dani hrvatskog šumarstva - Hrvatske šume

More documents

Recommendations

Info

23. listopada 1995. SUSRETI NA RADNOM MJESTU UUpravi šuma Delnice radi djelatnik koji je zahvaljujući svojim hobijema - ri- I bolov, gljivarstvo, uzgoj malih životinja - zaslužio da se nađe na stranicama lista »Hrvatske šume«. Riječ je o Marijanu Plešeu, šumarskom inženjeru, zaposlenom u Odjelu za uređivanje na radnom mjsetu taksatora. GLJIVARSTVO »Moji interesi za svekolike hobije vezani su uz moje djetinjstvo. Zahvaljujući ocu zavolio sam najprije prirodu, a onda »učeći« uz UZGOJ MALIH ŽIVOTINJA * U posljednje vrijeme najviše Vas zaokuplja uzgoj malih životinja? »Uzgojem malih životinja bavim se već punih sedam godina. Član sam Društva uzgajivača malih životinja »Pajdaš« Delnice. Trenutačno uzgajam činčile /kuniće/, kokice /američki leghorn/ i purice. Volim životinje kao i cijela moja obitelj. Životinjama treba pružiti maksimalnu pažnju i brigu, počevši od načina hranjenja, pa MARIJAN PLEŠE • ŠUMAR SVESTRANIH INTERESA njega počeo sam se pomalo baviti mojim današnjim hobijima. Prvo da spomenem gljivarstvo. Još kao dijete zajedno s ocem odlazim u berbu gljiva. Danas, nakon tridesetak godina bavljenja gljivarstvom, mogu reći da prepoznajem gotovo petsto vrsta gljiva. I moj desetogodišnji sin Dario, nastavljajući obiteljsku tradiciju, zajedno sa mnom odlazi u berbu gljiva. Mogu s zadovoljstvom reći da moj sin Dario danas poznaje pedesetak vrsta gljiva. Ja sam aktivan u gljivarskom Udruženju Gorskog kotara, predsjednik sam Sekcije sakupljača i uzgajivača gljiva. Tijekom godine naše gljivarsko Udruženje vrlo je aktivno. Organiziramo brojne prigodne manifestacije, primjerice edukativne izložbe i predavanja o temi gljivarstva. Na taj način upoznajemo i širu javnost s načinom prepoznavanja, skupljanja i čuvanja gljiva«. O RIBOLOVU * Recite nam nešto više o Vašeg drugom hobiju, ribolovu. »Ribolovom se bavim već tridesetak godina. Član sam Ribolovnog društva u Lokvama. U Ribolovno društvo učlanio sam prije tri godine i svog sina, pa mogu reći da, kao i u gljivarstvu, moj sin nastavlja obiteljsku tradiciju. Osobno za ribolov imam sve manje vremena«. Šumarski inženjer Marijan Pleše iz Delnica bavi se gljivarstvom, ribolovom, uzgojem malih životinja, planinarstvom, a i aktivni je davatelj krvi sve do čišćenja prostora u kojem borave. Briga o životinjama zaokuplja me gotovo svaki dan po sat-dva, a povremeno mi pomaže otac. Jednom godišnje naše društvo »Pajdaš« organizira prigodne izložbe malih životinja ili odlazimo na slične izložbe u inozemstvo /Sloveniju, Italiju, Austriju.../. SVI HOBIJI DRAGI * Koji je od hobija Vam je najviše prirastao za srce? »Osobno su mi dragi svi moji hobiji. Teško mi je nešto izdvojiti, svi moji hobiji dragi su mi na neki način«. Uz gore spomenute hobije treba nadodati da se gospodin Pleše ranijih godina bavio i planinarstvom, bio je član Planinarskog društva »Petehovac« Delnice. Kako je česta pojava da je ljubitelj prirode ujedno i čovjek koji voli glazbu i dobru pjesmu, tako je i naš sugovornik ranijih godina bio i član pjevačkog Zbora »Zdenko Petranović-Jastreb« Delnice. DOBROVOLJNI DAVATELJ KRVI Posljednjih trinaest godina gospodin Pleše je i dobrovoljni davatelj krvi. * Recite nam nešto više i o tome? »U ovih trinaest godina krv sam dao 