You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
zaštita šuma<br />
53. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE,<br />
OPATIJA 10.-13. VELJAČE 2009.<br />
Jelov izbojak sa oštećenim<br />
iglicama<br />
Pod pokroviteljstvom Ministarstva<br />
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog<br />
razvoja, u Opatiji je od 10.-13. veljače,u<br />
organizaciji Hrvatskog društva biljne zaštite<br />
i Agronomskog fakulteta održan 53. seminar<br />
biljne zaštite<br />
Gusjenica radi kokon<br />
Kokoni<br />
<strong>Šuma</strong>rska sekcija koja je<br />
radila 11. i 12. veljače, prezentirala<br />
je ukupno 25 referata,<br />
najviše vezano uz<br />
problematiku zaštite šuma, šumskih<br />
štetnika te šteta u šumama<br />
nastalim kao posljedica vremenskih<br />
nepogoda i šumskih požara.<br />
Uvodno, Miroslav Harapin<br />
je izvijestio o pojavama raznih<br />
vrsta štetnika (borovom četnjaku,<br />
gubaru, osama šiškaricama i<br />
sl.) u našim priobalnim šumama<br />
te načinima suzbijanja, posebno<br />
o suzbijanju borovog četnjaka<br />
kao dominantne vrste u šumama<br />
priobalja. Za razliku od kontinentalnih<br />
šuma, štetnici priobalnih<br />
šuma nisu se suzbijali samo iz<br />
ekonomskih, već više iz estetskih<br />
razloga, da bi se <strong>šume</strong> sačuvale u<br />
Piše: Vesna Pleše<br />
Foto: B. Pleše, Arhiva<br />
prošlog stoljeća štetnici se suzbijaju<br />
uglavnom biološkim i biotehničkim<br />
pripravcima.<br />
O štetama u šumama, izazvanim<br />
vremenskim nepogodama,<br />
izlagali su Željko Kuzlarić iz<br />
delničke podružnice i Tomislav<br />
Nemeš iz <strong>Šuma</strong>rskog instituta<br />
Jastrebarsko – Centra za nizinske<br />
<strong>šume</strong> Vinkovci i Jakša Jošt iz<br />
Zavoda za gozdove Slovenije.<br />
Od pijavice koja je početkom<br />
srpnja prošle godine zahvatila područje<br />
<strong>Šuma</strong>rije Klana GJ „Dletvo“<br />
(oko 47 ha) stradalo je 14.147 m3<br />
drvne mase (smreke, bukve i crnog<br />
bora). Osim materijalne štete, kod<br />
ovakvih pojava dolazi do poremećaja<br />
u redovnom gospodarenju, a<br />
poremećena je i šumska higijena,<br />
šumski red i na kraju i potrajnost<br />
gospodarenja.<br />
jela. Na polovici zaražene površine zaraza je bila<br />
slaba, a na polovici srednja do jaka.<br />
Da bi se spriječile daljnje štete, pristupilo<br />
se suzbijanju leptira moljca jelinih iglica aviokemijskim<br />
putem metodom toplog zamagljivanja.<br />
To je bilo i prvo takvo suzbijanje leptira,<br />
jer se uglavnom prije toga aviokemijskim putem<br />
suzbijalo gusjenice. Pokusi su obavljeni<br />
na području <strong>Šuma</strong>rije Fužine (gospodarska jedinica<br />
Bitoraj), na površini od 1137 ha.<br />
Provedena su dva tretiranja, s time da je<br />
drugo bilo uspješnije, a posvuda u šumi ležalo<br />
je veliko mnoštvo uništenih leptira. Time je dokazana<br />
efikasnost ovakvog načina suzbijanja<br />
zaraze moljca jelinih iglica na jeli u Gorskom<br />
kotaru.<br />
Još jedan jači napad u Gorskom kotaru evidentiran<br />
je osamdesetih godina prošlog stoljeća.<br />
Uzrokovao je mjestimično sušenje pojedinih<br />
jelovih stabala,a nerijetko i čitavih sastojina.<br />
Iako ne tako značajno kao nekada, ovaj<br />
štetnik i dalje je prisutan u našim šumama. Treba<br />
mu i dalje pridavati određenu pozornost,<br />
uz pojačane kontrole, da ne bi došlo do većeg<br />
stupnja zaraze i šteta na sastojinama.<br />
Kako sani<br />
šumskih<br />
nepogoda u naš<br />
Miroslav Harapin<br />
turističke svrhe.<br />
Suzbijanje borovog četnjaka,<br />
ali i drugih štetnika, provodilo se<br />
u našoj zemlji u nekoliko navrata,<br />
a prvobitno su se koristila kemijska<br />
sredstva pa tako i DDT koji je<br />
zabranjen sedamdesetih godina<br />
prošlog stoljeća. Kemijskim sredstvima<br />
tretirale su se uglavnom<br />
gusjenice gubara i borova četnjaka,<br />
mjestimično i na malim površinama.<br />
Od osamdesetih godina<br />
U isto vrijeme, nešto slično dogodilo se i u<br />
vinkovačkoj Podružnici gdje su stradale <strong>šume</strong>, a<br />
području <strong>Šuma</strong>rije Otok (2600 ha - doznačeno je<br />
oko 87000 m 3 što čini oko 122 posto godišnjeg<br />
etata <strong>Šuma</strong>rije Otok!), te u <strong>Šuma</strong>riji Županja na<br />
oko 200 ha gdje je doznačeno oko 4180 m 3 što<br />
čini 20 posto godišnjeg etata <strong>Šuma</strong>rije. Stradala<br />
su najvrjednija i najkvalitetnija stabla hrasta lužnjaka.<br />
Posljednjeg desetljeća u Sloveniji je bilo<br />
preko 70 primjera gdje su jaki vjetrovi, uz krovove<br />
kuća i dalekovode, rušili drveće i pričinili znatne<br />
6 • Broj 147 • ožujak 2009. HRVATSKE ŠUME
Change language