Sofija Ševo - Multipolnost zračenja 188Os - Univerzitet u Novom Sadu
Sofija Ševo - Multipolnost zračenja 188Os - Univerzitet u Novom Sadu
Sofija Ševo - Multipolnost zračenja 188Os - Univerzitet u Novom Sadu
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
U VO D<br />
Atomsko jezgro je nerelativistieki viseCestiCni kvantni sistem.<br />
Mo2e se sastojati od velikog broja nukleona (A ~ 100), pri Cemu<br />
svaki od njih interaguje sa svim ostalim. Ako bismo zeleli egzaktno<br />
da opisemo ovakav sistem, bilo bi potrebno da poznajemo njegovu<br />
totalnu talasnu funkciju. Medutim, zbog nedovoljnog poznavanja prave<br />
prirode sile izmedu pomenutih nukleona i zbog velikog broja stepeni<br />
slobode jednog takvog kompleksnog dinamiCkog sistema, mi ne mo2emo<br />
dobiti analitiCko resenje te totalne talasne funkcije, tj.<br />
onemoguCeno nam je egzaktno prouCavanje nuklearne strukture.<br />
Stoga ovom problemu pristupamo na drugaCiji naCin postulirajuCi<br />
nuklearne modele, koji su zapravo pojednostavljena slika nuklearne<br />
strukture pod odredenim uslovima.<br />
Usled takve situacije problemu izuCavanja jezgra<br />
•t o o<br />
Os, koji je<br />
razmatran u ovom radu, smo pristupili postupno, izuCavajuCi<br />
pojedinaCne nivoe i nastojeCi da ih klasifikujemo u pojedine trake<br />
da bismo dobili saznanja o konkretnom jezgru, njegovim stanjima i<br />
osobinama, imajuCi u vidu generalizaciju svih zakljuCaka na siru<br />
oblast susednih jezgara.<br />
Zadatak rada je bio da se za dato jezgro<br />
1 ft ft<br />
Os prouci karakter sto<br />
veCeg broja nivoa. To je uCinjeno analizom eksperimentalnih<br />
rezultata merenja intenziteta y prelaza, pri Cemu je nastojano da se<br />
tim rezultatima da teorijska interpretacija na osnovu DDM.<br />
Eksperimentalni podaci su dobijeni iz rada Dr. M. VeskoviCa i drugih<br />
u Institutu von Laue Langevin Grenoble. Ovaj eksperiment koji se<br />
zasniva na merenju direktnih •y spektara pomoCu Ge detektora je vrlo<br />
slo2en i komplikovan te su se mogli vrsiti proraCuni samo sa<br />
prilo2enim eksperimentalnim podacima. Ovim ekperimentom je dobijen<br />
spektar dobrih karakteristika uz zadovoljavajuCu statistiku tj.<br />
identifikovan je velik broj prelaza, odredeni su njihovi relativni<br />
intenziteti a veCina njih je smestena u shemu raspada. Ovi podaci za<br />
energije prelaza, relativne intenzitete kao i energije i spinove<br />
odgovarajuCih nivoa izmedu kojih se vrsi prelaz su korisCeni za<br />
raCunanje faktora grananja.