36 puta, a što mi osobno predstavlja izuzetno zadovoljstvo i čast. Lijepa je stvar kada znaš da tvoja krv pomaže nekome u nesreći, kada možda nekome na taj način spašavaš život. Bolesti, prometne nesreće, rat, sve nedaće koje nas svakodnevno prate trebale bi nam biti poticaj da se svi što više uključimo u ovu nadasve humanitarnu akciju; jer danas mi svojom krvlju pomažemo drugima, a sutra će nečija krv možda pomoći nama. Koristim priliku da i ovim putem, preko lista »Hrvatske šume«, pozovem sve naše djelatnike u šumarstvu, pa i šire da se uključe u tu humanitarnu akciju«. A mi na kraju ovog razgovora možemo samo reći - daje sreće da je ovako humanih i plemenitih ljudi više, život bi nam svima bio lakši i ljepši. Razgovarala: V.PLESE ODOBRENA JOS JEDNA LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA TEŽITI EKONOMIČNOM LOVNOM GOSPODARENJU To je dvanaesta lovnogospodarska osnova koja je tijekom ove godine odobrena za lovišta kojima gospodari JP »Hrvatske šume« Krajem kolovoza republička komisija Ministarstva poljoprivrede i šumarstva odobrila je za korištenje lovnogospodarsku osnovu lovišta »Radinje« koje pripada Upravi šuma Nova Gradiška, a nalazi se na području šumarije Nova Kapela, odnosno Brodsko-posavske županije. U sastavu komisije bili su republički šumarski inspektori dipl. ing. Branko Iviček i dipl. ing Stjepan Vuk, te dipl. ing. Željko Marman. U radu komisije sudjelovali su dipl. ing. Marin Tomaić, rukovoditelj Odjela za lovstvo u direkciji i dipl. ing. Damir Matošević, stručni suradnik za lovstvo novogradiške Uprave šuma. Treba istaknuti da je to dvanaesta lovnogospodarska osnova koja je tijekom ove godine odobrena za lovišta kojima gospodari JP »Hrvatske šume«, a vrijedit će za razdobljeodl995./96.do2004./5. godine. Elaborat sadrži podatke o organizaciji koja gospodari lovištem, gospodarenje prije odobrenja, opis stanja lovišta i Osnovu gospodarenja u sljedećih deset godina. NAJVIŠE JELENSKE DIVLJAČI Lovište »Radinje« ustanovljeno je polovinom prosinca prošle godine, a prostire se na površini 4.142 ha, unutar koje na šumske površine otpada 2.342 ha, na poljoprivredne 15 ha, te na ostale površine 328 ha. Na ovom području prirodno obitavaju ili imaju prednost uzgajanja jelen obični, divlja svinja, srna, zec, fazan i divlja patka, a ostale vrste divljači moći će se uzgajati u skladu s lovnogospodarskom osnovom. U lovištu ima 200 običnih jelena, 44 srne, 86 divljih svinja, 10 zečeva i 72 fazana, a planiranim uzgojnim i zaštitnim mjerama te korištenjem divljači svrha je ostvariti biološku stabilnost populacije, odnosno ekonomičnost i racionalnost lovnog gospodarenja. Za desetogodišnji odstrel predviđeno je 2.480 grla divljači. VEĆA FINANCIJSKA ULAGANJA U okviru biotehničkih mjera, u lovištu je tijekom važenja elaborata predviđeno izložiti 17 vagona kabaste, zrnate i sočne hrane, 8 tona soli, osnovati 12 ha krmnih njiva, sagraditi 116 i održavati 184 različita lovnotehnička objekta. Odobrenim elaboratom teži se ostvarenju planiranog cilja gospodarenja, koji obuhvaća uzgajanje zdravih i trofejno vrijednih vrsta divljači u okviru gospodarskih kapaciteta lovišta, a čijim bi ulovom bili ostvareni znatni financijski rezultati za ovlaštenike prava lova. Zbog ratnih uvjeta i manjih dosadašnjih ulaganja, novoodobrena lovnogospodarska