interreligijski dijalog kroz obrazovanje i komunikaciju mladih ... - IMIC

IMIC - ZAJEDNO
PRVA FAZA PROJEKTA-ISTRAŽIVANJE
30
Mapa 1
se po ovoj tvrdnji jer ako zbrojimo stavove po stupnju
1 i 2 (23.3%+6.66%=29.9%) i po stupnjevima 4 i
5 (20%+23.3%=43.3%), ispada da veći postotak
ispitanika misli da pripadnici drugih religija nisu
njihovi prijatelji, odnosno da ova tvrdnja nije
istinita. Ovo ukazuje da skoro polovina ispitanika
osjeća rizik od konflikta i nerazumijevanja od strane
pripadnika druge religije. Napominjemo opet da se
radi o jednonacionalnoj odnosno monoreligijskoj
sredini, ali da ovo nije slučaj sa preostale dvije
takođe monoreligijske odnosno jednonacionalne
sredine.
Za Tvrdnju 4 U školi mogu slobodno pričati
o svojoj religiji rezultati pokazuju da se najveći
broj ispitanika potpuno slaže sa ovom tvrdnjom,
a postotci se kreću od 96% u Foči Ustikolini,
81.4% u Visokom, 72.3% u Tuzli, 70.8% u Kaknju,
67.1% u Fojnici, 63.2% u Varešu, pa do 51.5% u
Čelincu, i 52.1% u Tuzli. Činjenica da je najviše
ispitanika izrazilo 1. stupanj slaganja pokazuje da
religija u školi više nije tabu, kao što je to često
bila u školama u vrijeme komunizma i socijalizma,
odnosno u bivšem društvenom uređenju, nego se o
njoj može slobodno govoriti. Rezultati Upitnika za
ovu Tvrdnju mogu se posmatrati u usporedbi sa
Pitanjem 14 i Pitanjem 15 koja su u tekstu ranije
opisana 19 . Ipak, ostaje neizvjesno da li programi
obrazovanja, kako u državnim tako i u vjerskim
školama doprinose dijalogu između pripadnika
različitih vjera ili između onih koji vjeruju i onih
koji ne vjeruju. Često ispada da niti državno niti
vjersko školstvo ne doprinose duhu pomirenja i
povjerenja, jer ono što mladi ljudi znaju o sebi, o
drugim vjerskim zajednicama i o ljudima koji ne
vjeruju uglavnom je površno, ideološki obojeno i
najčešće netačno. Tako da je često široko moralno
i estetsko vaspitanje i obrazovanje ispušteno ili
zapušteno što je svakako loše za sredinu ili državu,
pa tako kada je riječ o dijalogu u obrazovanju
možemo se osvrnuti na ono što je rekao Sokrat,
stari filozof grčke kulture: ‘Ako u Atini ne bude
pekara, onda nećemo imati kruha. Ako ne bude
obućara, onda ćemo ići bosi. Ali ako ne bude
učitelja, nećemo imati Atenjana (to jest imaćemo
podanike a ne građane.’ Ovo opet pokazuje zašto je
opasna religiozna, etička i estetička nepismenost,
ili razvijanje razuma i stručnosti uz zapuštanje
duha. 20 Za Tvrdnju 5 Zbog religije sam bolji
čovjek, najveći postotak ispitanika je izrazilo
stupanj slaganja 1 i 2, dok općine Tuzla (18.5%),
Visoko (10.8%) i Čelinac (čak 28.3%) pokazuju da
je veći postotak ispitanih zaokružio treći stupanj
slaganja odnosno Neutralan sam, u odnosu na
drugi stupanj slaganja Uglavnom se slažem. Za
Tvrdnju 6 Moja religija je najbolja na svijetu
najviše je bilo odgovora u prva tri stupnja slaganja,
a ističe se Foča-Ustikolina gdje je 73% učenika
izrazilo najveći ili 1. stupanj slaganja, a 20 %
19
Strana 22 publikacije, poglavlje II. 2
20 Parafrazirano iz knjige Religije Balkana Susreti i Prožimanja,
strana 34
drugi, što znači da se 93% ispitanika slaže potpuno
ili uglavnom sa ovom tvrdnjom. To svjedoči o jakoj
privrženosti vlastitoj vjerskoj zajednici i vjeri.
