interreligijski dijalog kroz obrazovanje i komunikaciju mladih ... - IMIC
interreligijski dijalog kroz obrazovanje i komunikaciju mladih ... - IMIC
interreligijski dijalog kroz obrazovanje i komunikaciju mladih ... - IMIC
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>IMIC</strong> - ZAJEDNO<br />
PRVA FAZA PROJEKTA-ISTRAŽIVANJE<br />
Pitanje 24.<br />
Da li znaš šta je<br />
diskirminacija?<br />
Pitanje 27. Da<br />
li znaš šta je<br />
globalizacija ?<br />
Pitanje 35.Da<br />
li znaš šta su<br />
ljudska prava?<br />
80,00%<br />
70,00%<br />
nikome, nikome u potpunosti, dileru, organizaciji,<br />
zavisi o čemu se radi, svećeniku i slično. Nekad su<br />
ispitanici navodili imenom i prezimenom određenu<br />
osobu kojoj najviše vjeruju, a nekad je to bilo ime<br />
političkog ili vjerskog lidera. Smatramo da je ovo<br />
pitanje u Upitniku diskutabilno, iako mjerodavno<br />
za određena sociološka zapažanja. Pokazuje se da<br />
postoji velika privrženost roditeljima i povjerenje u<br />
njih, a opet opcija koja je ponuđena kao odgovor<br />
pod d) Bogu, ne zvuči sociološki mjerljivo osim u<br />
smislu da mjeri ‘stupanj religioznosti’, odnosno<br />
koliko određena sredina svoje povjerenje dodjeljuje<br />
slučaju, višoj sili, a ipak zanemaruje ‘konkretno’<br />
kada je u pitanju vjerovanje. Ovaj odgovor također<br />
može se smatrati frazeološkim zbog učestalosti<br />
jezične fraze: ‘Samo Bogu vjerujem’ bilo da je<br />
koristi nogometaš prije utakmice, neki sportista<br />
ili npr. učenik prije neke dječije neoficijelne<br />
42<br />
Da Ne Da Ne Da Ne<br />
Foča Ustikolina 36.60% 56.60% 13.30% 80% 96.60%<br />
Visoko 50.30% 43.10% 28.10% 61.70% 78.40% 16.20%<br />
Fojnica 22.80% 65.70% 10% 75.70% 60% 32.80%<br />
Čelinac 44.40% 53.50% 10.10% 75.70% 85.60% 12.10%<br />
Tuzla 50.80% 39.60% 24.70% 66.40% 81.90% 8.90%<br />
Vareš 68.80% 21.60% 21.60% 60.30% 83% 9.40%<br />
Brčko 56.50% 38.20% 24.90% 69.20% 82.70% 14.30%<br />
Kakanj 41.60% 50% 19.40% 73.60% 80.50% 8.30%<br />
UKUPNO 54.80% 41.70% 22.70% 68.70% 80% 12.70% Tabela H<br />
Graf H 1a<br />
100.00%<br />
80.00%<br />
60.00%<br />
40.00%<br />
20.00%<br />
0.00%<br />
Foča Ustikolina<br />
Visoko<br />
Fojnica<br />
Čelinac<br />
Tuzla<br />
npr. košarkaške/nogometne utakmice i slično,<br />
očekujući pobjedu svog tima, ili npr. prije<br />
kontrolnog rada.<br />
Pod konkretnim smatramo odgovore koje bi bili<br />
realni kada je u pitanju povjerenje i odnose se na<br />
nešto živo i konkretno, na neku određenu osobu.<br />
Pitanje 23 možemo ostaviti kao simbolično u<br />
izvjesnoj mjeri, jer ga je nemoguće tumačiti ili na<br />
njega odgovoriti doslovno. Možemo se pozvati na<br />
izjave koje i odrasli i djeca često koriste, kao što<br />
su: Ja najviše ili samo Bogu/mami/ocu/ vjerujem,<br />
i slično, i koje pokazuju privrženost i povjerenje<br />
usmjereno ka konkretnoj osobi, ali mogu biti i<br />
uobičajene, čak po principu imitacije preuzete<br />
fraze, ukazivati i izražavati da sve okolnosti i sve<br />
što se događa u životu ovise o nekom slučaju,<br />
višoj sili, možda upravo Bogu. Odgovor koji je<br />
Vareš<br />
Brčko<br />
Kakanj<br />
Pitanje 24.<br />
Da<br />
Pitanje 24.<br />
Ne<br />
Pitanje 27.<br />
Da<br />
Pitanje 27.<br />
Ne<br />
Pitanje 35.<br />
Da<br />
Pitanje 35.<br />
Ne<br />
Graf H 1b<br />
60,00%<br />
50,00%<br />
40,00%<br />
30,00%<br />
20,00%<br />
10,00%<br />
0,00%<br />
bio podnuđen pod c)državi niko nije zaokružio i<br />
možemo zamisliti kako bi bilo ovo pitanje postaviti<br />
unutar nekog drugog društvenog sistema, možda<br />
u staroj Grčkoj, i koliko bi zaokruženih odgovora<br />
dobili pod c). Društveni sistemi koji su započeli i<br />
pomno proučavali državu i njeno uređenje u smislu<br />
stvaranja zajednice koja bi ljudima omugućivala<br />
sve i u koju bi ljudi imali apsolutno povjerenje, ili<br />
najviše povjerenje, uživali su veći respekt građana.<br />
Država ispada prema rezultatima ovog istraživanja<br />
institucija ili zajednica koja među ispitanicima<br />
nema apsolutno nikakav kredibilitet i prema kojoj<br />
