interreligijski dijalog kroz obrazovanje i komunikaciju mladih ... - IMIC
interreligijski dijalog kroz obrazovanje i komunikaciju mladih ... - IMIC
interreligijski dijalog kroz obrazovanje i komunikaciju mladih ... - IMIC
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>IMIC</strong> - ZAJEDNO<br />
PRVA FAZA PROJEKTA-ISTRAŽIVANJE<br />
100.00%<br />
90.00%<br />
80.00%<br />
Pitanje 6. Ako, da koja je tvoja religija? -<br />
Ukupno po mjestima<br />
70.00%<br />
60.00%<br />
50.00%<br />
40.00%<br />
a) katolička<br />
b) islam<br />
c) pravoslavna<br />
d) judai zam<br />
e ) drugo<br />
2%<br />
1%<br />
1%<br />
30.00%<br />
20.00%<br />
f) više religija smatram svojima<br />
22%<br />
0%<br />
11%<br />
10.00%<br />
0.00%<br />
Foča -<br />
Ustikolina<br />
Visoko Fojnica Čelinac Tuzla Vareš Brčko Kakanj<br />
smo ispitivanje vršili prije rata kada vjeronauka<br />
uglavnom nije postojala kao predmet ponuđen u<br />
državnim školama.<br />
Tabela B1 prikazuje rezultate istraživanja u<br />
postotcima za Pitanje 6: Koja je tvoja religija?.<br />
S obzirom da je u općini Foča Ustikolina 93%<br />
ispitanih odgovorilo da je njihova religija b) islam,<br />
a 3% da je njihova religija e) nešto drugo, to znači<br />
da samo jedan učenik nije uopće odgovorio na<br />
ovo pitanje, te da je sastav učenika u odjeljenjima<br />
ispitanim u općini Foča-Ustikolina gotovo potpuno<br />
jednonacionalan, odnosno monoreligijski. U<br />
Brčko Distriktu 12.2% ispitanih je navelo da je<br />
njihova religija a) katoličanstvo, 39.9% da je to b)<br />
islam, a 44.9% da je to c) pravoslavlje. Samo su<br />
2 učenika navela da je njihova religija e) nešto<br />
drugo, a jedan je učenik zaokružio odgovor f) više<br />
religija smatram svojima, i dopisao da su njegove<br />
religije i katoličanstvo i pravoslavlje. Ovo ukazuje<br />
na činjenicu da je sastav ispitanika u Brčko<br />
Distriktu višenacionalan odnosno višereligijski,<br />
iako smo prilikom istraživanja primijetili da je u<br />
školama prisutna određena vrsta segregacije i da<br />
se u jednom odjeljenju nalaze uglavnom pripadnici<br />
jedne religije i nacije, a najviše dvije, i to obično u<br />
omjeru pola pola. Škole u Brčko Distriktu odvajaju<br />
učenike u nastavi kada su u pitanju ‘predmeti<br />
nacionalne grupe’ (Historija, Maternji jezik,<br />
Geografija i Religija), ali se može zaključiti da je<br />
ovaj vid segregacije koji postoji u Brčko Distriktu,<br />
manje ekstreman od onog koji se može susresti u<br />
drugim dijelovima B&H i koji ustvari prevladava<br />
u svim sredinama, a gdje se djeca suočavaju ili sa<br />
potpunom segregacijom (samo jedna nacija/religija<br />
prisutna u školi) ili je zastupljen fenomen ‘dvije<br />
18<br />
Graf B1<br />
Tabela B 2<br />
škole pod istim krovom’ ili pak dolazi do asimilacije<br />
u potpuno monoetničkim školama (situacija kada<br />
je samo jedno ili dvoje djece u školi ili razredu<br />
drugačije religije/etniciteta od ostalih učenika).<br />
Rezultati za Pitanje 6 ukazuju na etnicitetne<br />
enklave koje postoje u BiH i na monolitnost u<br />
strukturi religija, a stoga i etniciteta koji su u tim<br />
područjima dominantni.<br />
Drugo po obimu istraživanje, u općini Tuzla pokazalo<br />
je da je sastav učenika više jednonacionalan ili<br />
monoreligijski, iako su u manjim postotcima<br />
prisutni i a) katolici ( 6.2% i c) pravoslavni (2,3%).<br />
1.4% je odgovorilo da je njihova religija nešto drugo,<br />
a 2% da više religija smatra svojima (možemo<br />
pretpostaviti da se kod zadnja dva odgovora često<br />
radi o djeci čiji su roditelji različite religije/etniciteta,<br />
odnosno djeci iz tzv. ‘miješanih brakova’) . U općini<br />
Čelinac 1 je učenik naveo da je njegova religija<br />
katoličanstvo, jedan da je to islam, a ostali da je<br />
njihova religija pravoslavlje. Samo 1% je navelo da<br />
je njihova religija e) nešto drugo. Ovo ukazuje na<br />
činjenicu da je to druga izrazito jednonacionalna<br />
, odnosno monoreligijska sredina, pored općine<br />
Foča –Ustikolina. Kasnije u istraživanju i analizi<br />
primjećujemo neke zajedničke karakteristike ovih<br />
dviju općina. U općini Kakanj rezultati pokazuju<br />
otprilike sličan sastav ispitanika kao i u općini<br />
Tuzla; odnosno u Kaknju je 8.3% navelo da je<br />
njihova religija katoličanstvo, 87.5% da je to islam<br />
i dva ispitanika su navela da je njihova religija c)<br />