Kad smo kod Tvrdnje 7 U školi želim više
saznati i o drugim religijama, u svim općinama,
osim u općini Čelinac najviše ispitanika pokazuje
prvi stupanj slaganja (koji se u vizualnom prikazu
na Mapi 1 očituje u dijelu kruga crvene boje) i
ujedno u svim općinama osim u općini Čelinac,
zbir ispitanih koji su naveli da se potpuno ili
uglavnom slažu sa ovom tvrdnjom veći je od 50%.
Pa tako za prvi stupanj slaganja bilježimo odgovore
Potpuno se slažem, od 52.8% u Varešu i Fojnici,
50% u Foči Ustikolini, 47.2% u Kaknju, 41.3% u
Visokom, pa do 38.2% u Tuzli i 32.2% u Brčkom.
U Čelincu je prisutan drugačiji trend i najviše
ispitanih odnosno 32.3% je navelo da se uopšte
ne slaže (u vizualnom prikazu dio kruga žute boje),
9% da se uglavnom ne slaže 17.2% je navelo da
se potpuno slaže, 19.2% da se uglavnom slaže i
12,1% da je neutralno, te bi se moglo zaključiti da
41.3% želi u školi saznati više o drugim religijama,
a 36.4% ne želi, dok je ostatak neutralan. Ovdje
se radi takođe o manje više jednonacionalnoj i
monoreligijskoj sredini, ujedno jedinoj općini RS-a
koje je obuhvaćena istraživanjem i Tvrdnja se može
posmatrati u usporedbi sa Pitanjima 9,11,12 i 13
ranije analiziranim u tekstu. 21
U općini Foča-Ustikolina čak 70 % pokazuje najniži
stupanj slaganja, odnosno neslaganje za Tvrdnju
8 koja glasi Zbog svoje religije imam problema
u društvu, što je pozitivan pokazatelj jer govori
da se smatra da je religija društveno prihvaćena.
U svim općinama prevladava neslaganje u vezi sa
ovom tvrdnjom (na vizualnom prikazu na Mapi 2
predstavljeno stupcem tamno zelene boje), odnosno
ispitanici su naznačavali stupnjeve slaganja 4 i 5,
ali smo takođe zabilježili da je mnogo ispitanika
preskočilo ovu tvrdnju, tj. da nisu dali nikakav
odgovor, pa je zbir postotaka po stupnjevima
slaganja u mnogim općinama puno manji od
100%. Kod Tvrdnje 9 Pripadnici religije u koju
vjerujem su bolji ljudi od onih koji vjeruju u
drugu religiju rezultati pokazuju da se u općini
Vareš (30.1%), Tuzla (35.7%), Brčko (36.4%) i općini
Čelinac (40.4%) najviše ispitanih uopšte ne slaže
sa ovom tvrdnjom, dok je u općini Fojnica (28.5%)
najviše ispitanika neutralno za ovu tvrdnju, a u
općinama Visoko (29.3%), Kakanj (29.1%) i Foča
Ustikolina (46.6%) najviše učenika je izrazilo da se
potpuno slaže sa ovom tvrdnjom. To znači da u
ove posljednje tri općine, jedna trećina, a negdje
čak pola ispitanika, misli da su pripadnici njihove
religije bolji ili vredniji od onih koji vjeruju u drugu
religiju.
Četiri općine pokazuju visok procenat potpunog
slaganja sa Tvrdnjom 10 Svako može da ima
svog Boga, i to Fojnica 52.8%, Foča Ustikolina
21 Strana 20, 21, 22 poglavlje II.2
31