Lynne McTaggart - Što vam liječnici ne govore.pdf
Istina o opasnostima moderne medicine Moderna medicina nudi nam mnoštvo „čudotvornih“ lijekova i tretmana. No jeste li znali da za većinu njih nikada nije znanstveno dokazana nikakva učinkovitost, a kamoli sigurnost. Drugim riječima, neki od njih za vas neće učiniti ništa, a druge prate tako ozbiljni rizici da ćete od njih imati više štete nego koristi. Što vam liječnici ne govore nudi vam informacije koje morate znati želite li se pobrinuti za svoje zdravlje – prije no što posjetite liječnika.
Istina o opasnostima moderne medicine
Moderna medicina nudi nam mnoštvo „čudotvornih“ lijekova i tretmana. No jeste li znali da za većinu njih nikada nije znanstveno dokazana nikakva učinkovitost, a kamoli sigurnost. Drugim riječima, neki od njih za vas neće učiniti ništa, a druge prate tako ozbiljni rizici da ćete od njih imati više štete nego koristi. Što vam liječnici ne govore nudi vam informacije koje morate znati želite li se pobrinuti za svoje zdravlje – prije no što posjetite liječnika.
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Š T O V A M L I J E Č N I C I N E G O V O R E<br />
Dijagnostički<br />
isped<br />
Drugi je problem u lome šio je u današnje vrijeme tehnologija zamijenila<br />
lino umijeće dijagnosticiranja — proučavanje pacijentove anam<strong>ne</strong>ze i pregled<br />
njegovih očiju i jezika. To se često povezuje s <strong>liječnici</strong>ma stažistima, koji<br />
i ado naručuju dijagnostičke pretrage pogrešno pretpostavljajući da ih njihovi<br />
nadređeni žele »za svaki slučaj". No u većini slučajeva stariji <strong>liječnici</strong> doista i<br />
zamjeraju svojim mladim kolegama ukoliko ovi propuste zatražiti određe<strong>ne</strong><br />
preli age. podržavajući mišljenje da više jest bolje te da brojnost dijagnostičkih<br />
pretraga čini dobrog liječnika.-<br />
1 same dijagnostičke pretrage či<strong>ne</strong> temeljnu pogrešku polazeći od pretpostavke<br />
da su svi ljudi <strong>ne</strong> samo slični, već i da se, kao i očita<strong>ne</strong> im vrijednosti,<br />
<strong>ne</strong> mijenjaju.<br />
1 Iza sve to liječnik može biti, osim ako nije posebno zainteresiran za sastavljanje<br />
kompjutora u svoje slobodno vrijeme, pomalo zbunjen svom tom<br />
fascinantnom tehnologijom. Jednom je studijom ustanovljeno da zamjetan<br />
broj liječnika i medicinskih sestara <strong>ne</strong> zna kako radi pulsni oksimeiar, uređaj<br />
vitalan za nadzor pacijentova oporavka od a<strong>ne</strong>stezije i situacija koje mu potencijalno<br />
ugrožavaju Život. Stoga oni i či<strong>ne</strong> ozbilj<strong>ne</strong> pogreške u procjeni<br />
3<br />
dobivenih očitanja. Liječnici su znali izvijestili da nisu »posebno zabrinuti" kada<br />
su pacijenti imali razi<strong>ne</strong> koje su ukazivale na ozbiljno pomanjkanje kisika<br />
le tla im smjesta treba posvetili pažnju kako bi ostali na životu.''<br />
MJERENJE KRVNOG TLAKA<br />
Vaš problem može počeli čim liječnik zamah<strong>ne</strong> manšetom za mjerenje krvnog<br />
tlaka kako bi <strong>vam</strong> ga izmjerio. Profesor William White, voditelj Odjela za<br />
hipertenziju i vaskular<strong>ne</strong> bolesti Sveučilišta Con<strong>ne</strong>cticut, aludirao je na tu<br />
spravicu, u stručnoj terminologiji poznatu pod nazivom »sfigmomanometar«,<br />
kao na -najpovršnije medicinsko ispitivanje". Kivni tlak, kaže, može silno varirali<br />
čak do M) milimetara žive (llg) lijekom dana, <strong>Što</strong>više, vrijeme kad<br />
5<br />
cc najvjerojatnije porasli upravo je ono dok u liječničkoj ordinaciji čekate na<br />
