Broj 218/219, ožujak/travanj 2009. - HEP Grupa
Broj 218/219, ožujak/travanj 2009. - HEP Grupa
Broj 218/219, ožujak/travanj 2009. - HEP Grupa
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Obnovljivi izvori energije<br />
Prenosimo iz posebnog izdanja o obnovljivim izvorima energije iz časopisa New Scientist:<br />
Plima i oseka (2)<br />
Ocean obiluje plavom energijom<br />
Dobro došli u zaljev Fundy u istočnoj Kanadi,<br />
dom najvećih razlika između plime i oseke na svijetu.<br />
Ovdje u 270 kilometara dug zaljev svakodnevno utječe<br />
i istječe 100 milijarda tona slane vode iz Atlantskog<br />
oceana. Zahvaljujući privlačnoj sili Mjeseca, razina<br />
mora u Fundyu diže se prosječno 11 metara, dosežući<br />
maksimalnih 17 metara u najužoj točki dva puta<br />
dnevno - bez iznimke. Može li se takvo kretanje plime<br />
i oseke iskoristiti za proizvodnju električne energije?<br />
Nepokolebljiva predvidljivost i razmjer plima i<br />
oseka u nekim dijelovima svijeta čine ih atraktivnim<br />
obnovljivim izvorom energije. Svjetsko energetsko<br />
vijeće (World Energy Council) procjenuje da samo plime<br />
i oseke u Fundyu mogu godišnje proizvesti 17.000<br />
GWh električne energije. Neke procjene govore da<br />
energetski potencijal svjetskih plima i oseka iznosi<br />
čak jedan milijun GWh godišnje ili približno pet posto<br />
svjetske proizvodnje električne energije, premda će<br />
vjerojatno samo dio biti iskorišten zbog praktičnih<br />
ograničenja.<br />
ISKORIŠTAVANJE<br />
PLIME I OSEKE<br />
Kad se plima diže, ustave se otvaraju i propuštaju vodu u<br />
akumulaciju<br />
Kad je plima najveća, ustave se zatvaraju<br />
Kad je plima niska, ustave se ponovno otvaraju i snaga<br />
vode koja istječe kroz prepreku brzo okreće turbinu<br />
44<br />
<strong>HEP</strong> VJESNIK dvobroj <strong>218</strong>/<strong>219</strong> (258/259), <strong>ožujak</strong>/<strong>travanj</strong> <strong>2009.</strong><br />
S obzirom na dobitak, nije čudno da se<br />
odnedavno povećao interes za energiju plime i oseke i<br />
da pristižu investicijska sredstva. Međutim, taj pothvat<br />
ima projektantske i izazove okoliša. Osim toga,<br />
energija plime i oseke neravnomjerno je raspodijeljena<br />
po regijama i državama, a lokalna zemljopisna<br />
konfiguracija određuje hoće li biti ekonomski isplativa<br />
u pojedinoj regiji ili neće. Ipak, postoji puno istraživača,<br />
malih tvrtki i budućih poduzetnika koji se natječu u<br />
korištenju plave energije kojom obiluje ocean.<br />
Dugogodišnje iskustvo elektrane na<br />
plimu i oseku La Rance<br />
Jedna od metoda korištenja energije plime i<br />
oseke je izgradnjom pregrada – ustava preko zaljeva<br />
ili ušća rijeke koje se otvaraju pri dolasku plime,<br />
omogućavajući punjenje zaljeva vodom. Kod visoke<br />
plime pregrade se zatvaraju, a kasnije se voda ispušta<br />
kroz hidro-turbine koje proizvode električnu energiju.<br />
U ciklusu plime i oseke koji traje otprilike 12 sati, taj<br />
se proces ponavlja najmanje dva puta dnevno, bez<br />
odstupanja.<br />
Prototip iskorištenja energije plime i oseke<br />
vidimo u Brittanyu, Francuska, gdje pregrada za plimu<br />
i oseku premošćuje ušće rijeke Rance. U pogonu<br />
od 1966., elektrana La Rance osigurava prosječno<br />
70 MW električne energije i već se odavno sama<br />
otplatila. Prema podacima EdF-a, koja upravlja i tom<br />
elektranom, cijena energije plime i oseke iz La Rancea<br />
iznosi 0,20 eura po kilovatsatu, manje od prosječne<br />
cijene energije u toj kompaniji.<br />
Slične pregrade (ustave) u pogonu su u Kanadi,<br />
Rusiji i Kini, premda su puno manje. U međuvremenu,<br />
na jezeru Sihwa u Južnoj Koreji, 25 kilometara<br />
jugozapadno od Seula, gradi se najveća elektrana na<br />
plimu i oseku u svijetu. Puštanje u pogon planira se<br />
ove godine, a instalirana snaga elektrane bit će 254<br />
MW, što je dovoljno za napajanje obližnjeg grada<br />
Ansana.<br />
La Rance i Sihwa Lake izgledat će poput<br />
patuljaka ako se realiziraju dva projekta koja je<br />
kandidirala Rusija. Naime, inženjeri planiraju izgradnju<br />
elektrana od 15 GW u zaljevu Mezenski na Bijelom<br />
moru i elektrane od 8 GW u zaljevu Tugurski na<br />
krajnjem istoku zemlje, koje bi bile potpora napajanju<br />
obližnje industrije.<br />
Za i protiv pregrada<br />
No, puno ljudi omalovažava takav pristup s<br />
pregradama. Stručnjaci u području zaštite okoliša<br />
