You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
opasna priroda<br />
AZIJSKA DUGOROGA STRIZIBUBA<br />
•—a«' NM/ «N^'-J<br />
^ £;yj 37<br />
Azijska dugoroga strizibuba<br />
(Anoplophora glabripennis) kukac<br />
je od kojeg strahuje Amerika.<br />
Velika je opasnost za listale, a<br />
zasad nema poznatih prirodnih<br />
neprijatelja<br />
Piše:<br />
Dinka<br />
Matošević<br />
Foto:<br />
D.<br />
Matošević<br />
trizibuba je prirodno rasprostranjena<br />
u Aziji (Kina, Japan,<br />
Koreja), a u Ameriku je prenesena<br />
putem drvene ambalaže. Prvi<br />
put je u Americi otkrivena 1996. godine.<br />
Zašto se u Americi, pa i u<br />
cijelom svijetu digla tako velika buka<br />
oko strizibube? Zato što, ukoliko se<br />
rasprostrani po cijeloj Americi, može<br />
izazvati veće štete nego holandska<br />
bolest brijestova, rak kestenove kore i<br />
gubar zajedno. Štete koje je strizibuba<br />
učinila na području New Yorka<br />
samo u 1996. godini iznosile su više<br />
od 5 milijuna dolara. To je polifagna<br />
vrsta, koja živi i uništava različite vrste<br />
listača npr. Acer, Populus, Salix, Ulmus,<br />
Morus, Aesculus, Fraxinus, Platanus,<br />
Robinia, Sophora, Alnus.<br />
Imago azijske dugoroge strizibube<br />
veličine je 20 - 35 mm, sjajno crne<br />
je boje sa 20 nepravilno raspoređenih<br />
bijelih mrlja, a lako raspoznatljiva ticala<br />
duža su od tijela i crno-bijele su<br />
boje.<br />
Imaga lete od svibnja do listopada,<br />
a vrhunac je rojenja u srpnju. Ženka<br />
odlaže jaja (oko 35 - 90 po ženki) u<br />
izgrizena mjesta na kori. Nakon dva<br />
tjedna izlaze larve, koje kroz koru<br />
prodiru u deblo izgrizajući najprije<br />
kambij, a potom i drvo. Razvoj larvi<br />
traje 1 - 2 godine te dosegnu do 5<br />
cm duljine i do 1 cm debljine. Budući<br />
da larve cijeli život provedu u drvetu,<br />
vrlo se lako prenose s ogrjevnim drvom,<br />
živim ili oborenim stablima te<br />
ostalim drvenim materijalom (palete,<br />
drvena ambalaža) te se tako širi zaraza.<br />
Imaga dobro lete, što pridonosi<br />
bržem rasprostranjenju vrste, a<br />
otežava suzbijanje.<br />
Štete na stablima<br />
Mjesta gdje je ženka odložila jaja<br />
na deblu i u krošnji vidljiva su kao<br />
nagrizena mjesta na kori iz kojih curi<br />
sok. U pršljenovima grana i u podnožju<br />
debla uočljiva je pilovina, koju<br />
larve izbacuju kad se bušenjem uvlače<br />
u stablo i grane. Kukci za sobom<br />
ostavljaju pravilnu, okruglu izlaznu<br />
rupu, nešto veću od promjera olovke.<br />
Žućenje i otpadanje lišća usred vegetacije<br />
također su simptomi napada<br />
azijske dugoroge strizibube. Izgrizajući<br />
hodnike, ličinke prekidaju uzlazne<br />
i silazne tokove u stablu te ono na<br />
Crizotine<br />
kraju ugiba. Ako se štetnik ne primijeti,<br />
vrlo se brzo može proširiti i<br />
uništiti veći broj stabala. Kad se stablo<br />
prepili, u drvu se mogu naći hodnici<br />
promjera 1-3 cm.<br />
Metode suzbijanja<br />
Ne postoji djelotvorna metoda suzbijanja<br />
azijske dugoroge strizibube.<br />
Obaranje stabala i njihovo spaljivanje,<br />
jedino je što se može učiniti kako bi<br />
se uništile sve razvojne faze štetnika.<br />
Azijska dugoroga strizibuba na<br />
popisu je karantenskih štetnika u Europi.<br />
No, nažalost, unatoč svim poduzetim<br />
mjerama i kontrolama, nađena<br />
je 2001. godine u Austriji, u mjestu<br />
Braunau (gornja Austrija). U tom su<br />
gradiću primijećeni javori [Acer platanoides)<br />
s tipičnim simptomima napada<br />
strizibube. Štetnik je, vjerojatno,<br />
došao direktno iz Kine jer se u blizini<br />
mjesta napada nalazi trgovina i<br />
skladište građevinskog materijala. Sva<br />
napadnuta stabla posječena su i<br />
spaljena. To je samo jedan primjer<br />
kako se lako i neprimjetno može prenijeti<br />
štetnik koji može ugroziti i<br />
uništiti vrijedne vrste drveća.<br />
U Kanadi je 1999. godine primijećen<br />
napad smeđe smrekove strizibube<br />
(Tetropium fuscum). Njezino<br />
je prirodno okružje u Europi (od<br />
Skandinavije do Turske) i sekundarni<br />
je štetnik koji napada već oslabljena<br />
stabla. No, u Kanadi je primarni štetnik<br />
i napada zdrava stabla. Kanadske<br />
se vlasti pribojavaju jakoga napada<br />
te strizibube protiv koje također ne<br />
postoje djelotvorne mjere zaštite,<br />
osim obaranja i spaljivanja stabala.<br />
Azijska dugoroga strizibuba se,<br />
unatoč karantenskih mjera zaštite,<br />
uspjela proširiti u Americi, a prisutna<br />
je i u Austriji. Zbog sve veće trgovine<br />
s Kinom i drugim "egzotičnim" zemljama,<br />
treba biti oprezan, jer jedan<br />
mali štetnik koji u području svog prirodnog<br />
rasprostranjenja ne čini velike<br />
štete može, prenesen u novo (stanište<br />
s drugačijim stanišnim uvjetima),<br />
učiniti štete velikih pa i katastrofalnih<br />
razmjera.<br />
Ukoliko se rasprostrani<br />
po cijeloj Americi, može<br />
izazvati veće štete nego<br />
holandska bolest<br />
brijestova, rak<br />
kestenove kore i gubar<br />
zajedno.<br />
J^<br />
40 Broj 61/62 • siječanj/veljača 2002. HRVATSKE SUME
Change language