osnova predviđa veća financijska ulaganja u lovnotehničke objekte. Prihod će biti realiziran preko različitih lovnih pristojbi, te iznajmljivanjem obnovljene lovačke kuće. Samo u godini 1995./96. planirana je lovna realizacija u visini gotovo sto tisuća DEM. I.TOMIĆ ANALIZA GODIŠNJEG ODMORA DELNIČANI NAJVIŠE U MALOM LOŠINJU Ovogodišnji interes za organiziranim korištenjem godišnjih odmora u Upravi šuma Delnice bio je na razini prošlogodišnjeg, a što je vidljivo i iz prvih analiza koje su rađene ovih dana nakon završetka ovogodišnje sezone. I ove godine djelatnici Uprave šuma Delnice iskazali su najveće zanimanje za korištenje godišnjih odmora u Odmaralištu Mali Lošinj, njih čak 282 sa članovima svoje obitelji. U apartmanima u Njivicama boravio je 121 korisnik s članovima svoje obitelji. Najmanje zanimanje i ove godine bilo je za korištenje kamp-prikolica, gdje boravio samo 41 korisnik sa članovima svoje obitelji. U objektima drugih uprava šuma koristilo je godišnji odmor 156 djelatnika Uprave šuma Delnice sa članovima obitelji. Najveće zanimanje bilo je za boravak u hotelu u Drveniku, u vlasništvu Uprave šuma Vinkovci. Iz drugih uprava šuma u objektima Uprave šuma Delnice, poglavito u Odmaralištu Mali Lošinj i apartmanima u Njivicama, boravilo je sedamdesetak korisnika s članovima obitelji. Dio djelatnika Uprave šuma Delnice koristio je odmor u toplicama, Varaždinskim i Harkanju u Mađarskoj. Ovogodišnja sezona godišnjih odmora trajalo je od 20. lipnja do 10. rujna 1995. g. Pogodnosti i atraktivnost ovakvog načina ljetovanja su u mogućnosti otplate troškove ljetovanja u nekoliko mjesečnih rata. V.P. ZBOG GODIŠNJIH ODMORA-MANJE DAVATELJA KLUB DOBROVOLJNIH DAVATELJA KRVI POŽEŠKE UPRAVE ŠUMA Krajem srpnja organizirana je još jedna akcija Kluba dobrovoljnih davatelja krvi koji djeluje u okviru požeške Uprave šuma. U sindikalnoj dvorani poslovne jedinice »Mehanizacija i građevinarstvo« krv je dalo 35 radnika, što je samo nešto više od polovice uobičajenog broja davatelja. Budući da je vrijeme godišnjih odmora odziv je bio slabiji. U akciji su sudjelovali dobrovoljni davatelji iz šumarija Caglin, Kutjevo i Pleternica, te iz Stručnih službi, a najzastupljenija je bila čaglinska s 19 radnika; najmanje ih se odazvalo iz kutjevačke šumarije - samo dva radnika. Rekorder u toj akciji je vozač iz šumarije Caglin Anto Marić s 33 davanja, a slijede Nedeljko Mlađenović (23), Zorislav Kajtar (22), Krešimir Međugorac (20) i Đuro Švajda (20). I ovaj put ostvarena je dobra suradnja između požeških šumara, Gradskog Crvenog križa i Transfuziološke službe na čelu s dr. Ružom Brkanić. Sljedeća akcija s većim brojem davatelja planira se početkom listopada. Tekst i snimak: I.TOMIĆ
23. listopada 1995. KULTURA - RAZONODA -ZABAVA - ZANIMLJIVOSTI - KULTURA - RAZONODA LIKOVNO STVARALAŠTVO NAŠIH DJELATNIKA Za svoju dušu Sa predstavljanja knjiga: mr. Rudoif Španjaoi, prof. dr. Sime Meštrović, mr. Fabijan Gašpar, prof. dr. Slavko Matić, dr. Dragomir Babić i ing. Milan Krmpotić TRI NOVE KNJIGE »Kada se rađa jedna knjiga sretno Kratki stručni prikaz knjige »Pri- hvata se u koštac s tako opsežnom je to vrijeme za jedan narod, a ručik za uređivanje šuma« dao je građom i izdaje jedno tako značaj svaka nova knjiga za taj narod velika je nagrada i značajan događaj« pisao