Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
NOVE KNJIGE<br />
Dragocjen izvor<br />
raščlambi i spoznaja<br />
u povodu knjige prof. dr. Rudolfa Sabadija »Švicarska - pregled šumarstva i prerada<br />
drva«, Zagreb, 1977., izdanje »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb<br />
Od 1992. godine do<br />
danas je u izdanju<br />
»Hrvatskih šuma«, p.o.<br />
Zagreb, objavljeno više radova<br />
prof. dr. Sabadija čiji<br />
sadržaj nedvojbeno obuhvaća<br />
izvjesni tematski opus<br />
obradbe stanja, ustroja te<br />
povijesnih, ovodobnih i<br />
btidućnosnih tijekova vezanili<br />
uz gospodarske djelatnosti<br />
šumarstva i drvne prerade<br />
stranih zemalja. 1992. godine<br />
objavljena su dva rada koja<br />
prikazuju značajke austrijskoga<br />
šumarstva: »Austrijske<br />
ŠVICARSKA<br />
PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA<br />
savezne šume - Osterreichische Bundesforste«, 68 stranica (prema<br />
istoimenoj knjizi priredio i pohrvatio R. Sabadi), te »Stanje<br />
austrijskoga šumarstva«, 78 stranica (prema istoimenoj knjizi<br />
priredio i pohrvatio R. Sabadi). 1994. godine izlazi rad »Sjeverna<br />
Amerika - trendovi i očekivanja za drvo i drvne proizvode«, 50<br />
stranica, a odmah zatim i »Pregled šumarskog sektora bivšega<br />
SSSR-a, 112 stranica. Polovinom 1996. godine tiskani su<br />
»Šumarstvo i drvna prerada SR Njemačke«, 259 stranica, i<br />
»Talijansko šumarstvo i prerada drva«, 64 stranice. Osim<br />
podastiranja i preglednog raščlanjivanja niza zanimljivih<br />
podataka i pokazatelja bitnih za stvaranje upotpimjenije slike i<br />
što objektivnijih zaključaka o naslovnim temama, u spomenutim<br />
radovima autor iznosi i svoje stavove temeljene na rezultatima<br />
vlastitih istraživanja, dugogodišnjem proučavanju šumarstva i<br />
drvne preradbe ovih zemalja te iskustvima i spoznajama<br />
prikvipljenim »in situ« tijekom tamošnjih mnogostrukih<br />
boravaka i posjeta.<br />
Na vrlo se sličan način, općenito rečeno, može opisati i sadržaj<br />
najnovijega objavka rada istoga autora - »Švicarska - pregled<br />
šumarstva i prerade drva«, izišloga u izdanju »Hrvatskih šuma«, p.o.<br />
Zagreb potkraj 1997. godine. Kroz 90-ak stranica pisanoga gradiva,<br />
tabličnih i slikovnih prikaza, u kojima su najznačajniji stručni<br />
pojmovi dati u trojezičnome stranom nazivlju (engleski,<br />
njemački i francuski), zainteresirani čitatelj, osim kratkoga pregleda<br />
općih prilika i podataka o Švicarskoj, može dobiti i uvid u<br />
prilike koje su vladale, bivaju ili se mogu očekivati u šumarstvu<br />
i drvnoj preradbi ove razvijene, gotovo oduvijek politički neopredjeljene,<br />
zapadnoeuropske države.<br />
U prvome od šest poglavlja ovoga rada, koje nosi naziv<br />
»Zemljopis, povijest i društveno-politićki ustroj«, autor<br />
najhitnije sastavnice prirodno-tvarnoga i duhovnog života ove<br />
zemlje.<br />
opisuje<br />
Drugo poglavlje »Sume i šumarstvo - općenito« upoznaje<br />
čitatelja s općim stanjem i položajem švicarskih šuma u<br />
odnosu na šume ostaloga dijela Europe i svijeta.<br />
U trećemu poglavlju »Portret švicarskoga šumarstva« može se<br />
saznati mnogo o švicarskoj pokrivenosti šumom, visinskome<br />
rasprostiranju šumskih zajednica i s njome povezanom<br />
uporabnom namjenom šuma, vlasništva, šumskome sastavu,<br />
glavnim vrstama drva, šumsko-gospodarstvenim sastojinskim<br />
oblicima, tipovima šuma, dobnoj strukturi, drvnim zalihama,<br />
kakvoći, zaštiti šuma i zaposlenima u šumarstvu. Ovdje se<br />
može izdvojiti, kao osobito zanimljiva, autorova podjela šuma<br />
prema vlasništvu: a) javne šume, na koje otpada oko 74% od<br />
ukupnih šumskih površina Švicarske, a obuhvaćaju šume u<br />
vlasništvu gradskih i političkih općina, kantona i Konfederacije,<br />
b) privatne šume - oko 26% šumskih površina.<br />
Tek je posljednji ZOŠ Švicarske iz 1993. godine izjednačio<br />
ova dva oblika šumovlasništva, u smislu prava i obveza koje<br />
obuhvaćaju način gospodarenja tim šumama.<br />
Četvrto poglavlje pod nazivom »Uporaba šuma« donosi niz<br />
zanimljivih napisa o uvjetima uporabe šuma u Šcivarskoj, koji<br />
uvelike ovise o visinskome položaju i vrsti okolišne<br />
razvedenosti pojedine šumske zone ili regije (5 šumskih zona<br />
i <strong>14</strong> regija), šumarskoj proizvodnji, otvorenosti šumskim<br />
prometnicama kao bitnome preduvjetu racionalne proizvodnje,<br />
tijekovima troškova i prihoda u šumarskoj proizvodnji,<br />
šumskim štetama i njihovim posljedicama, kretanju<br />
cijena drva, odnosima šumarst\'a i domaće drvne prerade,<br />
isporuci drva, gospodarskome položaju šumarstva, državnim<br />
sredstvima za poticanje razvitka šumarstva i nadoknadu<br />
nedostajućih sredstava za biološku reprodukciju i zaštitu šuma<br />
i dr. U ovome poglavlju autor naročito potanko raščlanjuje<br />
32 / Časopis Hrvatske šume