ni u kojoj mjeri ne postoji pozitivan stav i kojoj<br />
se ne poklanja tako dragocjena stvar kao što je<br />
povjerenje.<br />
Zamislimo Platonovu državu kao djelo koje<br />
promišlja kredibilitet i kvalitet državne tvorevine.<br />
To je zapravo spektakularna rasprava, politička<br />
doktrina ali ujedno etički vodič koji iznosi helensko<br />
mišljenje i način razmišljanja, traženje velikih<br />
istina o čovjeku i o svijetu. Atina je tada bila<br />
političko, kulturno i umjetničko središte helenskog<br />
svijeta. Knjiga predstavlja filozofiju rođenu zbog<br />
događaja iz prošlosti, mišljenje sloja protivnika<br />
demokratije. Platon je bio učenik Sokrata,<br />
poznatog po razmatranju skepticizma, i htio je<br />
opisati idealizam u uzornoj državi, a smatrao je<br />
da je forma <strong>dijalog</strong>a u kojem je pisana ova knjiga<br />
najljepši i najpodesniji oblik književnog izraza, jer<br />
je to pisana riječ približena živim ljudima. Zbog<br />
toga što predstavlja ljude okovane u pećini, može se<br />
smatrati i alegorijom. Prema ovoj doktrini, smatra<br />
se da državom neće dobro upravljati ni oni koji su<br />
bez obrazovanja, ni oni koji se do kraja svog života<br />
bave samo <strong>obrazovanje</strong>m, te da su neobrazovani<br />
ljudi nepripremljeni na istinu. To ukazuje da je<br />
spoznaja istine usko povezana sa <strong>obrazovanje</strong>m,<br />
a da neobrazovan čovjek nije spreman na istinu.<br />
U Upitniku smo Pitanjima 33 i 34 ispitivali odnos<br />
učenika spram istine (Šta je za tebe istina? Da li<br />
Pitanje 24 Pitanje 27 Pitanje 35<br />
istina ima veze sa religijom?) 27 ali ovom prilikom<br />
nećemo ulaziti u detaljnu analizu odgovora na ta<br />
pitanja, koji se mogu naći u tabelama. 28<br />
Prema Platonu, u idealnoj državi vlasti najmanje<br />
teže oni koji su izabrani da vladaju, a pravi filozof<br />
istinski prezire društvenu moć. Knjiga promovira<br />
vaspitavanje djece igrom a ne silom, i ukazuje na<br />
zlouporabu dijalektike do koje dolazi kada ljudi ne<br />
znaju svoje zakone. Platon je smatrao da državom ne<br />
trebaju da upravljaju najbogatiji, najčastoljubiviji<br />
i najlukaviji, već najmudriji. Hrabrost, mudrost,<br />
umjerenost i pravda predstavljaju vrijednosti u<br />
državi i pitanje je kako ih utemeljiti. To je apstraktna<br />
politička teorija, utopijsko razmišljanje o idealnoj<br />
državi ili republici. Aristokracijom se smatra<br />
vladavina najboljih, a umjerenost se postiže kada<br />
intelekt nadvladava emocije. Atenjani su smatrali<br />
svoj grad Atenu idealnim i perfektnim zbog vojnih i<br />
kulturnih uspjeha. Građani idealne države trebali bi<br />
biti između ostalog i poslušni. Bilo je još u sociologiji<br />
poznatih pokušaja opisivanja idealnih društava,<br />
Marxov Das Capital – ekonomska je teorija bazirana<br />
na idealnom društvu; Thomas Moreova Utopija;<br />
Rousseauov Društveni ugovor koji nalaže da ljudi<br />
zajedno rade na svojim pravima. Bilo je i filmskih<br />
ekraniziranja opisa utopijskih idealnih društava<br />
kao npr. Metropolis, jedan stari nijemi flim Fritza<br />
Langa iz 1920. za koji je napravljen remake 1984.<br />
a koji opisuje civilizaciju budućnosti koja se sastoji<br />
od dva razreda: Gospodara i Radnika, a spaja ih<br />
agencija koja ima svojevrsnu ulogu Boga. Što se<br />
27<br />
Na Pitanje 33, Šta je za tebe istina? U Foči Ustikolini npr.<br />
zabilježili smo sedam opisnih odgovora: Sve što je iskreno; sve<br />
što nam se dogodilo i što osjećamo; pravda; tolerancija; tačnost;<br />
ispravnost; sve što Allah kaže. Važno je naglasiti da je na pitanje<br />
34. koje se nadovezuje na Pitanje 33, Da li istina ima veze<br />
sa religijom? u svim općinama znatan broj ispitanika odgovorilo<br />
sa Da, i da je u svim općinama više ispitanika odgovorilo sa Da<br />
nego sa Ne.<br />
28 Uputstvo koje objašnjava kako doći do tabelarnih prikaza<br />
istraživanja nalazi se na strani 10, poglavlje I.4 Metodologija i<br />
kriteriji istraživanja<br />
Da<br />
Ne<br />
BO<br />
43