recenziju za taj rad našiha prof. dr. Slavko Matić, koji je i nano bibliografsko djelo. - rekao je prof. dr. Slavko Matić na dvaju najboljih poznavatelja ovog Roman »Tek braća« dosadašnjeg promociji čak triju knjiga: »Priručnika za uređivanje šuma« auto šuma, čije izdavanje je potpomoglo stoji već trinaest knjiga, ing. Milana . značajnog posla - uređivanja vrlo plodnog pjesnika, iza kojeg ra prof. dr. Sime Meštrovića i mr. i naše poduzeće »Hrvatske šume«. Krmpotića, djelatnika Upravcr Gašpara Fabijanića, »Prirodna Prof. dr. Šime Meštrović^ovorio šuma Senj, prema riječima dr. Dragomira Babica - samo je na prvi baština otoka Raba« autora mr. je o knjizi mr. Rudolfa Spanjola Željka Spanjola i ing. Milana »Prirodna baština otoka Raba« te je pogled neobičnost, u kojoj jedan Krmpotića»Tek braća« - povijesnog romana. istaknuo kako je začuđujuće da se jedan tako mladi šumski stručnjak šumar piše o kulturnom blagu jednog kraja...« Vu goru bi treba iti Ve jesen prihaja, si japa premišlava: vu goru bi treba iti, drva priskrbeti. Traktora pririhtava, si dalje premišlava kak negda je to obavlal, konja zaprezal za sekira meste Štilovke stabla obaral. Ampak gora ga ista mehka i žuta pričaka. Se japa sprešetaval, za vrganjem ogleaaval, i listja bi moral nazubljati, blagu za štrajiti. A onda ga je spazil i mam ga je vsekel, jesenu mlađem, bus držale motike je rekel. Vzimskim večerima vu gore bu zver zavijala, peć i litrica japu bu grejala, on bu zmišlaval iz jasena kaj bi zdelaval, pak meste držala čist tak za dušu, nekakve kipeceje napravit, i kad je zgotovil nigdar, nigdar ni požalil. Ankica Pkulek Na otvaranju izložbe naše likovne stvaratelje publici je predstavio Ivan Blažević, akademski slikar Na ovogodišnjoj izložbi likovnog i skulpturnog stvara- /laštva djelatnika »Hrvatskih šuma« sudjelovalo je 17 autora. Slikari Duško Begović, ing. Pero Beuk, ing. Zdenka Bošnjaković, Mladen Gašpar, Branko Grbac, Zdenko Krulić, Zoran Mohorić, Ferdinand Petrović, Marijan Petrović, ing. Ivan Puškar, Josip Simić, te kipari Ratko Banaj, Branko Bazina, Tomislav Katavić, Andrija Kusanić, ing. Damir Pavelić i ing. Davorin Vidas. Govoreći o autorima akademski slikar Ivan Blažević naglasio je da su ovdje izloženi radovi rađeni za sebe i za svoju dušu, za svoj ego i tu je njihova vrijednost. Prva večer prvog dana završilo je svečanom akademijom. Na izložbi se po prvi puta javio svojim radovima i nas djelatnik iz Đurdenovca, kipar Tomislav Katavić sa svoja dva djela u kamenu - »Utjeha« visine 50 cm i »Bačena« 18 cm Ministar, ing. Ivica Gazi, u razgovoru sa slikarom Ivanom Blaževićem, a prema osmijehu na licu jedine naše slikarice ing. Zdenke Bošnjaković, iz Slav. Broda, možemo pretpostaviti da se pohvalno govorilo o njenom stvaralačkom opusu
Page 1 and 2: 53 GLASILO »HRVATSKE ŠUME p.o. Za
Page 3 and 4: 23. listopada 1995. DANI HRVATSKOG
Page 5 and 6: 23. listopada 1995. ŠUMARSKO SAVJE
Page 11 and 12: 23. listopada 1995. NA OTOKU PAGU,
Page 13 and 14: 23. listopada 1995. Možemo biti za
Page 15 and 16: 23. listopada 1995. PRVI RADOVI NA
Page 17 and 18: 23. listopada 1995. UKRATKO IZ UPRA
Page 19 and 20: 23. listopada 1995. GRAĐEVINARSTVO
Page 21: 23. listopada 1995. d) Rad na privl

dani hrvatskog šumarstva - Hrvatske šume

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?