27.11.2014 Views

interreligijski dijalog kroz obrazovanje i komunikaciju mladih ... - IMIC

interreligijski dijalog kroz obrazovanje i komunikaciju mladih ... - IMIC

interreligijski dijalog kroz obrazovanje i komunikaciju mladih ... - IMIC

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong>IMIC</strong> - ZAJEDNO<br />

PRVA FAZA PROJEKTA-ISTRAŽIVANJE<br />

100.00%<br />

90.00%<br />

80.00%<br />

Pitanje 6. Ako, da koja je tvoja religija? -<br />

Ukupno po mjestima<br />

70.00%<br />

60.00%<br />

50.00%<br />

40.00%<br />

a) katolička<br />

b) islam<br />

c) pravoslavna<br />

d) judai zam<br />

e ) drugo<br />

2%<br />

1%<br />

1%<br />

30.00%<br />

20.00%<br />

f) više religija smatram svojima<br />

22%<br />

0%<br />

11%<br />

10.00%<br />

0.00%<br />

Foča -<br />

Ustikolina<br />

Visoko Fojnica Čelinac Tuzla Vareš Brčko Kakanj<br />

smo ispitivanje vršili prije rata kada vjeronauka<br />

uglavnom nije postojala kao predmet ponuđen u<br />

državnim školama.<br />

Tabela B1 prikazuje rezultate istraživanja u<br />

postotcima za Pitanje 6: Koja je tvoja religija?.<br />

S obzirom da je u općini Foča Ustikolina 93%<br />

ispitanih odgovorilo da je njihova religija b) islam,<br />

a 3% da je njihova religija e) nešto drugo, to znači<br />

da samo jedan učenik nije uopće odgovorio na<br />

ovo pitanje, te da je sastav učenika u odjeljenjima<br />

ispitanim u općini Foča-Ustikolina gotovo potpuno<br />

jednonacionalan, odnosno monoreligijski. U<br />

Brčko Distriktu 12.2% ispitanih je navelo da je<br />

njihova religija a) katoličanstvo, 39.9% da je to b)<br />

islam, a 44.9% da je to c) pravoslavlje. Samo su<br />

2 učenika navela da je njihova religija e) nešto<br />

drugo, a jedan je učenik zaokružio odgovor f) više<br />

religija smatram svojima, i dopisao da su njegove<br />

religije i katoličanstvo i pravoslavlje. Ovo ukazuje<br />

na činjenicu da je sastav ispitanika u Brčko<br />

Distriktu višenacionalan odnosno višereligijski,<br />

iako smo prilikom istraživanja primijetili da je u<br />

školama prisutna određena vrsta segregacije i da<br />

se u jednom odjeljenju nalaze uglavnom pripadnici<br />

jedne religije i nacije, a najviše dvije, i to obično u<br />

omjeru pola pola. Škole u Brčko Distriktu odvajaju<br />

učenike u nastavi kada su u pitanju ‘predmeti<br />

nacionalne grupe’ (Historija, Maternji jezik,<br />

Geografija i Religija), ali se može zaključiti da je<br />

ovaj vid segregacije koji postoji u Brčko Distriktu,<br />

manje ekstreman od onog koji se može susresti u<br />

drugim dijelovima B&H i koji ustvari prevladava<br />

u svim sredinama, a gdje se djeca suočavaju ili sa<br />

potpunom segregacijom (samo jedna nacija/religija<br />

prisutna u školi) ili je zastupljen fenomen ‘dvije<br />

18<br />

Graf B1<br />

Tabela B 2<br />

škole pod istim krovom’ ili pak dolazi do asimilacije<br />

u potpuno monoetničkim školama (situacija kada<br />

je samo jedno ili dvoje djece u školi ili razredu<br />

drugačije religije/etniciteta od ostalih učenika).<br />

Rezultati za Pitanje 6 ukazuju na etnicitetne<br />

enklave koje postoje u BiH i na monolitnost u<br />

strukturi religija, a stoga i etniciteta koji su u tim<br />

područjima dominantni.<br />

Drugo po obimu istraživanje, u općini Tuzla pokazalo<br />

je da je sastav učenika više jednonacionalan ili<br />

monoreligijski, iako su u manjim postotcima<br />

prisutni i a) katolici ( 6.2% i c) pravoslavni (2,3%).<br />

1.4% je odgovorilo da je njihova religija nešto drugo,<br />

a 2% da više religija smatra svojima (možemo<br />

pretpostaviti da se kod zadnja dva odgovora često<br />

radi o djeci čiji su roditelji različite religije/etniciteta,<br />

odnosno djeci iz tzv. ‘miješanih brakova’) . U općini<br />

Čelinac 1 je učenik naveo da je njegova religija<br />

katoličanstvo, jedan da je to islam, a ostali da je<br />

njihova religija pravoslavlje. Samo 1% je navelo da<br />

je njihova religija e) nešto drugo. Ovo ukazuje na<br />

činjenicu da je to druga izrazito jednonacionalna<br />

, odnosno monoreligijska sredina, pored općine<br />

Foča –Ustikolina. Kasnije u istraživanju i analizi<br />

primjećujemo neke zajedničke karakteristike ovih<br />

dviju općina. U općini Kakanj rezultati pokazuju<br />

otprilike sličan sastav ispitanika kao i u općini<br />

Tuzla; odnosno u Kaknju je 8.3% navelo da je<br />

njihova religija katoličanstvo, 87.5% da je to islam<br />

i dva ispitanika su navela da je njihova religija c)<br />