mjerenje — pojava poznata kao »hipertenzija bijele kute«. Jedna novija studija<br />
usporednih mjerenja kivnog tlaka kod kuće, na radnom mjestu i u liječničkoj<br />
ordinaciji pokazala je da su naj<strong>ne</strong>točnija očitanja dobivena u ordinaciji. Takvo<br />
umjetno visoko pčitanje u liječničkoj ordinaciji može dovesti pacijenta do<br />
6<br />
doživotnog uzimanja lijekova za krvni tlak. Posljednje studije krvnog tlaka i<br />
7<br />
hipertenzije zaključuju da je istinski visoki krvni tlak bolje povezati s prosječ-<br />
nim razinama tijekom 24 sata, a također i s kolebanjem između dana i noći,<br />
<strong>ne</strong>go s bilo kojim pojedinačnim ili slučajnim očilanjem krvnog tlaka. s<br />
Danas će <strong>vam</strong> liječnik najvjerojatnije dati uređaj kojim možete raditi očitanja<br />
kod kuće ili vas čak opasati s prenosivim elektroničkim uređajem koji cc<br />
<strong>vam</strong> mjeriti krvni tlak u određenim razmacima tijekom l\ sata. To se sada<br />
smatra preciznijim načinom utvrđivanja prosječnoga krvnog tlaka, iako još<br />
uvijek ima priličan broj dokaza da ta metoda, nazvana »ambulantno praće<br />
nje«, jednako tako <strong>ne</strong> daje dovoljno točnu informaciju na temelju koje bi li<br />
jećnik mogao odlučiti treba li pacijentu terapija za povišeni kivni tlak ili <strong>ne</strong>. '<br />
1<br />
I sama Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization)<br />
preporučuje da je ambulantno (pokretno) praćenje najbolje provoditi višestrukim<br />
očitavanjima tijekom šest mjeseci. No kako se još nitko nije potrudio<br />
napraviti temeljitu znanstvenu studiju širih razmjera, nije do<strong>govore</strong>no kolike<br />
bi dugo trebalo provoditi ambulantno praćenje prije donošenja dijagnoze, niti<br />
što uistinu sačinjava visoki krvni tlak u tom razdoblju, pa ni to koliko treba<br />
sniziti kivni tlak da bi postao normalan«. "<br />
1<br />
Vrijednosti koje se danas koriste još uvijek su hipotetske, prikuplje<strong>ne</strong> iz<br />
ispitivanja populacije s normalnim kivnim tlakom." Osim toga, mjerenje krvnog<br />
tlaka s kućnim sustavom upit<strong>ne</strong> je točnosti. Svega je jedna petina uieclaja<br />
sa samozapisom, ocjenjivanih u novijim studijama, zadovoljila kriterije prihvatljivosti.<br />
''<br />
1<br />
Američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) nalaže da svaki lijek za hipertenziju<br />
mora pokazati snižavanje kivnog tlaka unutar 24-salnog ambulantnog<br />
praćenja. Unatoč lomu ni <strong>liječnici</strong> ni farmaceutske kompanije <strong>ne</strong> razumiju<br />
koje očitanje — jutarnji prosjek, večernji prosjek, ambulantno mjerenje, razlika<br />
između dana i noći, stupanj varijacije — pokazuje da su stvari konačno<br />
pod kontrolom. <strong>Što</strong>više, mnogi pacijenti imaju različite stupnjeve varijabilnosti<br />
ovisno o prirodi stresa s kojim se suočavaju na radnom mjestu." Stariji pacijenti<br />
pak imaju pretjera<strong>ne</strong> razlike u d<strong>ne</strong>vnim i noćnim očilanjima — značenje<br />
čega se tek nagađa.' 1<br />
Radna skupina sudionika Konsenzus<strong>ne</strong> konferencije za ambulantni monitoring<br />
kivnog tlaka, održa<strong>ne</strong> 1999. godi<strong>ne</strong> pod pokroviteljstvom Međunarodnog<br />
društva za hipertenziju (International Society of Hypertension), preporučila<br />
je da se ambulantno praćenje <strong>ne</strong> koristi rutinski u cilju probira. " Posljednje<br />
su preporuke da pacijenti koriste pokretno« ambulantno praćenje za po<br />
1 1<br />
čelnu dijagnozu hipertenzije, a za nastavak dugoročno samopračenje."'<br />
36<br />
37
Change language