tvrde da je voda koju pregrade zarobljena u zaljevu<br />
ili ušću i da plavi plimne ravnice i muljevite obale,<br />
istiskujući životinjski svijet, poput obalnih ptica koje o<br />
njima ovise zbog hrane. Pregrade mogu imati i puno<br />
dalekosežnije posljedice. Kompjutorski modeli zaljeva<br />
Fundy pokazali su da bi velika pregrada utjecala<br />
na plime i oseke čak do Bostona, koji se nalazi 500<br />
kilometara južnije.<br />
Međutim, studije u La Ranceu pokazale su da taj<br />
prostor sada ima veću biološku raznolikost nego prije<br />
instaliranja pregrade. Također privlači i četvrt milijuna<br />
turista svake godine, što pogoduje razvoju lokalnog<br />
gospodarstva.<br />
Pa ipak, pregrade izazivaju najveće kritike jer,<br />
prije nego što proizvedu nešto električne energije,<br />
riječ je o golemim infrastrukturnim projektima koji<br />
zahtijevaju dugogodišnji rad i velika investicijska<br />
ulaganja. Primjerice, ušće Severna u Velikoj Britaniji<br />
ima treću po veličini razliku između plime i oseke na<br />
svijetu koja prosječno iznosi sedam metara, a naraste<br />
i do više od 14 metara te može osigurati do 17.000<br />
GWh električne energije godišnje. Ali, predloženi<br />
projekt pregrade Severn izazvao je otpor, jer bi stajao<br />
više od 15 milijarda funti i njegova bi izgradnja trajala<br />
desetljećima.<br />
Korištenje morskih struja<br />
Postoji potencijalno jeftiniji način iskorištavanja<br />
energije plime i oseke koji je i obzirniji prema morskom<br />
okolišu: korištenje morskih struja za pogon turbina.<br />
Riječ je o jednakoj zamisli kao i kod vjetroelektrana,<br />
jedino što se sve događa pod vodom. Već je<br />
dokazano da to načelo funkcionira – na taj se način<br />
od 2003. proizvodi električna energija za napajanje<br />
Hammerfesta, grada u sjevernoj Norveškoj. Nadalje,<br />
Verdant Power u SAD-u proizvodi energiju u maloj<br />
elektrani na plimu/oseku i morsku struju izgrađenoj na<br />
East Riveru, New York, koja od 2006. godine napaja<br />
jednu robnu kuću i garažno parkiralište.<br />
Posljednjih mjeseci naglo se razvijaju aktivnosti<br />
većeg razmjera. U kolovozu 2008. godine je britanska<br />
kompanija Marine Current Technology iskoristila<br />
plimne struje u Strangford Loughu, Sjeverna Irska,<br />
za plasiranje električne energije u nacionalnu mrežu.<br />
Kompanija je očekivala da će do rujna projekt raditi<br />
punim kapacitetom od 1,2 MW. U ožujku te godine je<br />
druga britanska kompanija, Lunar Energy, zaključila<br />
posao vrijedan 500 milijuna funti za izgradnju parka<br />
od 300 pučinskih (offshore) turbina kod obale Južne<br />
Koreje, najvećeg takvog tipa koji je do sada kandidiran.<br />
Zamisao nije ograničena samo na ušća s izraženom<br />
plimom i osekom. Zanimljive su u struje u velikim<br />
rijekama i otvorenim oceanima. Tim Frederica Driscolla<br />
na Atlantic University, Florida, Dania Beach, predvodi<br />
aktivnosti usmjerene na hvatanje energije Golfske<br />
struje pri nadiranju plime u uski kanal na pučini ispred<br />
obale Floride. Tim koristi prototip 20-kilovatne turbine.<br />
Procijenjene moguće cijene električne energije<br />
iz takvih projekata s plimnom strujom jako variraju,<br />
prvenstveno zato što tehnologija još nije dokazana<br />
na širokom utemeljenju. Izvješće koje je izdao Carbon<br />
Trust - organizacija utemeljena kao pomoć britanskim<br />
poduzećima pri razvoju tehnologija s niskim udjelom<br />
ugljika, procjenjuje da bi cijena energije proizvedene<br />
iz plimnih struja bila između 12 i 15 penija po<br />
kilovatsatu, što je četiri puta skuplje od energije iz<br />
velikih vjetroelektrana.<br />
Međutim, Roger Bedard iz kalifornijskog Electric<br />
Power Research Institute vjeruje da bi instaliranjem<br />
većeg broja turbina, cijena strmoglavo pala. Industrija<br />
elektrana na plimne struje i industrija vjetroelektrana<br />
imaju toliko zajedničkih tehničkih znanja da bi se<br />
troškovi vezani uz inovacije također trebali smanjiti.<br />
Znači, može li nam energija plime i oseke<br />
osigurati bezgranične količine čiste energije? Možda.<br />
Mogla bi zadovoljiti veliki dio elektroenergetskih<br />
potreba neke zemlje ali, budući da ovisi o zemljopisnoj<br />
konfiguraciji, to će se odnositi na samo nekoliko<br />
sretnica.<br />
Jason Palmer<br />
Odabrao: mr. sc. Kažimir Vrankić<br />
Prevela: Tanja Bedić
Change language