Šuma Dundovo - Hrvatske šume

potpunosti su uništena te se procijenjuje da
će štete biti iznimno velike, a nakon sanacije
zahvaćenog područja drvna masa Šumarije
bit će znatno smanjena te će vjerojatno
biti potrebno i pošumljavanje. Prema riječima
starijih šumara, ovakve štete od leda
ne pamte se u posljednjih trideset godina.
No, svi se slažu, moglo je biti i gore. Da je
kojim slučajem tih dana pao novi snijeg ili
zapuhao jak vjetar, Lika bi se pretvorila u
stepu jer tako nešto niti jedno stablo ne bi
izdržalo.
- Šumarija Gračac najveća je među
jedanaest Šumarija gospićke Uprave šuma, a
zauzima područje južnog Velebita, dio ličkog
Sredogorja i južne obronke ličke Plješevice.
Površinom od 61 341 ha druga je po veličini
unutar Hrvatskih šuma, a površinski najveća
gospodarska Šumarija - govori upravitelj
Igor Hak. Šumarija je brdsko-planinska te se
nadmorske visine kreću od 559 do 1573 m
(vrh Kremen), samim tim je i rad na području
ove Šumarije dosta otežan. Otvorenost
šumskim prometnicama je mala, svega 5,5
km/1000 ha, no na cestama se intenzivno
radi te se do isteka važećih osnova očekuje
znatno veća otvorenost, što će svakako olakšati
rad šumarima. Zbog svoje velike površine
i slabe otvorenosti srednja udaljenost
radilišta iznosi 35-40 km, a do najudaljenijih
radilišta potrebno je prevaliti put i od 60 km.
vrhova koji su bez snijega
svega 3-4 mjeseca u godini,
pa do jugoistočnog dijela
u kojemu nikada nema snijega,
gdje pojedinačno rastu
smokve, vinova loza (koje
u Lici nema, osim u pojedinim
dvorištima), kao i ostalo
submediteransko bilje. Od
ukupne površine, 49.868 ha
je obraslog zemljišta, 10.985 ha neobraslog
proizvodnog i neproizvodnog, te 487 ha
neplodnog područja. Drvna zaliha Šumarije
iznosi oko 3,6 milijuna m 3 , a godišnji prirast
je 81 148,80 m 3 . Brutto godišnji etat Šumarije
iznosi 42.000 kubika, što znači da se sječe
52% prirasta.
Najzastupljenija vrsta drveta je obična
bukva (80%), zatim obična jela (10%), te gorski
javor, crni grab, OTB i crni bor (10%).
Šumarija je podjeljena na 12 gospodarskih
jedinica, od kojih je površinom najveća
Smrdljivac-Kom (oko 8.500 ha), pa Istočni
Resnik (6.800 ha), pa Jasensko Bilo-Crnopac
(oko 6,190 ha). Ostale su: Zapadna Mazinska
planina, Javornik – Kremen,
Jelovi tavani - Kučina kosa, Bogutovac,
Maslovara, Duboke jasle – Jabukovac, Ravna
Čemernica, Kokirna mila – Ljut, Vrelo Zrmanje.
Najbolje šume, s najvećom drvnom
zalihom nalaze se u G. J. Zapadna Mazinska
planina i Javornik- Kremen (uređajni razred
sjemenjača bukve i uređajni razred jela). Sve
šume na području Šumarije Gračac su krške
šume, tlo je kamenito i plitko te su sortimenti
uglavnom slabije kakvoće, što povlači za sobom
i relativno nisku prodajnu cijenu proizvoda.
Šumarija trenutačno zapošljava 41 osobu,
uz upravitelja tu su još tri revirnika te 12
šumarskih tehničara.
Za sječu, izradu i privlačenje drvnih sortimenata
(etata) Šumarija posjeduje vlastite
kapacitete. Uz osam sjekača, tu je i šumska
mehanizacija koja se sastoji od četiri šumska
zglobna traktora (od toga dva Hittner Ecotrac
55V, jedan Hittner Ecotrac 120V, te jedan
Timberjack C-240).
ventive izgrađene su četiri visoke osmatračnice
na istaknutim mjestima koje pokrivaju
gotovo cijelo područje Šumarije. Za cijelo
funkcioniranje sustava zažtite od požara važna
je vrlo dobra suradnja Šumarije s Javnom
vatrogasnom postrojbom te Dobrovoljnim
vatrogasnim društvom.
Svojim položajem Gračac se nalazi
na idealnom mjestu za razvoj ekološkog i ruralnog
turizma, u udolini Velebita, s planinskom
klimom tako ugodnom ljeti, a svega
dvadesetak minuta autom od mora. Osim
Površina 61.000 ha
12 gospodarskih jedinica
41 zaposleni
Godišnji bruto etat 42.000 kubika
Godišnji prirast oko 81.148 m3
Najzastupljenija vrsta bukva- 80%
količina drvarice (12 000
m3), koja se prodaje na
panju, no dosta je teško
pronaći izvođače, a razlozi
su neotvorenost cestama
i vlakovima, strmi predjeli,
škrape, vrtače, kamenjari,
slaba naseljenost te siromašna
mehaniziranost lokalnog
stanovništva. Upravitelj
Hak dodaje kako je danas bitan uvjet imati
licencu izvođača, što relativno mali broj ljudi na
ovom području ima.
Na poslovima čuvanja, zaštite i uzgajanja
šuma radi šest čuvara šuma i lovišta, što u
ljetnoj, protupožarnoj sezoni nije dovoljno
pa Šumarija zapošljava sezonske radnike.
Za potrebe provođenja protupožarne preime“
u Gračacu
Posljedice ledoloma
Na ovom području vrlo su velike klimatske,
biljne i orografske raznolikosti. Od
Najbolje šume, s najvećom
drvnom zalihom nalaze se u
G.J. Zapadna Mazinska planina
i Javornik- Kremen (uređajni
razred sjemenjača bukve i
uređajni razred jela).
Gotovo svake godine veliki problem Šumariji
predstavlja i znatna
Povijest
Trebalo bi i više informacija o kulturno-povijesnim znamenitostima, a među inima
može se pročitati kako se na mjestu današnjeg Gračaca „mogu naći tragovi srednjovjekovnoga
grada na Gradini blizu katoličke crkve, gdje je bilo sjedište stare otočke župe. Grad se
spominje 1302. godine. Od 1509. bio je u posjedu Ivana Karlovića, a od 1527. do 1687. godione
pod turskom vlašću. Barokna župna crkva sv. Jurja iz 18.st. stradala je u II. svjetskom
ratu. U njoj je kasnobarokni epitaf grofa Kneževića (1781.g.). Na groblju uz Otuču nalazi se
tri metra visok monolitni križ na grobu Ivana Balenovića iz XVI. st.“.
Broj 147 • ožujak 2009. HRVATSKE ŠUME 15