pravoslavlje.<br />
Rezultati za općinu Vareš pokazuju da su prisutne<br />
dvije religije, i to a) katoličanstvo u malo manjem<br />
obimu 33.9% i islam sa 57.9%, a 0.9% ispitanika je<br />
Pitanje 6. Ako, da koja je tvoja religija? - Ukupno u svim općinama<br />
a)<br />
c) d) e) f) više religija smatram<br />
katolička b) islam pravoslavna judaizam drugo<br />
svojima<br />
g) bez<br />
odgovora<br />
10.51% 63.91% 22.13% 0.34% 0.54% 0.82% 1.72%<br />
Graf B2<br />
a) katolička<br />
b) islam<br />
c) pravoslavna<br />
d) judai zam<br />
e ) drugo<br />
f) više religija smatram svojima<br />
g) bez odgovora<br />
navelo da je njihova religija nešto drugo. Rezultati<br />
istraživanja pokazuju da je u općini Visoko sastav<br />
ispitanika bio uglavnom monoreligijski i to je<br />
treća po redu općina, nakon Foče-Ustikoline i<br />
Čelinca u kojoj je prisutan ovaj fenomen. Samo<br />
je jedan ispitanik naveo da je njegova religija a)<br />
katoličanstvo, a dva ispitanika da f)više religija<br />
smatra svojima (jedan ispitanik je dopisao islam i<br />
katoličanstvo).<br />
Situacije u ove tri općine u kojima je sastav<br />
ispitanika pretežito monoreligijski i gdje prevladava<br />
pripadnost jednoj religiji otvaraju pitanje<br />
dostupnosti religijskog odgoja za sve učenike u<br />
školi ili određenom odjeljenju, a na terenu smo<br />
saznali da u takvim školama i odjeljenjiima postoji<br />
najčešće opcija samo jednog religijskog odgoja,<br />
odnosno da ukoliko nema dovoljno učenika druge<br />
religije, da za njih ne postoji ponuđen religijski odgoj<br />
u nastavi, nego da oni prate nastavu religijskog<br />
odgoja za većinu učenika. Tamo gdje postoji i ako<br />
postoji Kultura religija prate taj predmet u nastavi<br />
ili jednostavno ne idu na nastavu u periodu<br />
predviđenom za Religijski odgoj. Na ovaj način ostaje<br />
otvoreno pitanje manjine u ovoj sredini i njenog<br />
statusa, odnosno njihovih prava u obrazovanju<br />
s obzirom da nemaju u nastavnom programu<br />
predviđen religijski odgoj za svoju religiju.<br />
Ovo je još jedan argument u korist uvođenja Kulture<br />
religija kao opcije u nastavi, gdje bi ovakvi učenici<br />
mogli slušati barem taj predmet s obzirom da ne<br />
mogu pohađaati Religijski odgoj. Mali postotak<br />
učenika druge religije ili etniciteta, koji ovdje<br />
63%<br />
pretpostavljamo, predstavlja u navedenoj i ispitanoj<br />
sredini manjinu odnosno potencijalno ugroženu<br />
društvenu grupu koja je najčešće nedovoljno<br />
mnogobrojna da bi imala na raspolaganju u<br />
nastavi svoj Religijski odgoj ili Kulturu religija<br />
kao alternativu. To je značajna spoznaja ovog<br />
istraživanja koja će navesti na lobiranje kod<br />
pedagoških zavoda i Ministarstava obrazovanja<br />
Ze-Do Kantona, Bosnansko-podrinjskog Kantona i<br />
Republike Srpske za uvođenje ovakve alternative<br />
u nastavu, ili na način da se ponudi još jedan<br />
predmet u okviru nastavnog programa, ili na način<br />
da se u okviru religijskog odgoja koji već postoji<br />
traži obavezno komparativno podučavanje o drugoj<br />
religiji ukoliko ima učenika koji su druge, u ovom<br />
slučaju, neponuđene kao predmet, religijske<br />
pripadnosti. 7 <strong>IMIC</strong> će se zalagati za uvođenje<br />
ovakve alternative u svim školama gdje ona ne<br />
postoji. Bilo bi ispravno da je Kultura religija<br />
ponuđena u nastavi i zbog onih koji eventualno<br />
ne vjeruju ili su pripadnici neke manjine koja je<br />
manje zastupljena na nivou države, npr. jevreji i<br />
zato što bilo koji Religijski odgoj koji je kao isključiv<br />
ponuđen u školama može ugrožavati njihova prava<br />
na nevjerovanje ili drugo vjerovanje.<br />
7 U općini Visoko <strong>kroz</strong> <strong>IMIC</strong>-ov projekat Vjera i Zajednica:Dijalog<br />
štampana je publikacija 'Edukacija-Religije-Tolerancija' koju<br />
između ostalog preporučujemo kao dodatnu literaturu za<br />
nastavnike Religijskog odgoja, a koja komparativno tretira tri<br />
najzastupljenije religije (judaizam, kršćanstvo i islam) u BiH,<br />
uz to je vrlo sažeta i daje najosnovnije i najvažnije informacije,<br />
publikacija se može downloadovati sa našeg webistea www.<br />
<strong>dijalog</strong>.net; prateći link Participant projects, i koristeći korisničko<br />
ime i šifru kako je objašnjeno na strani 10, pri kraju poglavlja<br />
I.4<br />
19