina i komaraca, protiv kojih nema lijeka, i ne pomaže nikakav sprej, radnici dolaze u rano jutro i rade do 12 sati, »jer se kasnije više ne može«. Terenski dodatak je kao i plaća, pa se ne isplati biti bolestan. Zna to najbolje Ivan Babić, koji je slomio ruku, »no došao je raditi najbrže što je mogao, jer od gole plaće teško je živjeti«. To su glavne teme priča uz gablec, gdje smo ih i zatekli. No uz sve te priče, ne treba sumnjati, kažu oni, da će završiti svoj posao. M.M.
Page 1 and 2: 53 GLASILO »HRVATSKE ŠUME p.o. Za
Page 3 and 4: 23. listopada 1995. DANI HRVATSKOG
Page 5 and 6: 23. listopada 1995. ŠUMARSKO SAVJE
Page 11 and 12: 23. listopada 1995. NA OTOKU PAGU,
Page 13: 23. listopada 1995. Možemo biti za
Page 17 and 18: 23. listopada 1995. UKRATKO IZ UPRA
Page 19 and 20: 23. listopada 1995. GRAĐEVINARSTVO
Page 21 and 22: 23. listopada 1995. d) Rad na privl
Page 23 and 24: 23. listopada 1995. KULTURA - RAZON

dani hrvatskog šumarstva - Hrvatske šume

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?