pravoslavlje.<br />

Rezultati za općinu Vareš pokazuju da su prisutne<br />

dvije religije, i to a) katoličanstvo u malo manjem<br />

obimu 33.9% i islam sa 57.9%, a 0.9% ispitanika je<br />

Pitanje 6. Ako, da koja je tvoja religija? - Ukupno u svim općinama<br />

a)<br />

c) d) e) f) više religija smatram<br />

katolička b) islam pravoslavna judaizam drugo<br />

svojima<br />

g) bez<br />

odgovora<br />

10.51% 63.91% 22.13% 0.34% 0.54% 0.82% 1.72%<br />

Graf B2<br />

a) katolička<br />

b) islam<br />

c) pravoslavna<br />

d) judai zam<br />

e ) drugo<br />

f) više religija smatram svojima<br />

g) bez odgovora<br />

navelo da je njihova religija nešto drugo. Rezultati<br />

istraživanja pokazuju da je u općini Visoko sastav<br />

ispitanika bio uglavnom monoreligijski i to je<br />

treća po redu općina, nakon Foče-Ustikoline i<br />

Čelinca u kojoj je prisutan ovaj fenomen. Samo<br />

je jedan ispitanik naveo da je njegova religija a)<br />

katoličanstvo, a dva ispitanika da f)više religija<br />

smatra svojima (jedan ispitanik je dopisao islam i<br />

katoličanstvo).<br />

Situacije u ove tri općine u kojima je sastav<br />

ispitanika pretežito monoreligijski i gdje prevladava<br />

pripadnost jednoj religiji otvaraju pitanje<br />

dostupnosti religijskog odgoja za sve učenike u<br />

školi ili određenom odjeljenju, a na terenu smo<br />

saznali da u takvim školama i odjeljenjiima postoji<br />

najčešće opcija samo jednog religijskog odgoja,<br />

odnosno da ukoliko nema dovoljno učenika druge<br />

religije, da za njih ne postoji ponuđen religijski odgoj<br />

u nastavi, nego da oni prate nastavu religijskog<br />

odgoja za većinu učenika. Tamo gdje postoji i ako<br />

postoji Kultura religija prate taj predmet u nastavi<br />

ili jednostavno ne idu na nastavu u periodu<br />

predviđenom za Religijski odgoj. Na ovaj način ostaje<br />

otvoreno pitanje manjine u ovoj sredini i njenog<br />

statusa, odnosno njihovih prava u obrazovanju<br />

s obzirom da nemaju u nastavnom programu<br />

predviđen religijski odgoj za svoju religiju.<br />

Ovo je još jedan argument u korist uvođenja Kulture<br />

religija kao opcije u nastavi, gdje bi ovakvi učenici<br />

mogli slušati barem taj predmet s obzirom da ne<br />

mogu pohađaati Religijski odgoj. Mali postotak<br />

učenika druge religije ili etniciteta, koji ovdje<br />

63%<br />

pretpostavljamo, predstavlja u navedenoj i ispitanoj<br />

sredini manjinu odnosno potencijalno ugroženu<br />

društvenu grupu koja je najčešće nedovoljno<br />

mnogobrojna da bi imala na raspolaganju u<br />

nastavi svoj Religijski odgoj ili Kulturu religija<br />

kao alternativu. To je značajna spoznaja ovog<br />

istraživanja koja će navesti na lobiranje kod<br />

pedagoških zavoda i Ministarstava obrazovanja<br />

Ze-Do Kantona, Bosnansko-podrinjskog Kantona i<br />

Republike Srpske za uvođenje ovakve alternative<br />

u nastavu, ili na način da se ponudi još jedan<br />

predmet u okviru nastavnog programa, ili na način<br />

da se u okviru religijskog odgoja koji već postoji<br />

traži obavezno komparativno podučavanje o drugoj<br />

religiji ukoliko ima učenika koji su druge, u ovom<br />

slučaju, neponuđene kao predmet, religijske<br />

pripadnosti. 7 <strong>IMIC</strong> će se zalagati za uvođenje<br />

ovakve alternative u svim školama gdje ona ne<br />

postoji. Bilo bi ispravno da je Kultura religija<br />

ponuđena u nastavi i zbog onih koji eventualno<br />

ne vjeruju ili su pripadnici neke manjine koja je<br />

manje zastupljena na nivou države, npr. jevreji i<br />

zato što bilo koji Religijski odgoj koji je kao isključiv<br />

ponuđen u školama može ugrožavati njihova prava<br />

na nevjerovanje ili drugo vjerovanje.<br />

7 U općini Visoko <strong>kroz</strong> <strong>IMIC</strong>-ov projekat Vjera i Zajednica:Dijalog<br />

štampana je publikacija 'Edukacija-Religije-Tolerancija' koju<br />

između ostalog preporučujemo kao dodatnu literaturu za<br />

nastavnike Religijskog odgoja, a koja komparativno tretira tri<br />

najzastupljenije religije (judaizam, kršćanstvo i islam) u BiH,<br />

uz to je vrlo sažeta i daje najosnovnije i najvažnije informacije,<br />

publikacija se može downloadovati sa našeg webistea www.<br />

<strong>dijalog</strong>.net; prateći link Participant projects, i koristeći korisničko<br />

ime i šifru kako je objašnjeno na strani 10, pri kraju poglavlja<br />

I.4<br />

19

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!