23.11.2014 Views

HRVATSKE ŠUME 13/14 - 1-2/1998

HRVATSKE ŠUME 13/14 - 1-2/1998

HRVATSKE ŠUME 13/14 - 1-2/1998

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

»l-ift'zoi'iai« 109 ^iji'čc >t' lužnjak t ja^cii<br />

Nakon izdvajanja djelatnosti transporta i građevinarstva iz<br />

»Hrvatskih šuma« i osnivanja novih poduzeća, šumarija Sisak<br />

»riješila« se i svoja tri traktora LKT. Upraviteljica smatra daje to<br />

dobro, »jer s odlaskom traktora otišla je i stalna briga i strah oko<br />

njihovog održavanja, kvarova, stajanja. Sada svatko brine za posao<br />

koj najbolje zna«. I u Sisku najveći dio ogrjeva prodaje se u šumi<br />

kod panja, dakle, daje se u samoizradu. Dva su razloga: najprije,<br />

toliku količinu nema tko raditi, i drugo, ako bi ga sami radili, bili<br />

bi negativni, izračunali su u Sisku.<br />

Dobru otvorenost sisačke šumarije narušava slabija kvaliteta<br />

šumskih prometnica. Da ceste tokom petogodišnjeg ratnog<br />

razdoblja nisu održavane, jer bilo je važnijih stvari, vidi se već<br />

prilikom kraće vožnje - rupe su na svakom koraku i njihov popravak<br />

je nužan. No velika otvorenost vezana je i za glavne javne<br />

prometnice oko kojih su se gotovo pravilno razmjestile gospodarske<br />

jedinice sisačke šumarije.<br />

Mala jedinica, velik problem<br />

Od pet gospodarskih jedinica kojima gospodari šumarija,<br />

najveća i najznačajnija je Brezovica. Tu su još Bclčićev gaj - šikara,<br />

Lctovanički lug, Kljuka i najmanja, Leklan. Upravo za ovu<br />

najmanju gospodarsku jedinicu (oko 500 ha) vezan je i najveći<br />

problem. Riječ je o šumi s dugom i bogatom poviješću koja je<br />

tokom godina promijenila mnogo vlasnika, od grofa Erdedija,<br />

zemljišne zajednice. Državnog dobra Topolovac da bi nakon<br />

Drugog svjetskog rata, 1950., ovdje bila izvršena velika sječa u<br />

kojoj je na tako malom području posječeno 30.000 kubika! Bila je<br />

to prava devastacija na koju su se 1956. godine nadovezale elementarne<br />

nepogode. Do 1981. godine šuma je bila u sastavu<br />

Poljoprivrednog dobra »Posavina«, a 1992. po Zakonu o šumama<br />

to preuzima Uprava šuma Sisak i pripaja šumariji Sisak. Izvršen<br />

je dovršni sijek, a kako se ranije ništa nije radilo na pomlađivanju,<br />

ostalo je 50 ha zakorovljenog tla s kojim će biti i te kakvog posla.<br />

Za drugu gospodarsku jedinicu, Letovanićki lug, vezan je problem<br />

sušenja. Radi se o sastojini lužnjaka i graba, šumi koja je<br />

sađena na rabate. Tu je stvoren mikroreljcf, no šuma se počela<br />

sušiti. Vršene su sanacije, ali to je zapravo dio jednog većeg i<br />

kompleksnog problema koji se zove sušenje u Posavskom bazenu<br />

i koji obuhvaća više gospodarskih jedinica i uprava, (m)<br />

18 / Časopis Hrvatske šume

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!